Pomorsko javno pravo(skripta, 1 dio)
Literatura: Meunarodno pravo mora / Rudolf Capar Napisao: Roberto Brkari
ContentsPomorsko javno pravo ............................................................................................................................. 1 I. II. a) b) c) d) III. a) Uvod................................................................................................................................................. 2 Unutranje morske vode ................................................................................................................. 3 Pravni status unutranjih morskih voda ...................................................................................... 3 Dijelovi mora koji pripadaju unutranjim morskim vodama ....................................................... 3 Pravni status brodova .................................................................................................................. 5 Pravni reim kojim su podvrgnuti brodovi u unutranjim morskim vodama .............................. 6 Teritorijalno more ........................................................................................................................ 8 Pravni status i granice teritorijalnog mora .................................................................................. 8
b) irina teritorijalnog mora .............................................................................................................. 10 c) Nekodljiv prolazak ........................................................................................................................ 10 IV. Vanjski pojas .............................................................................................................................. 11
V. Tjesnaci koji slue meunarodnoj plovidbi ....................................................................................... 12 5.2 Tjesnaci na enevskoj konvenciji o pravu mora, 1958. ............................................................... 12 5.3 Odredbe o tjesnacima u konvenciji UN-a o pravu mora ............................................................. 12 5.4 Tjesnaci u kojima je reim plovidbe ureen posebnim ugovorima ............................................. 13 VI. Morski kanali .................................................................................................................................... 14 6.1 Sueski kanal.................................................................................................................................. 14 6.3 Ostali kanali.................................................................................................................................. 16 VII. Arhipelake vode ............................................................................................................................. 17 VIII. Gospodarski pojas .......................................................................................................................... 18
1
I. UvodMEUNARODNO JAVNO PRAVO MEUNARODNO PRAVO MORA: ureuje odnose izmeu subjekata meunarodnog prava (drava, meunarodnih organizacija i dr.) MEUNARODNO PRAVO MORA je sustav meunarodnih pravila koja ureuju granice vlasti na moru, prava i dunosti meunarodnopravnih subjekata na moru, njihove meusobne odnose u vezi iskoritavanja bogatstva mora i podmorja i njegovom zatitom. etri konferencije o pravu mora (u 20-tom stoljeu): a) KONFERENCIJA U HAGU 1930. - Prisustvovalo je 47 Drava - Pokuava se rijeiti pitanje teritorijalnog mora - Iako nije rijeeno pitanje teritorijalnog mora, dobiva se puno dokumentacijskih materijala koji su kasnije posluili u radu na kodifikaciji b) PRVA KONFERENCIJA UN-a O PRAVU MORA, eneva, 1958. - Prisustvovalo 86 drava - Zavren rad usvajanjem etiri konvencije: 1) Konvencija o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu 2) Konvencija o otvorenom moru 3) Konvencija o epikontinetskom pojasu 4) Konvencija o ribolovu i zatiti ivih bogatstava otvorenog mora c) DRUGA KONFERENCIJA UN-a O PRAVU MORA, eneva, 1960. - Prisustvovalo 88 drava - irina teritorijalnog mora i teritorijalne zone - Rad bez konkretnih rezultata d) TREA KONFERENCIJA UN-a O PRAVU MORA, 1973-1982. - Ambasador dr. Pardo predlae da se morsko dno proglasi opim dobrom ovjeanstva , i da se to povjeri posebnoj meunarodnoj organizaciji. Prijedlog je prihvaen i stvara se odbor za prouavanje tog pitanja Odbor za morsko dno - 17. Prosinca 1970. usvojena je Deklaracija o naelima koja se odnose na dno mora i oceana i njihovo podzemlje izvan granica nacionalne jurisdikcije. Deklaracija utvruje da su morsko dno i podzemlje izvan granica nacionalne jurisdikcije (Zona) i bogatstva u tom podruju zajedniko dobro ovjeanstva. Drave nemogu nita zahtjevati od te zone. - Konferencija je zapoela 3. prosinca 1973. i trajala s prekidima do 10. prosinca 1982. - Prisustvovale su 164 drave - Konvencija ima 320 lanaka podjeljenih u 17 djelova: Uvod, Teritorijalno more i vanjski pojas, Tjesnaci koji slue meunarodnoj plovidbi, Arhipelake drave, Iskljuivo gospodarski pojas, Epikontinentalni pojas, Otvoreno more, Reim otoka, Okruena i 2
poluokruena mora, Pravo pristupa neobalnih drava moru i od mora i sloboda tranzita, Zona, Zatita i ouvanje morskog okolia, Znanstveno istraivanje mora, Razvoj i prijenos morske tehnologije, Rijeavanje sporova, Ope odredbe i Zavrne odredbe.
II. Unutranje morske vodea) Pravni status unutranjih morskih vodaUnutranje morske vode se prostiru od crte najvie plime do polaznih crta od kojih se mjeri irina teritorijalnog mora. Ove vode su pod suverenou obalne drave. Obalna drava ostvaruje svoju suverenost i u zranom prostoru iznad tih voda i na morskom dnu i podzemlju ovih voda. Jedno od temeljnih pravila obiajnog meunarodnog prava je pravo ulaska stranih trgovakih brodova u luke obalne drave otvorene za meunarodni promet. Trgovaki brodovi na nuklearni pogon trebaju odobrenje obalne drave. Ratni, javni, ribarski i znanstvenoistraivaki brodovi trebaju pristanak obalne drave osim ako se ne radi o vioj sili koja ocjenjuje obalna drava. Doputenje za ulazak moraju traiti samo strani brodovi, a slobodan promet s obalom i brodovi obalne drave koji dolaze iz inozemstva. U unutranjim morskim vodama obalna drava ima iskljuivo pravo ribolova, znanstvenog istraivanja, iskoritavanja prirodnih bogatstava morskog dna i podzemlja. Nekodljiv prolazak stranih brodova je institut vezan uz teritorijalno more, a ne uz unutranje morske vode.
b) Dijelovi mora koji pripadaju unutranjim morskim vodamaLuke. Unutranje morske vode u lukama prostiru se do crte koja spaja najistaknutije stalne luke graevine, koje su sastavni dio lukog sustava. Ureaji udaljeni od obale i umjetni otoci ne smatraju se stalnim lukim graevinama. Zaljevi. Zaljevom se u meunarodnom pravu mora smatra jasno istaknuta uvala koja zadire u kopno u takvu omjeru prema irini svakog ulaza, da sadrava vode zatvorene kopnom, a nije samo obina krivina obale. Zaljevom se smatra ona uvala koja ispunjava dva uvjeta:
3
a) Da razmak izmeu crta niske vode na prirodnim ulaznim tokama zaljeva nije vei od 24 morske milje b) Da je povrina vode u zaljevu jednaka ili vea od povrine polukruga kojem je promjer crta povuena preko ulaza u zaljev
Vode koje lee unutar granine crte povuene izmeu crta niske vode na ulaznim tokama zaljeva ine unutranje morske vode, pod uvjrtom da ta granina crta nije dua od 24 morske milje.
Ako zbog postojanja otoka uvala ima vie od jednog ulaza, onda se kao granina crta uzima ukupna duina crta koje zatvaraju pojedine ulaze, kako to pokazuje slika.
Ako je razmak izmeu crta niske vode na prirodnim ulaznim tokama 4 zaljeva vei od 24 morske milje, onda se ravna polazna crta od 24 morske milje povlai (ako je to mogue) unutar zaljeva, tako da
Povrina obale smatra se povrina obuhvaena izmeu crte niske vode uzdu obale i pravca povuenog izmeu crte niske vode na njezinim prirodnim ulaznim tokama. Ua rijeka. Ue rijeka imaju status unutranjih morskih voda ako su deltastog ua kad se za svaki pojedini rukavac primjenjuju pravila o zaljevima. Vode izmeu obala kopna i ravnih polaznih crta koje spajaju toke na obali kopna ili obali otoka. Ako je obala razvedena i duboko usjeena u kopno obalne drave ili ako je uzdu obale u njezinoj neposrednoj blizini niz otoka, onda e vode od kopna do ravnih polaznih crta koje spajaju najizboenije toke na obali kopna ili otoka initi unutranje morske vode. Vode izmeu otoka. Unutranje morske vode ine i more unutar ravnih polaznih crta koje zatvaraju skupinu otoka. Vode izmeu otoka arhipelake drave nisu unutranje morske vode nego arhipelake vode. No, i arhipelake drave mogu imati unutranje morske vode (luke, zaljevi i dr.). Zatvorena mora. Zatvorena mora su velike povrine mora koje su s otvorenim morem povezane uskim prolazom. Takva mora ine unutranje morske vode ako sve obale ukljuujui i obalu u tjesnacu pripadaju istoj dravi. Vode izmeu crte niske vode i crte najvie vode. Polazna crta za odreivanje teritorijalnog mora je crta niske vode na obali kopna. Vode izmeu te crte i crte najvie plime su unutranje morske vode. Te vode nisu stalne, postoje za vrijeme plime, nema ih za vrijeme oseke. Njihova povrina ne moe biti neznatna na mjestima gdje je razlika izmeu plime i oseke manja, a obala strmija, vea gdje je razlika plime i oseke vea, a obala niska. Unutranje vode Republike Hrvatske su vode koje lee unutar osnovne crte koja je odreena Zakonom o obalnom moru i epikontinentalnom pojasu (lanak 16), a koju navodimo u dijelu o teritorijalnom moru.
c) Pravni status brodovaPravni status brodova u unutranjim morskim vodama zavisi od prirode broda. Sa stajalita meunarodnog prava brodove moemo podjeliti u tri kategorije: 1) Trgovaki brodovi 2) Ratni brodovi 3) Javni brodovi Trgovaki brod je brod koji nije ratni ili javni brod. Zakon o obalnom moru i epikontinentskom pojasu smatra stranim trgovakim brodom i brod koji ima stranu dravnu pripadnost, a upotrebljavaju se u privredne svrhe te drugi strani brod koji nije ribarski brod, strana jahta i strani ratni brod. 5
Ratni brod je brod koji pripada ratnoj mornarici neke drave i nosi vanjske znakove raspoznavanja ratnih brodova svoje dravne pripadnosti. Zapovjednik mora biti u slubi drave, njegovo ime treba da se nalazi u popisa asnika ratne mornarice, a posada mora biti podvrgnuta pravilima vojne discipline. Zabranjen prolazak kroz unutranje morske vode osim ako dobiju posebno odobrenje. Javni brod. enevska konvencija o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu, Konvencija o otvorenom moru i Konvencija UN-a o pravu mora ne koriste izraz javni brod. Prva govori o dravnim brodovimakoji slue za netrgovake svrhe, druga o brodovima koji pripadaju dravi ili koje ona iskoritava, a namjenjeni su samo za vladinu netrgovaku slubu, dok trea spominje dravne brodove koji ne slue u trgovake svrhe. Zabranjen prolazak kroz unutranje morske vode osim ako dobiju posebno odobrenje. Javni brod: nosilac prava raspolaganja, odnosnoi brodar, drutveno politika zajednica ili njezin organ, a koji nije ratni brod i slui iskljuivo u neprivredne svrhe. Strani javni brod: brod koji upotrebljava organ strane drave, a koji nije ratni brod i slui iskljuivo u neprivredne svrhe. U kategoriju javnih brodova ubrajamo carinske, policijske, brodovi obalne strae, ribarske strae, organa pomorske uprave i dr. Znanstvenoistraivaki brod. To su brodovi ili drugi plovni objekti opremljeni za znanstvena ili druga istraivanja ili iskoritavanje mora, morskog dna i njegova podmorskog podzemnog prostora. Zabranjen prolazak kroz unutranje morske vode osim ako dobiju posebno odobrenje. Ribarski brod. Je brod namjenjen i opremljen za ulov ribe i drugih ivih bia u moru. Definicijom su obuhvaeni pomorski ribarski brodovi i ribarski brodovi unutranje plovidbe. Prolazak stranog ribarskog broda kroz unutranje vode je zabranjen, osim ako brod ne dobije odobrenje. Tada mora imati uskladiteni ili zapeaeni ribolovski pribor.
d) Pravni reim kojim su podvrgnuti brodovi u unutranjim morskim vodamaTrgovaki brodovi. Unutranje morske vode dravni teritorij, mogu se vriti kazne ali u praksi se to ne radi jer se neki ne slau s tim odredbama. Ako je obalna drava neim ugroena smije intervenirati i izricati kazne, vriti uhienja itd. Nemir koji se odvija unutar broda ne smije se intervenirati. Obalna drava ima pravo i moe odrediti zabranjene zone, propisati plovne puteve, posebne uvijete za ulazak u unutranje morske vode. enevska konvencija o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu i Konvencija UN-a o pravu mora u svojim 6
odredbama o nekodljivom prolasku teritorijalnim morem ne prave nikakvu razliku izmeu privatnih i dravnih trgovakih brodova. Konvencija UN-a o pravu mora izriito istie da je na otvorenom moru doputeno zaustavljanje svih brodova osim ratnih i brodova koji se koriste za vladinu netrgovaku slubu. Ratni brodovi. Ulazak stranog ratnog broda u unutranje morske vode u veini zemalja uvjetovan prethodnim odobrenjem, a u nekim zemljama prethodnom najavom dolaska diplomatskim putem. Prema zakonu o obalnom moru i epikontinentalnom pojasu, strani ratni brod moe uploviti u unutranje morske vode samo na temelju odobrenja. Brod moe boraviti u luci najvie 10 dana, ali mu se iznimno moe dozvoliti i dui boravak. U unutranjim morskim vodama mogu boraviti istovremeno najvie 3 ratna broda borbene namjene i dva ratna broda pomone namjeneiste dravne pripadnosti, s tim da u njihovom sastavu nemoe biti povrinski brod punog deplasmana veeg od 10 000 tona odnosno podmornica povrinskog deplasmana veeg od 4 000 tona . Iznimno se mogu dopustit vei brodovi. Strani ratni brod duan je pridravati se zakona i propisa obalne drave, ali obalna drava ne moe prema stranom ratnom brodu ili osobama na njemu poduzimati nikakve mjere (uhienja, kanjavanja i sl.) Ako se brod, njegov amac ili zrakoplov odnosno posada na kopnu, ne pridravaju zakona i propisa obalne drave, ona moe zatraiti da brod napusti njene vode, s time da mora upozoriti zapovjednika broda o krenju propisa. Javni brodovi. Javni brod nije izuzet od kaznene jurisdikcije obalne drave, ali ga obalna drava ne moe zadrati ili zapljeniti. Javni brod na kojem se nalazi ef drave ili visoki diplomatski predstavnici izjednaen je u pogledu imuniteta s ratnim brodom. Znanstvenoistraivaki brodovi. Ovi brodovi su u unutranjim morskim vodama podvrgnuti vlasti obalne drave kao i trgovaki brodovi, osim kad pripadaju dravi onda se smatraju kao javni brodovi. Ribarski brodovi. Njihov je poloaj u unutranjim morskim vodama jednak poloaju trgovakih brodova. Strani ribarski brod duan je prolaziti teritorijalnim morem najkraim putom, brzinom koja nije manja od ekonomske (6 vorova), bez zaustavljanja i sidrenja (osim zbog nevolje na moru ili druge vie sile), i mora imati vidljivo istaknute oznake ribarskog broda.
7
III. Teritorijalno morea) Pravni status i granice teritorijalnog moraTeritorijalno more je pojas mora koji se protee uz unutranje morske vode ili, ako ovih nema, uzdu obale. Konvencija o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu kae da se suverenost drave protee preko njezina kopnenog podruja i njezinih unutranjih morskih voda i na pojas mora uz njezine obale, koji se naziva teritorijalnim morem. Suverenost obalne drave se na zrani prostor iznad teritorijalnog mora i na dno i podzemlje tog mora. Kako se suverenost obalne drave protee samo na unutranjim morskim vodama i teritorijalnom moru, to je vanjska granica teritorijalnog mora dravna granica obalne drave na moru. Teritorijalno more ima svoje granice prema kopnu i vanjske granice prema puini. Granica teritorijalnog mora prema kopnu naziva se polaznom crtom za odreivanje irine teritorijalnog mora. Polazne crte mogu biti normalne polazne crte i ravne polazne crte. Normalna polazna crta je crta niske vode uzdu obale (kopna i otoka) kako je naznaena na pomorskim kartama krupnog mjerila koje obalna drava slubeno priznaje. Ravna polazna crta je ona koja spaja istaknute toke na obali kopna, kopna i otoka ili na obali otoka. Ove crte se povlae na mjestima gdje je obala razvedena i duboko usjeena u kopno obalne drave ili ako se uzdu obale u njenoj neposrednoj blizini nalazi niz otoka. Drava ne moe promjeniti sustav ravnih polaznih crta tako da timeodvoji teritorijalno more druge drave od otvorenog mora ili od iskljuivo gospodarske zone. Ravne polazne crte ne smiju se povlaiti na uzviice koje su suhe za niske vode. Ipak, to se smije initi: a) Ako su na njima podignuti svjetionici ili slini ureaji stalno nad morskom razinom b) Ako je povlaenje polaznih crta na takve uzviice i od njih dobilo ope meunarodno priznanje Uzviica suha za niske vode jest prirodni dio kopna okruen vodom i suh za niske vode, a preplavljen za visoke vode.
8
Uz obale otoka protee se takoer teritorijalno more. Oko otoka nema teritorijalnog mora ako se oni u cjelini nalaze u unutranjim morskim vodama. Ako se na istaknute toke otoka povlae polazne crte za odreivanje irina teritorijalnog mora, takav e otok imati teritorijalno more samo prema puini ali i ne prema kopnu jer e te vode biti unutranje morske vode. Oko otoka postoji teritorijalno more, vanjski pojas, gospodarska zona i epikontinentski pojas. Stjene na kojima nije mogu boravak ljudi ili gospodarska djelatnost, nemaju gospodarsku zonu niti epikontinetski pojas, ali imaju teritorijalno more i vanjski pojas. Umjetni otoci nemaju svog teritorijalnog mora. Teritorijalno more ne mogu imati otoci koji su nastali nasipavanjem. Vanjska granica teritorijalnog mora je crta kojoj su sve toke jednako udaljene od najblie toke polazne crte od koje se mjeri irina teritorijalnoga mora. Vanjska crta odreuje se u praksi: a) Metodom povlaenja usporedne crte (primjenjuje se u sluajevima kad su polazne crte relativno ravne) b) Metodom lukova (pri kojoj se od istaknutih toaka polazne crte povlae lukovi) c) Kombinacijom obje metode Razgranienje teritorijalnoga mora utvruje se sporazumom. Ako takvog sporazuma nema, nijedna od njih ne moe proiriti svoje teritorijalno more preko crte sredine.
9
b) irina teritorijalnog moraNa drugoj konferenciji UN-a 2 prijedloga tj 2 teorije. Prva je bila da teritorijalno more moe biti do udaljenosti od 12 nautikih milja, druga 6 nautikih milja + 6 milja ribolovna zona. Svaka drava ima pravo odrediti irinu svog teritorijalnog mora do granice koja ne prelazi 12 morskih milja , mjerenih od polaznih crta koje su odreene u skladu s konvencijom.
c) Nekodljiv prolazakObalna drava duna je kroz svoje teritorijalno more dopustiti nekodljiv prlazak stranim brodovima. Ovo pravilo nastalo je kao pravilo obiajnog meunarodnog prava. Pravila o nekodljivom prolasku sadri Konvencija o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu i Konvencija UN o pravu mora. Ova su pravila vrlo slina. Pravo nekodljivog prolaska kroz teritorijalno more uivaju brodovi svih drava, bile one obalne ili neobalne.
Prolaskom se smatra presijecanje teritorijalnog mora: a) Bez ulaska u unutranje morske vode (u Konvenciji UN o pravu mora "ili pristajanja na vanjskom sidritu ili uz luke ureaje izvan unutranjih morskih voda) b) radi ulaska u unutranje morske vode ili izlaska iz njih (u Konvenciji UN o pravu mora "ili pristajanja na takvom sidritu, ili uz luke ureaje"). Prolazak obuhvaa zaustavljanje i sidrenje, ali samo u tolikoj mjeri koliko su to uzgredni dogaaji u redovitome toku plovidbe ili ih namee via sila ili nevolja, ili radi pruanja pomoi osobama, brodovima ili zrakoplovima u opasnosti ili nevolji. enevska kovnencija ne spominje pruanje pomoi. Prolazak je nekodljiv sve dok ne dira u mir, red ili sigurnost obalne drave. Takav prolazak treba obaviti u skladu s Konvencijom i drugim pravilima meunarodnog prava. Strani nuklearni brodovi i brodovi koji prevoze nuklearne i druge bitno opasne ili tetne tvari, kada se slue pravom nekodljivog prolaska teritorijalnim morem, nose isprave i potuju posebne mjere opreza utvrene za takve brodove meunarodnim sporazumima. Obalna drava duna je dopustiti prolazak kroz teritorijalno more samo ako je on nekodljiv. Takav prolazak ona ne smije ometati.
10
IV.
Vanjski pojas
Vanjski pojas drava mora proglasiti sama Smije se obavljati nadzor da bi: a) Sprijeila krenje carinskih, zdravstvenih zakona i propisa o useljavanja b) Kaznila krenje tih zakona Obalna drava nema pravo kanjavati u vanjskom pojasu, slui samo za nadzor ako se je to dogodilo u drugim pojasevima. Jedino ta se u vanjskom pojasu moe kazniti je ako se bez njihova doputenja uzme neki arheoloki predmet ili neka povijesna narav.
11
V. Tjesnaci koji slue meunarodnoj plovidbiTjesnac je uski prostor koji spaja dvije vee povrine mora. Imamo 2 podjele: a) Tjesnaci koji se ne koriste za meunarodnu plovidbu b) Tjesnaci koji se koriste za meunarodnu plovidbu U svijetu imamo 121 tjesnac od kojih 16 ima ogroman gospodarski i strateki znaaj.
5.2 Tjesnaci na enevskoj konvenciji o pravu mora, 1958.Nastaje sukob izmeu Izraela i Saudijske Arabije (Akapski zaljev). Ne moe se obustaviti prolazak stranih brodova kroz tjesnace, koji slue meunarodnoj plovidbi izmeu jednog dijela otvorenog mora i drugog dijela otvorenog mora ili teritorijalnog mora strane drave.
5.3 Odredbe o tjesnacima u konvenciji UN-a o pravu moraSukobi. Pravilo nekodljivog prolaska: a) Otvoreno more teritorijalno more drave koje nema morsku obalu na tjesnacu a vode tjesnaca ine teritorijalno more b) Otvoreno more teritorijalno more drave koje nema morsku obalu na tjesnacu, irina tjesnaca je dvostruka irina teritorijalnog mora Pravo tranzitnog prolaska: Otvoreno more otvoreno more, prostori tjesnaca imaju pravni status teritorijalnog mora. Brodovi i zrakoplovi imaju pravo na tranzitni prolaz. Izmeu nekodljivog i tranzitnog prolaska tjesnacima postoji znatna razlika: 1) Tranzitni prolazak vrijedi za brodove i zrakoplove, a nekodljiv samo za brodove 2) U tranzitnom prolasku podmornice mogu ploviti uronjene, u nekodljivom prolasku na povrini 3) Ovlatenja drave da svojim zakonima i propisima ureuje tranzitni prolazak ua su od njenih ovlatenja da ureuje u nekodljivom prolasku 4) Na stranom brodu u tranzitnom prolasku obalna drava nemoe kanjavati, a u nekodljivom prolasku moe 12
5) Plovne puteve i sustave odijeljene plovidbe kod tranzitnog prolaska odreuje IMO na prijedlog obalnih drava, kod nekodljivog prolaska odreuje ih obalna drava, pri emu je duna voditi rauna o preporukama IMO-a 6) Popis zabranjenih radnji za brodove u prolasku manji je od kod tranzitnog negoli kod nekodljivog prolaska 7) Kod tranzitnog prolaska drave koje se koriste tjesnacem i drave na tjesnacu dune susuraivati u postavljanju i odravanju potrebnih objekata sigurnosti plovidbe i navigacijskih pomagala u tjesnacu i u spreavanju, smanjivanju i nadziranju zagaivanja s brodova, dok takve obaveze nema kod nekodljiva prolaska 8) Obalna drava moe poduzimati mjere radi spreavanja prolaska koji nije nekodljiv, dok ne moe to initi kod tranzitnog prolaska U arhipelakim vodama brodovi svih drava uivaju pravo nekodljivog prolaska na koji se primjenjuju odredbe Konvencije o nekodljivom prolasku teritorijalnim morem. To e vrijediti i u tjesnacima u arhipelakim vodama, ako drava nije odredila plovne puteve u tim vodama. Slobodan prolazak je prolazak brodova tjesnacima u kojima postoji plovni put otvorenim morem ili gospodarskim pojasom pogodan za plovidbu s obzirom na navigacijske i hidrografske osobine.
5.4 Tjesnaci u kojima je reim plovidbe ureen posebnim ugovorimaTakvih tjesnaca ima nekoliko, od kojih su najznaajniji Bospor i Dardanele. Ovi tjesnaci imaju vrlo burnu povijest. Trgovaki brodovi u doba mira (i u doba rata ako Turska nije zaraena strana) imaju potpunu slobodu prolaska i plovidbe tjesnacima, danju i nou, pod bilo kojom zastavom i s bilo kojim teretom bez ikakvih formalnosti osim onih sta se tiu zdravstvenog nadzora. Ako je Turska zaraena strana, trgovaki brodovi drava koje nisu s Turskom u ratumogu prolaziti tjesnacima pod uvjetom da ne pomau neprijateljima. Brodovi mogu ulaziti samo danju i pravcima koji su oni odredili. Maksimalna tonaa svih stranih pomorskih snaga koje se mogu nalaziti u tranzitu s tjesnacima ne smije prei 15 000 tona, niti broj brodova moe biti vei od 9.
Gibraltarskim tjesnacem, sporazumjele da ne dopuste podizanje utvrda ih poduzimanje bilo kakvih stratekih radova na dijelu marokanske obale koja lei izmeu Melille i uzvisina koje vladaju samo desnom obalom rijeke Sebu. Ova se odredba ne primjenjuje na one toke na marokoj obali Sredozemnog mora koje su sada zaposjednute od panjolske. Ovaj sporazum potvren je i Konvencijom izmeu Francuske i panjolske od 27. studenog 1912. (lanak 6. Konvencije). Plovidba Magellanovim tjesnacem ureena je ugovorom o granicama iz 1881. sklopljenim izmeu ilea i Argentine, kojim se utvruje sloboda prolaska za sve drave, neutralizacija prolaska u vrijeme rata i neutvrdivanje obala tjesnaca. 13
Posebnim ugovorima ureeni su i prolazi kroz tjesnac Oresund (izmeu vedske i Danske) i tjesnac izmeu vedske i Finske kod Alandskih otoka.
VI. Morski kanali
6.1 Sueski kanalSueski kanal je umjetni plovni put koji povezuje sredozemno more sa Sueskim zaljevom kao dijelom Crvenog mora.Status kanala ureen je Konvencijom o slobodnoj plovidbi Sueskim kanalom (Carigradskom konvencijom) od 29.10.1888. Sueski kanal je u doba mira i u doba rata uvijek slobodan i otvoren svim trgovakim i ratnim brodovima bez razlike zastave.
Egipatska vlada donijela je 26. srpnja 1956. odluku o nacionalizaciji Drutva Sueskog kanala i preuzela upravu i peljarenje u kanalu. U sporu koji je slijedio, Velika Britanija i Francuska obraaju se Vijeu sigurnosti OUN. Ono je rezolucijom od 13. listopada 1956. odredilo naela za reim kanala, a strankeuputile da u izravnim pregovorima izrade sporazum na temelju tih naela. Ta naela su: 1) sloboda plovidbe kroz kanal bez ikakve izravne ili prikrivene diskriminacije, 2) potivanje egipatske suverenosti, 3) odvajanje uprave kanala od politike, 4) utvrivanje taksa za plovidbu kroz kanal sporazumom izmeu Egipta i korisnika kanala. 5) odvajanje dijela prihoda za odravanje i poboljanje kanala, 6) nerijeena pitanja izmeu Egipta i Drutva Sueskog kanala treba rijeiti arbitraom. U skladu s ovim naelima egipatska je vlada 24. travnja 1957. dala izjavu koju je registrirala kod Ujedinjenih naroda.
14
6.2 Panamski kanal
Pravni status kanala ureen je danas ugovorima izmeu SAD i Paname koji su potpisani u Washingtonu 7. rujna 1977, a stupili su na snagu 1. listopada 1979. To su: 1. Ugovor o Panamskom kanalu i 2. Ugovor o trajnoj neutralizaciji i funkcioniranju Panamskog kanala. Ovim ugovorima priloeni su brojni popratni dokumenti.
Ugovor o trajnoj neutralizaciji kanala predvia u lanku 2. sljedee: "Republika Panama izjavljuje da e kanal kao vodeni put za meunarodni tranzit biti stalno neutralan sa svrhom da i u vrijeme mira i u vrijeme rata i dalje ostane siguran i otvoren za mirni prolazak brodova svih drava pod uvjetima pune jednakosti, tako da se u pogledu uvjeta ili naknada za prolazak ili zbog nekog drugog razloga ne diskriminiraju ni jedna drava ni njezini graani ni dravljani, te da kanal, a samim tim panamska prevlaka, ne bude cilj represalija u nekom oruanom sukobu izmeu drugih drava svijeta." Drave ugovornice i druge drave koje priznaju neutralizaciju kanala obvezuju se da u sluaju rata nee izvoditi niti pripremati ratne operacije u samom kanalu, prilaznim putevima u kanal i odgovarajuim dijelovima teritorijalnog mora Paname. Prolazak ratnih brodova svih drava doputen je u svako doba. Ovo pravo uivaju i javni brodovi. Ratni brodovi SAD i Paname imaju pravo da hitno (expeditiously) prolaze kroz kanal. Ova odredba objanjena je interpretativnom deklaracijom efova dviju drava od 14. listopada 1977. u smislu da se prolaz brodova mora obaviti to je mogue prije, bez smetnji, i da se u sluaju potrebe ili u hitnim sluajevima ovi brodovi mogu staviti na elo kolone. Ugovor o Panamskom kanalu ve u prvom svom lanku, koji nosi "Ukidanje ranijih ugovora i uspostavljanje novog sistema odnosa", kae da e stupanjem na snagu ovogo ugovora prestati vaiti ugovor o od 18. studenoga 1903, ugovor o prijateljstvu i suradnji iz 1936. i ugovor o uzajamnom razumijevanju i suradnji do 25. sijenja 1955, kao i svi drugi ugovori i ostale ugovorne odredbe koje se odnose na kanal, status i funkcioniranje. Prema lanku 2. ugovor e stupiti na snagu kao i ugovor o trajnoj neutralizaciji, est mjeseci poslije razmjene ratifikacijskih instrumenata, a ostat e na snazi do 31. prosinca 1999. Dok traje ugovor SAD imaju primarnu ulogu u upravi kanalom koju e po isteku ugovora preuzeti Republika Panama. Kompanija Panamskog kanala prestaje s radom, a osniva se Komisija Panamskog kanala - agencija amerike vlade koja e osnovati zakonima - nad kojom e obavljati nadzor mjeoviti odbor sastavljen od 9 lanova (5 Amerikanaca i 4 Panamca). Komisijom rukovodi dravljanin do 31. prosinca 1989, a od 1.01.1990. dravljanin Paname15
6.3 Ostali kanaliKielski kanal prokopan je 1896. na njemakom teritoriju radi skraenja puta iz Baltikog u Sjeverno more. Poseban pravni status kanala odreen je nakon I. svjetskog rata Ver-sailleskim ugovorom o miru (lanci 380-386). Prema tom ugovoru kanal je otvoren za plovidbu trgovakih i ratnih brodova svih zemalja, osim onih koje se nalaze u ratu s Njemakom. Njemaka je mogla ubirati takse samo radi odravanja plovnosti i popravka kanala. Njemaka je svoje obveze otkazala deklaracijom od 14. studenoga 1936. kojom su otkazane i vojne klauzule VersaUleskog ugovora. Poslije II. svjetskog rata kanal je otvoren za meunarodnu plovidbu, a njegov pravni status nije ponovno ureen. Prema miljenju vlada Velike Britanije, Francuske i SAD, reim kanala kako je ureen Versailleskim ugovorom o miru i danas je na snazi. Korintski kanal spaja Jonsko s Egejskim morem. Nalazi se na teritoriju Grke, a otvoren je za plovidbu 1893. godine. Plovidba kanalom nije meunarodno regulirana, a Grka doputa prolaz svim brodovima. Kanal je lokalnog znaenja pa drave nisu nastojale da se reim plovidbe kroz kanal meunarodno uredi.
16
VII. Arhipelake vodeArhipelag je skupina otoka, ukljuujui djelove otoka, vode koje ih spajaju i druge prirodne elemente, koji su tako tijesno meusobno povezani da ti otoci, vode i drugi prirodni elementi stvarno tvore geografsku, ekonomsku i politiku cjelinu ili su povijesno smatrani takvima. Arhipelaka drava je drava sastavljena u cjelosti od jednog ili vie arhipelaga, a moe obuhvaati i druge otoke. Arhipelake drave su Filipini, Indonezija, Fidi... Arhipelake vode su vode izvan granica unutranjih morskih voda onih otoka koji ine arhipelag, a ako njih nema vode od crte niske vode na obalam otoka. Arhipelake vode se pruaju do arhipelakih polaznih crta od kojih se onda mjeri irina teritorijalnog mora, vanjskog pojasa, gospodarske zone i epikontinentskog pojasa arhipelake drave. Arhipelake polazne crte spajaju krajnje toke najudaljenijih otoka i nadvodnih grebena u arhipelagu, pod uvijetom da su tim crtama obuhvaeni glavni otoci i podruje u kojemu je omjer povrine vode i kopna, ukljuujui atole, izmeu 1:1 i 9:1. Arhipelake crte nesmiju biti due od 100 morskih milja, ali 30% od ukupnog broja tih crta moe prelaziti tu duinu, do najvee duine do 125 morskih milja. Polazne crte ne smiju se pri povlaenju znatno udaljiti od ope konfiguracije arhipelaga. One se ne smiju povlaiti na uzviice suhe i niske vode niti od njih, osim ako su na njima podignuti svjetionici ili slini ureaji koji su stalno nad morskom razinom, ili kad je uzviica suha za niske vode u cjelosti ili djelom na udaljenosti od najblieg otoka koja ne prelazi irinu teritorijalnog mora. Suverenost se protee i na zrani prostor iznad arhipelakih voda i na njihovo dnoi podzemlje te bogatstva koje sadre. U arhipelakim vodama brodovi svih drava uivaju pravo nekodljivog prolaska na koji se primjenjuju odredbe Konvencije o nekodljivom prolasku teritorijalnim morem.
17
VIII. Gospodarski pojasGospodarski pojas je podruje izvan teritorijalnog mora i uz njega, podvrgnut posebnom pravnom reimu na temelju kojega su prava i jurisdikcija obalne drave te prava i slobode drugih drava ureeni odgovarajuim odredbama Konvencije UN o pravu mora. Gospodarski pojas nije dio dravnog teritorija obalne drave, nije ni otvoreno more, nego podruje u kojem obalna drava ostvaruje odreena suverena prava. Gospodarski pojas ne smije se protezati izvan 200 morskih milja od polaznih crta od kojih se mjeri irina teritorijalnog mora. Njegova e irina ovisiti o irini teritorijalnoga mora, to je ono ue bit e pojas iri, to je more ire pojas e biti ui. U gospodarskom pojasu obalna drava ima: a) suverena prava radi istraivanja i iskoritavanja, ouvanja i gospodarenja ivim i neivim prirodnim bogatstvima voda nad morskim dnom i onih morskoga dna i podzemlja mora, te u pogledu drugih djelatnosti radi privrednog istraivanja i iskoritavanja zone, kao to je proizvodnja energije koritenjem vode, struja i vjetrova; b) jurisdikciju na temelju odgovarajuih odredaba Konvencije za: 1. podizanje i upotrebu umjetnih otoka, ureaja i naprava, 2. znanstveno istraivanje mora, 3. zatitu i ouvanje morskoga okolia,c) druga prava i dunosti predviene Konvencijom UN o pravu mora.
U ostvarivanju svojih prava i ispunjavanju svojih dunosti obalna drava je duna potovati prava i dunosti drugih drava. Morsko dno i podzemlje ispod gospodarskog pojasa je epikontinentski pojas obalne drave i u njemu ona ima prava koja su Konvencijom priznata ao prava obalne drave u tom pojasu. Obalna drava ovlatena je da svojim zakonima i propisima uredi ribolov u gospodarskom pojasu. Dravljani drugih drava kojima je doputen ribolov u gospodarskom pojasu duni su se pridravati takvih zakona i propisa. Zakoni i propisi mogu se, pored ostalog, odnositi na: a) izdavanje dozvola za ribare, ribarske brodove i opremu ukljuujui plaanje pristojbi; ili davanje drugih oblika naknade koji se, za obalne drave u razvojiTmogu sastojati od kompenzacija u podruju financiranja, opreme i tehnologije za ribarsku industriju;18
b) odreivanje vrsta koje se mogu loviti i kvota lovine, bilo u odnosu na odreena riblja naselja ili grupe naselja ili lovine po jednom brodu u odreenom vremenskom razdoblju ili lovine dravljana jedne drave u odreenom razdoblju; c) utvrivanje_ sezone i podruja ribolova, tipova, veliine i koliine ribarskog alata, te tipova, veliine i broja ribarskih brodova koji se mogu upotrebljavati; d) odreivanje starosti i veliine ribe i drugih vrsa koje se mogu loviti;
e) utvrivanje obavijesti koje su strani brodovi duni dati obalnoj dravi (statistika o lovini, pozicija broda koji ribari i dr.); f) istraivake programe koji se ostvaruju na osnovi ovlatenja i pod nadzorom obalne drave; g) h) postavljanje promatraa obalne drave na ribarske brodove; iskrcavanje cijelog ili dijela lovine ribarskih brodova u lukama obalne drave; zajednike pothvate ili druge dogovore o suradnji;
i)
j)
usavravanje osoblja i prijenos ribarske tehnologije;
k)
postupak provoenja i primjene propisa.
U ostvarivanju svojih suverenih prava obalna drava moe poduzimati mjere, ukljuujui pregled, inspekciju, uzapenje i sudske postupke, koji su neophodni radi osiguranja potovanja zakona i propisa. Uzapeni brodovi i njihove posade moraju se pustiti ako je poloeno zadovoljavajue jamstvo ili je data druga garancija. Kazne zbog krenja zakona i propisa o ribolovu, ako drukije nije dogovoreno izmeu drava, ne mogu biti kazne lienja slobode. Obalna drava duna je o uzapenju ili zadravanju stranih brodova i o svim kasnije izreenim kaznama obavijestiti dravu zastave broda. Obalna drava ima iskljuivo pravo graditi ili dozvoljavati izgradnju, rad i upotrebu: a) umjetnih otoka, b) ureaja i naprava radi istraivanja i iskoritavanja gospodarskog pojasa ili u druge gospodarske svrhe, c) ureaja i naprava koje mogu ometati ostvarivanje prava obalne drave u gospodarskom pojasu. Obalna drava nad tim umjetnim otocima, ureajima i napravama ima iskljuivu jurisdikciju, ukljuujui i jurisdikciju u pogledu carinskih, fiskalnih, zdravstvenih, sigurnosnih i useljenikih zakona i propisalo izgradnji umjetnih otoka, naprava i ureaja obalna drava je duna~3ati odgovarajuu 19
obavijest. Na njima moraju postojati stalna sredstva signalizacije, a svaki ureaj i naprava koji su naputeni ili se vie ne koriste moraju se ukloniti. Kad je to potrebno, oko njih treba odrediti zone sigurnosti razumnih dimenzija u kojima obalna drava moe poduzimati mjere potrebne za sigurnost plovidbe i sigurnost umjetnih otoka, ureaja i naprava. irinu zone odreuje obalna drava, ali se one ne smiju protezati preko 500 metara mjerei od svake toke njihova vanjskog ruba. Svi brodovi moraju potovati takve zone sigurnosti i pridravati se opeprihvaenih meunarodnih standarda o plovidbi u blizini takvih naprava. Umjetni otoci, naprave i ureaji ne smiju se postavljati tamo gdje mogu ometati upotrebu priznatih plovnih putova bitnih za meunarodnu plovidbu. Umjetni otoci, naprave i ureaji nemaju vlastitog teritorijalnog mora i njihovo postojanje ne utjee na odreivanje granica teritorijalnog mora, gospodarskog pojasa ili epikontinentskog pojasa.
Prava i dunosti drava u tuem gospodarskom pojasuU gospodarskom pojasu drugih drava sve obalne i neobalne drave imaju pravo: a) plovidbe b) prelijetanja c) polaganja podmorskih kablova i cjevovoda d) druge meunarodno dozvoljene upotrebe mora koje se tiu tih sloboda kao to su one vezane uz iskoritavanje brodova, zrakoplova i podmorskih kablova i cjevovoda. Konvencija izriito propisuje da se u gospodarskom pojasu primjenjuju lanci 88-115 (lanci koji se odnose na otvoreno more) u onoj mjeri u kojoj nisu nespojivi s odredbama Konvencije o gospodarskom pojasu. Drave su dune potovati prava i dunosti obalne drave i pridravati se zakona i propisa koje je ona donijela u skladu s odredbama Konvencije i drugim pravilima meunarodnog prava. U sluajevima kad ovom Konvencijom nisu propisana prava ili jurisdikcija obalne drave ili drugih drava, a sukob izbije izmeu interesa obalne drave i neke druge drave ili drava, taj sukob se rjeava na temeljima pravinosti i u svjetlu svih relevantnih okolnosti, vodei rauna o vanosti tih interesa za stranke i za meunarodnu zajednicu u cjelini.
20
