8/12/2019 proracun reduktora
1/35
Univerzitet u Kragujevcu
Mainski fakultet u Kragujevcu
Smer: Mainske konstrukcije i mehanizacija
Predmet: OSNOVI KONSTRUISANJA
REDUKTOR
Uputstvo za izradu projektnog zadatka
U Kragujevcu, 2009. godine
8/12/2019 proracun reduktora
2/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
2
I UVODNA RAZMATRANJA
Reduktor je mehaniki prenosnik snage koji slui da prenese snagu sa pogonske na radnu mainui da pri tome broj obrtaja i obrtni moment na vratilu pogonske maine prilagodi potrebnom brojuobrtaja i obrtnom momentu na vratilu radne maine. Sastoji se od jednog ili vie zupastih
parova koji su smeteni u zasebno kuite.
Slika 1: Reduktor
VRSTE I PODELA REDUKTORA
Podela reduktora prema meusobnom poloaju osa vratila
Reduktori sa paralelnim osama vratila
Reduktori sa vratilima ije se ose seku
Reduktori ije se ose vratila mimoilaze (puni reduktori)
ab
c
Slika 2: Reduktor sa: a) paralelnim osama vratila, b) vratilima ije se ose seku,
c) vratilima ije se ose mimoilaze
8/12/2019 proracun reduktora
3/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
3
Podela reduktora prema broju stepeni prenosa
Jednostepeni (imaju samo jedan par zupanika) Dvostepeni (imaju dva para zupanika) Viestepeni (imaju vie parova zupanika)
Posebne vrste reduktora
Motoreduktori Motor i reduktor su istom kuitu. Planetarni reduktori Posebne konstrukcije reduktora sa unutranjim ozubljenjem koje
omoguavaju veoma velike prenosne odnose kao i zadovoljavajui stepen iskorienja. Menjai Reduktori sa promenljivim prenosnim odnosom. Multiplikatori Poveavaju broj obrtaja vratila pogonske maine. Dosta se ree koriste
od reduktora.
Slika 3: Neki tipovi motoreduktora
Slika 4: Cikloreduktor jedan od najsavremenijih tipova reduktora
8/12/2019 proracun reduktora
4/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
4
II TA SU STUDENTI RADILI DO SADA ?
8/12/2019 proracun reduktora
5/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
5
8/12/2019 proracun reduktora
6/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
6
1.0 IZBOR OSNOVNE KONCEPCIJE REDUKTORA
Dvostepeni reduktor sa paralelnim osama vratila (Reduktor 1)
Slika 5: Dvostepeni reduktor sa paralelnim osama vratila
Dvostepeni reduktor sa jednim parom koninih zupanika (Reduktor 2)
Slika 6: Dvostepeni reduktor sa jednim parom koni
nih zup
anika
Puni reduktor (Reduktor 3)
Pu moe biti ispod, iznad ili sa strane punog toka. Treba izabrati jednu od ove tri koncepcije.
Slika 7: Puni reduktor sa puem ispod
punog toka
Slika 8: Puni reduktor sa puem iznad
punog toka
8/12/2019 proracun reduktora
7/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
7
Slika 9: Puni reduktor sa puem sa strane punog toka
Na osnovu smera obrtanja ulaznog vratila treba odrediti smerove obrtanja ostalih vratila i
zupanika.
Vane napomene za Reduktor 1 i Reduktor 2:
Smerovi nagiba bonih linija kod cilindrinih zupanika sa kosim zupcima treba da budutako usvojeni da se aksijalne sile na vratilu II oduzimaju (da imaju suprotne smerove).
Uvek je povoljnije da vratilo bude optereeno na pritisak nego na istezanje. Kod vratila I i III aksijalna sila treba da dejstvuje ka bliem osloncu tako da manja duina
vratila bude optereena na pritisak. 1,2 10 15 = , 3,4 8 12 = (Kod reduktora 2 1,2 0 = )
2.0 ODREIVANJE PRENOSNIH ODNOSA I BROJEVA ZUBACAZUPANIKA
2.1 Odreivanje prenosnih odnosa prethodni proraun
uluk
iz
nu
n=
Reduktor 1
23uk
1,2
uu
B
=
B- koeficijent koji zavisi od prenosnog odnosa. Vee vrednosti odgovaraju veim prenosnimodnosima uku .
1, 2 1, 4B=
uk3,4
1,2
uu
u=
Reduktor 2
1,2 uk (0,22 0,28)u u=
uk3,4
1,2
uu
u=
8/12/2019 proracun reduktora
8/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
8
Reduktor 3
uluk
iz
nu
n=
2.2 Odreivanje brojeva zubaca zupanika
Reduktor 1 i reduktor 2
1 20 25z = , 3 20 25z =
2 1 1,2z z u= , 4 3 3,4z z u=
Napomena:Brojevi zubacaz2iz4se zaokruuju na prvu bliu celobrojnu vrednost.
Reduktor 3
1 1 6z =
2 1 uk z z u=
Napomena:Broj zubacaz2se zaokruuje na prvu bliu celobrojnu vrednost.
2.3 Odreivanje stvarnih prenosnih odnosa
Reduktor 1 i reduktor 2
21,2stv
1
zu
z=
43,4stv
3
zu
z=
ukstv 1,2stv 3,4stvu u u=
Reduktor 3
2ukstv
1
zuz
=
2.4 Odreivanje greke prenosnog odnosa
uk ukstv
uk
100 5%u u
uu
=
8/12/2019 proracun reduktora
9/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
9
3.0 PRORAUN OSNOVNIH PARAMETARA REDUKTORA
3.1 Izbor stepena iskorienja za zupaste parove
Cilindrini zupanici sa pravim zupcima 0,95 0,97 = Cilindrini zupanici sa kosim zupcima 0,96 0,98 = Konini zupanici sa pravim zupcima 0,90 0,92 = Puni prenosnik 0,6 0,8 =
Napomena: Ostali gubici snage u reduktoru se zanemaruju. Kod punih prenosnika stepen iskorienja se kasnije izraunava. Usvojena vrednost
slui samo za prethodni proraun.
3.2 Proraun snage na elementima reduktora
Reduktor 1 i reduktor 2
ul 1 IP P P= =
2 1 II 3P P P P1,2= = =
4 3 III izP P P P3,4= = =
Reduktor 3
ul 1 IP P P= =
2 1 II izP P P P1,2= = =
3.3 Proraun brojeva obrtaja i ugaonih brzina na elementima reduktora
Reduktor 1 i reduktor 2
ul 1 In n n= =
12 3 II1,2stv
nn n nu
= = =
34 III iz
3,4stv
nn n n
u= = =
ulul 1 I30
n = = =
22 3 II30
n = = =
44 III iz30
n = = =
8/12/2019 proracun reduktora
10/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
10
Reduktor 3
ul 1 In n n= =
12 II iz
ukstv
nn n n
u= = =
ulul 1 I30
n = = =
22 II iz30
n = = =
3.4 Proraun obrtnog momenta na elementima reduktora
Reduktor 1 i reduktor 2
ulul 1 Iul
PT T T= = =
22 3 II
2
PT T T= = =
44 III iz
4
PT T T= = =
Reduktor 3
ul
ul 1 Iul
PT T T= = =
22 II iz
2
PT T T= = =
4.0 PRETHODNI PRORAUN ZUPANIKA
4.1 Izbor materijala zupanika (vai za sve tipove reduktora)
Za izradu zupanika najee se koriste sledei materijali: Opti konstrukcioni elici (0745, 0645, 0545). Ovi materijali se koriste za
manja optereenja i lake radne uslove. Daju neto vee vrednosti modula. Nisupredvieni za termiku obradu.
elici za poboljanje (1330, 4732, 4130,). Predvieni su za termiku obradu.Kvalitetniji su u odnosu na opte konstrukcione elike.
elici za cementaciju (5420, 5421, 4320, 4321,). Ovi elici su legirani ivisokokvalitetni. Daju male module. Koriste se za velika optereenja i teke usloverada.
Za izradu pua koriste se elici za poboljanje i cementaciju. Potrebno je predvidetitermiku obradu.
Za izradu punog toka, ili samo njegovog venca, koriste se razne vrste bronzi,aluminijumskih legura kao i elini liv.
8/12/2019 proracun reduktora
11/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
11
4.2 Izbor modula
Reduktor 1
Modul za zupasti par z1-z2
Podeoni prenik malog zupanikaz1
1,2stv1 A31
bd 1,2stv
12000 uT Kd
K u
+
1T, Nm obrtni moment malog zupanika
AK - faktor radnih uslova (Tabela 2.8.1), [3]
K, N/mm2- faktor koji se usvaja u zavisnosti od materijala (Tabela 2.8.25), [3], 1 1,5K=
1,2bd
1
b
d = - odnos irine i prenika podeonog kruga malog zupanika (Tabela 2.9.1), [3]
Modul u
eonoj ravni
11,2
1
dm
z=
Ova vrednost se ne standardizuje.
Modul u normalnoj ravni
n1,2 1,2 1,2cosm m=
Prema proraunatoj vrednosti za n1,2m usvaja se prva vea standardna vrednost, Tabela 2.2.1, [3].
Napomene:
Za proraun modula zupastog paraz3-z4koristi se isti postupak.
Posle usvajanja standardnih vrednosti modula za zupaste parove z1-z2 i z3-z4 vri se proraun
njihovih osnovnih dimenzija na osnovu Tabele 2.3.2, 3.Reduktor 2
Modul za zupasti par z1-z2
Podeoni prenik malog zupanikaz1
1 A
3e11,2stv
32600T K
d Ku
1T, Nm obrtni moment malog zupanika
AK - faktor radnih uslova (Tabela 2.8.1), [3]
K, N/mm2- faktor koji se usvaja u zavisnosti od materijala (Tabela 2.8.25), [3], 1 1,5K=
Modul u spoljanjoj eonoj ravni
e11,2
1
dm
z=
Prema proraunatoj vrednosti za 1,2m usvaja se prva vea standardna vrednost, Tabela 2.2.1, [3].
8/12/2019 proracun reduktora
12/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
12
Napomene:
Za proraun modula zupastog paraz3-z4koristi se isti postupak kao kodreduktora 1.
Posle usvajanja standardnih vrednosti modula za zupaste parove z1-z2 i z3-z4 vri se proraun
njihovih osnovnih dimenzija i to:
Zupasti parz1-z2 : Tabela 2.4.1,
Zupasti parz3-z4 : Tabela 2.3.2,
Reduktor 3
Odnos m1d
a
( )m1 m10,3 0,5 0,3 0,5d
d a
a
= =
Osno rastojanje
2 A3
Hlim
750 T K
a2
=
2T , Nm obrtni moment punog zupanika
AK - faktor radnih uslova (Tabela 2.8.1), [3]
Hlim , N/mm2 - dinamika vrstoa bokova zubaca punog zupanika
Puni broj qse bira iz Tabele 2.6.3, [3]
Modul m
m1dmq
=
Prema proraunatoj vrednosti za m usvaja se prva vea standardna vrednost, Tabela 2.2.1.
Napomene:
Posle izbora standardne vrednosti modula punog para, vri se proraun njegovih dimenzija na osnovu
Tabele 2.6.5, [3].Takoe, potrebno je izraunati i stvarnu vrednost stepena iskorienja punog para ( stv ), ana
osnovu njega i stvane vrednosti snage i obrtnog momenta na punom zupaniku ( 2stvP i 2stvT ).
8/12/2019 proracun reduktora
13/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
13
5.0 PRORAUN VRSTOE ZUPANIKA
Pri proraunu nosivosti po kriterijumu vrstoe bokova zubaca stepen sigurnosti raunatisamo za pogonski zupanik.
Pri proraunu nosivosti po kriterijumu vrstoe podnoja zubaca stepen sigurnostiraunati i za pogonski i za gonjeni zupanik.
Sve faktore neophodne za proraun vrstoe zupanika raunati na najlaki mogui nain(usvajati iz odgovarajuih tabela ili oitatavati sa dijagrama).
Kod punih prenosnika ne trebaproveravati stepen sigurnosti na zagrevanje. Konstrukcione oblike zupanika birati prema preporukama iz Mainskih elemenata. Pu se izrauje izjedna sa vratilom. Puni zupanik se obino radi iz dva dela (venca i tela). Samo u sluaju malih dimenzija
puni zupanik je jednodelni. Pri izboru faktora podmazivanja voditi rauna da se oba zupasta para nalaze u istom
kuitu i podmazuju istim uljem (dvostepeni reduktori). Modul zupastog paraz3i z4ne sme se mnogo razlikovati od modula zupastog paraz1i
z2. Modul zupastog paraz3iz4 treba da bude vei od modula zupastog paraz1iz2. Prenici temenih krugova da2 i da4 treba da budu to priblinijih dimenzija zbog
podjednakog potapanja u ulje. Da ne bi dolo do dodirivanja zupanika 2 i vratila III mora biti ispunjen sledei uslov:
a23,4( 50 mm)2
da+
gde je a3,4osno rastojanje zupastog para 3,4.
6.0 SILE I OPTEREENJA VRATILA
6.1 Proraun vratila I
Na osnovu zadatih podataka i usvojene koncepcije konstrukcije odreuju se aktivne silekoje dejstvuju na vratilo i to obimna, aksijalna i radijalna sila na mestu svakogelementa.
Rastojanja na vratilima se odreuju na osnovu preporuka datih u uputstvu ili literaturi [1],[2].
Rastojanja izmeu oslonaca paralelnih vratila trebalo bi da budu meusobno ista. Vratilo se posmatra u dve meusobno upravne ravni (horizontalnoj i vertikalnoj). Teine elemenata se odreuju priblino, ili se zanemaruju ako su znatno manje od
aktivnih sila. Proraun vratila se vri prema preporukama iz Mainskih elemenata. Ako se zupanik izrauje izjedna sa vratilom, materijali vratila i zupanika moraju da
budu isti. Potrebno je dati dijagrame momenata savijanja u obe ravni, rezultujueg momenta
savijanja, momenta uvijanja kao i ekvivalentnog momenta.
Napomena:Za proraun vratila II i III vai isto kao i za vratilo I. Ako su materijali vratila slinihmehanikih karakteristika, prenici vratila II treba da budu vei od prenika vratila I, a prenicivratila III vei od prenika vratila II.
8/12/2019 proracun reduktora
14/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
14
2 100mmL d + ; 1 2 2 50mmL b B + + ; ( )5 1, 2 1,5l d
2d - podeoni prenik punog zupanika,
2b - irina punog zupanika,
B - irina leaja,d- prenik vratila
Slika 10: Skica punog reduktora sa osnovnim rastojanjima na vratilima
7.0 PRORAUN I IZBOR LEAJA
7.1 Osnovne napomene
Koriste se kotrljajni leajevi. Nepokretni oslonac treba birati tako da ukupna aksijalna sila na vratilu dejstvuje ka
njemu. Za dati vek prenosnika proraunava se dinamika monoenja leaja. Leaj se bira na osnovu preporuka iz Mainskih elemenata.
8/12/2019 proracun reduktora
15/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
15
Slika 11: Osnovni tipovi leaja
7.2 Najee korieni tipovi leajeva
7.2.1 Leajevi iz serija 60, 62, 63, 64
Ovi leajevi se koriste za radijalna i manja aksijalna optereenja. Ugrauju se u paru ili kombinaciji sa nekim drugim tipovima leajeva. Na mestu nepokretnog oslonca osiguravaju se sa obe strane i na vratilu i u kuitu. Na mestu pokretnog oslonca osigurava se samo jedan prsten (najee unutranji) sa obe
strane. Na taj nain se omoguavaju eventualna izduenja vratila.
8/12/2019 proracun reduktora
16/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
16
Slika 12: Leajevi iz serije 60, 62, 63, 64
Slika 13: Nain ugradnje leajeva iz serije 60, 62, 63, 64
8/12/2019 proracun reduktora
17/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
17
7.2.2 Leajevi iz serija 70, 72, 73
Ovo su leajevi sa kuglicama sa kosim dodirom. Prenose radijalna optereenja i aksijalnu silusamo u jednom smeru. Ugrauju se obavezno u paru i montiraju se tako da mogu da prihvateaksijalnu silu i u jednom i u drugom smeru. Kod ovih leajeva potrebno je omoguiti
podeavanje aksijalnog zazora.
Slika 14: Leajevi iz serije 70,72 i 73 i naini njihove ugradnje
8/12/2019 proracun reduktora
18/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
18
7.2.3 Leajevi iz serija 302, 322, 303, 313, 323
Ovo su leajevi sa konusnim valjcima. Prenose radijalna optereenja i aksijalnu silu samo ujednom smeru. Ugrauju se obavezno u paru i montiraju se tako da mogu da prihvate aksijalnusilu i u jednom i u drugom smeru. Kod ovih leajeva potrebno je omoguiti podeavanjeaksijalnog zazora. Imaju veliku dinamiku monoenja.
Slika 15: Leajevi iz serije 302, 322, 303, 313, 323
Slika 16: Vratilo sa leajevima iz serije 302, 322, 303, 313, 323
7.2.4 Osnovne preporuke za ugradnju leajeva
Pored navedenih, mogu se koristiti i druge vrste leajeva. Aksijalni leajevi ne prenose radijalna optereenja pa se moraju kombinovati sa
radijalnim leajevima. Za osiguranje aksijalnog poloaja leaja mogu se koristiti prstenasti uskonici (spoljanji
i unutranji), navrtke za osiguranje leajeva na vratilu, stepenasti prelazi na vratilu i uleinom gnezdu, distantne aure, poklopci i dr.
8/12/2019 proracun reduktora
19/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
19
Prstenaste uskonike treba koristiti samo na krajevima vratila jer leb za njihovuugradnju izaziva veliku koncentraciju napona.
Iz istih razloga treba na isti nain koristiti i navrtke kao i limene osigurae. Visine naslona elemenata za ugradnju leajeva date su u literaturi [1], [2]. Da bi se obezbedilo pravilno sprezanje zupanika potrebno je obezbediti mogunost
podeavanja aksijalnog zazora. Podeavanje aksijalnog zazora se najee vri pomou
poklopaca, elinih listia ili nekog dopunskog elementa na poklopcu kuita. Primeri uleitenja za razne vrste leita dati su u literaturi [1], [2].
8.0 PRORAUN I KONSTRUKCIJA KUITA
Kuite treba da objedini sve elemente reduktora u jednu celinu, da ih zatiti od spoljanjihuticaja, a istovremeno da bude rezervoar ulja za podmazivanje.Kuita se mogu izraivati:
livenjem zavarivanjem
Bez obzira na nain izrade, svako kuite mora da ima neke elemente da bi moglo da izvri svojufunkciju. Kuite se u principu sastoji iz gornjeg i donjeg dela.
Slika 17: Kuite reduktora sa osnovnim delovima
8.1 Gornji i donji deo kuita
Gornji i donji deo kuita se vezuju vijcima. Pri projektovanju veze vijcima treba voditi rauna osledeim stvarima:
Gornji i donji deo kuita se vezuju sa dve vrste vijaka: vijcima na leinim gnezdima i
vijcima na obodu kuita. Prenici vijaka i poloaji otvora za njih odreuju seproraunom ili prema preporukama.
8/12/2019 proracun reduktora
20/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
20
Treba koristiti nepodeene vijke sa navrtkom i treba voditi rauna o mogunostipostavljanja vijaka u otvore i pritezanja navrtki kljuem.
Vijke treba osigurati od odvrtanja podlokama. Povrine po kojima naleu glave vijaka, navrtki i podloke treba da budu obraenje. Primeri pravilno i nepravilno izvedenih veza vijcima dati su u literaturi [1], [2].
Taan poloaj gornjeg u odnosu na donji deo kuita se obezbeuje centriranjempomou ivija. Centriranje se ostvaruje pomou dve ivije na obodu koje se postavljajuna suprotnim stranama. Bar jednu iviju treba pomeriti sa simetrale da sprei mogunost
pogrenog postavljanja gornjeg na donji deo kuita. Primeri pravilnog i nepravilnogcentriranja dati su u literaturi [1], [2].
Slika 18: Centriranje gornjeg i donjeg dela kuita pomou ivija
8.2 Otvor za posmatranje
Svaki reduktor mora da ima otvor za posmatranje, Sl.19. Poloaj i veliina ovog otvoramoraju biti takvi da omogue neometano posmatranje unutranjosti reduktora (zupanikai sprega), [1], [2].
Slika 19: Otvor za posmatranje
8.3 Elementi za transport
Da bi se omoguili transport i montaa reduktora na oba dela reduktora treba predvidetielemente za transport. Ovi elementi slue da omogue transport pomou dizalica. Ti elementimogu biti kuke, uke vijci sa prstenastom glavom, otvori na rebrima itd, Sl.20.
8/12/2019 proracun reduktora
21/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
21
Slika 20: Elementi za transport
Dimenzije i oblici elemenata za transport dati su u literaturi [1], [2]. Vijci sa prstenastom glavomse koriste samo za gornji deo kuita i to su standardni elementi. Ako rupa za unutranji navojnije prolazna ne mora se predvideti zaptivanje. Mere vijaka se usvajaju na osnovu mase kojutreba transportovati.
8.4 Elementi za pokazivanje nivoa ulja
Za pokazivanje nivoa ulja u kuitu treba predvideti pokazivae nivoa ulja. Merenje nivoa ulja semoe vriti na vie naina.
Mera sa ipkom, Sl.21. Treba voditi rauna o mogunosti postavljanja i vaenjameraa.
Okrugli pokazivanivoa ulja, Sl.22. Izrauje se od providne plastike i montira tako damu se osa poklapa sa nivoom ulja.
Cevni pokaziva, Sl.23.
Slika 21: Merasa ipkom
8/12/2019 proracun reduktora
22/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
22
Slika 22: Okrugli pokazivanivoa ulja
Slika 23: Cevni pokazivanivoa ulja
8/12/2019 proracun reduktora
23/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
23
8.5 Otvori za isputanje ulja
Za promenu ulja u reduktoru treba predvideti otvore za isputanje uljakao i epove za njihovozatvaranje. Poloaj i oblik otvora za isputanje ulja treba da budu takvi da omogue neometanoisticanje celokupne koliine ulja, neometano vaenje i postavljanje epa, kao i neometan prilaz
posude za prikupljanje starog ulja, Sl.24.Primeri pravilnog konstruisanja otvora za isputanje ulja dati su u literaturi [1], [2].
Slika 24: Otvori za isputanje ulja i odgovarajui epovi
8.6 Podmazivanje
Za pravilan rad reduktora potrebno je obezbediti podmazivanje elemenata za prenos snage.Podmazivanje se vri uljem iji je izbor izvren prilikom prorauna zupanika. Podmazivanje sevri na taj nain to zupci zupanika zahvataju ulje i dovode ga u spregu. Koliina ulja u kuitutreba da bude tolika da gonjeni (vei) zupanik zupastog para bude potopljen u ulje na dubinu15 modula, za cilindrine zupanike, a za konine do polovine ili cele duine zupca. Kod
punih prenosnika, za horizontalni pu ispod punog zupanika nivo ulja treba da bude dopolovine pua, ako je pu iznad punog zupanika do 1/3 punog zupanika, a ako je pu
vertikalan, do sredine punog zupanika. Podmazivanje reduktora je detaljno opisano u literaturi[1], [2].
8/12/2019 proracun reduktora
24/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
24
Slika 25: Nivo ulja u kuitu
Ako je razlika u prenicima gonjenih zupanika velika, treba predvideti zupanik od plastinemase koji dovodi ulje na manji od gonjenih zupanika.
Slika 26: Ugradnja pomonog zupanika za podmazivanje
8.7 Zaptivanje
Zaptivanje u reduktorima ima dvojaku ulogu: da sprei izlaenje ulja iz kuita reduktora i daonemogui prodiranje neistoa u unutranjost reduktora. Zaptivanje ne treba predvideti samo namestu spajanja gornjeg i donjeg dela kuita. Zaptivanje na tom mestu se ostvaruje finomobradom i dobrim pritezanjem povrina koje se premazuju tankim slojem grafitne uljne paste ilinekim drugim sredstvom.
Naroitu panju treba obratiti na mestima gde ulazno i izlazno vratilo izlaze iz kuita. Na ovimmestima se najee koriste manetni zaptivai, Sl.27. Mere ovih zaptivaa date su u literaturi[1], [2].
8/12/2019 proracun reduktora
25/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
25
Slika 27: Manetni zaptivai
8.8 Oduak
Svaki reduktor treba da ima oduak ili ureaj za ventilaciju. Uloga oduka je da omogui izlazakpare i gasova iz kuita koji nastaju usled zagrevanja. Postavlja se na gornji deo kuita ili napoklopac otvora za posmatranje, Sl.28, 29. Detaljnije o oducima je dato u literaturi [1], [2].
Slika 28: Oduak na poklopcu otvora za posmatranje
8/12/2019 proracun reduktora
26/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
26
Slika 29: Jedan od razliitih tipova oduaka
8.9 Leita i rebra krutosti
Leita se u kuitu montiraju u leina gnezda. Dimenzije leinih gnezda se odreuju naosnovu proraun ili na osnovu tablica iz literature. Kod punih prenosnika pu se montira ivadi kroz leino gnezdo pa treba voditi rauna o merama leinog gnezda. Ako je
unutranji prenik leinog gnezda manji od temenog prenika pua, potrebno je ugraditi
auru, Sl.30.
Radi ukruenja kuita potrebno je konstruisati i odgovarajua rebra krutosti. Mere rebarakrutosti se odreuju na osnovu prorauna ili preporuka iz literature, [1], [2].
Kod punih prenosnika rebra poboljavaju i efekat hla
enja.
8/12/2019 proracun reduktora
27/35
8/12/2019 proracun reduktora
28/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
28
Radijusima i nagibima Debljinama zidova Spajanju zidova Nagomilavanju masa Naponskim stanjima (treba izbegavati savijanje i istezanje) Konstruisanju konture odlivka (da bi mogao da se vadi iz kalupa) Dodacima za mehaniku obradu (isticanju povrina predvienih za mehaniku obradu)
Pravilno konstruisanje livenih objekata je objanjeno na predavanjima ili u literaturi [1], [2], [4].Primer livenog kuita dat je na slici 33.
8.12 Zavarena kuita
Zavarena kuita se izrauju zavarivanjem jednostavnih oblika (ploa, ipki,). Prilikomkonstruisanja zavarenih konstrukcija treba voditi rauna o pravilima konstruisanja zavarenihkonstrukcija:
Sve povrine koje se naknadno obrauju treba istai zavarivanjem dodatnih elemenata Treba izbegavati nagomilavanje varova Za ugaone varove treba praviti preklope Treba izbegavati sloene oblike elemenata koji se vare kao i savijanje istih Materijali koji se najee koriste za izradu zavarenih kuita su: 0360, 0460, 0270,
0370, 1200, Debljina zida kuita kod zavarenih konstrukcija je manja nego kod livenih i moe se
odrediti na osnovu izraza
z 0,7
Proraun ostalih mera se vri na isti nain kao i za livena kuita samo to se umesto koristi z
Zavarena kuita su detaljno obraena u literaturi [1], [2], [4]
Slika 32: Zavareni spojevi
U nastavku uputstva dati su prethodno nabrojani elementi, a u tablicama obrasci za njihovproraun.
8/12/2019 proracun reduktora
29/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
29
Slika 33: Kuite jednostepenog reduktora
8/12/2019 proracun reduktora
30/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
30
Tabela 1: Meusobni odnosi dimenzija osnovnih elemenata kuita
8/12/2019 proracun reduktora
31/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
31
Tabela 1: Nastavak
Slika 34: ema dvostepenog reduktora sa paralelnim osama vratila
8/12/2019 proracun reduktora
32/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
32
Slika 35: ema dvostepenog reduktora sa jednim parom koninih zupanika
Tabela 2: Osnovne preporuke za dvostepenu reduktor sa paralelnim osama vratila
kao i za reduktor sa jednim parom koninih zupanika
8/12/2019 proracun reduktora
33/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
33
Slika 36: Osnovne mere jednostepenog punog reduktora
8/12/2019 proracun reduktora
34/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
34
Naziv Oznaka Primedba
Debljina zida livene kuice reduktora 2 3a+ = 0, 04
a - osno rastojanje ne manje od 8 mm
Debljina zidapoklopca
Pu iznad punogzupanika 1
( )1 0,8 0,85 =
Pu ispod punogzupanika 1
1 =
Debljna gornjeg oboda kuice b ( )1, 5 1, 75b=
Debljina oboda poklopca reduktora 1b ( )1 11, 5 1, 75b =
Debljina donjeg oboda kuice p ( )2, 25 2, 75p=
Debljina zida leine aure S vr0,1 2 3S d= + ; S
Spoljanji prenik leine aure CD C 2D D S= +
D - spoljanji prenik leaja
Dimenzije leinog mesta 1 2 p, , iD D d n Date su u tabeli 4.44, [1]
Prenik fundamentalnog zavrtnja fd f 12d a+= 0,036
Prenik zavrtnja leinog nezda Ld L fd d= 0,75
Prenik zavrtnja za vezivanje poklopcasa kuicom d ( ) fd d= 0 , 5 0 , 6
Prenik zavrtnja za privrivanjepoklopca leita
d ( )pd d= 0 , 4 0 , 5
Napomena: mere su u mm i navedene vrednosti treba smatrati kao orijentacione
Tabela 3: Osnovne preporuke za jednostepeni puni reduktor
9.0 PRORAUN DINAMIKOG STEPENA SIGURNOSTI
Na naznaenom mestu treba proveriti dinamiki stepen sigurnosti. Vrednosti momenata odreivati iz proporcija sa odgovarajuih dijagrama. Usvojiti da je moment savijanja isto naizmenino promenljiv, moment uvijanja isto
jednosmerno promenljiv, a aksijalna sila konstantna. Normalne napone (od savijanja i aksijalne sile) treba sabrati pa raunati dinamiki stepen
sigurnosti za normalna naprezanja. Na osnovu dinamikog stepena sigurnosti za normalna naprezanja i za uvijanje, rauna se
ukupni dinamiki stepen sigurnosti.
8/12/2019 proracun reduktora
35/35
Uputstvo za izradu reduktora Osnovi konstruisanja
10.0 TEHNIKI OPIS REDUKTORA, UPUTSTVO ZA RUKOVANJE IODRAVANJE
Tehniki opis reduktora, uputstvo za rukovanje i odravanje treba da sadri sledee elemente: Tip reduktora i osnovne karakteristike
Opis osnovnih konstruktivnih elemenata Nain postavljanja i montae Odravanje, kontrolu rada, zamenu ulja, zamenu leajeva,....
11.0 LITERATURA
[1]- M. Trbojevi, M. Jankovi,...: REDUKTORI, Nauna knjiga Beograd, 1977. god.[2]- M. Trbojevi, M. Jankovi,...: REDUKTORI, Nauna knjiga Beograd, 1988. god.[3]- V. Nikoli: MAINSKI ELEMENTI, Kragujevac, 2004. god.[4]- S. Jovii: OSNOVI KONSTRUISANJA, Kragujevac, 2002. god.[5]- V. Miltenovi: MAINSKI ELEMENTI, Ni, 2004. god.[6]- M. Ognjanovi: MAINSKI ELEMENTI, Beograd, 2003. god.