-
1
Uvod u medjunarodno javno pravo skripta
By: Prof.dr. Zarije Seizovi
I DIO (Uvod)
Pojam i narav meunarodnog prava
Medjunarodno pravo je sistem pravila koja na pravni nain
uredjuju odnose izmedju subjekata tog
prava. Glavni subjekti medjunarodnog prava su drave i
medjuvladine organizacije. Izvori
medjunarodnog prava su:
Ugovori
Obiaj
Opa naela prava
Neke vrste jednostranih akata drava
Za razliku od unutranjeg prava, koje je pravo subordinacije,
medjunarodno pravo je pravo
koordinacije, jer se ono stvara, mijenja, dokida i primjenjuje u
odnosima jednakih drava i drugih
subjekata koji su mu u naelu potinjeni slobodnom voljom.
Nadlenost za rjeavanje sporova
putem stalnih i arbitranih medjunarodnih sudova uvijek se
zasniva na obostranom pristanku
stranaka u sporu.
Podjela pravila meunarodnog prava
Najznaajnije podjele medjunarodnog prava su:
1. S obzirom na prostornu vanost - medjunarodno pravo se dijeli
na ope i partikularno.
Pravila opeg medjunarodnog prava primjenjuju se u cijeloj
medjunarodnoj zajednici.
Pravila partikularnog medjunarodnog prava su ona iji je domen
primjene ogranien na
poseban krug drava i drugih subjekata, krug koji je uvijek ui od
cijele medjunarodne
zajednice.
2. S obzirom na domet njihovog znaaja - pojedina pravila
medjunarodnog prava dijele
se na:
Imperativna (apsolutno obavezujua ius cogens) - Ius cogens su
pravila od
kojih nije dozvoljeno nikakvo odstupanje u posebnim ugovornim
ili drugim uim
odnosima. To su pravila opeg medjunarodnog prava.
Dispozitivna (ius dispositivum) - Od dispozitivnih pravila drave
mogu odstupati
sklapanjem suprotnog ugovora ili nastankom novih partikularnih
obiajnih pravila u
njihovim medjusobnim odnosima.
3. Obzirom na formu u kojoj se oituju - Pravila medjunarodnog
prava dijele se na pisana
i pravila koja nisu u pisanoj formi (najee u usmenoj). Pravila
koja nisu pisana mogu biti
obiajna pravila, mada se i ona najee potvrdjuju nekim pisanim
aktom.
Subjektivna prava neke drave proizlaze iz pravila objektivnog
medjunarodnog prava pravila
opeg prava, ugovora ili jednostranih akata. Svaka drava se moe
odrei svojih subjektivnih
prava. Istovremeno, drava se u naelu ne moe jednostrano
razrijeiti svojih dunosti.
-
2
Odnos meunarodnog i unutranjeg prava
Postoje 2 osnovna shvatanja kad je u pitanju odnos medjunarodnog
i unutranjeg prava i to su:
Dualistiko - Prema dualistikom shvatanju, medjunarodno i
unutranje pravo su 2
odvojena, ravnopravna i medjusobno neovisna pravna poretka. Ako
se u nekoj dravi usvoji
zakon koji je suprotan njenoj medjunarodnoj obavezi, njeni
sudovi i drugi organi
primjenjivae samo taj zakon, ali to ne iskljuuje medjunarodnu
odgovornost te drave
zbog krenja njene medjunarodne obaveze. Zbog toga se
medjunarodna pravila moraju
prethodno transformirati u zakone i druge akte, koji potom
obavezuju dravne organe
samo po toj osnovi.
Monistiko shvatanje - Prema monistikom shvatanju, medjunarodno i
unutranje pravo
su dijelovi jedinstvenog pravnog poretka, ali se pristalice tog
gledita sukobljavaju o pitanju
da li se medjunarodno pravo zasniva na unutranjem (primat
unutranjeg prava) ili je
obrnuto (primat medjunarodnog prava).
Pristalice primata unutranjeg prava svode medjunarodno pravo na
vanjsko dravno pravo.
Njihovi argumenti su slijedei:
Obiajno medjunarodno pravo u sudskoj i ustavnoj praksi drava
Poetkom 18. stoljea engleski pravnik lord mansfield izloio je
stav po kome medjunarodno pravo
ini dio prava engleske. To je bio poetak tzv.''Doktrine
inkorporacije''. Engleski sudovi
direktno su primjenjivali pravila medjunarodnog (obiajnog)
prava, osim ako bi ta pravila bila u
suprotnosti sa nekim zakonom koji je usvojio parlament ili nekom
ranijom konanom sudskom
presudom. Od druge polovine 19. stoljea preovladava
tzv.''Doktrina transformacije''. Po toj
doktrini medjunarodno pravo je dio prava engleske tek ako su
njegova pravila na jasan nain
usvojena i uinjena dijelom prava
Unutranje pravo drava pred medjunarodnim tijelima
Neke medjunarodne organizacije postavljaju posebne uvjete za
prijem novih drava u njihovo
lanstvo, te potom stalno provjeravaju da li su pravni poredak i
unutranja praksa njihovih lanica
u skladu sa ugovornim obavezama koje proizilaze iz lanstva.
Drave lanice koje odstupe od tih
uvjeta se izlau mjerama politikog, pa i ekonomskog pritiska. To
je sluaj sa Vijeem Evrope,
Evropskom unijom, OSCE-om i NATO-om.
II DIO (Izvori meunarodnog prava)
Obiaj u medjunarodnom pravu Postoje dva elementa obiajnog
pravila: praksa i opinio iuris.
Za nastanak obiajnog pravnog pravila bitna su 2 elementa:
Objektivni i materijalni element, tj. Opa praksa (ponavljano
vrenje)
subjektivni i psiholoki element, da je ta praksa prihvaena kao
pravo, tj.opinio iuris
sive necessitatis.
Zastupanje (ef drave, vlade, ministar vanjskih poslova,
diplomatski predstavnici), ve i praksa
zakonodavnih organa, kao i sudska praksa u dravi. Ako se oruane
snage po bilo kojoj osnovi
nalaze na podruju druge drave, tada od vanosti moe biti i praksa
vojnih organa.
Opinio iuris - Kriterij da bi se neki puki obiaj razlikovao od
obiajnog pravnog pravila je
uvjerenje ili svijest da je praksa o kojoj se radi obavezna zbog
postojanja odgovarajueg pravnog
-
3
pravila koje istu nalae. To je opinio iuris sive necessitatis,
kao bitan element postojanja
obiajnog pravnog pravila.
Materijalna i dokumentarna sredstva obiajnog procesa
Materijalna i dokumentarna sredstva obiajnog procesa su
materijalni i dokumentarni izvori koji
dokazuju postojanje i sadraj odredjenog obiajnog pravila. To
mogu biti:
Ugovori - Medjunarodni ugovor je najznaajniji izvor
partikularnog medjunarodnog prava. Uz to, ugovori su i vrlo vana
materijalna i dokumentarna sredstva obiajnog procesa i to u procesu
nastanka, izmjene i prestanka obiajnih pravila.
Zakljuci medjunarodnih konferencija - Zavrni akt neke
diplomatske konferencije moe predstavljati ugovor za sebe.
Medjutim, ti akti mogu sadravati i zakljuke koji nisu usvojeni
jednoglasno. Takvi zavrni akti ine neku sredinu izmedju ugovora i
prostih preporuka. Oni mogu dati podsticaj za stvaranje novih
obiajnih pravnih pravila ili mogu znaiti potvrdu ve postojeih
pravila.
Deklaracije politikih organa medjunarodnih organizacija -
Deklaracije politikih organa medjunarodnih organizacija. Neke od
deklaracija koje je usvojila generalna skuptina un bile su vrlo
znaajne u obiajnom procesu
Zakljuci sastanaka efova drava i vlada - Zakljuci sastanaka
efova drava i vlada mogu imati slinu ili znaajniju ulogu od
deklaracija usvojenih u generalnoj skuptini un. Oni mogu sami
predstavljati praksu drava, mogu biti dokaz ve postojee prakse, a
mogu biti i osnova za buduu praksu.
Jednostrani akti drava, medjunarodna sudska i arbitrana praksa -
Jednostrani akti drava mogu se sastojati od neke prakse, tj.od
ponaanja ili uzdravanja od ponaanja, mogu se oitovati u usmenom
obliku (npr. Izjave za medije), a mogu biti i instrumenti u pisanoj
formi poput zakona, dekreta, deklaracija, sudskih presuda itd.
Nauka medjunarodnog prava - Nauka medjunarodnog prava je
statutom medjunarodnog suda takodjer priznata kao ''pomono sredstvo
za utvrdjivanje pravnih pravila''. Vrijednost nekog naunog djela
zavisi od medjunarodnog ugleda pisca i njegovih sposobnosti da
uvjerljivim pravnim razlozima obrazloi svoje zakljuke i
stavove.
Uvjeti nastanka i domaaj opih obiajnih pravila
Opi obiajnih proces je jedini proces nastanka, izmjene i
prestanka specifinih pravila opeg
medjunarodnog prava koje se primjenjuje u medjunarodnom pravnom
poretku. Prema
pozitivistikom, tj. Voluntaristikom uenju, ni jedna drava ne moe
bez svog pristanka biti
vezana bilo kojim pravilom medjunarodnog prava. Izriiti
pristanak daje se putem ugovora, a
preutni nastankom obiajnog pravnog pravila. Prema tom uenju,
obiajno medjunarodno pravo
zasniva se na preutnom pristanku (Tacitus consensus). Kad bi ovo
uenje bilo u cjelini
ispravno, pravila opeg medjunarodnog prava ne bi ni postojala,
ili bi bila toliko malobrojna da ne
bi mogla initi cjelovit sistem prava.
Kodifikacija, progresivni razvoj i legislacija u opem obiajnom
pravu
Svaka drava razliitim aktima nastoji da obiajni proces, kao
jedini proces nastanka opeg
medjunarodnog prava, usmjeri u skladu sa svojim interesima.
Najvaniji nain uticanja na obiajni
proces je pripremanje i usvajanje Konvencija o kodifikaciji i
progresivnom razvoju neke grane
medjunarodnog prava. Povelja UN-a l.13 kao jednu od funkcija
generalne skuptine navodi
podsticanje progresivnog razvoja medjunarodnog prava i njegove
kodifikacije.
-
4
Vrste partikularnog obiajnog prava
1. Lokalni obiaj lokalna obiajna pravila mogu biti kontraktualne
prirode, koja predvidjaju
prava samo za jednu stranku, a dunosti za drugu.
2. Regionalni obiaj regionalna obiajna pravila uredjuju odnose
izmedju drava iz
odredjenog dijela svijeta koji se po neemu razlikuje od ostalih
dijelova. Sama injenica da
drava geografski pripada tom regionu nije dovoljan dokaz da je
ona povrgnuta
odredjenom partikularnom obiajnom pravu.
3. Specijalni obiaj u ugovornom odnosu drave stranke nekog
ugovora mogu tokom
njegove primjene odstupiti od njegovih propisa, posebno ako se
taj ugovor primjenjuje
tokom dueg perioda, a iz odredjenih razloga se ne vri formalna
revizija njegovog teksta.
Ako je praksa takvog odstupanja stalna, kontinuirana i
jednoobrazna izmedju svih stranaka
ugovora, ona moe dovesti do uvjerenja o obaveznosti te prakse
(opinio iuris), a time i do
stvaranja partikularnog obiajnog pravila
Pravo medjunarodnih ugovora
Karakteristike ugovora kao izvora meunarodnog prava -
Medjunarodni ugovori su najvaniji
nain ustanovljavanja prava i obaveza subjekata medjunarodnog
prava u njihovim partikularnim
(posebnim) odnosima. Ugovor ima odredjene prednosti u odnosu na
ostale izvore medjunarodnog
prava. Budui da se najvei broj ugovora sklapa u pisanom obliku,
strane u njima mogu na
precizan nain izraziti svoje medjusobne odnose i uspostaviti
ravnoteu uzajamnih prava i
dunosti. U odluivanju i ratifikaciji, kao i o ulaganju rezervi
na ugovor, drave mogu paljivo
odmjeriti svoje interese i ouvati svoju jednakost u odnosu na
ostale ugovornice. Taj proces
pospjeuje pravnu sigurnost u medjunarodnim odnosima. Neki oblici
medjunarodne saradnje se
mogu urediti samo pisanim ugovorima. Za razliku od obiajnih
pravila, pravne obaveze iz ugovora
nije potrebno posebno dokazivati, jer o njima postoji pisani
akt.
Pravo medjunarodnih ugovora je grana opeg medjunarodnog prava
koja propisuje pravila o
sklapanju ugovora, njihovom stupanju na snagu, rezervama na
ugovore, primjeni, tumaenju,
izmjenama, nitavosti, te o prestanku i obustavljanju izmjene
ugovora. Najznaajniji izvor tog
prava je Beka konvencija o pravu ugovora, potpisana 23.05.1969.
godine.
Pojam i vrste ugovora
Medjunarodni ugovor sastoji se od saglasnosti volja dvaju ili
vie subjekata medjunarodnog
prava, s ciljem da postigne odredjeni uinak po medjunarodnom
pravu, stvarajui odnos prava i
dunosti izmedju njegovih stranaka. Da bi ugovor mogao ostvariti
namjeravani pravni uinak,
potrebno je ispuniti vie uvjeta:
Sve ugovorne strane moraju biti subjekti medjunarodnog prava
Da bi ugovor mogao biti valjan, njegov predmet ne smije biti
pravno nedopustiv.
Izraena volja ugovornih strana mora odgovarati njihovoj stvarnoj
volji.
Ope medjunarodno pravo ne propisuje nikakvu odredjenu formu
ugovora.
Ugovori se mogu podijeliti po razliitim kriterijima:
Ugovori sklopljeni u pisanom ili nekom drugom obliku - Kriterij
za podjelu je forma
ugovora. Mada su danas izuzetno rijetki, ugovori sklopljeni npr.
U usmenom obliku, pravno
jednako obavezuju sve njihove stranke kao i pisani
sporazumi.
-
5
Dvostrani i mnogostrani ugovori - Kriterij je broj ugovornih
strana. Postoje znaajne
razlike kad je u pitanju primjena i prestanak dvostranih u
odnosu na viestrane ugovore.
Dvostrani ugovor okonava se otkazom jedne strane, dok se kod
viestranih ugovora radi
samo o jednostranom povlaenju jer govor po pravilu ostaje na
snazi izmedju preostalih
stranaka.
Viestrani ugovori ograniene prirode - Ako sam ugovor ne
predvidja drugaije, na
njega su rezerve mogue samo uz pristanak ostalih njegovih
stranaka. Ako neka od
stranaka takvog ugovora prestane postojati, sve nove drave
nasljednice moraju posebno
pristupiti tom ugovoru, poput svake tree drave. Dakle, nema
sukcesije drava povodom
tih ugovora.
Ugovor-zakon i ugovor-pogodba - Sastoji se u stapanju volja
njegovih stranaka
usmjerenih ka istom cilju. Radi se o jedinstvenoj volji svih
stranaka. Takvim ugovorima sve
njihove stranke preuzimaju iste pravne obaveze.
Ugovori-ustavi medjunarodnih organizacija - Ovi ugovori imaju 2
razliite funkcije: za
drave-stranke nisu bitno razliiti od bilo kog drugog ugovora.
Svaki od njih je izvor prava i
dunosti za sve njegove stranke, a veina takvih ugovora sklapa se
bez ogranienja
njihovog trajanja.
Politiki sporazumi (gentlemens agreements) - Raireno je miljenje
o postojanju
sporazuma posebne vrste koje drave sklapaju u pismenom ili
drugom obliku, s namjerom
da ih obaveu samo moralno ili politiki, ali da one tim putem ne
preuzmu nikakve pravne
obaveze.
Sposobnost sklapanja ugovora
Sve suverene drave su subjekti medjunarodnog prava i to njihovo
svojstvo ne zavisi od priznanja
drugih drava. S tim u vezi one imaju sposobnost sklapanja svih
vrsta ugovora koja niim nije
ograniena. Kad je u pitanju ugovorna sposobnost federalnih
jedinica, one mogu imati sposobnost
sklapanja medjunarodnih ugovora ukoliko se na tu sposobnost
pristaje u saveznom ustavu, i u
granicama koje su tim ustavom propisane. Npr. U Njemakoj i
vicarskoj federalne jedinice uivaju
ogranienu ugovornu sposobnost, s tim da savezni organi moraju
dati neku vrstu prethodne
saglasnosti na sklapanje svakog takvog ugovora pojedinano.
Vatikan je danas openito priznat
kao poseban subjekat medjunarodnog prava. Svi konkordati i drugi
ugovori koje vatikan sklapa sa
treim dravama su medjunarodni ugovori na koje se neposredno
primjenjuju propisi beke
konvencije iz 1969. Nevladine organizacije nemaju ugovornu
sposobnost, ali je nesumnjivo da
veina medjuvladinih organizacija objektivno imaju medjunarodni
subjektivitet ne samo u odnosu
na njihove drave lanice, ve i prema treim dravama. Medjunarodne
organizacije se ravnaju
''naelom specijalnosti'', tj. Ustanici u nekom oruanom sukobu ne
uivaju medjunarodnopravni
subjektivitet erga omnes. Ogranieni subjektivitet i ogranienu
sposobnost sklapanja ugovora
ustanici stiu tek aktom priznanja, i to samo u odnosu na dravu
koja ih je priznala. Priznanje im
moe dati bilo ustanovljena, tj. Legitimna vlast protiv koje se
bore u vlastitoj zemlji, ili vlada neke
tree drave.
Postupci sklapanja ugovora
U medjunarodnoj praksi izrasla su 2 postupka sklapanja
ugovora:
Pojednostavljeni postupak - Pojednostavljeni postupak se sastoji
u razmjeni isprava (pisama, nota) i tada se ugovor sastoji od 2 ili
vie medjusobno povezanih isprava. Iz razmijenjenih pisama
nesumnjivo mora proizilaziti saglasnost volja obiju (ili svih)
strana sa
-
6
ciljem da postignu uinak po medjunarodnom pravu, kao i
konstatacija te saglasnosti u odredbama u kojima se propisuju prava
i dunosti za strane tog ugovora.
Sloeni postupak Sloeni postupak sklapanja ugovora moe se
sastojati od vie odvojenih radnji: Pregovori, usvajanje i
ovjeravanje teksta ugovora. Ovjeravanje (autentifikacija) teksta
vri se na nain predvidjen u samom ugovoru.
Pristanak drave da bude vezana ugovorom moe se dati:
Ratifikacijom - Ratifikacija ima za svrhu da se ugovor prije
njegovog mogueg stupanja
na snagu, razmotri u nadlenim tijelima drave prema njenom
unutranjem pravu.
Potpisivanjem ugovora - Beka konvencija predvidja da se
pristanak drave da bude
vezana ugovorom izraava potpisom predstavnika drave u slijedeim
sluajevima: ako
ugovor predvidja da e potpisivanje imati taj uinak; ako se na
drugi nain ustanovi da su
se drave sporazumjele da potpisivanje ima takav uinak ili ako
namjera drave da
potpisivanju da takav uinak proizilazi iz punomoi njenog
predstavnika, ili je izraena
tokom pregovora.
Zatvoreni ugovori ne predvidjaju pristupanje treih drava, ili ga
ak izriito zabranjuju. Tu
spadaju svi dvostrani ugovori, te viestrani ugovori ograniene
prirode. Pristup je mogu samo ako
sve stranke tog ugovora na to pristanu.
Poluotvoreni ugovori sklapaju se u okviru regionalnih
organizacija ili imaju regionalno obiljeje.
Takvi ugovori predvidjaju pristup samo dravama regiona
(npr.vijee evrope, organizacija afrikog
jedinstva i sl).
Otvoreni ugovori kao jedan od ciljeva imaju da okupe to vei broj
zemalja. To se posebno
odnosi na konvencije o ljudskim pravima.
Stupanje na snagu ugovora - Ugovor stupa na snagu na nain i na
dan koji su utvrdjeni
odredbama ugovora ili sporazumno izmedju ugovornih strana. Da bi
stupile na snagu, viestrane
otvorene konvencije u svojim zavrnim odredbama predvidjaju
polaganje kod depozitara
odredjenog broja isprava o ratifikaciji i pristupu, a mogu
propisati jo i vremenski rok za njihovo
stupanje na snagu nakon to se taj uvjet ispuni.
Rezerve na ugovore - Rezerva (ograda, priuzdraj) je jednostrana
izjava kojom drava eli u
odnosu na sebe iskljuiti ili izmijeniti pravni uinak nekih
ugovornih odredbi. Moe se oitovati pri
potpisivanju ugovora, ratifikaciji ili pri pristupanju ugovoru.
Od rezerve se razlikuje interpretativna
izjava (declaration of understanding) kojom drava bez namjere da
iskljui ili preinai pravni uinak
ugovornih odredbi, nekim od tih odredbi pridaje posebno
tumaenje.
Tumaenje ugovora - Postoje 3 osnovne metode tumaenja ugovora:
subjektivna, tekstualna i
funkcionalna. Subjektivna metoda polazi od prvobitne namjere
drava pregovarateljica, smatrajui
da je namjera stranaka najbitniji element ugovora, a rijei u
tekstu nemaju znaenje ako ne
izraavaju tu namjeru.
Potivanje i primjena ugovora - Obavezujua snaga svih ugovora
zasniva se na naelu pacta
sunt servanda (ugovori se moraju izvravati). Ovo naelo
potvrdjeno je u svim konvencijama o
kodifikaciji prava ugovora. U tom pogledu najautoritativniji je
l.26 Beke konvencije iz 1969. koji
navodi: ''svaki ugovor koji je na snazi vee stranke i one ga
moraju izvravati u dobroj vjeri''.
-
7
Ugovori i tree drave - Ugovor je iskljuivo izvor partikularnog
medjunarodnog prava i kao
takav obavezuje samo njegove stranke. Izuzeci od tog naela
su:
Pristanak tree drave na ugovor - Konvencija predvidja da za treu
dravu nastaje
obaveza na osnovu odredbe ugovora ako stranke tog ugovora
namjeravaju tom odredbom
stvoriti obavezu i ako trea drava izriito, u pisanoj formi,
prihvati tu obavezu. Strogo
posmatrano, trea drava tada i prestaje biti ''trea''.
Djelovanje pravila iz ugovora na tree drave po obiajnoj osnovi -
Radi se o
pravilima koja ine progresivni razvoj medjunarodnog prava.
Izmjene i revizija (preinaka) ugovora - Stabilnost i promjene
pravnog poretka. Stabilnost
medjunarodnog pravnog poretka mogue je odrati samo njegovom
otvorenou za promjene i
progresivni razvoj na miroljubiv nain. Zbog toga bi trebalo da
svaki ugovor koji se sklapa na
neodredjeno vrijeme, a koji uredjuje vane odnose u medjunarodnoj
zajednici, sadri odredbe o
izmjenama i uskladjivanju sa promjenama aktuelnih uvjeta pod
Nitavost ugovora - Pravila o postupku iz beke konvencije. Svaka
stranka koja se pozove na to
da postoji mana u njenom pristanku da bude vezana ugovorom ili
koja se pozove na uzrok
osporavanja ugovora, povlaenja ili suspenzije njegove primjene,
duna je svoj zahtjev notificirati
ostalim ugovornim stranama. U notifikaciji se navodi mjera koja
se predlae u vezi sa daljom
primjenom ugovora i razlozi za to. Ako u roku od najmanje 3
mjeseca od prijema notifikacije ni
jedna strana ne stavi prigovor, stranka koja je notificirala
izjavu moe poduzeti mjeru koju je
predloila. U suprotnom se ne moe tvrditi da je postignut preutni
sporazum o najavljenoj mjeri
izmedju svih stranaka ugovora, ve time nastaje spor o prvobitno
postavljenom zahtjevu.
Suspenzija primjene, prestanak i povlaenje iz ugovora -
Suspenzija primjene nekog
ugovora je privremeno stanje u njegovom izvrenju. Ako se stranke
drugaije ne dogovore,
suspenzija oslobadja stranke obaveza izvrenja ugovora za period
suspenzije, ali ne utie na
pravne odnose izmedju stranaka koji su ustanovljeni ugovorom.
Bitno je naelo da se za vrijeme
trajanja suspenzije stranke moraju suzdrati od svih radnji koje
bi mogle sprijeiti ponovnu
primjenu ugovora. Do suspenzije nekog ugovora u praksi dolazi
vrlo rijetko.
Prestanak ugovora - Ugovor moe prestati (ili biti suspendiran)
po 4 osnove:
Sporazumom svih njegovih stranaka (mutuus dissensus) sporazumom
svih
stranaka svaki ugovor se moe okonati u svakom trenutku, neovisno
od njegovih vlastitih
odredaba o trajanju, prestanku, otkazu ili izmjenama.
Primjenom njegovih vlastitih propisa u praksi najvei broj
ugovora prestaje u skladu
sa odredbama koje su predvidjene u samom tekstu ugovora. Ope
medjunarodno pravo ne
namee nikakva ogranienja u pogledu uslova koje stranke mogu
propisati.
Kao posljedica naknadne nemogunosti izvrenja ugovora
Pod posebnim uvjetima koje propisuje beka konvencija - kao
posljedica krenja
ugovora.
Naknadna nemogunost izvrenja ugovora - Nastupa usljed naknadnih
dogadjaja koje
stranke pri sklapanju ugovora nisu predvidjele, a usljed kojih
dalje izvrenje ugovora postaje
nemogue. Uslovi mogueg prestanka (ili suspenzije) ugovora po
ovom osnovu su slijedei:
-
8
Stalni ili privremeni nestanak predmeta potrebnog za izvrenje
ugovora npr.
nestanak nekog otoka, unitenje hidrocentrale, isuenje rijeke
itd. Stranka ne moe
jednostrano okonati ugovor, ve mora potivati pravila postupka
data u bekoj konvenciji.
Bitna promjena okolnosti radi se o promjeni okolnosti koje su
postojale u trenutku
sklapanja ugovora, a stranke tu promjenu nisu predvidjele.
Prekid diplomatskih ili konzularnih odnosa prekid diplomatskih
ili konzularnih
odnosa izmedju stranaka ugovora utie na ugovorni odnos izmedju
tih stranaka samo u
sluaju da je postojanje diplomatskih ili konzularnih odnosa
prijeko potrebno za primjenu
ugovora. U ostalim sluajevima prekid ne utie na ugovorni
odnos.
Oruani sukob izmeu stranaka ugovora ovo pitanje niije rijeeno
bekom
konvencijom iz 1969. Danas nema pravnog pravila koje bi u sluaju
izbijanja oruanog
sukoba okonalo bilo koju vrstu ugovora. U sluaju izbijanja
sukoba zasigurno postaju
primjenjivi ugovori koji se obzirom na njihov predmet i svrhu
moraju smatrati primjenjivima
u vrijeme tih sukoba (enevske i hake konvencije o zatiti rtava
rata i kulturnih dobara).
Novi ius cogens Ako nastane nova imperativna norma opeg
medjunarodnog prava,
svaki ugovor koji je suprotan toj normi postaje nitav i prestaje
njegova dalja primjena.
Prestanak ugovora po ovoj osnovi ne ide na tetu steenih prava
nastalih izvrenjem
ugovora prije njegovog prestanka, osim ako zadravanje tih prava
nije samo po sebi
suprotno novoj imperativnoj normi.
Krenje ugovora kao uzrok njegovog prestanka - Krenje ugovora
povlai medjunarodnu
odgovornost kao i svaki drugi medjunarodno protivpravni in. Po
opem medjunarodnom pravu,
postoji tzv.rezidualno pravo svake drave koja pretrpi tetu da
protiv kriteljice preduzme
nenasilne mjere represalija i da je na taj nain natjera da
naknadi priinjenu tetu i nastavi
izvravati svoje ugovorne obaveze. Ne postoje pravila postupka za
izvrenje prava na represalije.
Pravo na represalije je bekom konvencijom ogranieno i ne
primjenjuje se na odredbe ugovora o
zatiti ljudskih prava. Dakle, njegovim ostvarenjem se ne mogu
pogadjati prava pojedinaca, koji
najee nisu krivi za krenje ugovornih obaveza njihove drave. Ovo
pravilo je ius cogens.
Sukcesija drava u pogledu meunarodnih ugovora - Sukcesija je
stanje nastalo
teritorijalnim promjenama na koje se primjenjuju postojea
pravila medjunarodnog prava. Dravu
prethodnicu zamjenjuje jedna ili vie drava sljednica. Pravilo
pozitivnog medjunarodnog prava je
da sukcesija drava kao takva ne utie na granicu ustanovljenu
ugovorom, na ugovorne obaveze i
prava koja se odnose na reim granica, kao i na druge
teritorijalne reime.
III DIO (Medjunarodna zajednica)
Drava kao subjekat meunarodnog prava
Nastanak drave. Starija nauka razlikovala je 2 naina nastanka
nove drave: originarni i
derivativni. Originarno drava nastaje na podruju koje u trenutku
nastanka nije podvrgnuto
nikakvoj drugoj dravnoj vlasti, tj. Na niijem podruju (terra
nullius). Svi ostali naini nastanka
nove drave su derivativni. U svim takvim sluajevima postoji
jedna ili vie drava prethodnica i
jedna ili vie drava sljednica, a nastanak nove drave povlai
pitanja sukcesije drava. Na osnovu
povelje UN-a, ti uvjeti su: mora postojati drava, mora biti
miroljubiva, prihvatiti obaveze iz
povelje, biti sposobna da te obaveze izvrava, te mora biti
voljna da to ini. Dakle, bitni elementi
ove definicije su:
-
9
Dravna teritorija (podruje) - Svaka drava mora imati podruje na
kojem njeni organi
vre svoje nadlenosti podrujem drave odredjene su granice njene
vlasti.
Stanovnitvo - Drava je istovremeno i zajednica ljudi na njenom
podruju. Ne moe biti
drave bez stalno naseljenih stanovnika.
Organizirana politika vlast (suverenost) - Suverenost se u
medjunarodnom pravu
definira kao vrhovna vlast drave na njenom podruju, koja
iskljuuje vlast drugih drava i
nije podvrgnuta nikavoj vioj vlasti. U odnosu na inostranstvo,
suverenost se ispoljava kao
nezavisnost.
Nestanak drave - Drava prestaje postojati nestankom nekog od 3
elementa koji je ine
dravom. Posljedica nestanka neke drave je da se cjelokupno njeno
podruje sa stanovnitvom
inkorporira u jednu ili vie drava sljednica. Politika vlast
drave prethodnice time prestaje
postojati.
Temeljna prava i dunosti drava - Uenje o temeljnim pravima i
dunostima drava poelo se
iriti nakon i svjetskog rata. Da bi postigla svoju svrhu, naela
o temeljnim pravima i dunostima
moraju prerasti u pravila opeg medjunarodnog prava. Najznaajniji
ugovorni tekst kojim su ta
prava i dunosti drava postala pravilima pozitivnog medjunarodnog
prava jeste povelja un iz
1945. godine. Generalna skuptina OUN-a je 24.10.1970. godine
konsenzusom (bez glasanja)
usvojila ''Deklaraciju o naelima medjunarodnog prava u
prijateljskim odnosima i
saradnji izmedju drava u skladu sa poveljom UN-a''. Ta
Deklaracija je autentino
tumaenje povelje oun. U njoj se izlae i razradjuje 7 naela:
1. Naelo zabrane sile 2. Naelo mirnog rjeavanja medjunarodnih
sporova 3. Naelo neintervencije 4. Dunost drava da medjusobno
saradjuju u skladu sa poveljom 5. Naelo ravnopravnosti i
samoopredjeljenja naroda 6. Naelo suverene jednakosti drava 7.
Naelo ispunjavanja prihvaenih medjunarodnih obaveza u dobroj
vjeri
Sukcesija drava - Sukcesija drava je stanje (ili novo stanje)
nastalo teritorijalnim promjenama, na koje se primjenjuju sva
pravila medjunarodnog prava. Postoji 6 glavnih tipova
teritorijalnih promjena:
Ustup (cesija) postojea drava prethodnica ustupa dio svog
podruja postojeoj dravi
slijednici. Taj tip teritorijalnih promjena ne dovodi ni do
nestanka postojee, niti do
nastanka neke nove drave.
Prisajedinjenje (pripajanje, asimilacija) drava prethodnica u
cjelosti postaje
dijelom druge, ve postojee drave slijednice. Dakle, drava
prethodnica prestaje
postojati, a drava slijednica proiruje svoje podruje
(npr.ukljuenje ddr u sr njemaku
1990).
Ujedinjenje 2 ili vie drava prethodnica se ujedinjuju u novu
dravu slijednicu i time
gube svoju dravnost. Dakle, nastaje jedna nova drava slijednica
(npr.ujedinjenje ar
jemen i dnr jemen u republiku jemen 1990).
Odvajanje (secesija) na dijelu ili dijelovima podruja drave
prethodnice nastaju jedna
ili vie novih drava slijednica. Dakle, drava prethodnica i dalje
postoji ali na umanjenom
podruju, a istovremeno nastaju 1 ili vie novih drava.
-
10
Raspad (disolucija) drava prethodnica prestaje postojati, a na
njenom podruju
nastaju 2 ili vie novih drava slijednica (SFRJ). Dakle, za
razliku od secesije, drava
prethodnica pri raspadu prestaje postojati, a sve drave
slijednice su nove drave.
Podjela (partition) vie susjednih drava slijednica medjusobno
podijele podruje
drave prethodnice koja prestaje postojati. Takav tip promjena
danas je teko zamisliv.
Temeljna pravila medjunarodnog prava koja se tiu sukcesije drava
su:
Dravljanstvo - Svaki pojedinac na podruju koje je promijenilo
suverenitet ima pravo na
dravljanstvo. Novonastale drave slobodne su vlastitim zakonima
uredjivati pitanja svog
dravljanstva, ali se ukupnom primjenom tih zakona ne smiju
stvarati apatridi. Da bi
izbjegle apatridiju, drave mogu pojedinana pitanja dravljanstva
uredjivati ugovorima.
Penzije - Svaka osoba zadrava pravo na penziju koje je stekla u
dravi prethodnici.
Drave sljednice trebaju sklopiti sporazume o isplati penzija,a
do sklapanja takvih
sporazuma svaka drava bi privremeno trebala isplaivati penzije
svim osobama koje su
stalno nastanjene na njenom podruju, ak i ako ne steknu njeno
dravljanstvo.
Vlasnika prava - Naprijed navedeno vai i kad je u pitanju
uivanje privatne imovine
fizikih i pravnih osoba. Ta imovina nije predmet sukcesije i ne
podlijee podjeli izmedju
drava slijednica.
Dravni arhivi - Iz definicije u l.20 beke konvencije iz
1983.godine proizilazi da dravne
arhive drave prethodnice ine dokumenti (ukljuujui filmske,
elektronske i druge zapise)
koje su dravni organi prethodnice izdavali ili primali u
obavljanju svojih funkcija, a koji su
na dan sukcesije pripadali dravi prethodnici. To znai da arhivi
uih teritorijalnih cjelina,
crkveni, privatni i drugi slini arhivi nisu predmet
sukcesije.
Dravni arhivi koji jesu predmet sukcesije dijele se na 3
skupine:
1. Dijelovi koji radi redovnog upravljanja podrujem na koje se
odnosi sukcesija moraju biti u
dravama slijednicama. Ovi dijelovi se moraju u kopijama predati
svim tim dravama.
2. Dijelovi koji se direktno odnose na podruje jedne ili vie
drava slijednica, osim onih iz
prethodne take. Te dijelove treba u originalima predati tim
dravama slijednicama. Ako ih
ima vie, one trebaju odluiti koja od njih e dobiti originale, a
koja kopije tih dijelova
arhiva.
3. Kad se radi o raspadu i nestanku drave prethodnice, svi
ostali dravni arhivi prelaze na
drave sljednice na pravian nain, vodei pritom rauna o svim
relevantnim okolnostima.
Dravna imovina - Prema bekoj konvenciji iz 1983, izraz ''dravna
imovina drave prethodnice
oznaava imovinu, prava i interese koji su na datum sukcesije
prema unutranjem pravu drave
prethodnice pripadali dravi prethodnici''. Shodno tome, imovina
bivih drava lanica federacije,
imovina gradova, opina i drugih teritorijalnih cjelina, kao i
privatna imovina, nisu predmetom
sukcesije. Nepokretna dravna imovina ostaje dravama slijednicama
na podruju kojih se
nalazi. Ako je veoma neravnomjerno rasporedjena (npr.kasarne ili
druga vojna postrojenja),
postoji mogunost njene procjene i uzajamnih pravinih
kompenzacija. Sva ostala nepokretna i
pokretna imovina drave prethodnice, ukljuivi i onu koja se
nalazi u inostranstvu, dijeli se
izmedju drava slijednica u pravinim razmjerima.
Dravni dugovi - Dugovi drave prethodnice dijele se na tzv.
alocirani i nealocirani (opi) dug.
Dug koji je napravila neka biva federalna jedinica ili pravna
osoba sa njenog podruja, ili ga je
podigla (ili garantirala) drava prethodnica ali je u cjelini
potroen na podruju koje je postalo
-
11
podrujem drave slijednice, prelazi na tu dravu slijednicu. Opi
nealocirani dug drave
prethodnice (npr.kredit radi odranja monetarne stabilnosti ili
radi zajednikih trokova) se dijeli
izmedju drava slijednica po kljuu koji vai za podjelu
imovine.
Sloene drave - Sve dravne cjeline mogu se podijeliti na 2 velike
skupine:
1. Centralistike ili unitarne - U unitarnim dravama postoji
jedinstvena vlast za cijelo
dravno podruje i jedinstveni organi medjunarodnih odnosa. Mnoge
takve drave imaju
razvijenu samoupravu na pokrajinskom i opinskom nivou, sa
predstavnikim organima
koje biraju gradjani.
2. Sloene drave - U sloenim dravnim zajednicama po pravilu
postoje neka zajednika
tijela, ali uz to svaka od njihovih jedinica ima svoje vlastite
organe sa iskljuivom
nadlenou, u koju se vlast zajednice ne smije mijeati.
Historijski posmatrano, postojale
su slijedee vrste sloenih drava:
Personalna unija - Personalna unija bila je prolazna, pa i
sluajna zajednica dvaju
drava u osobi jednog vladara. Vladar jedne je dolazio i na elo
druge drave
nasljedjivanjem ili izborom za vladara u drugoj dravi. Te drave
su ostajale
samostalne i neovisne, i bez drugih zajednikih organa, te
personalna unija nije bila
subjektom medjunarodnog prava.
Realna unija Realna unija osnivana je sa namjerom da bude
trajna. Osim
zajednikog vladara imala je i druge zajednike organe (efa vlade,
odbrana,
finansije, vanjski poslovi i sl). Prema inostranstvu realna
unija je nastupala kao
jedinstven subjekat medjunarodnog prava. Primjer Austrougarska
monarhija
Konfederacija Konfederacija je savez drava u kome su drave
lanice
dobrovoljno prenosile izvjesne nadlenosti i ovlatenja na
konfederalne organe,
stvarajui pritom novu pravnu osobu, koja nije bila nova drava i
nije bila
nadredjena svojim lanicama. Sama konfederacija nije imala ni
jednu karakteristiku
drave: dravljane, dravno podruje niti suverenu vlast.
Federacija - Danas je federacija jedini oblik sloene drave koji
je zastupljen u
svijetu. Federacija. Za razliku od konfederacije koja je savez
drava, federacija je
savezna drava, koja ima svoje stanovnitvo, podruje i suverenu
vlast. Temeljni
akt federacije nije medjunarodni ugovor, nego federalni ustav.
Federacija je kao
drava istinski i potpuni subjekat medjunarodnog prava. Drave
lanice federacije
po pravilu nemaju pravo na direktne diplomatske i konzularne
odnose sa drugim
dravama. Samo u sluajevima kad im savezni ustav to dozvoljava,
federalne
jedinice su subjekti medjunarodnog prava, ali sa vrlo ogranienom
poslovnom
sposobnou (predvidjeno u SR Njemakoj i vicarskoj).
Trajno neutralne drave - Trajna neutralnost je pravno i politiko
stanje neke drave kojoj njen
medjunarodni poloaj zabranjuje da uestvuje u bilo kom oruanom
sukobu ili da njeno dravno
podruje postane podrujem ratnih operacija treih drava. Trajnu
neutralnost treba razlikovati od
neutralnosti u nekom oruanom sukobu, koja je faktiko stanje i
traje dok traje sukob. Takodjer je
treba razlikovati od politike neutralnosti koja nije
medjunarodno priznata. vedska je npr. Ostala
neutralna u svim sukobima jo od 181., ali joj taj poloaj nije
medjunarodno priznat niti garantiran.
Tree drave koje prihvataju poloaj trajne neutralnosti neke drave
se obavezuju da toj njenoj
neutralnosti nee nakoditi. Tzv.''Drave jamci'' (garanti)
ugovorom o trajnoj neutralnosti
preuzimaju obavezu da e oruanom silom intervenirati u sluaju
agresije na trajno neutralnu
-
12
dravu, da bi se taj poloaj ponovo uspostavio. Danas su trajno
neutralni vicarska, Vatikan i
Austrija.
Priznanje drava i vlada - Priznanje nove drave. O uincima
priznanja nove drave u nauci
postoje 2 suprotna gledita. Po jednom, medjunarodno priznanje
ima konstitutivne uinke i ono je
ustvari etvrti uslov samog postojanja drave. Po drugom,
prihvaenijem stanovitu, priznanje ima
samo deklaratorni uinak, jer postojanje nove drave, sa svim
pravnim posljedicama, nee biti
dovedeno u pitanje ako je jedna ili vie drava odbiju priznati.
Nova drava ne moe uspostaviti
dvostrane odnose sa drugim dravama prije nego to je oni
priznaju, a dok god nije u lanstvu
medjunarodnih organizacija, drava je manje-vie izolirana u
mnogostranim odnosima. Medjutim,
postojanje nepriznate drave ne moe se ignorisati. Teritorija
nepriznate drave koja ispunjava sve
uslove dravnosti, a pogotovo efektivnu vlast, ne moe se smatrati
niijim podrujem slobodnim za
sticanje putem okupacije. Njeno podruje se ne smije prelijetati
bez njenog odobrenja,a brodovi
koji plove pod zastavom nepriznate drave ne mogu se smatrati
brodovima bez nacionalne
pripadnosti, a jo manje piratskim brodovima.
Ustanici i oslobodilaki pokreti - Medjunarodni subjektivitet.
Ustanici i oslobodilaki pokreti ne
uivaju medjunarodni subjektivitet koji bio djelovao erga omnes.
Oni se bore za dravnost na dijelu
teritorije neke drave ili za vlast u dravi. Tokom te borbe njih
moe priznati vlada protiv koje se
bore, kako bi otklonila vlastitu odgovornost za djela ustanika
prema strancima i njihovoj imovini na
teritoriji te drave. Takodjer ih mogu priznati neke tree drave.
Priznavanje ustanike vlasti i
oslobodilakih pokreta uvijek ima konstitutivne uinke. Za dravu
koja ih ne priznaje oni nisu
nikakav subjekat medjunarodnog prava.
Narodnooslobodilaki pokreti - Nakon ii sv.rata poeo je proces
dekolonizacije, te je priznanje
narodnooslobodilakih pokreta postalo politikim sredstvom mnogih
drava. Nakon to je blok
novooslobodjenih i antikolonijalnih drava postao veinski u
generalnoj skuptini un, neki od
organa oun priznali su te pokrete i oni su stekli poloaj
posmatraa u razliitim organima i
ustanovama un. Palestinska oslobodilaka organizacija dobila je
poloaj punopravnog lana u
arapskoj ligi i njenim ustanovama.
Zavisne teritorije i posebni sluajevi subjekata meunarodnog
prava - U pravu nikada
nisu postojali ''isti oblici''odredjenih odnosa ovisnosti.
Uvijek je bilo nuno izuavati svaki od tih
sluajeva za sebe, jer su uprkos istim nazivima imali vrlo
razliite sadraje. Neki od odnosa
ovisnosti koji su se u medjunarodnom pravu oblikovali u
stalnijim oblicima su:
Vazalitet - Smatralo se da medjunarodnopravno priznati vazalitet
nastaje jedino ako
drava sizeren preuzme neke ugovorne obaveze i ogranienja u
korist vazalne drave
prema treim dravama. Dok su trajale, vazalne drave su se mogle
smatrati subjektima
medjunarodnog prava, sa ogranienom poslovnom sposobnou. Jedno od
obiljeja
vazaliteta je bilo plaanje godinjeg danka sizerenu. Visina danka
odredjivala se ugovorom.
Protektorat - Po definiciji protektorat bi obuhvatao dunost jae
drave da titi slabiju u
odnosima prema treim dravama. Osim odbrane, drave protektori su
izvravali i pravo
medjunarodnog zastupanja tiene drave, kao i znaajno mijeanje u
njene unutranje
stvari. Drave protektori su ugovorom sebi osiguravale gotovo
potpuni nadzor nad
unutranjim organima vlasti, tako da je dravnost protektorata
ostajala forma bez sadraja.
Drave pod protektoratom zadravale su svojstvo posebnog subjekta
medjunarodnog
prava, a ugovori sklopljeni sa treim dravama prije nametanja
protektorata ostajali su na
snazi.
-
13
Sistem mandata lige naroda - Pakt lige naroda usvojen je kao
sastavni dio versajskog
mirovnog ugovora 1919.godine. Paktom je bio ustanovljen sistem
mandata sa izvjesnim
medjunarodnim nadzorom nad izvrenjem obaveza.
Starateljski sistem UN-a - Povelja un je u poglavlju xii
donijela propise o novom sistemu
starateljstva, koji je zamijenio predratni sistem mandata.
Nesamoupravna podruja prema povelji UN-a - Poglavlje 11. Povelje
UN-a nosi naziv
''Deklaracija o nesamoupravnim podrujima''. Njome su drave
lanice un koje su imale
kolonije, protektorate i druga nesamoupravna podruja preuzele
odredjene pravne obaveze
prema tim podrujima. Priznale su naelo da su interesi stanovnika
tih podruja primarni i
prihvatile kao svetu dunost da unapredjuju njihovo
blagostanje.
Podruja pod posebnim medjunarodnim poloajem
(internacionalizirana
podruja) - Ta podruja imala su vrlo raznolik medjunarodni
poloaj.
Sveta stolica i drava vatikanskog grada - Papa je jo od 8. i 9.
stoljea bio i svjetovni
vladar, zahvaljujui franakim vladarima Pipinu Malom i Karlu
Velikom, koji su mu dali znaajne
zemljine posjede. Papinska drava je mijenjala granice, ali je
uvijek obuhvatala rim sa dijelom
srednje italije. Italija je nakon toga jednostrano uredila
poloaj pape garancijskim zakonom iz
1871.godine. Ovim zakonom je jednostrano preuzela iroke
medjunarodne obaveze. Priznata je
nepovredivost papine osobe, odredjena mu godinja renta, priznata
potpuna sloboda u duhovnoj
oblasti, pravo da alje i prima diplomatske predstavnike itd, ali
mu je negiran suverenitet nad bilo
kojom teritorijom. Pape su odbijale takvu poziciju. Odbijale su
godinju rentu i slubene kontakte
sa Italijom. Lateranski ugovor iz 1929. Pomenuti spor je uspjeno
rijeen sa 3 ugovora koja je
sveta stolica sklopila sa faistikom Italijom. To su lateranski
ugovor, zatim konkordat kojim se
uredio poloaj katolike crkve u Italiji, te finansijska
konvencija kojom je iznos rente iz
garancijskog zakona bio prepolovljen. Lateranskim ugovorom je
ustanovljena drava vatikanskog
grada sa papom kao efom drave, rijeeno je tzv.''Rimsko
pitanje'', a papi su u sutini priznata
ista prava kao i ona iz garancijskog zakona. Sveta stolica je
priznala da je lateranskim ugovorom
konano i neopozivo rijeeno rimsko pitanje i priznala je rim kao
prijestonicu italije. Italija je
priznala dravu vatikanskog grada pod papinim suverenitetom.
Drava vatikanskog grada je
ustanovljena na prostoru od oko pola kvadratnog kilometra i sa
manje od 1.000 stanovnika.
Ustanovljeno je i posebno vatikansko dravljanstvo, koje je po
svojoj prirodi preteno
funkcionalno. Stiu ga dunosnici katolike crkve dok tamo ive, ali
oni redovno zadravaju i svoje
prijanje dravljanstvo. Lateranske ugovore priznao je i ustav
italijanske republike iz 1947.godine.
Vatikan odrava diplomatske odnose sa preko 140 zemalja, od kojih
nisu sve veinski katolike.
Oko 40 drava ima stalne diplomatske misije pri vatikanu. Vatikan
ima stalnu posmatraku misiju
pri un od 1964.godine, a od 1978.godine i pri organizaciji
amerikih drava.
Organi drave u meunarodnim odnosima
ef drave On se u medjunarodnom pravu smatra najviim organom
vanjskog zastupanja
drave. To je vjerovatno naslijedje apsolutistikog perioda u
evropi, kad su stvarani temelji
medjunarodnog prava. Kad se nalazi u drugoj dravi, efu drave se
ukazuju najvie poasti, ali se
smatra da one nisu namijenjene njegovoj linosti, ve dravi koju
predstavlja. U stranoj zemlji ef
drave uiva potpuni sudski imunitet u krivinim stvarima. On uiva
i imunitet u gradjanskim
stvarima, ali ga se moe odrei. Po konvenciji iz 1969, za
vodjenje pregovora i sklapanje ugovora
efu drave ne treba posebna punomo.
Vlada i njen predsjednik - Za razliku od predsjednikog i
polupredsjednikog sistema, u
parlamentarnom sistemu uloga efa drave u odluivanju je
simbolina. Teite vlasti je u
-
14
parlamentu, a svu izvrnu vlast ima vlada koja proizilazi iz
parlamenta i zavisi od njegove podrke.
U okviru te izvrne vlasti sve vanije vanjskopolitike odluke
donosi vlada i njen predsjednik
(premijer, kancelar, predsjednik ministarskog vijea). Medjutim,
za razliku od efa drave, premijer
ne simbolizira svoju dravu i njen suverenitet kad se nalazi u
inostranstvu i lino ne uiva poasti
koje se ukazuju efu drave.
Premijer - On ne treba punomo za pregovore, usvajanje i
ovjeravanje teksta ugovora ili u
pogledu pristanka sovje drave da bude vezana ugovorom. Uz to,
prema poslovniku vijea
sigurnosti un, premijer i ministar vanjskih poslova ne trebaju
posebnu punomo kad zastupaju
svoju zemlju na sastancima vijea, te se i promjene osoba na ovim
funkcijama notificiraju ostalim
zemljama.
Ministar vanjskih poslova - Ministarstvo vanjskih poslova je
sluba koja koordinira politike i
druge odnose svoje drave sa inostranstvom i medjunarodnim
organizacijama. Njegovi dijelovi su i
dkp te zemlje u inostranstvu. Istovremeno, strana diplomatska
predstavnitva su u stalnom odnosu
sa mvp drave u kojoj se nalaze.
Parlament - U mnogim dravama parlamenti se do danas nisu uspjeli
izboriti za ire pravo u
odluivanju, nadzoru i uvodi u vanjske poslove svoje zemlje.
Parlamenti po pravilu utvrdjuju i
odobravaju dugorone vanjskopolitike ciljeve svoje zemlje. Daju
saglasnost na sve vanije akte u
toj oblasti, ukljuujui ratifikaciju medjunarodnih ugovora. U
medjunarodnu saradnju parlamenti
mnogih drava direktno su ukljueni putem povremenih posjeta
njihovih delegacija parlamentima
drugih zemalja, te interparlamentarne unije, koja okuplja
predstavnike parlamenata mnogih
drava.
Diplomatski zastupnici - Dosad su usvojene slijedee konvencije
iz diplomatskih i konzularnih
odnosa:
Beka konvencija o diplomatskim odnosima iz 1961 Beka konvencija
o konzularnim odnosima iz 1963 Konvencija o specijalnim misijama,
usvojena rezolucijom generalne skuptine
OUN-a 1969.
Konvencija o sprijeavanju i kanjavanju krivinih djela poinjenih
protiv osoba pod medjunarodnom zatitom ukljuivi diplomatske agente,
usvojena rezolucijom generalne skuptine oun 1973.
Beka konvencija o predstavljanju drava u odnosima sa
univerzalnim medjunarodnim organizacijama iz 1975. koja jo nije
stupila na snagu.
Konvencija o sigurnosti osoblja un i pridruenog osoblja iz 1994.
Pravo poslanstva - Svaka suverena drava ima aktivno i pasivno pravo
poslanstva. Aktivno pravo je pravo upuivanja diplomatskih
predstavnika u druge drave,a pasivno je pravo primanja stranih
diplomatskih predstavnika. Uspostavljanje diplomatskih misija vri
se na temelju uzajamnog pristanka. Po opem medjunarodnom pravu ne
postoji nikakva dunost drava da stupaju i odravaju diplomatske
odnose. Jedna zemlja moe akreditirati istog efa misije u vie drugih
drava, ako se ni jedna od njih ne protivi tome. Funkcije
diplomatskih misija se prema bekoj konvenciji iz 1961.godine
izmedju ostalog sastoje u:
Predstavljanju svoje drave u zemlji u kojoj je uspostavljena
Zatiti interesa gradjana svoje drave u toj zemlji, u granicama
dozvoljenim
medjunarodnim pravom
Pregovaranju sa vladom drave u kojoj je misija uspostavljena
-
15
Prikupljanju obavjetenja svim dozvoljenim sredstvima o stanju u
dravi u kojoj je misija uspostavljena i izvjetavanju o tome svoje
vlade
Unapredjivanju prijateljskih odnosa i razvijanju ekonomskih,
kulturnnih i naunih odnosa izmedju dvaju zemalja.
Diplomatski predstavnik (ef misije)
Beka konvencija iz 1961. efove diplomatskih misija dijeli u 3
klase i to:
Ambasadori (veleposlanici, poklisari) ili nunciji akreditirani
kod efova drava i drugi efovi misija jednakog ranga. U tom rangu su
visoki komesari koje medjusobno razmjenjuju lanice komonvelta.
Poslanici, ministri ili internunciji, akreditirani kod efova
drava Otpravnici poslova akreditirani kod ministara vanjskih
poslova.
Svi efovi misija akreditirani u jednoj dravi ine diplomatski kor
(zbor), na ijem elu se nalazi
duajen (doyen). Prema bekoj konvenciji iz 1961.godine ta poast
pripada efu misije najvieg
razreda u konkretnoj dravi, koji je na tom poloaju neprekidno
proveo najdue vremena. Ostali
efovi misija dobivaju rang u svakom razredu prema danu i asu kad
su predali akreditivna pisma
efu drave u kojoj su akreditirani. Konvencija priznaje izuzetak
koji je nastao u praksi, a prema
kome je u dravama sa preteno katolikim stanovnitvom duajen po
obiaju nuncij svete stolice.
Ostalo osoblje diplomatske misije - Iz beke konvencije iz
1961.g. Proizilazi podjela
cjelokupnog osoblja diplomatske misije na slijedee 4
skupine:
ef misije Diplomatsko osoblje, tj. lanovi misije koji imaju
diplomatski status; Administrativno i tehniko osoblje (pisari,
arhivari, prevodioci, ifranti itd.) Posluno osoblje (vratari,
uvari, vozai, istai i sl), te u nekim sluajevima i privatna
posluga lanova misije.
Diplomatske privilegije i imuniteti - Pravila o diplomatskim
privilegijama kodificirana su
Bekom konvencijom o diplomatskim odnosima iz 1961. godine. Sva
ta pravila
predstavljaju propise opeg obiajnog medjunarodnog prava.
Diplomatske povlastice priznaju se
diplomatskim misijama i stanovima diplomatskog osoblja,
arhivima, dokumentima i imovini misija,
osobama diplomatskih agenata i lanovima njihovih porodica.
Ogranienija prava na zatitu ima
administrativno, tehniko i posluno osoblje misije, a neka
oslobodjenja od davanja uiva i privatna
posluga lanova misije. Prostorije misije su nepovredive. Organi
drave u kojoj se misija nalazi
ne smiju ui u te prostorije, osim uz pristanak efa misije. To
vai ak i u sluaju poara. U sluaju
opasnosti od napada, drava primalac misije duna je da
policijskim i drugim snagama zatiti
njihovu nepovredivost. Ako ne uspije sprijeiti pokuaj napada,
duna je o tome provesti istragu,
dati objanjenje i zvanino izvinjenje dravi o ijoj misiji se
radi. Prostorije misije i imovina koja se
u njima nalazi ne smiju biti podvrgnuti pretresu, oduzimanju,
pljenidbi ili mjeri izvrenja.
Nepovredivost se potuje i u sluaju prekida diplomatskih odnosa,
pa ak i oruanog sukoba.
Posebno je pitanje azila (utoita) u prostorijama diplomatske
misije. Diplomatski azil nije
ustanova opeg medjunarodnog prava i nije predvidjen bekom
konvencijom iz 1961, ali je u
praksi drava june i srednje amerike dozvoljavano utoite u
stranim diplomatskim misijama za
osobe progonjene iz politikih razloga. Diplomatski zastupnik je
duan izvijestiti dravu primatelja o
pruanju azila, a bjegunca sprijeiti u svakoj djelatnosti protiv
ope sigurnosti zemlje. Potom 2
drave (drava u ijoj misiji je pruen azil i drava domain)
ugovaraju nain da bjegunac sigurno
napusti zemlju. Misija i njen ef imaju pravo isticati grb i
zastavu svoje drave na prostorijama
misije, rezidenciji efa misije i njegovim prevoznim sredstvima.
Stanovi diplomatskih agenata
-
16
uivaju jednaku nepovredivost kao i prostorije misije. Arhivi i
dokumenti misije su nepovredivi u
svako vrijeme i bez obzira na mjesto gdje se nalaze. Takodje su
nepovredivi spisi i prepiska
diplomatskih agenata. Slubena prepiska misije je nepovrediva.
Linost diplomatskog
agenta (efa misije i lanova diplomatskog osoblja) je
nepovrediva. On se ne smije podvrgnuti
nikakvoj vrsti hapenja ili pritvaranja. Drava primateljica je
obavezna preduzeti sve mjere radi
spreavanja svakog napada na njegovu linost, slobodu i
dostojanstvo. Izuzetak je ako se
diplomatski agent zatekne u fizikom napadu na drugu osobu ili
izvrenju nekog. Diplomatski
agent uiva potpuni imunitet od krivinog gonjenja u dravi u kojoj
je akreditiran. Od te
odgovornosti on nije izuzet u svojoj vlastitoj dravi.
Diplomatski agent uiva i imunitet od
gradjanske i upravne nadlenosti drave u kojoj je akreditiran,
osim ako se radi:
O stvarnopravnoj tubi koja se odnosi na njegove privatne
nekretnine na podruju drave u kojoj je akreditiran
O tubi koja se odnosi na nasljedjivanje, a u kojoj se on u
svojstvu fizike (privatne) osobe pojavljuje kao nasljednik,
legatar, izvrilac oporuke ili upravnik ostavtine
O tubi koja se odnosi na bilo koju profesionalnu ili trgovaku
djelatnost koju obavlja u dravi u kojoj je akreditiran, a izvan
svojih slubenih funkcija.
Diplomatski agent nije duan da svjedoi. Drava o ijem
diplomatskom agentu se radi moe se odrei imuniteta od krivine,
gradjanske ili upravne odgovornosti svog agenta, ali to sam agent
ne moe uiniti. Odricanje uvijek mora biti izriito. lanovi porodice
diplomatskog agenta koji ive u njegovom domainstvu uivaju iste
privilegije kao i sam agent, ukoliko nisu dravljani zemlje domaina
(primateljice). Administrativno i tehniko osoblje i lanovi porodica
tog osoblja uglavnom uivaju iste povlastice. Imunitet od gradjanske
i upravne nadlenosti primjenjuje se jedino na djela uinjena u
obavljanju njihovih funkcija. Osoblje i lanovi njihovih porodica
koji su dravljani drave primateljice ne uivaju povlastice i
imunitete. Posluno osoblje misije, ako se ne radi o dravljanima
primateljice ili u njoj nemaju stalno boravite, uivaju imunitet
samo za djela izvrena u obavljanju svojih funkcija. Ovo osoblje
takodje ne plaa poreze i takse na plate koje prima za vrenje svoje
slube. Poreze i takse ne plaa ni privatna posluga lanova misije.
Konzularno pravo
Materija iz oblasti konzularnog prava kodificirana je Bekom
konvencijom o konzularnim
odnosima iz 1963. godine. Kao i kod diplomatskih odnosa, sve
suverene drave imaju pravo i
nemaju dunost na odravanje konzularnih odnosa. Uspostavljanje
tih odnosa zasnovano je na
uzajamnom pristanku. Ako drugaije nije odredjeno, pristanak na
uspostavu diplomatskih odnosa
ukljuuje i ustanovljavanje konzularnih odnosa. Prekid
diplomatskih odnosa sam po sebi ne povlai
i prekid konzularnih odnosa. Konzularne funkcije - Konzul
obavlja mnotvo nepolitikih i
tehnikih funkcija koje su vrlo znaajne za odravanje medjudravnih
odnosa i njegove funkcije su:
Zatiti interesa njegove drave u zemlji u kojoj je angairan, a
posebno interesa svojih dravljana, kao i interesa pravnih lica iz
svoje drave
Unapredjenju trgovakih, ekonomskih, kulturnih i naunih odnosa
dvaju zemalja i unapredjenju uzajamnih prijateljskih odnosa
Izdavanju viza i odgovarajuih isprava osobama koje ele putovati
u njegovu dravu Konzul obavlja i sve druge funkcije koje mu njegova
drava povjeri, a koje nisu zabranjene
propisima drave domaina i kojima se ona ne protivi.
Prema obiajnom pravu potvrdjenom konvencijom iz 1963. efovi
konzularnih ureda dijele se na 4
razreda (klase) i to:
Generalni konzuli
-
17
Konzuli Vicekonzuli Konzularni agenti
Svi efovi konzularnih ureda u jednom gradu ine konzularni kor
(zbor) kojeg predvodi duajen
(doyen) prilikom ceremonijalnih funkcija. Doyen je ef
konzularnog ureda u najviem razredu u
tom mjestu, koji tu funkciju obavlja najdue bez prekida. Ostali
dobivaju rang prema razredu i
datumu izdavanja egzekvature.
Konzuli po zvanju i poasni konzuli - Konzuli po zvanju su osobe
kojima je to iskljuivo
zanimanje. Oni naelno trebaju biti dravljani zemlje koja ih
upuuje. Izuzetno, mogu biti i
dravljani druge zemlje (ukljuujui i zemlju domaina), ali uz
saglasnost drave primateljice koju
ona moe povui u svakom trenutku. U sluaju poara ili druge
nesree, moe se pretpostaviti
pristanak efa konzularnog Ureda za ulazak u te prostorije. Drava
domain duna je preduzeti sve
mjere zatite prostorija konzularnog ureda od nasilnog ulaska i
uznemiravanja. Isto se odnosi i na
konzularni ured kojim upravlja poasni konzularni dunosnik. Na
konzularnom uredu, ulaznim
vratima prostorija, rezidenciji efa konzularnog ureda, te na
njegovom vozilo kad se ono koristi u
slubene svrhe, moe se isticati grb i zastava matine drave. Isto
vai i za poasnog efa
konzularnog ureda.
Imunitet drave od nadlenosti sudstva i sredstava izvrenja
Apsolutni i ogranieni imunitet - Sve do kraja 19. stoljea
prevladavale su doktrina i praksa o
apsolutnom imunitetu stranih drava. Prema tom gleditu, strana
drava je mogla u svakom
trenutku sprijeiti domai sud da raspravlja o njenim pravima. Sud
je bio sprijeen da ulazi u
predmet spora, a posebno da se uvjeri u to da li strana drava
ima valjan titulus nad odredjenom
imovinom. Bio je dovoljno da ona spornu imovinu dri u posjedu
ili pod svojom kontrolom.
Imunitet rationae personae - Svaka drava djeluje putem svojih
organa, a ponekad i
teritorijalnih jedinica na niem nivou. U nekim sluajevima se i
akti pojedinaca mogu priznati za
akte u ime njihove drave. Stoga sud ima iroku diskreciju u
priznavanju ili nepriznavanju
imuniteta. Sud nije duan priznati imunitet stranoj dravi ili
stranoj vladi i njihovim organima koju
drava foruma nije priznala. Da bi se u to uvjerio, sud e
zatraiti stanovite ministarstva vanjskih
poslova svoje zemlje.
Imunitet rationae materia - U osnovi je podjela izmedju akata
javne dravne vlasti i akata
javnog upravljanja, kad drava obavlja komercijalne transakcije
poput svake fizike ili pravne
osobe. Za te druge akte sudski imunitet naelno ne bi postojao.
Medjutim, malo je pokuaja
definiranja akata iure imperii, u pogledu kojih se priznaje
imunitet.
Postupak i naini odricanja imuniteta - Komisija za medjunarodno
pravo 1991. godine
predloila je nacrt pravila koji sadri najpreciznija pravila u
toj oblasti. Medjutim, dok ne stupi na
snagu, nacrt moe sluiti samo kao uputstvo sudovima kako da
postupe kad se uvjere da strana
drava ima pravo na imunitet.
teta i naini njenog ispravljanja - teta se dijeli na neposrednu
(direktnu) i posrednu
(indirektnu) tetu. Neposredna teta je ona koja nuno proizilazi
iz medjunarodnog protivpravnog
djela kao njegova neposredna posljedica. Pri procjeni neposredne
tete po pravilu se uzima u obzir
stvarno nastala tete (damnum emergens) i izgubljena dobit
(lucrum cessans). Posredna
teta sama za sebe ne moe povui medjunarodnu odgovornost drave
poinioca. Ona je
-
18
akcesorna i moe imati pravni uinak tek ako nastupi neposredna
teta. Utvrdjivanje dravljanstva
pravne osobe je ponekad ozbiljan problem. U praksi su mogua 3
kriterija za utvrdjivanje
dravljanstva neke pravne osobe: kriterij sjedita, kriterij
mjesta upisa u registar i kriterij kontrole,
zasnovan na dravljanstvu veinskih dioniara ili osoba koje
stvarno upravljaju drutvom.
Odgovornost drava za meunarodne zloine
Medjunarodni zloin je medjunarodno protivpravno djelo koje
proizilazi iz krenja obaveze erga
omnes, a koje je toliko bitno za zatitu temeljnih interesa
medjunarodne zajednice da je ta
zajednica tu povredu priznala medjunarodnim zloinom
(npr.agresija, kolonijalna dominacija silom,
ropstvo, genocid, aparthejd, masovno zagadjenje okoline itd).
Odredjenja i kvalifikacije
medjunarodnih zloina i statutima tribunala nadlenih za
kanjavanje pojedinaca (npr. ICTY),
odnose se i na drave. Odredjena drava odgovorna je, bilo
direktno ili zbog toga to zloine nije
sprijeila. Po toj osnovi se listi medjunarodnih zloina koje
drava moe poiniti mogu dodati
zloini protiv ovjenosti, ratni zloini, teka krenja humanitarnog
prava, zloini protiv osoblja UN-
a i sl.
Kad je u pitanju medjunarodni zloin, povrijedjena drava ima
pravo da povrat u prijanje stanje
ne bude podvrgnut ogranienjima u pogledu tereta drave poinitelja
koji bi bio izvan svake
srazmjere u odnosu na korist koju bi povrijedjena drava
ostvarila, kao i ogranienjima u pogledu
restitucije koja bi ugrozila politiku nezavisnost ili ekonomsku
stabilnost drave poinioca. Svaka
druga drava u svijetu, u sluaju injenja medjunarodnog zloina ima
slijedee obaveze:
Da ne prizna kao zakonito stanje koje je stvoreno zloinom; Da ne
prui pomo ili podrku dravi koja je poinila zloin u odravanju stanja
koje je
time stvorila;
Da saradjuje sa drugim dravama u provodjenju navedenih obaveza;
Da saradjuje sa drugim dravama u pogledu mjera sa ciljem
otklanjanja posljedica
zloina.
Pravna pitanja meunarodne zatite okoline
Probleme zatite okoline vie nijedna drava ne moe rjeavati sama
za sebe. Ta zatita zahtijeva
medjunarodni pristup i medjunarodne sporazume. Danas postoji
veliki broj medjunarodnih
instrumenata, ukljuujui i konvencije, koji na nesistematski nain
pokuavaju regulisati
spreavanje, kontrolu, umanjivanje ili otklanjanje posljedica
zagadjenja nekog prostora iz razliitih
izvora.
Pitanja odgovornosti u pogledu zatite okoline - Pitanje
odgovronosti za zagadjenje okoline
postavlja se u medjunarodnim ugovorima i drugim instrumentima na
dva nivoa: medjunarodna
odgovornost drava i tzv.gradjanska (gradjanskopravna)
odgovornost. Gradjanska odgovornost
nastupa zbog tetnih djelatnosti poduzetnika ("operatora), tj.
Fizike ili pravne osobe. Ali ako je
drava neposredno angairana u svojstvu operatora, onda i ona
potpada pod gradjansku
odgovornost.
Medjunarodna odgovornost drava u pogledu zatite okoline -
Temeljna dunost drava je
da svaka na svom podruju ne djeluje na nain koji nanosi tetu
drugim dravama. Ovo naelo
pomenuto je i u deklaracijama sa konferencija iz tokholma i Ria.
Odgovornost za rizik u oblasti
zatite okoline jo uvijek nije opeprihvaeno naelo pozitivnog
medjunarodnog prava.
Odgovornost drava za rizik, koja obuhvata i dunost naknade za
svu stvarno nastalu tetu za sada
se ugovara samo u pogledu nekih naroito opasnih djelatnosti.
Jedan od rijetkih ugovora koji
-
19
predvidjaju odgovornost drava za rizik je konvencija o tetama
poinjenim od svemirskih
objekata, potpisana u londonu, moskvi i vaingtonu 1972.
Medjunarodna odgovornost drave moe
nastupiti i za tetu koju okolini nanesu fizike ili pravne osobe.
Osim odgovornosti za tetu nastalu
djelatnou njenih organa, odgovornost drave moe osobito proizai
iz djelatnosti poduzetnika na
njenoj teritoriji.
Gradjanska odgovornost (civil liability) poduzetnika - se od
medjunarodne odgovornosti
drava razlikuje po tome to moe nastupiti ak i kada se ne radi o
nekom medjunarodnom
protivpravnom djelu. Rezolucija instituta za medjunarodno pravo
iz 1997.godine izmedju ostalog
navodi da gradjanska odgovornost operatora moe biti angairana po
domaem pravu ili prema
odgovarajuim pravilima medjunarodnog prava, neovisno o
zakonitosti djela, ako ono rezultira u
teti nad okolinom.
ovjek kao subjekat meunarodnog prava
Oni koji nastoje dokazati da ovjek pojedinac jeste subjekat
medjunarodnog prava polaze od
miljenja da se taj subjektivitet moe stepenovati po intenzitetu,
te pojedinca uporedjuju sa
drugim izvedenim subjektima, kao to su medjudravne organizacije.
Na taj nain dolaze do
zakljuka da je njegov subjektivitet ogranien i izveden iz
subjektiviteta drave. ovjek bi mogao
postati subjektom medjunarodnog prava, ukoliko bi itava
medjunarodna zajednica stekla neke
odlike naddravne organizacije. Medjutim, ako bi se to dogodilo,
medjunarodno pravo bi postalo
federalno pravo te svjetske superdrave.
Dravljani i stranci - Pojam dravljanstva. Dravljanstvo je pravna
veza koja pojedinca vezuje za
neku dravu. Svaka drava naelno ima pravo svojim ustavom i
zakonima odrediti ko ima pravo na
njeno dravljanstvo. Dravljanstvo steeno rodjenjem - Veina ljudi
stie dravljanstvo
rodjenjem i ne mijenja ga do smrti. Dravljanstvo se rodjenjem
stie na osnovu porijekla roditelja
(ius sanguinis) ili injenicom rodjenja na teritoriji neke drave
(ius soli). Dravljanstvo udate
ene - Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena iz
1979.godine predvidja da e drave
stranke te konvencije enama priznati jednaka prava kao i
mukarcima u pogledu sticanja,
promjene ili ouvanja dravljanstva supruga. Ni brak sa strancem,
niti promjena dravljanstva od
strane supruga dok brak traje, ne mijenja automatski i
dravljanstvo supruge, niti je ostavlja bez
dravljanstva. Naturalizacija i ekspatrijacija (otpust iz
dravljanstva) - postupak u kome
drava po svojoj diskreciji dodjeljuje dravljanstvo nekoj osobi
na njenu molbu. Drava moe
svojim zakonima predvidjati razliite uvjete za prijem u
dravljanstvo. Istovremeno, u
medjunarodnom pravu nije prihvaena doktrina o neraskidivoj
privrenosti koja bi dravu
spreavala da neku osobu otpusti iz svog dravljanstva suprotno
njenoj volji. Osobe bez
dravljanstva i osobe sa vie dravljanstava (apatridi i
polipatridi) - Bez dravljanstva
mogu ostati mnoge osobe koje naputaju svoju domovinu iz
politikih razloga. Osim toga, mogue
je da pripadnici neke etnike skupine ne ele primiti dravljanstvo
na koje jedino imaju pravo, a
drava u kojoj borave odbija im dati svoje dravljanstvo
(npr.albanci rodjeni na kosovu, a
nastanjeni u bih i sl). Pravni poloaj stranaca - Pristup
stranaca u neku dravu. Drava moe
strancima zabraniti pristup na svoju teritoriju, ili ga
ograniiti uvjetima koje sama propie (npr. U
zakonima o useljavanju). Mnoge drave dozvoljavaju dolazak
turista ili studenata na krai rok
(najee do 3 mjeseca), bez formalnosti i bez ulazne vize. Ponekad
se diskriminiraju potencijalni
useljenici iz samo nekih drava, ili se u pogledu useljenja
nekima predvidjaju povlastice.
Protjerivanje stranaca - Poput prava da dozvoli ili ne dozvoli
pristup, svaka drava ima pravo da
uskrati dalji boravak stranca kojeg smatra nepoeljnim na svojoj
teritoriji. Drava moe svojim
propisima predvidjati kriterije, tj. Razloge protjerivanja
stranca, ali se to pravo u njegovoj primjeni
-
20
ne smije zloupotrebljavati. Drava protjeranog stranca ima pravo
traiti razloge zbog kojih je ta
mjera preduzeta. U sluaju objavljenog rata, svaka zaraena strana
ima pravo sa svog podruja
protjerati sve gradjane druge zaraene strane. Protjerivanje se
ne bi smjelo vriti uz povredu
dostojanstva protjerane osobe i sa nepotrebnom brutalnou. Osobi
treba dati razuman rok za
naputanje drave i da sama izabere dravu u koju e otii. Prava
stranaca - Kad je stranac
primljen na teritoriju neke drave sa pravom neogranienog ili
privremenog boravka, on u toj
dravi uiva neka minimalna prava potrebna za privatni ivot.
Medjunarodno pravo ne dozvoljava
ni jednoj dravi da strancima uskrati prava sklapanja gradjanskih
ugovora, sticanja linog
vlasnitva, sklapanja braka i uivanja porodinih prava. Stranac
ima pravo traiti i diplomatsku
zatitu svoje drave, ali tek nakon to je iscrpio sva raspoloiva
pravna sredstva u dravi u kojoj
boravi. Stranac ima pravo napustiti dravu svog boravka, ali se
to pravo moe uvjetovati
prethodnim ispunjenjem odredjenih obaveza kao npr.plaanja
poreza, vraanja privatnih dugova i
sl. Eksproprijacija imovine stranca - Jedno od naela
medjunarodnog prava je potivanje
privatnog vlasnitva i steenih prava stranaca. Dunosti stranaca -
Stranac koji boravi u
odredjenoj dravi podvrgnut je pravu te drave, kao i njeni
gradjani. Osim ako drugaije nije
propisano ugovorom ili zakonom, stranci se ne smiju uplitati u
politiku drave u kojoj borave.
Stranac sa stalnim boravkom duguje lojalnost dravi u kojoj ivi i
moe biti optuen za zloin
izdaje. Openito je prihvaeno da se stranci ne smiju prisiliti da
slue u oruanim snagama domae
drave.
Azil (utoite) - Svaka drava moe dati azil strancu koji je
prognan ili je pobjegao iz svoje
domovine, kao i osobi bez dravljanstva. Pruanje azila je pravo
koje proizilazi iz teritorijalnog
suvereniteta drave. Ni jedna drava nema obavezu po medjunarodnom
pravu da odbije primiti
nekog stranca na svoju teritoriju, da ga izrui drugoj dravi ili
da ga protjera sa svoje teritorije,
osim u sluaju nekih ogranienja i izvrenja obaveza koje je sama
preuzela. Obinim zloincima se
u naelu ne prua azil, a pravo pruanja azila se u praksi sve vie
ograniava brojnim ugovorima o
izruenju (ekstradiciji), te nekim pravilima utivosti. Samo
medjunarodno pravo ne garantira
pojedincima ''pravo na azil'', tj. pravo da ga pod odredjenim
uvjetima uvijek dobiju na vlastito
traenje.
Poloaj izbjeglica i osoba bez dravljanstva - Izmedju velikog
broja drava na snazi je
konvencija o poloaju izbjeglica iz 1951. I protokol koji se
odnosi na poloaj izbjeglica iz 1967.
Konvencija o poloaju osoba bez dravljanstva usvojena je
1954.godine. Izbjeglica je svaka
osoba koja se zbog osnovanog straha od progona zbog svoje rase,
vjerske ili nacionalne
pripadnosti ili pripadnosti nekoj drutvenoj skupini ili zbog
politikog miljenja, nadje izvan zemlje
ije dravljanstvo ima i koja ne eli ili zbog tog straha nee
traiti zatitu te drave. Osoba bez
dravljanstva (apatrid) - osoba koju primjenom svojih zakona ni
jedna drava ne smatra svojim
dravljaninom.
Pojam ekstradicije
Pod institutom ekstradicije podrazumijeva se formalno izruenje
neke osobe od jedne drave
drugoj koja ga je zatraila, a radi sudjenja i kanjavanja.
Ekstradicija bjegunca nikada nije postala
obavezom drava po opem medjunarodnom pravu. Ona se i danas moe
izvriti na osnovu
utivosti ili primjenom nekog ugovora koji unaprijed predvidja
ekstradiciju. Smatra se
opeprihvaenim da drava kojoj je odobren zahtjev za ekstradiciju
ne smije, osim uz odobrenje
drave koja je osobu izruila, suditi joj za druge zloine osim
onih zbog kojih je izruena. To naelo
specijalnosti predvidja se ugovorima o ekstradiciji, ali se
potuje ak i one koja trai izruenje i
-
21
one u kojoj se bjegunac nalazi. Ekstradicija se ne odobrava
nakon to je bjeguncu u dravi u kojoj
se nalazi ve izreena konana presuda za to djelo (non bis in
idem).
Meunarodna zatita ovjeka
Danas je svaka drava u postupanju sa svim osobama koje borave na
njenoj teritoriji vezana
mnogim pravilima opeg obiajnog prava, od kojih veina ima
karakter ius cogens. Generalna
skuptina un usvojila je 10.12.1948. godine opu deklaraciju o
ljudskim pravima u kojoj su
definirana gradjanska, politika, kao i neka ekonomska, socijalna
i kulturna prava. Nakon ope
deklaracije, 1966. godine usvojeni su medjunarodni pakt o
ekonomskim, socijalnim i kulturnim
pravima i medjunarodni pakt o gradjanskim i politikim pravima.
Obzirom da su sva prava i
obaveze iz tih konvencija propisana na openit i normativan nain,
to moe njihovim strankama
dati uporite za tvrdnju da ta pravila po obiajnoj osnovi
obavezuju i tree drave. Zbog toga se
danas smatra da je obaveza potivanja ljudskih prava obaveza erga
omnes.
Izvrenje konanih presuda suda nadzire vijee ministara vijea
evrope - Tube komitetu
za ljudska prava. Tuba se upuuje sekretarijatu un (odjel za
ljudska prava) u enevi. Moe biti
sastavljena na bilo kom jeziku. Uvjeti za tubu slini su uvjetima
po evropskoj konvenciji, s tim to
se komitetu moe obratiti samo pojedinac kome je lino nanesena
teta i rok za tubu nije
ogranien na 6 mjeseci, niti je pravo na tubu ogranieno za
povrede nakon stupanja na snagu
fakultativnog protokola.
Meunarodna zatita manjina - Nakon 1945.godine poloaj manjina u
nekim zemljama sredjen
je putem dvostranih ugovora, ali je zanimanje za manjinsku
zatitu u evropi poraslo tek nakon
raspada socijalistikog reima, kad su porasle tenje za
emancipacijom bivih federalnih jedinica u
sfrj, sssr i ehoslovakoj.
Krivina odgovornost pojedinca - Odgovarajue medjunarodne
konvencije redovno propisuju
jurisdikciju i dunost nacionalnih sudova drava stranaka da
kanjavaju zloine i druge
medjunarodne delikte koje one zabranjuju. Neke od tih konvencija
predvidjaju alternativnu
jurisdikciju domaih i medjunarodnih sudova, mada to dosad nije
imalo znaajnijih praktinih
posljedica. Statuti medjunarodnih krivinih tribunala za bivu
SFRJ i za Ruandu predvidjaju
primarnu nadlenost tih sudova u odnosu na domae sudstvo. Za
razliku od tih sluajeva, rimski
statut o medjunarodnom krivinom sudu predvidja komplementarnu
nadlenost tog suda i sudova
drava stranaka, o emu se predvidjaju detaljni propisi.
Medjunarodni sudski organi
Medjunarodni vojni tribunal u Nirbergu - Osnovan je londonskim
sporazumom od
08.08.1945. kome je bio pridodat i statut medjunarodnog vojnog
tribunala. Tribunal je po statutu
bio nadlean za 3 vrste zloina: zloine protiv mira, ratne zloine
i zloine protiv ovjenosti.
Medjunarodni vojni tribunal za daleki Istok u Tokiju -
Ustanovljen je posebnim proglasom
vrhovnog komandanta saveznikih snaga gen.daglasa mekartura
19.01.1946. Imao je istu
nadlenost kao i tribunal u nirbergu.
Medjunarodni krivini tribunal za bivu Jugoslaviju - Ustanovljen
je rezolucijom vijea
sigurnosti br.827 od 25.05.1993.godine. To je prvi tribunal koji
je osnovan rezolucijom na osnovu
poglavlja 7.
-
22
Medjunarodni krivini tribunal za Ruandu - Uspostavljen je
rezolucijom vijea sigurnosti 955
od 08.11.1994.godine. Nadlean je za kanjavanje medjunarodnih
zloina poinjenih na podruju
ruande, kao i od njenih gradjana na podruju drugih drava tokom
1994.godine. Nadlean je za
kanjavanje 3 skupine medjunarodnih zloina: genocid, zloine
protiv ovjenosti, te krenje l.3
zajednikog enevskim konvencijama i drugom dopunskom protokolu
(nemedjunarodni oruani
sukobi).
Stalni medjunarodni krivini sud - Na diplomatskoj konferenciji u
rimu 17.07.1998.godine
potpisan je rimski statut medjunarodnog krivinog suda sa
sjeditem u hagu. Za statut je glasala
121 drava, uz 21 uzdranu i 6 drava protiv (sad, izrael, irak,
kina, sudan, libija). Sud e biti
nadlean za kanjavanje pojedinaca zbog zloina protiv ovjenosti,
ratnih zloina, genocida i
agresije. Postupak e moi pokretati drave, samostalni tuilac i
vijee sigurnosti un. Najvea
kazna koju e sud moi da izrekne je doivotni zatvor.
IV DIO (Objekti u medjunarodnom pravu)
Prostor dravnog podruja. Teritorijalna suverenost drave
Dravno podruje je prostor na kome drava vri svoju vrhovnu vlast
i do ijih granica ta vlast
dopire. Ono je objekat medjunarodnog prava jer svaka drava prema
tom pravu uiva tzv.
teritorijalnu suverenost. Pod teritorijalnom suverenou moe se
smatrati skup nadlenosti koje
drava vri na svojoj teritoriji. Na toj teritoriji se primjenjuje
ustavnopravni poredak te drave. Ona
smije slobodno donositi svoje zakone, ali time ne smije
ugroavati prava drugih drava. Pod
svojom jurisdikcijom drava ima sve fizike i pravne osobe koje se
nalaze na njenoj teritoriji (uz
izuzetak stranaca sa diplomatskim imunitetom). Nad svojim
dravljanima koji se nalaze u drugoj
dravi, drava vri i tzv.personalnu suverenost. Ta suverenost se
medjutim ne smije vriti na tetu
teritorijalne suverenosti druge drave. Naelo iskljuivosti -
Drava na svojoj teritoriji vri vlast
uz iskljuenje vlasti svake druge drave. Od ovog naela postoje
izuzeci na osnovu ugovora o
vojnom savezu, neka drava moe iz svoje jurisdikcije iskljuiti
pripadnike stranih oruanih snaga
stacioniranih na svom podruju. Poseban sluaj ogranienja
teritorijalne suverenosti neke
drave su medjudravne slunosti. One se uspostavljaju ugovorim,
uvijek su vezane samo za dio
teritorije neke drave, a mogu biti u korist druge drave, skupine
drava ili u korist svih drava. Tu
se konkretno moe raditi npr. O dunosti trpljenja prolaska trupa
susjedne ili druge drave,
davanju susjednoj dravi prava na izgradnju eljeznike pruge ili
ceste preko njenog podruja,
koritenje luke i sl.
Dravne granice - Granica neke drave ini liniju koja je na kopnu
dijeli od teritorije njoj
susjednih drava. Na moru je to vanjska granica teritorijalnog
mora te drave. Granice se esto
dijele na prirodne i vjetake. Prirodna granica oslanja se na
neki prirodni oblik tla, poput rijeke ili
planinskog masiva. Ako neka neplovna rijeka dijeli podruja dvaju
drava, njihova granica po
pravilu slijedi liniju sredine izmedju obala te rijeke. Ako
rijeka ima vie rukavaca, usvaja se linija
sredine glavnog rukavca. Kod plovnih rijeka za graninu liniju
moe se usvojiti thalweg. To je
linija koja neprekinuto spaja najdublje take u koritu rijeke i
objema dravama omoguava
plovidbu na rijeci. Kod niskog vodostaja, kad se na rijeci
pojave ade (rijena ostrva), uvijek se
pouzdano zna koje od tih privremenih ostrva pripadaju kojoj od
susjednih drava.
Ako granina rijeka postepeno mijenja svoj tok, a ako se ugovorom
drugaije ne odredi, dravna
granica se pomjera sa linijom sredine ili thalwegom njenog
glavnog rukavca. Ako rijeka naglo
napusti ranije korito i stvori novi, granica ostaje tamo gdje je
bila, ukoliko se ugovorom ne odredi
drugaije. Ako susjedne drave izgrade most preko granine rijeke,
svoju granicu najee
-
23
odredjuju na sredini mosta, i to neovisno od granice na samoj
rijeci. Kad su 2 susjedne drave
povezane planinskim masivom ili lancem, granina linija moe
povezivati vrhove planina ili slijediti
njihove grebene, a moe slijediti i vododjelnicu. U posljednjem
sluaju granica se povlai na nain
da dijeli slivove svih vodenih tokova koji se ulijevaju u 2 vee
rijeke ili 2 mora. Takva granica
ponekad bolje slui potrebama lokalnog stanovnitva. Vjetake
granice povlaile su se u
kolonijalnom periodu (a i kasnije) na neistraenim i slabo
naseljenim podrujima. Vjetaka granica
je imaginarna geometrijska prava linija koja slijedi neki
geografski meridijan ili paralelu, ili je
povuena na drugi nain.
Naelo Uti possidetis znai da ako izmedju novih drava slijednica
nema drugaijeg sporazuma,
izmedju tih teritorijalnih cjelina koje su stekle nezavisnosti
linija razgranienja unutar drave
prethodnice koja je bila na snazi na dan sukcesije, postaje
njihova dravna granica po
medjunarodnom pravu. Isto naelo primjenjuje se i na vanjsku
dravnu granicu nove drave
slijednice sa podrujima susjednih, ve postojeih drava.
Sticanje podruja - Svi nain sticanja podruja mogu se razmatrati
u okviru osnovnih 5
elemenata i to su:
Ustup (cesija) - Ustup (cesija) postoji kada postojea drava
prethodnica ustupa dio svog
podruja nekoj ve postojeoj dravi slijednici. Po pravilu se
obavlja putem ugovora. Moe
biti sa i bez protuinidbe, ali je i drava koja podruje stie bez
protuinidbe po pravilu
duna preuzeti dio duga drave prethodnice, pri emu se uzimaju u
obzir veliina i znaaj
ustupljenog podruja. Ona naroito preuzima sve tzv. alocirane
dugove, koji su bili utroeni
ili investirani na tom podruju.
Okupacija niijeg podruja Okupacija niijeg podruja. Sticanje
podruja putem
okupacije mora zadovoljiti 2 uvjeta: U periodu neposredno prije
preduzimanja tog akta, to
podruje ne smije pripadati nijednoj drugoj dravi; Podruje se
mora zaposjesti na vidljiv i
efektivan nain, preuzimanjem posjeda i uvodjenjem administracije
nad njim, u ime i u
korist drave sticateljice. Za Arktik je utvrdjeno da se sastoji
od zaledjene morske
povrine, gdje morske struje pokreu led, te se suverenost nad
njim ne moe stei
okupacijom. Za Antarktik, koji predstavlja stalno zaledjenu
kopnenu povrinu. Ugovorom i
kasnijim posebnim konvencijama koje su sklopljene na osnovu tog
ugovora, antarktik je
dobio karakteristike prostora sa posebnim medjunarodnim
poloajem, na kome su
doputene samo djelatnosti u miroljubive svrhe.
Poveanje dravne teritorije prirodnim zbivanjima ili na vjetaki
nain - Do
prirodnog uveanja podruja neke drave moe doi na graninoj rijeci
ili na morskoj obali
neke drave i to vodenim nanosima ili nastankom novih ostrva u
unutranjim vodama ili
teritorijalnom moru. Sva ovakva poveanja teritorije se prema
obiajnom pravnom pravilu
deavaju sama po sebi, tj. Ne moraju se preduzimati nikakvi
posebni akti u svrhu proirenja
suverenosti na poveanom podruju.
Sila kao nain sticanja podruja, te zastara i historijski naslov
- Zastara i historijski
naslovi. U medjunarodnom pravu se razlikuju 2 aspekta zastare:
pozitivni tj. Dosjelost
(usucapio, acquisitive prescription) i negativni (extinctive
prescription), kao osnovi sticanja i
gubitka prava.
Meunarodne rijeke i jezera
Medjunarodne rijeke su rijeke koje razdvajaju teritorije dvaju
drava ili sukcesivno prolaze kroz
vie drava. Sve upotrebe medjunarodnih rijeka mogu se podijeliti
na 2 velike skupine: plovidbu i
-
24
koritenje vodenih tokova u druge svrhe, posebno za proizvodnju
energije i navodnjavanje. Pravo
plovidbe medjunarodnim rijekama. Naelo slobodne plovidbe
medjunarodnim rijekama u evropi za
sve, a ne samo za drave kroz koje rijeka prolazi, proglaeno je
tek na bekom kongresu
1815.godine. Medjutim, to naelo je do danas ostalo neostvareni
cilj i nije se transformiralo u
pravilo opeg medjunarodnog prava.
Dunav - Konvencija o reimu plovidbe na dunavu usvojena je
1948.godine u beogradu, od strane
zemalja podunavlja: ehoslovaka, madjarska, sfrj, bugarska,
rumunija, sssr i ukrajina. Austrija je
pristupila 1960, a poloaj njemake do danas nije uredjen. Danas
dunavska komisija ima sjedite u
budimpeti i sastoji se od po jednog predstavnika podunavskih
drava. Njene nadlenosti su
preteno savjetodavne.
Rajna - Za rajnu se jo uvijek primjenjuje konvenacija iz
manhajma iz 1868, koja je dopunjena
versajskim ugovorom iz 1919, te konvencijom iz strazbura iz
1963.
Koritenje medjunarodnih vodenih tokova u neplovidbene svrhe -
Ova materija u praksi
se regulie putem ugovora zainteresiranih drava. Komisija za
medjunarodno pravo je 1994.
godine usvojila nacrt lanaka o upotrebi vodenih tokova za
neplovidbene svrhe. Generalna
skuptina oun je iste godine odluila da se na osnovu tog nacrta i
miljenja drava izradi okvirna
konvencija iz te oblasti. Naelo medjunarodnog prava je da ni
jedna drava ne smije izmijeniti
prirodne uvjete podruja susjedne drave. Zbog toga drava ne smije
koristiti vodu rijeke na nain
koji bi ugrozio susjednu dravu, ili je onemoguio da se na
prikladan nain koristi tim vodenim
tokom na svom podruju. To podrazumijeva npr. Zabranu skretanja
toka rijeke od strane uzvodne
drave, ali i zabranu izgradnje brana od strane nizvodne drave
ako bi takve brane izazvale
poplave ili na drugi nain ugrozile uzvodnu dravu.
Medjunarodna jezera koja se nalaze na granicama 2 ili 3 drave -
Do danas su sve drave
koje imaju granina jezera putem ugovora razgraniile njihovu
povrinu. Tim ugovorima se
uredjuju i druga pitanja, kao npr. Napajanje i odvodjenje vode
iz jezera, odravanje ribljih vrsta i
zatita okoline. Ouvanje okoline na vodenim tokovima. Pravila
opeg medjunarodnog prava u ovoj
oblasti su tek u zaetku. Helsinka konvencija za zatitu i
upotrebu prekograninih vodenih tokova i
medjunarodnih jezera iz 1992.godine izmedju ostalog propisuje da
e stranke preduzimati sve
prikladne mjere da osiguraju zatitu i razumno upravljanje
vodama, te da osiguraju ouvanje i
obnovu ekosistema.
Zrani prostor
Suverenost drava u zranom prostoru. Prvi svjetski rat je
razrijeio sve dileme u vezi pravnog
poloaja zranog prostora. Sve drave su prihvatile stanovite o
suverenitetu svake od njih u svom
zranom prostoru. To je naelo i potvrdjeno parikom konvencijom o
uredjenju zrane plovidbe iz
1919. Ta naela su potvrdjena u ikakoj konvenciji o civilnom
zrakoplovstvu iz 1944.godine. Na
osnovu tih propisa se razvilo se nekoliko naela opeg obiajnog
prava iz te oblasti. Zrani prostor
iznad otvorenog mora i kopnenog prostora koje ne spada pod
suverenitet ni jedne drave,
slobodan je za prelijetanje svih vrsta zrakoplova iz svih
dijelova svijeta. Ista sloboda se
podrazumijeva iznad iskljuive ekonomske zone onih drava koje su
te zone proglasile. Svaka
drava iznad svog kopnenog podruja, unutranjih morskih voda i
teritorijalnog mora, svaka
drava uiva iskljuivu suverenost. Cjelokupan medjunarodni zrani
promet odvija se na osnovu
dvostranih i viestranih ugovora, medju kojima je osnovna ikaka
konvencija iz 1944.godine.
Drave stranke konvencije zadrale su pravo da odredjuju koridore
za prelijetanje i zrane luke
koje se koriste u civilnom prometu.
-
25
Vrste i nacionalna pripadnost zrakoplova - Zrakoplov je u
pravnom smislu iri pojam od
aviona. Obuhvata avione, helikoptere i jedrilice. ikaka
konvencija je izvrila osnovnu podjelu
zrakoplova na civilne i dravne. Pod dravnim se podrazumijevaju
zrakoplovi u vojnoj,
policijskoj i carinskoj slubi, ali se na njih ne odnose propisi
konvencije. Osnovna naela
medjunarodnog zranog prometa - Na ikakoj konferenciji
raspravljano je o slijedeih 5
sloboda, tj. prava:
Pravo prelijetanja preko teritorije druge drave bez slijetanja
Pravo slijetanja na podruje druge drave, ali samo iz tehnikih
razloga Pravo da se iskrcaju putnici, pota i teret iz drave kojoj
pripada zrakoplov Pravo da se ukrcaju putnici, pota i teret u dravi
kojoj pripada zrakoplov Pravo iskrcavanja i ukrcavanja putnika,
pote i tereta izmedju zranih luka bilo koje stranke
konvencije.
ICAO je 1984.godine usvojila dopunu l. 3 ikake konvencije.
Dopuna propisuje da se svaka
drava mora uzdrati od upotrebe oruja protiv civilnih zrakoplova
u letu, a ima pravo od civilnog
zrakoplova koji je bez odobrenja uao u njen zrani prostor traiti
sputanje u zranu luku koju ona
odredi. Istovremeno, svaka drava je duna preduzeti mjere kako bi
sprijeila da se njeni civilni
zrakoplovi ne zloupotrebljavaju u pomenutom smislu. Pitanje
jurisdikcije u pogledu djela poinjenih
na zrakoplovu moe biti vrlo sloeno, imajui u vidu poinioce, kao
i mjesto i vrijeme injenja
odredjenog protivpravnog djela (iznad koje drave, iz koje drave
je avion poletio, koje oznake
nosi, iji dravljanin je uinilac itd). Nakon 1970. godine posebno
su bile uestale otmice
zrakoplova. Zbog navedenog je 1970. godine u Hagu sklopljena
Konvencija o suzbijanju
otmica zrakoplova. Ona krivinu jurisdikciju daje dravi kojoj
zrakoplov pripada, onoj u koju je
zrakoplov sletio ili onoj u koju su se otmiari sklonili. Ta
konvencija nema odredbi o ekstradiciji.
Zato je u montrealu 1971. godine usvojena Konvencija o
suzbijanju protipravnih radnji
protiv sigurnosti civilnog zrakoplova.
Zagadjenje atmosfere - Zagadjenja se mogu grubo podijeliti na
ona iz nuklearnih izv