8/4/2019 Dnevne nezavisne novine [broj 4667, 13.9.2011] http://slidepdf.com/reader/full/dnevne-nezavisne-novine-broj-4667-1392011 1/48 str. 8 i 9 str. 22 i 23 www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 30 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 4667 • UTORAK 13. SEPTEMBRA 2011. REPUBLIKA SRPSKA U OP ASNOS TI D A IZGUBI VRIJEDNU IMO VINU U BIV[IM JUGOSLO VENSKIM REPUBLIKAM A Neiz vjesna sudbina 26 odmarali{ta i 225 pros tora str. 2 i 3 Sjekirom ubio punca pa mu zapalio ku}u Krva vi pi r @e ljka Ni ki }a u m o dri ~k om se lu Sk u gri } Z L O ^ I N str. 15 "Stara" Penelope zbunila novinare SNIMLJENA PRVA SCENA ITALIJANSKOG FILMA "VENTURO AL MONDO" Vrijeme manipulaci ja je za vr{eno Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Pul ji} str. 5 Vatra sve bli`a ku}ama Po`ari opkolili Bile}u i Ljubinje str. 2 i 3 Vlast u Saraje vu bila protiv komisi je za istinu o ratu VIKILIKS: Depe{e otkrivaju ko spre~a va da se sazna ju ~in jenice o doga|ajima u BiH
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
BANJALUKA - Prema poda-cima Investiciono-razvojne banke(IRB) RS, preduze}a iz RS su ubiv{im jugoslovenskim republika-ma imala 26 odmarali{ta, 225 po-slovnih prostora i devet zemlji{nihparcela.
Me|utim, sigurno je da ovajbroj ni je kona~an, jer posto ji veli-ki dio imovine ko ji nikada ni je niiskazan u pasivnim podbilansima
preduze}a.Na primjer, u izvje{ta ju Ko-misi je o revizi ji privatizaci je upreduze}ima RS, ko ji }e se usko-ro na}i na poslani~kim klupama,dio preduze}a svo ju imovinu uop-{te ni je ni prikazao.
"Na osno vu revizorskih iz-vje{ta ja Komisi ja je do{la do saznanja
da se imovinomraspolagalo na
nezakonit na~in, bilo da ni je bila iska-zivana u tabeli X po~etnog bilansastanja bilo da je otu|ivana", navodi seu izvje{ta ju.
Drugim ri je~ima, dio imovineni je ni evidentiran, odnosno imovina
je prikrivana i nezakonito prodavana.Osim toga, i u Fondu za uprav-
ljanje nekretninama Investiciono-ra-zvojne banke, ko ji upravlja tomimovinom u ime RS, navode da spi-sak ni je kompletan. Naime, u infor-maci ji ko ju smo dobili, navodi se da
"najve}i dio poslovnih prostora ni jeni uknji`en jer se radi o eta`nom vla-sni{tvu ko je se u biv{oj Jugoslavi jini je ni moglo uknji`iti".
Od ovih evidentiranih ne kretni-na, 21 odmarali{te nalazi se na atra-ktivnim lokaci jama u Hrvatskoj,naj~e{}e na jadranskoj obali. UHrvatskoj su ta preduze}a imala 64poslovna prostora, ko ja se odnose nakancelari je, skladi{ta, prodavnice i
predstavni{tva. U Srbi ji je pri javlje-no pet zemlji{nih parcela i 153 po-slovna prostora, u Crnoj Gori ~etiri
odmarali{ta, sedam poslovnih pros-tora i jedno zemlji{te. Dva preduze}asu pri javila nekretnine u Sloveni ji,odnosno jedno odmarali{te i poslo-vni prostor. Ni za jedan slu~aj IRBnema podatke o vri jednosti imovine.
Sudbi na ve}ine ovih225 jedinica je neizvjesna, jer su dioimovine Hrvatska, i druge republike,
jednostrano privatizovale i pretvorileu sopstveno vlasni{tvo.
Kako je re~eno u IRB RS,Hrvatska je 1991. godine doni jelauputstvo ko jim je zabranila proda ju
imovine u vlasni{tvu bh. preduze}a inakon rata pretvorila ga u zakon.Sporno je to {to su sva hrvatska
preduze}a svo ju imovinu u RS vrati-la i njima normalno raspola`u, doksu preduze}a iz RS prakti~no ostalabez svo je imovine. Kako navode uIRB-u, polici ji i u Komisi ji za revizi-
ju privatizaci je, problem je {to jeimovina preduze}a van RS 1998.godine prakti~no preknji`ena na RS.
A kako ka`e Zoran Popovi},portparol IRB-a, Hrvatska ne prizna-
je RS kao vlasnika te imovine nego
samo preduze}a ko ja su rani je njimaraspolagala. Za razliku od nas, Hrva-ti su prepustili tu imovinu preduze}i-ma, ko ja su se onda borila da do teimovine do|u. Odnosno, to prakti-~no zna~i da preduze}a vi{e nema jumotiv da se za tu imovinu bore jer~ak i ako bi imovina bila vra}ena, nebi ih dobila ta preduze}a nego RS.
"IRB nema mogu}nost dapreduzme aktivnost u inostrastvu bez
213.9.2011.Doga|aji
B. \URI]
BANJALUKA - Ameri~kiinstitut za mir (USIP) iz Va{in-gtona zatra`io je formiranje ko-misi je za istinu, ko ja je trebaloda istra`iti doga|a je i ubistva uBiH tokom rata 1992 - 1995. go-dine, ali se ta ide ja ni je dopalavlastima u Sara jevu.
Sto ji to u depe{i od 7. aprila2006. godine, ko ju je u centralu uVa{ington uputio tada{nji ameri-~ki amba sa dor u BiH DaglasMeklhejni, a ko ju je objavio in-ternet sajt Vikiliks.
Naime, USIP je 2006. pokre-
nuo inici jativu za stvaranje spo-menute komisi je, ali je nai{la nabrojne kontroverze. Jedna od njih
je da se ta ide ja ni je dopala vlasti-ma u Sara jevu.
"Na {i napo ri zata la sa li super je me|u me|unarodnim orga-ni zaci jama i lokal nim NVO u
BiH. Podr{ka istini i procesu po-mirenja vjerovatno }e biti vi{emi-li on ski pro je kat, ali vlast uSara jevu niti ima volju niti `eli dafinansira ovu komisi ju. Njihovoobrazlo`enje je da bi komisi jamogla biti izmanipulisana", pi{e udi jelu izvje {ta ja pod nazivom"Ho}e li istina zaboljeti". Dalje se
navodi da je rizik od politi~koguplitanja u rad komisi je uisitnuveliki, bez obzira na izvor finan-siranja, i doda je da bh. vlast brineda }e zbog ove ameri~ke donaci jefinansiranje su|enja za ratne zlo-~ine biti neizvjesno. Meklhejni jenaglasio da bi spomenuta komisi-
ja radila dvi je do dvi je i po godi-ne i da "ne bi imenovala nikoga,odre|ivala krivi~nu odgovornostniti amnestirala".
Prema predstavniku USIP-aNilu Kricu, komisi ja bi otkri lakona~nu istori ju rata.
"USIP ovo vidi kao osnovuza obrazovanje budu}ih gene raci-
mog preduze}a a kod preduze}a jeogu}e samo ako su bili u posjedu teovine pa su vr{ili neko rentiranje.
svim ostalim slu~a jevima mogu}ene{to uraditi samo potpisivanjemateralnih sporazuma izme|u BiH idr ava", po ja{njava Popovi}.
Prema njegovom mi{ljenju, do-a vi jest je {to je nakon uspostavlja-a fonda ko ji upravlja tomovinom zaustavljeno prodavanje izakonito raspolaganje imovinom.
"Po~elo se s popisom te imovi-{to je rezultiralo zaustavljanjem
nda proda je ko ji je prethodno biosutan na razli~ite na~ine, a najvi{elegalno", rekao je Popovi}.
On je istakao da je fond uspos-vio saradnju s nadle nim pravosu-o-policijskim ti jelima, ko ja vodekoliko sudskih sporova o toj imo-ni. U ko joj su fazi ti sporovi ju~emo uspjeli da saznamo od Pravo-
anila{tva RS.Kako je rekao Savo [evaljevi},
edsjednik Komisi je za revizi ju pri-tizaci je RS, IRB je zadu`ena dakuplja sve te podatke.
"Oni treba da prikupe sve po-datke. Ali to je malo zamorni ji posaopa se mo`da malo i izbjegava", re-kao je [evaljevi}.
Odgo vara ju}i na pita-nje ima li RS {anse da tu imovinuvrati, on je rekao da "dr`ava mo-`e sve ako ho}e".
"Treba uraditi nekoliko stvari.Prvo, treba popraviti zakonsku regu-lativu ko ja ima pukotina. Drugo, po-trebno je raditi mnogo ozbiljni je a tajposao mora raditi ~itava dr`avnastruktura s veoma kvalifikovanomradnom snagom i sa vrlo ozbiljnimpristupom. Ne mo`e to raditi samo
jedna komisi ja. Mora se raditi mnogoozbiljni je", naglasio je [evaljevi}.
3Doga|aji
Mladi} umropred bolnicom
SA RA JEVO - Dvadesetosmo-godi{nji Viso~anin E.A. umro je
ju~er posli je podne pred kapi jomKlini~kog centra Univerziteta uSara jevu, potvr|eno je ju~er u
MUP-u Kantona Sara jevo.Prema informaci jama iz bolnicena Ko{evu, mladi} je sam do{aodo ulaza u bolnicu i tu umro pri jenego {to su mu ljekari uspjeli pru-`iti pomo}.
"On je oko 12.30 uspio do}i dobolnice, ali je po~eo jako krvaritiiz tjelesnih {upljina", kazala je Bi-ljana Jandri}, glasnogovornica sa-ra jevske bolnice.
U polici ji su potvrdili da na ti je-lu preminulog mladi}a ni je bilotragova nasilja te da je nare|enaobdukci ja.
D.Mu.
Pono vo
odgo|en susret''platforma{a''SA RA JEVO - Sastanak vlada-
ju}ih stranaka, SDP-a, SDA,HSP-a i Narodne stranke Radomza boljitak, na ko jem treba dabude analizirana realizaci ja za je-dni~ke platforme i treba da buduutvr|eni dalji prioriteti, ju~e jeodgo|en i trebalo bi da budeodr an danas.
Jerko Ivankovi} Li janovi}, do-premi jer FBiH i potpredsjednikNS Radom za boljitak, rekao jeda je ju~era{nji sastanak odgo|enzbog smrti oca Enesa Suljkanovi-}a, potpredsjednika RS.
Dodao je da bi predstavnicistranaka potpisinica platforme
danas trebalo da razgovara ju i ome|ustrana~koj raspodjeli ruko-vodnih mjesta u nekoliko predu-ze}a, te o ekonomskoj situaci ji.
M.R.S.
RazmotritiZakon osudo vima
SA RA JEVO - Visoki sudski itu ila~ki savjet (VSTS) BiH upu-tio je dopis Ministarstvu pravdeRS u ko jem sugeri{e da bi za je-dno trebalo razmotriti mogu}e iz-mjene Zakona o sudovima RSko je bi bile prihvatljive za objestrane, kao i pravosu|e RS.
VSTS je zahtjev, kako je ista-knuto, poslao u duhu nedavnopokrenutog strukturisanog di jalo-ga izme|u EU i BiH.
U mi{ljenju ko je je VSTS upu-tio na Nacrt zakona o sudovimaRS navodi se da je uo~eno da sena nekoliko mjesta slabi ulogaVSTS, {to je oci jenjeno kao "po-gubno" i kao podrivanje nezavi-snosti pravosu|a RS. (Srna)
Pa ji}demantu jeostavku
BR^KO - Dragan Pa ji}, gra-dona~elnik Br~ko distrikta, de-mantovao je da je dao izjavu u
vezi s njegovom eventualnomnamjerom da podnese ostavku."Medi ji se poziva ju na nje-
gov navodni iskaz, me|utimPa ji} demantu je da je dao bilokakvu izjavu u vezi s pome-nutom temom", navodi se usaop{tenju. (Srna)
D. MUMINO VI]
SARA JEVO - Entitetske in-stituci je treba da uspostave bliskusaradnju i koordini{u aktivnosti osvim pitanjima ko ja se ti~u Evrop-ske uni je i uskla|ivanja zakonaBiH sa evropskim standardima.
Poru~io je ovo Peter Sorensen,visoki predstavnik EU za BiH i {ef Delegaci je EU u BiH, nakon sastan-ka sa @ivkom Budimirom i Svetoza-rem Pudari}em, predsjednikom ipotpredsjednikom Federaci je BiH.
"EU je za BiH odobrila vi{e od660 miliona eura pretpristupne po-mo}i za period od 2007. do 2013.godine. Iz ovog razloga potrebna jeuspostava efikasnog mehanizma ko-ordinaci je u BiH ko ji bi postaviopravila i doveo do uspje{ne upotrebeIPA sredstava. To je otvoreno pitanjeko je hitno treba ri je{titi", kazao jeSorensen.
On je istakao da je sastanak sa~elnicima FBiH jedan u nizu ko je }eodr`ati sa predstavnicima vlasti uBiH, te je na javio dana{nji sastanak
sa ~elnicima RS."Mi `elimo biti partneri predsta-
vnicima vlasti u ovoj zemlji. EU jeovdje da podr i BiH i spremni smoza saradnju", kazao je Sorensen. Po-novio je da je kratkoro~ni cilj BiHispunjavanje uslova za potpisivanjeSporazuma o stabilizaci ji i pridru i-vanju sa EU.
@ivko Budimir, predsjednikFBiH, kazao je da o~eku je dobru sa-radnju sa Sorensenom i njegovim ti-mom.
"Tim ko ji predvodi ambasadorSorensen najbrojni ji je od svih ze-mlja u Evropi, {to je mo`da pokaza-telj na{eg nekvalitetnog rada ali iprivr enosti EU na{oj zemlji", kazao
je Budimir.Svetozar Pudari} je kazao da
o~eku je da jako prisustvo EU pokre-ne u BiH procese ko ji su bili za-mrznuti.
"Na{ cilj jeste EU, ali pri je sve-ga promjena kvalitete `ivota na{ihgra|ana u skladu sa evropskim stan-dardima, bez obzira na ~lanstvo uEU", kazao je Pudari}.
Prilikom sastanka Sorensena saNerminom Nik{i}em, federalnimpremi jerom, istaknuto je da FBiHsve propise ko je donosi ve} sadanasto ji uskladiti sa EU standardima.
"Vlada FBiH potpuno je otvo-rena za svaki vid partnerstva. Sta jat}emo iza onoga {to dogovorimo sVama i Va{im timom i dogovorenoprovoditi. Do`ivljavamo vas kaopri jatelje i na toj osnovi i `elimo svama raditi", poru~io je Nik{i} So-rensenu.
Peter Sorensen, visoki predstavnikEU u BiH, sa ~elnicima Federaci je BiH
Potrebna bli`a
saradnja entiteta
LIVNO - Disciplinska ko-misi ja MUP-a Livanjskog kan-to na kazn ila je dvo ji cupolica jaca zbog te`e povrede ra-dne du`nosti u slu~a ju ubistvapotpredsjednika HSS-NHI AnteMali}a.
Ostalih {est polica jaca ko ji subili pod istragom u ovom slu~a juoslobo|eno je odgovornosti, jerni je utvr|en nesavjestan rad u slu-`bi i nano{enje {tete ugledu Upra-ve polici je kantonalnog MUP-a.
Mario Pavlinovi}, na~elnikOdjeljenja za op{ti kriminalitet uSektoru kriminalisti~ke polici jekantonalnog MUP-a, potvrdio jeda prvostepeno rje{enje Disciplin-ske komisi je ni je pravosna`no i datu`ilac i ka`njeni policajci ima jupravo da podnesu `albu Policij-skom odboru za `albe kantonal-nog MUP-a, ko ji je nadle`an zadono{enje drugostepene odluke.Ivica Vrdoljak, portparol Upravepolici je MUP-a Livanjskog kanto-
na, po jasnio je da dvo jica policij-skih slu`benika Policijske upraveTomislavgrad nisu suspendovani.
Internu istragu protiv vi{e po-lica jaca PU Tomislavgrad pri jedva mjeseca zatra`ila je HSS-NHIBiH zbog toga {to su pomagali ubi jegu policajcu Andri ji ]erdi}u,ko ji je 16. aprila ove godine u ka-fi}u "Tip" u Tomislavgradu, na-kon kra}e prepirke, iz slu`benogpi{tolja ubio Antu Mali}a, pot-predsjednika stranke. (Srna)
Ka`njeni policajci jer su pomagali ubici
istinu o ratu Trebalo bi se fokusirati i nazitivne pri~e iz rata (ljude ko jirizikovali `ivote da bi pomogli
o jim kom{i jama) i na razvojdu}e politike, ko ja bi trebalo dari je~i ponavljanje etni~kih su-
koba u BiH", nagla{ava se u de-pe{i.
Govore}i o kontroverzama uvezi s ovim pro jektom, Meklhejninavodi i da je sara jevska kancela-ri ja UNDP-a skoro istovremenopokrenula paralelnu inici jativu, asve kako bi sebe stavila u pozici jukoordinatora ci jelog procesa.
"Ovo je izazva lo raskol ume|unarodnim organizaci jama,
jer su ostale me|unarodne organi-zaci je optu`ile UNDP da `eli daprodu`i svo je prisustvo u BiH i tou vri jeme kada se mnoge me|u-narodne organizaci je povla~e",zaklju~io je Meklhejni.
Volja
Vlast uara je vu niti imavolju niti `eli
a finansira ovuomisi ju, na vodi
Meklhejni
nskim republikama
No vacTrebausposta vitiefikasanmehanizamkoordinaci je uBiH ko ji bi do veodo uspje{neupotrebe IPA sredsta va
BANJALUKA - Pravobra-nila{tvo RS ne}e povu}i tu`busve dok Ministarstvo finansi jaRS ne potvrdi da je dug FBiHod 52.970.000 KM nastao od2008. potpuno izmiren, rekao je
ju~e pravobranilac RS Slobo-dan Radulj.
Radulj je dodao da ga radu je~injenica da je postignut spora-zum da FBiH isplati svo je obave-
ze da se ne bi stvarali dodatnisudski tro{kovi i kamate.
Upravni odbor Uprave za in-direktno oporezivanje (UIO) BiHpro{le sedmice donio je odluku opri vre menom poravna nju dugaFBiH prema RS u iznosu od 33,8miliona KM, {to obuhvata 2008,2009, te prve polovine pro{le iove godine.
Dragan Vranki}, predsjednik
Upravnog odbora, rekao je da RSpripada oko 19,2 miliona KM zaperiod 2008, 2009. i prvih {estmjeseci 2010, a u prvoj polovini2011. oko 15,5 miliona KM i da}e sredstva od raspodjele prihodaod PDV-a RS biti suceksivno is-pla}ena u roku od tri mjeseca.
Republika Srpska je tu`buzbog duga podni jela Sudu Bosne iHercegovine. (Srna)
nula, a ~etiri su povri je|ene u ju~era{njoj ek splozi ji u nukle-arnom postro jenju Markul na
jugu Francuske.Iako su medi ji tvrdili da posto ji
opasnost od curenja radioaktivnogmateri jala, francuska Agenci ja zanuklearnu bezbjednost (ASN) zva-ni~no je saop{tila da nema curenjaradi jaci je u atmosferu.
"Pe} ko ja je eksplodiralaslu`ila je za topljenje radioaktivnogotpada niske i veoma niske akti-vnosti", saop{teno je iz Uprave.
Francuski list "Figaro" objavio je na svom sajtu da se eksplozi jadesila u 11.45 po lokalnom vreme-nu nakon po`ara u skladi{tu radioa-ktivnog otpada. U Markulu je sadaglavni francuski pogon za preradu
starog nuklearnog materi jala, ko jikoristi kompani ja "Areva", a nukle-
arka je otvorena jo{ 1955. godine,za potrebe proizvodnje plutoni juma.
Iako ne na vode uzrokeksplozi je, iz Agenci je su istakli da
je eksplozi ja ograni~ena na kotlo-vnicu i da zgrada u ko joj se ona na-lazi ni je o{te}ena.
Nuklearka proizvodi gorivo
moks od recikliranog plutoni jumaiz nuklearnog oru`ja, ali nema rea-ktore. Portparol francuske Komisi jeza atomsku energi ju (CEA) rekao jeda do sada ni je zabilje`eno curenjeradioaktivnog materi jala, ali da subezbjednosne mjere podignute zbogposto janja rizika.
"Za sada ni{ta ni je iza{lonapolje" saop{tio je portparol CEA.
Centar za preradu "Centraco"pr ipada energe tskom gigan tuEDF. Nuklearka se nalazi u depar-tmanu Gard u regionu Langdok-Rusi jon, blizu obale Sredozemnogmora. (Agenci je)
SARA JEVO - Mehmed Ago-vi}, generalni direktor BHRT, ni-
je ju~e smijenjen na sjedni ciUpravnog odbora ovog javnogemitera jer je oti{ao na bolovanjepa ni je ni bilo rasprave o ovoj ta-~ki dnevnog reda.
Potvr|eno je ovo ju~e u UOBHRT, ko ji je pro{le sedmi ceodr`ao sjednicu na ko joj je bilo pre-dvi|eno razmatranje Agovi}evesmjene ali je i tada odgo|eno jer seon ni je odazvao njihovom pozivu.
Kako smo saznali, sjednici UOBHRT, zbog Agovi}eve smjene,prisustvovali su i predstavnici Hel-
sin{kog komiteta za ljudska prava.UO BHRT dvaput je 2008. go-
dine smijenio Agovi}a, ko ji se na-kon 29 mjeseci vratio na posao poodluci Suda BiH, na {ta je generalnidirektor u svom pismu upozorio~lanove UO, ali i ombudsmane zaljudska prava BiH.
Agovi} se ombud smanimaBiH `alio na "mobing i viktimizaci-
ju od strane UO BHRT", {to je do-kumentovao odlukom Suda BiH onjegovom vra}anju na posao, iz-mjenama Statuta BHRT za ko jetvrdi da }e omogu}iti da UO osnivaparalelne slu`be unutar BHRT.
Agovi} u pismu ombudsmanimanavodi da se izmjenama Statuta
protivilo i poslovodstvo i sindikat, akao posljednji argument za mobingi viktimizaci ju navodi dnevni redsjednice UO BHRT na ko jem jenjegova smjena.
Ombudsmani BiH zaklju~ili suda su dobili dovoljno dokaza od
Agovi}a i odlu~ili da pokrenu istra-gu te tra`ili da se o svemu izjasniUO BHRT u roku od tri dana.
Mari ja Putica, ~lan UO BHRT,kazala je ju~e da ne razumi je o{trureakci ju ombudsmana za ljudskaprava zbog izmjene Statuta ko je seodnose na spre~avanje jednonaci-onalne rukovodne struktu re naBHRT.
"Omdusmane je imenovao par-
lament BiH i mislim da su nacional-ni lideri iz reda hrvatskog i srpskognaroda du`ni odgovoriti na pitanje:
jesu li imenovali ombudsmane kako
bi oni svo jim djelovanjem osporilipravo pripadnicima naroda iz ko jihdolaze da sudjelu ju u rukovo|enju
javnim emiterom na dr`avnoj razini{to je izravno ugro`avanje Ustavomim za jam~enih prava", rekla je Puti-ca.
Podsjetila je da su Bo{njaci nasvim rukovode}im pozici jama uBHRT {to je jedna od mnogobroj-nih zamjerki na Agovi}ev rad.
U svom pismu ko je je Agovi}uputio UO BHRT on navodi da binjegova smjena, nakon {to se vrationa posao u aprilu ove godine, pono-vo dovela u pitanje funkcionisanjeBHRT i prouzrokovalo {tetu jer je uprethodnom postupku potro{eno vi-
{e od 200.000 KM, te na javlju je za-{titu svo jih prava na sudu i pokreta-nje privremene mjere.
U odgovoru ko je je Agovi}uuputio Ahmed @ili}, predsjedava ju-}i UO BHRT, navodi se da je takvaocjena proricanje sudskih odluka.
"Ovo pitanje zaslu`u je da sepred oba doma Parlamentarne skup-{tine BiH stave na tapet - ova prori-canja i/ili pri jetnje izre~ene u imeSuda BiH?! O prouzrokovanoj {tetiBHRT od strane pravosudnog siste-ma u BiH, Suda BiH i Op}inskog su-da u Sara jevu, njihovim (ne)zavisnimi (ne)pristrasnim radom - svakako da}emo se obratiti parlamentu", napisao
je @ili}.
Sjednica UO BHRT izazvala pa`nju ombudsmana BiH i Helsin{kog komiteta
Smjena ~eka Ago vi}ev po vratak sa bolo vanja
IstragaNa osno vu
Ago vi}e ve `albe
na "mobing i viktimizaci ju odstrane UO BHRT"ombudsmaniBiH pokrenuliistragu
JEDNA OSOBA POGINULA, A ^ETIRI POVRIJE\ENE UINCIDENTU U POSTROJENJU MARKUL, NA JUGU FRANCUSKE
Nuklearka posi jalaRadi jaci ja: Tamo{nja Agenci ja za
nuklearnu bezbjednost (ASN)zvani~no saop{tila da nema
TREBINJE - Bo`idaru~urevi}, biv{i na~elnik Trebi-a, ju~e nije primljen u trebinj-i Okru`ni sud, u koji se `elioviti nakon {to je proteklog vi-nda pobjegao iz Srbije.
"Policajci su mi kazali da sudije zauzete i zakazuju mi nekiugi termin u ~etvrtak, ali ja nemjeravam da se vra}am jer me
mogu tretirati kao obi~nuanku", istakao je po izlasku izrade Suda Vu~urevi}.
On je potvrdio da je dobioluku Specijalnog suda za ratneo~ine Srbije da su ispunjeneetpostavke za njegovo
poru~enje i BiH i Hrvatskoj, teHrvatska, kako je navedeno,
ima vi{i prioritet.U Trebinje je, ka`e, do{ao, a
ne pobjegao, jer smatra da priori-tet za njegov izru~enje ima BiH uodnosu na Hrvatsku.
"Stra{no je da me uhapsi ne-kakav srbijanski sud i da me 24dana dr`i u [apcu, gdje sjedisedam pravnika visoke klase, a neznaju da za moj slu~aj nisunadle`ni, da bi nakon toga Apela-cioni sud u Beogradu poni{tio svenjihove odluke i prebacio me uOkru`ni zatvor u Beograd, gdje jesve po~elo iznova", ka`eVu~urevi}.
On je i ovom prilikom potvr-dio da se osje}a dobro jer je do{aome|u svoj narod, za koji je, kakoka`e, u~inio {ta je mogao, neprave}i nikome nikakva zla.
Komentari{u}u Vu~urevi} do-lazak u trebinjski sud, njegovadvokat Svetozar Vuja~i} je obja-snio da ova pravosudna institucijaprotiv njega nema nijedan inici-
jalni akt u smislu optu`be iliistrage, pa pretpostavlja da ga iztog razloga nisu ni primili i kazalimu da do|e u ~etvrtak, dok sekonsultuju sa Sarajevom.
"U Sarajevu se vodi jedankrivi~ni postupak protivVu~urevi}a, koji }e, s obzirom nato da posjeduje mnogo dokaza, bitizavr{en tako {to }e Vu~urevi}u bitiizre~ena osloba|aju}a presuda. Oni ja }emo zbog toga insistrati da setaj postupak pokrene {to prije,kako bi se i {to prije zavr{io i kakobi bila skinuta ljaga s njegovogimena", objasnio je Vuja~i}.
U Okru`nom sudu u Trebi-nju nisu imali komentar naVu~urevi}ev dolazak.
Istovremeno je iz Grani~nepolicije Srbije saop{teno da jeVu~urevi} u prethodnih petnaestakdana u vi{e navrata prelazio gra-nicu BiH i Srbije na zvani~nimgrani~nim prelazima ove dvijezemlje.
Vu~urevi} vra}en iz Suda
sna DUKA
BILE]A, LJUBINJE - Po-ri ko ji ve} nekoliko dana goto- u obru~u dr`e op{t ineubinje i Bile}a sve vi{e se ra-uktava ju zbog izuzetno jakogetra i nepristupa~nosti terena.
O dramati~nosti situaci je naj-koviti je govori podatak premajem je na podru~ju ljubinjske{tine izgor jelo preko 3.000 he-ara {ume u posljednjih nekolikona, a po`arna lini ja je duga okokilometara.
Ranko Radi}, komandiratrogasne jedinice Ljubinje, jetvrdio da na podru~ju ove op{ti-gori kvalitetna hrastova i cero-
{uma, a krako vi po`a ra se
kre}u prema selima Krnjin Ka-men, @rvanj, Donja Dola, Kapavi-ca, Gradac, gdje se vatra pribli`ilaku}ama na pedes do sto metara.
"Mi smo pro{le no}i imalipravu dramu, jer je vatra zapri jeti-la i selima Dubo~ica, Kapavica i@rvanj, pa je i na{ trenutni prioritetsamo odbrana naselja i imovinemje{tana", kazao je ju~e Radi},kome je upravo u selu @rvanj pri jetri godine izgor jela {tala, ali su ovegodine uspje li odbraniti ku}e iobjekte.
U @rvnju se, osim objekata,vodi prava borba i za odbra nuimovine, njiva i stogova si jena.Porodici Dangubi} u no}i izme|unedjelje i ponedjeljka izgor jela je
njiva s oko 1,5 tona cvekle, a de-
{avalo se da doma}inima strada isi jeno.
Stanje ni{ta manje dra-mati~no ni je ni u ljubinjskom seluKapavica jer se vatra spu{ta pono-vo ka selu, gdje je buknula pri jepet dana, odakle ju je ju`ni vjetarokrenuo uzbrdo, a sjeverac je sadaponovo vra}a ka selu i gore mjestako ja nisu izgor jela u prvom naletu.
Stanje na po`ari{tima u bile-}koj op{tini je u toku ju~era{njegdana bilo ne{to stabilni je, iako supo`arne lini je i ovdje poprili~noduga~ke.
"Po`ar, ko ji je u petak izbiona lokalitetu Osmi}i i razvio seprema selu Granica, a odatle i pre-ma selu Podgor je, nekoliko smoputa stavljali pod kontolu, ali sevatra ponovo razbukti. Sada je sta-nje takvo da smo vatru odbili odku}a, ali od jutra imamo dodatniproblem u selu Korita, odnosno umjestu Hod`i}i, gdje se razbuktalanova vatra i pribli`ila se ku}ama",kazao je ju~e Radomir Radmilo-vi}, komandir bile}kih vatrogasa-ca.
On doda je da na ovomterenu vjetar, ko ji je nezapam}enu posljednjih dese tak godi na,konstantno prati po`are, {to doda-tno dramatizu je situaci ju, a posto-
ji bo ja zan i od preve li ko grabljenja ionako tro{ne vatroga-sne opreme.
Na terenu u Ljubinju je pede-setak vatrogasaca, {umara i pripa-dn ika Civil ne za{t ite, a napo`ari{tu u Bile}i njih oko 40.
Termin
Kazali su da susudije zauzete izakazalimi termin u~etvrtak, kazao
Vu~urevi}
Poru~io da se nenamjerava vratiti jer nije "obi~nastranka"
Vatra sve bli`aku}ama
Ugro`eni: Krako vi po`ara se kre}u prema selima Krnjin Kamen,@rvanj, Donja Dola, Kapa vica, Gradac, gdje se vatra pribli`ilaku}ama na pedeset do sto metara
VjetarPo`arekonstantno prati
vjetar, ko ji jenezapam}enu posljednjih
desetak godina
Na terenu u Ljubinju je pedesetak vatrogasaca,a na po`ari{tu u Bile}i njih oko 40
BANJALUKA - Ve}ina bh.poljoprivrednika nema dovo-ljno novca za predsto je}u jese-nju sjetvu, jer su gorivo irepromateri jali skupi, a njihovazarada od proljetne sjetve zbogsu{e prepo lo vlj ena, tvrde u
udru`enjima poljoprivrednihproizvo|a~a."Poljo pri vredni ci, vjeruj te,
nema ju nikakve zalihe novca. Sve{to su imali je utro{eno, a o~eki-vali su jesen, ko ja je spas. Ova se-zo na, me|u tim, bila jekatastrofalna, tako da proizvo|a~ido`ivljava ju najte`i period kakav
zbog poplava i su{a na podru~juBiH odavno ni je zabilje`en", `alise Osto ja Nikoli}, predsje dnikUdru`enja poljoprivrednika "Sto-~ar" iz Bi jeljine.
Zemljoradni ci, isti~eon, nema ju ~ime da kupe sjeme,pa }e u zemlju baciti samo ono {toim je ostalo u zalihama. Ka`e ta-
ko|e da poljoprivrednicima ni vri- jeme ne ide naruku, jer je zemljasuva, pa je ne mogu orati i pripre-mati za sjetvu.
Nikoli}evo mi{ljenje di jeli iSlobodanka Milo{evi}, predsje-dnik Udru`enja "Euro farmer",ko ja ka e da je su{a uzela danak,a naf ta je skupa, tako da su poljo-
privrednici, kada je u pitanju jese-nja sjetva, ve} u panici.
"Li jepo nemam {ta da vamka`em. Naf ta je kod nas najsku-plja u regionu, a nema ni{ta ni odplavog dizela, ko ji nam je obe}a-van. Malo ko razmi{lja i o tomeda baca vje{ta~ko |ubrivo, jer ne-ma ~ime da ga kupi. Svi su ogor-~eni i zbog toga }e i ove jesenibiti manje zasi janih povr{ina", ar-gumentovala je Milo{evi}eva.
Sli~na situaci ja je i uFBiH, potvrdio je Enes Hasano-vi}, sekretar Udru`enja poljopri-vrednika BiH, sektor Tuzlanskogkantona, ko ji kazu je da su zemljo-radnici u tom entitetu u agoni ji jerim, tvrdi, nisu ispla}eni podstica ji.
"Za rod p{enice jo{ nismoprimili podstica je za ovu godinu.Dugu ju nam i za premi je za mli je-ko. Sve to dokazu je da su d`epovi
poljoprivrednika prazni", obrazla-`e Hasanovi}.Podvla~i da se vlast prema
bh. poljo pri vre dni cima pona{ama}ehinski, dok je, kako ka`e, uEvropi poljoprivreda na prvommjestu.
Dok se poljoprivrednici `aleda }e ove jeseni zasi jeti manje
uljane repice, krmnog bilja, te ozi-mih `ita, u resornim ministarstvi-ma ka`u da razu mi ju njiho veprobleme, te nagla{ava ju da impoma`u u skladu s mogu}nostima.
U Ministarstvu poljo-privrede, vodoprivrede i {umar-stva Livanjskog kantona podsjetilisu da su, u saradnji sa Direkci jomza robne rezerve FBiH, pokrenulipro jekat podstica ja jesenje sjetvep{enice za potrebe Direkci je.
"Podstica ji se odnose na sufi-nansiranje tro{kova goriva, vje{ta-~kog |ubriva i sjemena, a u ovompro jektu mogu u~estvovati poljo-privrednici ko ji proizvode p{enicuza tr`i{te na najmanje pet hekta-ra", kazali su u Direkci ji za robnerezerve FBiH.
DOBOJ - Pero [ar~evi} (57),bi v{i profe sor dobo jske Gi-mnazi je "Jovan Du~i}", optu-`en za obljubu zloupotrebompolo`a ja, izjasnio se ju~e pred
Osnovnim sudom Doboj da ni- je kriv za djelo ko je mu sestavlja na teret.
Ro~i{te za izja{njenje o krivicioptu`enog bilo je zatvoreno za
javnost."Nakon uno{enja izjave o pori-
canju krivice u zapisnik, sudi jaza prethodno saslu{anje prosli je-di}e predmet sudi ji, odnosno vi-
je}u ko jem je predmet dodi jeljenu svrhu zakazivanja glavnog pre-tresa i to najkasni je u roku od 60dana od dana izja{njavanja o kri-vici. Ovaj rok se izuzetno mo`eprodu`iti za jo{ 30 dana", navodise u dopisu Osnovnog suda Do-boj.
Ova pravosudna insti tuci ja je
11. jula potvrdila optu `n icuOkru`nog tu`ila{tva protiv [ar-~evi}a, ko ji je uhap{en 26. aprilau prostori jama {kole. U pritvoru
je proveo 27 dana, a nakon pu-{tanja na slobodu mu je izre~enamjera zabrane sasta janja sa odre-|enim osobama. Tokom istrage
otkriveno je da je [ar~evi} skorodvi je godine s maloljetnom u~e-nicom imao seksu alne odnose,~ak i u prostori jama {kole.
Nakon hap{e nja, [ar~evi} jesuspendovan s posla, a kra jem
juna dobio je otkaz.S.^a.
Mali{anipetici jombrane igrali{te
BA NJA LUKA - Potpisivanjepetici je, ko ju su organizovalimali{ani iz banjalu~kog naseljaCentar 1, a ko jom tra e da seobustavi izgradnja parkinga naigrali{tu poznatom kao "Gra|e-vina", ju~e je po~elo.
"Kada su se po javili bageri ikada je po~elo ru{enje 'Gra-|evine', djeca su se samoinici-
jativno i spontano organizovalai krenula da protestu ju poku{a-va ju}i spasiti jedino mjesto zaigru ko je ima ju", rekla je jednaod stanarki Dragana Dardi} idodala da su djeca na taj na~inpokazala da ima ju razvi jeni jugra|ansku svi jest od odraslih.
Gradona~elnik BanjalukeDragoljub Davidovi} rekao je
ju~e da su stanari vr{ili pritisakna gradsku administraci ju dabude izgra|en parking u banja-
lu~kom naselju Centar 1, nadje~jem igrali{tu "Gra|evina".On je rekao da djeca, ko ja se
sada bune zbog izgradnje par-kinga, treba o tome da pita jusvo je roditelje, ko ji su insistiralida na tom mjestu budeizgra|en parking. (Srna)
BANJALUKA - Potrebno je
u narednom periodu u RepubliciSrpskoj po ja~ati mjere i akti-vnosti kontrolnih organa da bi seizvr{io pritisak na nesavjesne po-slodavce da redovno ispla}u ju ra-dnicima zara|ene plate iupla}u ju doprinose, saglasili su se
ju~e Petar \oki}, ministar rada ibora~ko-invalidske za{tite RS, ipredstavnici Saveza sindikata RS.
"Moramo vidjeti ko ji je najbo-lji mogu}i na~in da prona|emomjere, a da pri tome podstaknemoprivredni sektor da radi, da ne izgu-bimo poslodavce, a da oni, istovre-meno, budu svjesni posto janjaradnika prema ko jima ima ju obave-zu", kazao je \oki} i dodao da natoj lini ji treba tra`iti bolja rje{enja.
On je posebno naglasio da po-slodavci ko ji neuredno izvr{ava jusvo je obaveze ili ih, uop{te, ne iz-vr{ava ju, ne mogu koristiti sredstvapodstica ja ko je da je Vlada RS.
Kako je istakao, posto je situ-aci je da neki poslodavci u RS nakra ju godine iskazu ju poslovni re-zultat sa dobiti od nekoliko hiljada
maraka, a odmah posli je toga kupu- ju skupe nekretnine, te pri tom ra-dnicima ne da ju plate i izbjegava juuplatu doprinosa prema dr`avi.
Ranka Mi{i}, predsjednica Sa-veza sindikata RS, kazala je da uskladu s Ustavom i zakonom RS, ra-
dnik ko ji radi treba da dobi je za-ra|enu platu od poslodavca, te da muse omogu}i ovjera zdravstveneknji`ice i ostvarenje prava na penzi ju.
"Radnicima u RS trenutno sedugu je vi{e od 800 miliona KM poosnovu godinama neispla}enih pla-ta, a vi{e od 300 miliona KM nika-da ne}e biti ispla}eno", kazala jeMi{i}eva, doda ju}i da su ta predu-ze}a oti{la u ste~aj i likvidaci ju.
Ona je naglasila da je uloga RSsankcionisanje svakoga ko ne pri-mjenju je donesene zakone.
B.S.
Kupu ju nekretnine,a radnici bez plate
Profesor tvrdida ni je kriv
Ne ma ju ~i me ni
s je me da ku pe
V e } i na b h.
p o l j o p r i v r e d n i ka
u a g o n i j i
z b o g p r e d s t o j e } e s j e t v e
Katastrofa: Proizvo|a~ido`ivlja va ju najte`i periodkakav zbog popla va i su{ana podru~ju BiHoda vno ni je zabilje`en
Ogor~eniNafta je kod nasnajskuplja uregionu, a nemani{ta ni odpla vog dizela,ka`eMilo{e vi}e va
Poljopri vrednicimagori vo irepromateri jali skupiFOTO ARHIVA
Pero [ar~e vi}FOTO ARHIVA
Dugo vanjeRadnicima u RStrenutno sedugu je vi{e od800 miliona KM
SARA JEVO - Izdava~ka ku-"Nam" iz Tuzle tu`i}e Ivicunju Rori}a i [imu E{i}a, dire-ore "suparni~kih" izdava~kih}a, zbog klevete i falsifikovanja
ihovih ud`benika prikazu ju}i uima la`ne gre{ke.Na javio je ovo ju~e Sevlid Hur-
direktor "Nama", negira ju}i svetu`be Udru`enja izdava~a ud`be-ka i nastavnih sredstava, ~i ji je Ro-predsjednik, da "Nam" korumpirastavnike i direktore {kola i da je,o rezultat toga, s ud`benicima zatiri razreda prisutan u 80 odstoola ~etiri kantona.
Medi jima su Rori} i E{i}o{le sedmice predstavili i nekolikoe{aka u ud`benicima izdava~aam", poput one da ovca da je med.
"Radi se o podvali. U na{imud`benicima ko ji su u knji`aramanema takve gre{ke", tvrdi Hurti}.
Ni je mogao odgovoriti odrugim gre{kama, kao {to je ona da
je polarni medvjed {umska `ivoti-nja. Za reklamiranje smoki ja i nute-
le, za ko je je i Minis tar stvoobrazovanja FBiH reklo da ni je do-zvoljeno, Hurti} je kazao da im ni-
ko dosad zbog toga ni je pravio pro-bleme.
Damir Ma{i}, ministarobrazovanja FBiH, istakao je ju~eda ne}e ulaziti u me|usobne optu-`be izdava~a ko je ne budu argumen-tovane, te da }e biti utvr|eno ko je
napravio i da li su napravljene gre-{ke u ud`benicima i za svaku }e iz-dava~ odgovarati.
Ponovio je da }e pravila izboraud`benika biti promi jenjena i da ne`eli da odgovara za ono {to su nje-govi prethodnici radili, te je opet po-zvao nastavnike da pri jave svakipoku{aj korupci je.
"Ovaj proces ne vodi Mi-
nistarstvo. Vodilo ga je Vi je}e zaud`beni~ku politiku, a ubudu}e }ega voditi Koordinaci ja ministara
obrazovanja. Dosada{nji sistem, ka-da je ri je~ o ud`beni~koj politici, bio
je {upalj i mi }emo mi jenjati pravilau sri jedu na sastanku Koordinaci je.O~igledno ne{to ne {tima ako sesvake godine prave gre{ke i javlja juproblemi. Ud`benici su postali bi-znis, a ne javno dobro", naglasio jeMa{i}.
Muamer Spahi}, dire-
ktor Izdava~ke ku}e "Vri jeme" Ze-nica, ju~e je rekao da je javnostsvake godine svjedok medijske haj-
ke Rori}a i E{i}a na druge izdava~ezbog tr i{nog probo ja.
"Ovaj put su pre{li granicu.Kao predvodnika korupci je imeno-vali su Besima efendi ju ^ani}a, ko ji
je umro pri je {est godina, i o~eku- jem da reagu je Islamska za jednica.Oni se predstavlja ju kao udru`enje,a ~ine ga ku}e pod njihovom kon-trolom. E{i} je direktor 'Bosanske ri-
je~i' Tuzla, ko ja je pod blokadomdvi je godine zbog 200.000 KM du-ga prema dr avi", dodao je Spahi}.
Istakao je i da su obavi- jestili nadle`ne organe jer se u ne-kim kantonima njihovi ud`benicido{tampava ju, zbog ~ega ima ju gu-bitke.
Komentari{u}i ovo, Ivica VanjaRori} je rekao da jedva ~eka tu`bu.
"Po {kolama i knji`arama imaud`benika u ko jem ovca da je med.
Ako tvrde da to ni je njihovo, onda jeneko napravio falsifikat i to je stvarza polici ju", dodao je Rori}.
7Doga|aji3.9.2011.
POPO VI]
BANJALUKA - Inspekci ja uS je u proteklih godinu i po izre-a 14 kazni za to~enje i proda jukoholnih pi}a maloljetnicima, anogi smatra ju da bi ka njava-e trebalo biti i ve}e jer sve vi{eadih konzumira alkohol ko jije i sve dostupni ji.Borka Surtov, glavni republi~ki
i{ni inspektor, potvrdila je da je u10. godini inspekci ja 785 putantrolisala po{tivanje Uredbe o za-ani proda je i upotrebe alkoholnih
pi}a na javnim mjestima licima mla-|im od 18 godina i u 12 slu~a jevakonstatovala kr{enje iste i svim pre-kr{iocima izdala prekr{ajne naloge.Za pola ove godine inspektori su iz-vr{ili 598 kontrola proda je i pokla-njanja alkohola i alkoholnih pi}amaloljetnicima i u dva slu~a ja sukonstatovala kr{enje ove uredbe, tesu subjektima kontrole izdali pre-kr{ajne naloge.
"Pote{ko}e se javlja ju u dokazi-vanju prekr{a ja kada maloljetnicikonzumira ju koktele, a tako|e ni jeri jetka situaci ja da punoljetna lica
pri jatelji ili poznanici kupu ju alko-holna pi}a u ime maloljetnika", po-
jasnila je Surtov.Ona je navela da kazne za ne-
po{tivanje odredbi Uredbe o zabraniproda je i upotrebe alkoholnih pi}ana javnim mjestima licima mla|imod 18 godina propisane su u iznosuod 500 do 2.500 KM za ugostiteljakao privredno dru{tvo, od 200 do1.000 KM za odgovorno lice i od300 do 1.500 KM za preduzetnika.
Nada Grahovac, ombudsmanza djecu RS, je kazala da zabrinjava~injenica da se smanju je dobna gra-nica kada djeca sti~u prva iskustvasa alkoholom, te da djevoj~ice samou malom procentu u tome zaosta juza svo jim vr{njacima.
''Istra`ivanje ombudsmana zadjecu na uzorku od 700 u~enika tre-}ih razreda srednjih {kola, pokazu jeda vi{e od 70 odsto konzumira alko-hol, da to rade naj~e{}e vikendom,
na proslavama i ro|endanima i udru{tvu vr{njaka'', po jasnila je Gra-hovac.
Lazo Risti}, psiholog, kazao jeda razli~ite dru{tvene sredine ima jurazli~itu tolerantnost prema alkoho-lizmu, a da je upotreba alkohola una{oj sredini ne{to {to se velikim di-
jelom smatra normalnim.On isti~e da je za prevenci ju i
suzbi janje alkoholizma kod mladihbitna dru{tvena za jednica, gdje seuvi jek mo e preispitivati ko je mjereona treba preduzeti.
"Kao preventiva najbolja pre-poruka je da se podigne ci jena alko-holu, u~i u {kolama o {tetnostialkohola, izdva ja ju sredstva za bor-bu protiv alkoholizma, zabrani re-klamiranje alkoholnih pi}a, da seka`njava ju alkoholi~ari, a na za-dnjem mjestu da treba smanjiti brojugostiteljskih objekata", kazao jeRisti}.
Biznis: O~igledno ne{to ne {tima ako se svake godine pra vegre{ke i javlja ju problemi, naglasio Ma{i}
PRI JEDOR - U~enici i nasta-vnici Osnovne {kole "DesankaMaksimovi}" u Pri jedoru, ko jase nalazi u centru grada, kona-~no su odahnuli jer je napokonpo~elo postavljanje ograde okotog objekta.
Radove postavljanja ograde fi-nansira op{tina Pri jedor, a za te na-mjene izdvo jeno je 17.700 maraka.
Mada jo{ nekoliko gradskih {ko-la u Pri jedoru ni je ogra|eno, ovajobjekat je bio prioritet, jer se, kako
su objasnili u lokanoj administraci- ji, u njegovom okru`enju nalazeva`ne saobra}ajnice i veoma fre-kventni objekti.
"Strahovali smo za bezbjednostu~enika. Na ovaj na~in op{tina jepodr`ala nasto janje prosvjetara dau~enici u vri jeme boravka u {kolipri je svega budu bezbjedni", kaza-la je Branislava Toki}, direktoricaO[ "Desanka Maksimovi}".
Zavr{etak radova se o~eku je zamjesec dana. D.K.
Ogra|u ju {koluIzre~eno 14 kazni za to~enjealkohola mladima
ReklamaZa nedozvoljenoreklamiranjesmoki ja i nuteleHurti} kazao daim niko dosadzbog toga ni jepra vio probleme
kardinal Vinko Pulji}.Tokom svo je posete imao je nizva`nih susre ta me|u ko jima suizme|u ostalih bili i predsedava ju-}i Predstavni~kog doma KongresaD`on Beiner i penzionisani ameri-~ki kardinal Teodor Mekerik.
Pulji} svo ju posjetu ocjenju jeuspje{no jer kako ka`e, napokon seshva}a da je do{lo vri jeme da seprestane s manipulaci jom, i da sena|e politi~ko rje{enje za sva trinaroda te da se izgradi zemlja nademokratskim i pravednim na~eli-ma.
NN:Nalazite se ve} neko-liko dana u poseti
prestonici SAD Va{ingtonu. Ka-ko te~e poseta i kakve ste sve su-srete imali? Da li je bilo prilikeza susrete s verskim i politi~kimliderima?
PULJI]: Na poziv vele~a-snog Dubravka Turali je, voditeljahrvatske katoli~ke misi je u Va{in-gtonu, do{ao sam u prvom redu naproslavu 25. godine misi je u Va-{ingtonu. Ujedno je druge nedjeljeu rujnu redovno okupljanje Hrvata-katolika u nacionalnom sveti{tuBezgre{noga za~e}a u Va{ingtonu,gdje se nalaze dvi je hrvatske kape-lice Majci Bo`joj. Kada sam ve}ovdje radi tih slavlja, onda sam is-koristio priliku susresti se s umi-rovljenim kardinalom TeodoromMekerikom, ko ji je pokazao istin-sko pri jateljstvo kada mi je bilonajte`e u ratu. Tako|er sam se su-sreo i sa sada{njim kardinalomu Va{ingtonu Njegovom eminen-ci jom Donaldom Vurlom. Zahva-lju ju}i velepo sla niku BiHgospodinu Mitru Ku jund`i}u imaosam vrlo vri jedne susrete s po jedi-nim kongresmenima i senatorima,kao i osobama u Stejt departmentu.Najva`ni ji susret je bio sa gospodi-nom Beinerom. Kod svih sam na-
i{ao na raspolo`ivost ~uti mo je sta-vove kao na i otvorenost da se ideu rje{avanje BiH kao dr`ave jedna-kopravnih, svih tri ju, konstitutivnihnaroda. U svim susretima je prisu-tan bio i veleposlanik Mitar Ku-
jund`i}, kao i mo ji sve}enici ko jisu mi pomogli u prevo|enju vl~. drDarko Toma{evi} i Dubravko Tura-li ja. Ujedno su posebno pomogli uorganizaci ji ovih susreta vrli ~lano-vi Nacionalne federaci je hrvatskihamerikanaca Zvonko Laba{ i D`oFouli. Posebno moram re}i da samse ugodno osje}ao u Veleposlan-stvu BiH u Va{ingtonu. Prvi putsam do`ivio da sam u tom velepo-slanstvu kao kod ku}e. Tako|ersam vrlo li jepo primljen i u Vele-poslanstvu Republike Hrvatskeu Va{ingtonu.
NN:Kakve ste utiske stekliiz Va{ih susreta? Da li
ste nai{li na interesovanje sago-vornika o polo`aju rimokato-li~kog i uop{te hri{}an skogstanovni{tva u BiH?
PULJI]: Budu}i da je brojpredratnih katolika u BiH prepo-lovljen te nas je sada manje negonas je bilo pri je sto godina, ta za-brinutost me nuka da se ozbiljnozauzmem u za{titu i opstanak, kaoi povratak vjernika. A budu}i da sukatolici Hrvati, to zna~i da bez op-stanka Hrvata nema ni katolika.Zato je va`na jednakopra vnostHrvata u ovoj zemlji, ko ja bi ja-m~i la opsta nak kao i povra takHrvata, a time i katolika u ovu ze-mlju BiH. Razumljivo je da jeva`no ko je stavove ima me|unaro-dna za jednica, a posebno SAD,oko rje{avanja pitanja u BiH.
NN:Kakva je obave{tenostVa{ih sagovornika o
polo`aju Va{e pastve, ko ju naj-ve}im delom sa~inja va ju bh.Hrvati, u svetlu najnovi jih politi-~kih stremljenja u BiH? Da li je
bilo reakci ja o ustavom zagaran-tovane konstitutivnosti Hrvata uBiH i eventualne promene na~i-na njenog ostvarenja o ko joj jeme|u bh. politi~arima bilo dostare~i?
PULJI]: Mislim da su po-neki bili krivo informirani, pose-bno od strane po jedinih rani jihveleposlanika SAD u BiH. Neki suse do sada odnosili nezainteresira-no glede problema jednakopra -vnosti, ali sam sada kod svih ovihposjeta uo~io da shva}a ju da je do-{lo vri jeme da se prestane s mani-pulaci jom, i da se na|e politi~korje{enje za sva tri naroda te da se
U. VUKI]
BANJALUKA - Ukupno 28kandidata se pri javilo na kon-kurs za izbor tri ~lana Dr`avneslu`be za `albe, u ko jem je je-dan od op{tih uslova bio da jeprotiv kandidata prestala pra-vna posljedica za krivi~no dje-lo nasilja u porodici.
Zvonimir Kutle{a, generalnisekretar Savjeta ministara BiH,ka`e da su pri jave pristigle teupu}ene prema nezavisnoj komi-si ji, ko ja }e obavi ti postu pakodabira kandidata.
Na pita nje da l i ima i{tasporno s obzirom na op{ti uslovko ji je tra en, a ko ji glasi "da jeprema kandidatu prestala pravnaposljedica presude za krivi~nodjelo nasilja u porodici, izre~enepravosna`nom sudskom presu-
dom, u skladu s krivi~nim zako-nima", Kutle{a ka`e da je sve pozakonu.
"Sve je ura|eno po zakonu itaj ~lan nismo mogli zaobi}i. Ta-kva je odredba zakona i ne mo-`emo druga~i je. Zakon je malonesre tno interpre tiran, ali to jetako", kazao je Kutle{a.
Kako smo provjerili, u Zako-nu o dr`avnoj slu`bi u instituci ja-ma BiH u ~lanu 22, ko ji govori oop{tim uslovima za postavljanjedr`avnog slu`benika, pored uslo-va da je stari ji od 18 godina, da
je dr`avlja nin BiH itd. sto ji i
sporna formulaci ja da je prestalaposljedica presude za krivi~nodjelo nasilja u porodici.
Na pitanje da li to zna~i dasvi kandidati mora ju biti pravo-sna`no osu|eni za krivi~no djelonasilja u porodici, ali da je pres-tala pravna sankci ja, niko u Sa-vjetu ministara BiH ni je mogao
da odgovori.Petar Kuni}, profesor Upra-
vnog prava na Pravnom fakultetuu Banjaluci, ka`e da takva for-mulaci ja ni je uobi~ajna i ne trebada se stavlja u zakon.
"To je jako osjetiljivo sa sta-
novi{ta diskriminaci je. Ta formu-laci ja se ni je smjela uvrsiti uzakon i zaista ne znam zbog ~ega
je to tako jer nisam u~estvovao uizradi tog zakona", kazao je Ku-ni}.
On nagla{ava da pored togaima jo{ spornih formulaci ja u za-konima ko ji tretira ju rad i zapo{-
Dr`a va sa sve: Uo~io sam tokom posjete SADda sago vornici shva}a ju da je do{lo vri jemeda se na|e politi~ko rje{enje za sva tri narodate da se izgradi zemlja na demokratskim ipra vednim na~elima
Di jagnoza Va`no je i kodnas mi jenjati
ja vno mn jenjei bolesni
mentalitetegoizma
Zavr{en konkurs sa spornim uslovom za izbor tri ~lan
KA LESIJA - Na imanju Mili-sava Gari}a, povratnika u seloGoj~in kod Kalesi je, u bliziniporodi~ne ku}e, u no}i izme|unedjelje i ponedjeljka, nepozna-
te osobe su zapalile si jeno.Gari} je rekao da je uspio za-ustaviti vatru da se ne pro{iri naobli`nju {umu i rastinje.
"[teta paljenjem si jena ni jevelika i iznosi oko 100 KM, ali
je ovaj doga|aj zastra{u ju}i i ~i-ni mi se opomena meni da sma-njim aktivnosti na zalaganju zapovratak Srba na podru~je Ka-lesi je", rekao je Gari}.
Polici ja je izvr{ila uvi|aj i evi-dentirala ga kao i svaki druginegativan doga|aj ko ji je us-mjeren ka malobrojnim Srbimapovratnicima.
Gari} je predsjednik Udru`e-nja poljoprivrednika "Agrora-zvoj" iz Goj~ina, ~i je suaktivnosti usmjerene da se po-
vratnicima srpske nacionalnostiomogu}i pristojni ji `ivot. (Srna)
AmbasadorJapanase oprostiood Mostara
MOS TAR - Futao Motai,veleposlanik Japana u BiH, bo-ravio je ju~er u opro{tajnom po-sje tu Mostaru, gdje su ga uGradskoj upravi primili grado-na~elnik Ljubo Be{li}, te pred-stavnici gradskih poduze}a MO"Bus" i "Vodovod".
Motai je kazao da se sastao sBe{li}em da bi mu zahvalio naizvrsnoj suradnji, ko ja je obilje-`ila njegov mandat, a ko ji isti~enakon {est godina i dva mjesecaboravka u na{oj zemlji.
Kazao je da je u navedenomrazdoblju bilo iznimno mnogouspje{no realiziranih pro jekata,na ~emu je posebno zahvalioBe{li}u i svim gra|anima Mos-tara. Gradski oci su preko vele-posla nika poru~ili da suspremni pomo}i Japanu.
K.S.P.
Odgo|enosu|enje Sto ji}u
BA NJA LUKA - Olga Male{e-
vi}, sudi ja Posebnog odjeljenjaOkru`nog suda u Banjaluci, od-godila je ju~e su|enje MirkuSto ji}u, biv{em {efu Kabinetapredsjednika RS, optu`enom zazloupotrebu slu`benog polo a ja.
Su|enje Sto ji}u je odgo|eno jer se ni je po javio Lazo \ur|e-vi}, finansijski vje{tak odbrane.
Male{evi}eva je odgodila su-|enje za 23. septembar.
Speci jalno tu`ila{tvo RS teretiSto ji}a da je prilikom rekon-strukci je Predsjedni~ke palate2007. godine zaklju~io niz fikti-vnih ugovora s preduze}ima io{tetio bud`et RS za vi{e od350.000 maraka.
Tereti se i za zaklju~ivanje fi-ktivnog ugovora o zakupu stana
za potrebe slu`be predsjednika,kao i da je bez pravnog osnovasebi odredio nov~anu naknaduna ime obavljanja dodatnih po-slova iz nadle nosti generalnogsekretara, odnosno {efa Kabine-ta predsjednika RS.
N.M.
N. SA LA PURA
BANJALUKA - OdborniciSkup{tine grada Banjaluka usvo- jili su ju~e rebalans bud`eta gradaza ovu godinu u iznosu od148.943.000 KM, ~ime je bud`et-ski okvir pove}an za 6,57 odsto.
U obrazlo enju odluke navede-no je da }e se time izvr{iti uskla|i-vanje planiranih pozici ja prihoda irashoda, te uvo|enje novih kreditnihsredstava i donaci ja u bud`etskiokvir, ko ji je prvobitno iznosio139.760.000 KM.
Pored toga odbornici su usvo jilii Izvje{taj o izvr{enju bud`eta gradaza prvih {est mjeseci ove godine,ko ji je pokazao da su ukupni prihodiu ovom periodu ve}i od rashoda.
Slobodan Gavranovi}, predsje-dnik Skup{tine grada Banjaluka, re-
kao je da se usva janjem rebalansabud`etski okvir pove}ava za 6,57odsto.
"Razlog za pove}anje bud`et-skog okvira je u tome {to smo od
dono{enja bud`eta do danas u{li uodre|ene planirane kreditne aran-`mane. Predvidjeli smo i umanjenjesamo na nekim bud`etskim stavka-ma ko je se ne}e mo}i realizovati dokra ja godine, te umanjenje ulaganjau neke sektore", rekao je on i dodaoda ne}e biti umanjenja sredstava zasoci jalne kategori je.
Naveo je da se po prognozamado kra ja godine ne treba o~ekivatinovi rebalans, kao i da je van snage
stavljena skup{tinska odluka ko jom je zatra`eno od svih korisnika bu-d`eta da rezervi{u 10 odsto ukupnihsredstava ko jim raspola u i ne mogunjima raspolagati.
Tako|e, odbornici su ju~e ra-zmatrali i Odluku o zadu`enju gradaBanjaluka od {est miliona KM, zafinansiranje izgradnje di jelova vo-dovodnih sistema "Banjica" i "Crnovrelo".
Gradona~elnik Dragoljub Davi-dovi} rekao je da su pro jekti vodo-snabdi jevanja priori teti, te dazadu`enja ne}e ugroziti bud`et, kaoi da bi se njihova realizaci ja odu`ilaako ne bi bilo kreditnih sredstava.
Odbornici su ju~e razmatrali izahtjev "Toplane" za dugoro~no kre-
ditno zadu`enje u iznosu od 20 mili-ona KM, da bi izmirili kratkoro~neobaveze i nabavili nove koli~inemazuta za po~etak grijne sezone.
Govore}i o kreditnom zadu`e-nju "Toplane" Gavranovi} je rekaosu nakon analize utvrdili da je ovopreduze}e u te{kom stanju.
"Svi smo se slo`ili da bi iznosod 20 miliona KM kredita stvorioprostor da 'Toplana' mo`e po~etigrijnu sezonu i vratiti kratkoro~neobaveze i kredite ko je ima i ko ji jepriti{}u", rekao je Gavranovi} i do-dao da ne}e do}i do poskupljenjagri janja za stanovni{tvo.
Odbornici opozicionih parti jasu imali dosta zamjerki, a Pero Ma-ksimov}, odbornik PDP-a, kazao jeda se ispostavilo da bud`et grada
Banjaluka servisira samo javnu po-tro{nju i kreditna zau`enja, te da sete{ko puni.
PRI JEDOR - Pro jekat iz-gradnje i monta`e vise}eg mos-ta, dugog 61 metar, za prelaznovog cjevovoda preko ri jekeSane u naselju Ra{kovac u Pri-
jedoru je zavr{en.Time bi problem vodosnabdi-
javanja `itelja tog di jela op{tinetrebalo da bude ri je{en za nare-dnih 20 godina.
Vlado Relji}, direktor "Vodo-voda", po ja{njava da je u izgra-dnju vise}eg mosta ulo`eno oko200.000 maraka.
"Ri je~ je o jednoj elegantnojkonstrukci ji. Sa glavnim pro je-ktantom i izvo|a ~em rado va ,{vajcarskom firmom 'Fela', odlu-~ili smo se na varijantu postavlja-nja visi}eg mosta, s tim da su
elementi mosta izra|ivani u [vaj-carskoj i u Pri jedoru", po jasnio jeRelji}.
Podizvo|a~ radova "Pri jedor-putevi" i zaposleni u pri jedor -skom predu ze }u "Zava ri va~"posao su okon~ali za dva mjese-
ca. U toku su radovi na spa janjucjevovoda na li jevoj i desnoj oba-li ri jeke Sane, {to zna~i da }e uznova tehni~ka rje{enja na bunari-ma sam most uskoro biti u fun-kci ji.
D.K.
Vise}im mostomdo pitke vode
SANSKI MOST - Po`ar ko ji je u proteklu subotu buknuo nagradskoj deponi ji u SanskomMostu ju~e je uz puno muke uga-{en.
Edin Gubeli}, komandir Vatro-gasne jedinice u ovom gradu, kazao
je da je vatra uga{ena nasipanjemvelikih koli~ina zemlje na dio depo-ni je ko ji je bio zahva}en vatrom.
"Po`ar je bilo veoma te{ko
ugasiti s obzirom na to da je vatrazahvatila dubinske slo jeve deponi je,
tako da se klasi~nim na~inom ga{e-nja ni je moglo puno uraditi", ista-kao je Gubeli}.
Ina~e, gusti dim i nesnosnismrad, ko ji su nastali usl jed ovogpo`ara, pri~inili su velike problemeSanjanima, posebno mje{tanima unaseljima ko ja se nalaze uz lokalitetdeponi je.
Gubeli} je dodao da su tokomproteklog vikenda sanski vatrogas-
ci, sem ovog, gasili jo{ desetak ve-}ih ili manjih {umskih po`ara.Prema njegovim ri je~ima, najkriti-~ni ja situaci ja je bila na lokaliteu se-la ]ati}i, gdje je po`ar pri jetiostambenim objektima i dalekovo-dnoj mre`i. Svi po`ari su uspje{nolokalizovani i uga{eni.
Usvo jen Iz vje{taj oiz vr{enju bud`eta zaprvih {est mjeseci
gradi zemlja na demokratskim iavednim na~elima. Posebno je`no da BiH bude takva zemljaja mo`e u}i u veliku obitelj EU,o i u NA TO. Ko ji put su svjetskio blemi odvukli pozornost odH, te sam i ovim pohodom htionovo svratiti pozornost na potro-nost Dejtonskog sporazuma, tene mo`e ostati ovakav "status
o" nego se mora uspostaviti nor-alna dr`ava u ko joj ne}e biti ma-pulaci je izbora, preglasavanja iugih nepravednih rje{enja.
:Kakvu poruku imateza sve vernike u BiH?
PULJI]: Va`no je i kod nas
mi jenjati javno mn jenje i bolesnimentalitet egoizma. Ako `elimouspostaviti stabilnu BiH u ko joj}e biti jednaka nacionalna, vjer-ska i osobna prava, potrebno jeshvatiti da ono {to tra`im za sebei svoj narod to isto moram prizna-ti i dopustiti za oba druga naroda.Ne mo`e se tra`iti prava za sebena ra~un drugoga i druga~i jeg.
Kada mo}nici ovog svi jeta videtakovu dobru volju me|u nama,dat }e nam sigurno svesrdni ju po-tporu. Va`no je i za po jedinca i zanarod da na|emo svo je mjesto i uvlastitoj ku}i i u me|unarodnojza jednici.
vanje, ali da ne posto ji volja uH da se to unapre|u je i da ide-o u korak s evropskim praksa-a.
Podsje}amo, Savjet minista-BiH 10. avgusta ove godine
raspisao je konkurs u ko jem tra-`i tri ~lana Dr`avne slu`be za`albe, a jedan od op{tih uslovatog konkursa bio je "da je premakan didatu prestala pravna po-sljedica presude za krivi~no dje-lo nasi lja u poro di ci izre~ena
pravosu dnom sudskom presu -dom u skladu s krivi~nim zako-nom".
Organizaci je ko je se baveza{titom ljudskih prava u BiH,kao i pravni stru~njaci, tada suoci jenili da je to skandal te da bineko pod hitno trebalo da re-aguje.
Diskriminaci jao je jakosjetilji vo satano vi{taiskriminaci je,azao Kuni}
BANJALUKA, KOTOR VA-RO[ - Redukci je u vodosnabdije-vanju i dalje tra ju u vi{e bh.op{tina jer su usl jed skoro dvo-mjese~ne su{e presu{ila izvori{tagradskih vodovoda.
Neboj{a Kne`evi}, stru~ni sa-radnik za informisanje u "Vodovo-du" Vi{egrad, potvrdio je da se u
jednom di jelu grada, sa desne straneri jeke Drine, svakodnevno uvode
redukci je vode."Redukci je su organizova-
ne tako da 12 ~asova ima voda, a 12nema. Jedino na taj na~in mo`emoobezbi jediti da se napune rezervoarii da ima vode koliko-toliko", kazao
je Kne`evi}.On je istakao da je potro{nja
vode posljednja dva mjeseca pove-}ana minimalno za 30 odsto, i tonajvi{e zbog neracionalnog tro{enjaod strane nesavjesnih gra|ana.
"Naj~e{}e se voda tro{i na zali-
vanje ba{ti i cvi je}a, a prema nekim
procjenama, 65 odsto pitke vodeko ja se potro{i, potro{i se upravo napoljoprivredu", kazao je Kne`evi}.
RadojkoKne evi}, direktor"Vodovoda" iz Kne`eva/SkenderVakufa, potvrdio je da se svakodne-vno voda isklju~u je od ~etiri do {est~asova, kako bi se rezervoari napu-nili.
"Problem je {to generalno ne-ma vode na izvori{u jer je su{a. Do-datni problem stvara ju sami gra|aniko ji kada voda do|e pune velike re-zerve, i onda kada treba da pustimovodu drugom naselju nema je dovo-ljno", po jasnio je Kne`evi}.
Sli~na situaci ja je i unajbrojni jem kotorvaro{kom naseljuRipi{te, u ko jem je stanovni{tvosvakodnevno bez vode.
"Kada po danu imamo vodu,iznenadimo se jer smo navikli dado|e samo nave~e, i to ne svakidan. Dodatni problem je {to smo mina vi{em di jelu u odnosu na grad pa
~im se smanji pritisak, kod nas nes-
tane vode", pri~a ju ogor~eni mje{ta-ni ovog naselja.Goran Ku{lji}, tehni~ki
direktor u "Vodovodu" Kotor Varo{,kazao je da vode nesta je jer je nemana izvori{tu, po{to mjesecima ni jepadala ki{a.
"Zbog toga su uvi jek na udarumje{tani onih naselja ko ja su na ve-}oj nadmorskoj visini. Potro{nja vo-de je pove}ana za oko 30 odsto,posebno zbog neracionalnog tro{e-nja", kazao je Ku{lji}.
Dragan Sto jak, direktor
"Vodovoda" u Vitezu, potvrdio je
da su svaku ve~e na snazi redukci jevode, uglavnom od dva ~asa posli jepono}i.
"Potro{nja je pove}ana sa 90 naoko 130 litara u sekundi posljednjihmjeseci. Mi svakodnevno putem lo-kalnih medi ja apelu jemo na gra|aneda racionalno tro{e", istakao je Sto-
jak. An|elka Vilende~i},
portparol banjalu~kog "Vodovoda",kazala je da se posljednjih nekolikomjeseci potro{nja vode konstantnopove}ava, ali da uprkos tome zasadnisu planirane redukci je.
"Jedino na visinskim di jelovi-ma ima problema s vodosnabdi je-vanjem, dok u gradu ima dovoljnovode. Rekord u potro{nji vode ovegodine zabilje`en je 25. avgusta i
iznosio je 1.051 litar u sekundu, dok je dosada{nji rekord zabilje`en2003. godine, kada je potro{nja dos-tigla 1.107 litara u sekundu", navela
je Vilende~i}eva.
E. SKOKI]
TUZLA - Porodica AhmetaMe{anovi}a (26) iz Gornje Miri-~ine, ko ji je pri je mjesec danapovri je|en u saobra}ajnoj ne-sre}i u Gra~anici, `ivi u tro{nojbaraci. Ahmet ima tri malolje-tne k}erke i suprugu Hamku, asa njima `ive njegov otac i maj-ka, sestra i brat.
"Niko od nas ne radi i svimanama je oslonac bio Ahmet. On jeza jedno sa bratom Rasimom radiona gra|evini, snalazili su se kakosu znali i umjeli. Nakon saobra-}ajne nesre}e nemamo od ~ega da
`ivimo, nemamo {ta jesti", govori Ahmetova sestra Enisa.
Me{anovi} je nastradao namotociklu, kada se, pod nerazja{-njem okolno stima, sudario saautomobilom. Pao je na asfalt, a
sljede}e ~ega se sje}a je bolni~kasoba u UKC Tuzla.
"Moj brat krenuo je na moto-ri jadu u Gra~ani cu. Oti{ao jezdrav, a vratio se u invalidskimkolicima, potpuno nepokretan. Ot-kazala mu je li jeva noga i ruka, agotovo da se ni~eg vi{e ne sje}a",sa suzama u o~ima pri~a Enisa.
Najstari ja Ahmetova k}erka,{estogodi{nja Emra, pri je neko-liko dana je krenula u prvi razredosnovne {kole. Elma ima tri godi-ne, a Selvedina dva mjeseca. Ma-loljetna djeca `ive u tro{noj baraciza jedno sa djedom i nanom, ko jisu tako|e naru{enog zdravlja.
"Nikakvu pomo} nismo dobi-li otkako nas je zadesila velikatragedi ja i nevolja. Vjerujte da sudjeca gladna. Moj brat je bio vri-
jedan, mogao je zaraditi neki di-nar, ali je sada i njemu potrebnapomo}", govori Ahmetov brat Ra-sim.
Porodici Me{anovi} je potre-bno sve, od novca, krova nad gla-vom, hrane, odje}e, obu}e,invalidskih kolica... Ukoliko ste uprilici da im na bilo ko ji na~in po-mognete, mo`ete im se javiti nabroj telefona 062/960-987 ili upla-titi sredstva u UniCredit banci na`iro ra~un 3386202130814961.
Hranitelj porodice za vr{io u kolicima
Potro{njaU posljednjihnekoliko mjeseci
potro{nja vodeu Banjalucise konstantnopove}ava
Oslonac
Niko od nasne radi i svima
nama je biooslonac, go vori
Ahmeto vasestra Enisa
PorodicaMe{ano vi}
`i vi uneima{tini
Redukci je u vodosnabdijevanju i dalje tra ju u vi{e bh. op{tina
KOZARSKA DUBICA - Op-{tinska vlast u Kozarskoj Dubici
je doni jela odluku o subvencioni-sanju tro{kova prevoza u~enika u
{kolskoj 2011/2012. godini."Jedna odluka se odnosi nasubvenci ju tro{kova u visini od30 odsto od visine ci jene mjese-~ne karte za prevoz u~enika Mje-{ovite srednje {kole 'Nikola Tesla',ko ji od ku}e do {kole putu ju vi{eod ~etiri kilometra. Osim toga,tro{kovi prevoza }e biti subvenci-onisani tako|e u visini od 30 od-sto od ci jene mjese~ne karteu~enicima srednjih {kola iz kate-gori ja porodica poginulih boraca,porodica RVI od prve do ~etvrtekategori je i porodica sa ~etvoro ivi{e djece sa podru~ja op{tine ko-
ji su redovni u~enici {kola u su-sjednim op{tinama", po jasnio jeNino Jauz, na~elnik op{tine. On
je dodao da je tre}om odlukom
odobrena subvenci ja tro{kovamjese~nih karata za prevoz u~e-nika iz vi{e~lanih porodica. On jeprecizirao da se ova odluka odno-si na u~enike ko jima roditelji ku-pu ju mjese~no vi{e od dvi jemjese~ne karte.
D.Ko.
BIHA] - Li je~ni ci u svimzdravstvenim ustanovama napodru~ju Unsko-sanskog kanto-na ju~e su stupili u generalni{trajk, ko ji }e tra jati sve do ispu-njenja zahtjeva ko je je Sindikatovog kantona postavio VladiUSK.
Nermin Kurtagi}, predsjednikaovog sindikata, po jasnio je da je ri-
je~ o odmrzavanju {trajka ko ji jezapo~eo pri je nepunih godinu dana.
"Kako vam je poznato, s formira-njem nove vlasti u Unsko-sanskomkantonu zamrznuli smo {trajk, ka-
ko bismo dali priliku Vladi USK da pregovara s nama o na{im zah-tjevima. S obzirom na to da nismouspjeli posti}i nikakav dogovor,prisiljeni smo odmrznuti {trajk",istakao je Kurtagi}. Li je~nici odkantonalnih vlasti tra`e zaklju~iva-nje novog kolektivnog ugovora, tepove}anje li~nih primanja i pobolj-{anje soci jalno-ekonomskog statu-sa. U Sindikatu isti~u da u narednidanima o~eku ju da im se obrati
Amir Muri}, ministar zdravstva isoci jalne politike u Vladi USK.
Z.^.
Ljekari u USKodmrznuli {trajk
^A KA RE VI]
DOBOJ - Oko 1.000 mje{ta-sela ozrenskog kra ja i njihovihsti ju posjetilo je manifestaci ju
Dan ~a ja na Ozrenu", ko ja je ust branja ljekovite trave iver`ana na brdu Gostilj.
Svake godine se na pravoslavniaznik Usjekovani je glave svetogvana Krstitelja veliki broj Ozre-ca zaputi na Gostilj, ko ji se nalazi776 metara nadmorske visine, i
ru travu ivu, ali i druge ljekovitejke.
Mje{tani ozrenskih sela pri~a juiva ima velika ljekovita svojstva,posebno isti~u da je izreka "travaa od mrtva pravi iva" dokaz toga.
"Prvenstveno je dobra za srce,disajne organe i za pro~i{}avanje
vi i ne mo`e do}i do tromboze.avi se nekoliko travki u raki juivovicu i nekoliko smrekinih bo-i to se uzima po jedna ~a{ica, nee, ujutro i u podne. Dobro je zakulaci je krvi i ~ovjek ima vi{endici je", ka`e Nedo Urumovi} iz
Boljani}a, ko ji skoro svake godinedolazi na Gostilj.
Trava iva za Ozrence ima pose-bno zna~enje, vi{e nego za mje{taneostalih kra jeva dobojske op{tine,zbog ~ega je za njih dolazak naGostilj i branje ove biljke porodi~natradici ja, ko ja se prenosi s koljenana koljeno.
"Po{to smo ovdje ro|eni, dola-zimo zbog sebe, ali i zbog djece.Ka`u da je iva ljekovita i mi je be-remo i ostavljamo, cijele godine jeimamo u ku}i. Li je~imo se njomedo bo`je volje", pri~a Simuna Mi-trovi} iz Stri je`evice.
Trava iva je endemska biljka,ko ja raste na velikim nadmorskimvisinama, a zbog su{e ove godinenjen rod je ne{to slabi ji.
Rado \ur|evi}, direktor Turis-ti~ke organizaci ja op{tine Doboj,kazao je da dvi je godine intenzivnorade na promoci ji Ozrena kao turis-ti~ke destinaci je, a jedan od segme-nata te promoci je je i manifestaci ja'Dan ~a ja na Ozrenu".
"Ova manifestaci ja je najboljerazvi jena jer se odr`ava godinama iima nesumnjiv turisti~ki zna~aj, aprisustvo velikog bro ja ljudi govoriupravo o tome", rekao je \ur|evi}.
Hiljade ruku braleljeko vitu ivu
kola SA LA PURA
BANJALUKA - Gradskaast u Banjaluci ve} nekoliko go-na razmi{lja o uvo|enju drugeste javnog prevoza, poput
amva ja ili trolejbusa.Me|utim, sveop{ta kriza i dru-
utica ji odga|a ju realizaci ju ovogana ko ji bi prema mi{ljenjimaobra}ajnih stru~njaka bio pravo{enje za gu`ve u gradu na Vrba-Da se o uvo|enju druge vrste ja-
og prevoza u Banjaluci razmi{lja,davno je potvrdio i gradona~elnikagoljub Davidovi}.
"O tome se ve} odre|eno
jeme razmi{lja, a da li }e to bitimva ji, trolejbusi ili ne{to drugo,ne mo`emo konkretno re}i, jer je
pitanje na ko je ni je jednostavnogovoriti", istakao je Davidovi}.
On smatra da je javni gradskievoz u Banjaluci dobro regulisan,da Banjaluka trenutno ima auto-se i taksi vozila ko ja slu`e za po-
trebe prevoza na podru~ju grada.Milenko Ja}imovi}, predsje-
dnik Udru`enja za bezbjednost sao-bra}a ja grada Banjaluka, rekao je dasu rani je razmatrane mogu}nostiuvo|enja tramvajskog prevoza ugradu, ko ji je naj jef tini ji, najpovo-ljni ji za putnike i ekolo{ki najpri-hvatljivi ji.
"Ra ni je je planirano datrasa tramvajskog prevoza izbjegnecentralni dio grada Banjaluka i dabude povezana lini ja Lakta{i - Kla-{nice - Banjaluka, kao periferna li-ni ja", po jasnio je Ja}imovi} i dodaoda bi centralni dio grada bio izbje-gavan zbog sada{nje infrastrukture i
gustine saobra}a ja.Prema njegovim ri je~ima, naj-
vi{e korisnika javnog prevoza dola-zi iz pomenutog smjera, a osimtoga, ovaj putni pravac mo`e dapodr`i tramvajsku mre`u, jer imadovoljno prostora i nema velikihuspona i zavo ja.
Navodi da se tu postavlja pita-
nje finansiranja pro jekta, ali isti~eda u EU posto je fondovi ko ji se ko-
riste za alternativne vidove prevoza,ko ji su dostupni kandidatskim ze-mljama, tako da bi se za pro jekatuvo|enja tramva ja moglo licitirati.
"Ti fondo vi su uvi jek
otvoreni, tako da bi taj problem fi-nansijske prirode mogao biti ri je{enkroz ovakve pristupe", smatra Ja}i-movi}.
Sa ovom ide jom se sla`e i veli-ki broj Banjalu~ana, ko ji smatra juda bi Banjaluka, po uzoru na metro-pole, osim autobusa, trebalo da uve-de i druge sisteme javnog prevoza.
Nadle`ni u gradu na Vrbasu razmi{lja ju o novoj vrsti javnog prevoza
Banjalu~ke ulice~eka ju tram va je
"Dan ~a ja na Ozrenu"odr`an na brdu Gostilj
Trasa: Rani je je planiranoda trasa tram vajskog pre voza
izbjegne centralni dio gradaBanjaluka i da bude po vezana
lini ja Lakta{i - Kla{nice- Banjaluka, kao periferna
lini ja, po jasnio je Ja}imo vi}
VrstaDa li }e to bititram va ji,trolejbusiili ne{to drugo,
Evropska uni je u velikom stepenu zavisi od su-sjednih zemalja u pogledu ener genata. Uvozi-mo vi{e od 60 odsto na{ih potreba za gasom,uglavnom iz susjednih zemalja. Ne samo da}e uvoz energenata rasti kako bude padala na-{a proizvodnja, nego }e na{i susjedi imati
ogroman potenci jal za proizvodnju obnovljivih energenata.Kako na{a zavisnost od uvoza bude rasla u narednim dece-ni jama, na{i susjedi }e igrati sve va`ni ju ulogu u smisluisporuke i tranzita energenata ka EU. Na nas u velikoj mjeriuti~e da li se ekolo{ka zaga|enost, bezbjednost i odr`ivostiizvan na{ih granica nalaze na nivou ko ji je dozvoljen na{impropisima. Neodr`ivi energetski sistemi, s ekolo{kog i fi-
nansijskog stanovi{ta, direktno uti~u na EU.Mi uvi|amo ovu uza jamnu zavisnost i smatramo je te-meljem ukupne arhitekture partnerstva i saradnje ko ju EU injeni susjedi treba da razvi ja ju bez odlaganja. Kao prvi ko-rak, Evropska komisi ja je odlu~ila da predlo`i strategi ju zaspoljne odnose EU u podru~ju energi je. Uz unapre|enje in-terne kohezi je i koordinaci je u tom polju, u strategi ji su kaoklju~an prioritet identifikovana stabilna i dugoro~na partner-stva sa zemljama i isto~no i ju`no od EU.
Na{ cilj je stvoriti integrisano energetsko tr`i{te, ko jeobuhvata {ire okru`enje EU, na osnovu uporedivog skupapropisa, uz po{tovanje specifi~nih potreba i prioriteta na{ihsusjeda. Ovo obuhvata {irenje i diversifikovanje veza izme-|u na{e energetske infrastrukturne mre`e i infrastrukturnemre`e na{ih susjeda.
Glavni fokus je na Energetskoj za jednici, ko ja posto jiod jula 2006. godine. Energetska za jednica povezu je devetdr`ava jugoisto~ne Evrope s tr`i{tem EU i jo{ tri dr`ave ko-
je su posmatra~i. Ona ovim dr`avama poma`e da uspostavestabilan regulatorni i tr`i{ni okvir i da unapri jede regionalnu
saradnju na osnovu energetskih propisa EU. Primjenju ju}ienergetske propise EU, ove dr`ave ne samo da poma`u svoj
proces pristupanja: one i ja~a ju pozitivne efekte primjenepravila jedinstvenog tr`i{ta, smanju ju}i tako ci jene elektri-~ne energi je i stimuli{u}i nove u~esnike na tr`i{tu. One mo-gu obezbi jediti i transparentni je signale ci jena za po ja~anjestimulansa kako bi se pobolj{ala energetska efikasnost. Ovanasto janja su popra}ena ciljanim programima pomo}i: po-vrh sume nami jenjene za dr`avne energetske programe, dalismo gotovo 200 milliona evra za regionalne energetske pro-
jekte u ovom di jelu svi jeta. Namjeravamo da se jo{ vi{e an-ga`u jemo u ovoj oblasti, i pro{irimo Energetsku za jednicukako bismo obuhvatili "tre}i paket" unutra{njeg energetskogtr`i{ta.
Mo`emo puno ponuditi susjednim zemljama. Unutra{-
nje tr`i{te od oko 500 milliona kupaca, vode}u svjetsku in-dustri ju u oblasti energetske tehnologi je, najmoderni jaistra ivanja u oblasti obnovljive energi je, stabilnu, transpa-rentnu i pravomo}nu okvirnu energetsku politiku. Ovo zna~ida na{i partneri mogu ostvariti istu korist iz saradnje s EUkao i mi iz saradnje s njima.
Ta korist prema{u je granice energetske oblasti. Energi ja je krvotok modernog dru{tva i igra glavnu ulogu u odr`i-vom i sveobuhvatnom privrednom razvo ju.
O~igledno je da na{a saradnja mora da odra`ava okol-nosti svakog partnera, a treba i da uzima u obzir veliki brojpitanja - od regulatorne saradnje do tr`i{ne transparentnosti,od odr`ive energi je do istra`ivanja i inovaci ja. Drugim ri je-~ima, mi ove nedjelje predla emo da se ri je{imo odnosa uko jima je fokus isklju~ivo na nabavci energi je, te da umjestotoga insistiramo na uspostavljanju obuhvatnih i uza jamnokorisnih partnerstava.
Ovo je jedini na~in da se ide dalje u posto je}im ener-getskim okolnostima unutar ko jih funkcioni{emo te jedinina~in da osiguramo da regi ja ko ja obuhvata EU i dr`ave s
ko jima ona grani~i ide ka odr`ivoj, izvjesni joj i sigurni jojenergetskoj budu}nosti.
Pi{u:[tefan FILE
i Ginter OTINGER
(Autori su komesarza pro{irenje i
evropsku politikususjedstva
Evropske komisi jei komesar za
energi ju Evropskekomisi je)
Po{tovani,
s obzirom na ~injenicu da ste jedinimedij u dr`avi ko ji smi je i ko ji kontinuira-no otkriva kriminal Almira D`uve, uskorobiv{eg direktora OSA, ovim putem obra-}am se vama u uvjerenju da ovo obavje-{tenje ne}e zavr{iti u kanti za sme}e. Jer,nijedno saop}enje upu}eno federalnimmedi jima s mo je strane nikada ni je objav-ljeno.
Naime, orkestrirano bla}enje mene imo je porodice, uz dirigen tsku palicuD`uve i Olega ^avke, tu`ioca u Tu`ila{tvuBiH, a bez prilike da se ~u je i druga stra-na, odnosno ja, natjerali su me da se javimva{im novinama i obavi jestim javnost osljede}em:
Ne bo jim se D`uve niti bilo kogadrugog ko ji koristi mo je ime da bi sakriovlastiti kriminal. O svemu tome javnost }ebiti upoznata vrlo brzo. Tako|er se ne bo-
jim izmi{ljenih krivi~nih pri java, mo je li-~ne diskreditaci je, ko jom D`uvo i ^avkapoku{ava ju spri je~iti mo je svjedo~enje onjihovom kriminalu. D`uvo i ^avka su upanici i to jasno pokazu ju tekstovi u ko ji-ma sam im ja "dr`avni problem". Dr`avninisam, ali njihov svakako jesam.
@elim da javnost zna da }u tokom
naredne sedmice ja podni jeti krivi~nu pri- javu protiv Almira D`uve, ko ji je poku{ao
"glavu" mog supruga Zi jada Turkovi}a za-mi jeniti glavom svog uposlenika i pri jate-lja Mehmeda Ba{i}a, osumnji~enog zaratni zlo~in.
Kako D`uvo navodi u pismu upu}e-nom @eljku Kom{i}u, a ko ji je odbio nje-gov nezakoniti zahtjev, "protiv Ba{i}atreba zata{kati istragu jer je dobro odradio
Turkovi}a".Zlo~in je zlo~in i on
mora biti ka`njen ko god daga je po~inio. Tako|er i oniko ji prikr iva ju zlo~ine,odnosno "trgu ju" tu|im gla-vama, kako bi spri je~ili ra-zot kr ivanje njihovo gvlastitog kriminala. Pri-mjerice, pranje novca pre-ko kompa ni je upravoon oga ko je dobro"odra|en".
Ako D`uvo i ^avkamisle da }e me u{utkatitako {to }e plasirati la`io meni (a za sve {to suizni jeli u federalnim me-di jima imam pismene do-kaze ko ji to dokazu ju),moram ih razo~arati i obavi-
jestiti da ni po ci jenu vlastitog`ivota ne}u odustati od insis-tiranja na njihovom krivi~nomgonjenju. Stoga, jedino {tomogu uraditi je unajmiti pla-}enog ubicu da me likvidira,ali i u tom slu~a ju osta ju do-kazi i pisani trag.
Kriminalac je kriminalac. A
najgori je onaj ko ji koristi dr`avne in-stituci je za prikrivanje svo jih zlo~ina,
kao {to to rade D`uvo i ^avka!Istina, protiv ^avke je podnese-
na krivi~na pri java zbog uzimanjamita u iznosu od 30.000 eura, a ko-
je je dato kako bi njegovom pla}e-nom svjedoku pokajniku IsljamuKalenderu bila umanjena kazna, ko-
ju je slu`io u predmetu Ferida Oki}a,zbog dilanja heroina. I tada je sklo-pio sporazum o krivnji i ve}inu svo- jih nedjela "natrpao" Oki}u. Ovajput mu to ne}e po}i za rukom, bez
obzira na to {to u`iva za{titu ^avke iD`uve. I bez obzira na to {to se ^avkapoziva na za{titu me|unarodnih zva-
ni~nika. Kriminalac je kriminalac ineka budu sigurni da }e odgovaratiza svo ja nedjela, ma ko sta jao iza
njih. A ja ih pozivam da me
odmah uhapse ako sam po~inila inajmanji prekr{aj, a ne krivi~no
djelo! No, pozivam i nadle`ne in-stituci je da se istovremeno pozabavei njihovim kriminalom. Ko smi je.
[ejla Jugo-Turkovi}Hercegova~ka 5, Novo Sara jevo
BLK: 08BSI4066
PISMO ^ITALACA
Energi ja je krvotokmodernog dru{tvai igra gla vnu uloguu odr`i vom isveobuhvatnompri vrednom razvo ju.
O~igledno je dana{a saradnja morada odra`a va okolnostisvakog partnera,a treba i da uzimau obzir veliki brojpitanja - od regulatornesaradnje do tr`i{netransparentnosti,od odr`i ve energi jedo istra`i vanjai ino vaci ja
Energetska saradnjasa susjedima EU
Najgori su kriminalci ko ji koristedr`a vne instituci je
Ako D`uvo i^avka misle da}e me u{utkatitako {to }e plasiratila`i o meni, moramih razo~arati ioba vi jestiti da ni po
ci jenu vlastitog`ivota ne}uodustati odinsistiranja nanjiho vomkri vi~nom gonjenju
Slu`bena zabilje{ka razgo vora s MatomZekom, u ko joj sto ji da je Muhidin
Ba{i} priznao Almiru D`u vi da jesilo vao Hrvaticu za vri jeme rata
ok ljekari pre poru~u ju da torba u~enikani`ih ra zreda ne bi trebalo da bude te`aod pet od sto tjelesne te`ine |aka, ruksaciko je mali{ani nose od ku}e do {kole iobrnuto te `e i vi{e od ~etiri kilo grama. To
zna~i da bi {kolarac trebalo da bude te `ak
80 kg (?!), kako bi pre poruke stru~ njaka bile ispo{tovane. Me|utim, svjedoci smo da se u na{oj zemlji omaleni |a-
ci, oni ko ji idu u dru gi-tre}i ra zred osnovne {kole, "bore"sa ta{nama od ko jih im se ne vide ci jela le|a. Radne sveske, pomo}ne sveske, do punski ud`benici, pri-
ru~nici, bo janke (i {ta sve jo{ ne}e izmisliti?!), u ta{namana prave vakuum, tako da vi{e ne mo `e stati ni igla.
Uz sve to, roditelji se `ale da se u knji gama njihovih po-
Te{kom torbomdo znanja
U^ENICISE "BORE" SA[KOLSKIMTA[NAMAOD KOJIH IM SENE VIDECIJELA LE\A
Stav
ragan
LADOJEVI]
tomaka nala ze zadaci u ~i je se rje{avanje uklju~i ci jelarodbina i pola kom{iluka, ali niko ne zna da protuma~i {tase dobi je kada se sabere pa pomno `i nekoliko "ikseva" i"ipsilona".
Gospodo iz dava~i i nastavnici, vratite u {kole zadat keko ji su primjereni manjim uzrastima, kako mali{ani ve} u
dru gom ra zredu osnovne {kole ne bi morali da pi ju li jeko-ve za glavobolju. Smanjite fond ud`benika na optimal nu ci fru, jer, kako
sada stvari sto je, u~enici ne uspi ju ni da za pamte ko je sveknji ge ima ju, a ve} se zavr{i {kol ska godina. Dobro, jasno mi je da vi{e knji ga donosi i ve}u zaradu
onima ko ji ih iz da ju, ali, molim vas, misli li neko na na{enajmla|e nara{ta je?
RE(TRO)VIZOR
Izvjesni Zvonimir, ko ji je dao ostavku nasavjetni~ko mjesto u Vladi FBiH, bio jeovih dana glavna vi jest na portalima {i-rom BiH i regiona. Taj mladi Zvonimir,ko ji ni je `elio da otkri je svoj identitet,tvrdi da je napustio mjesto savjetnika u
jednom federalnom ministarstvu jer ga je ner-vira lo {to je za dva mjeseca napla tio skoro10.000 evra, a ni je radio ni{ta. Savjetnik ko ji jesavjetovao nekog ministra izjavio je:
"Mogu re}i da je bio ogroman broj putova-nja, hodanja, mla}enja prazne slame po svi jetu,da je to stra{no, tipa Kine, Japana. Ako nekoozbiljno misli sebi neku kari jeru razvi jati ili dane{to nau~i, to je zaglupljivanje. Ni{ta ti ne ra-di{ konkretno. Ti {uti{, jede{, pi je{, hoda{, ra-~una{ dnevnice."
Ovakva izjava sigurno ne potvr|u je konsta-taci ju da je Zvonimir mlad, obrazovan i perspe-kti van. Koliko god bilo mora lno odre}i sedobre zarade zbog li~nih ubje|enja i nasto janjada se u izvr{noj vlasti radi za op{ti interes uzsticanje novih znanja i zavidne kari jere, previ{e je "rupa" u Zvonimi ro voj izjavi, ko ja ni jeuvjerljiva, prvenstveno zbog na~ina na ko ji go-vori.
"Mla}enje prazne slame po svi jetu" za ne-koga je i rad na pro jektima u okviru reformepenzionog sistema ili elektoenergetskog sekto-ra, ali to ne zna~i da je takav rad nepotreban.To {to je mladi savjetnik "{utio, jeo, pio, hodaoi ra~unao dnevnice" je dokaz koliko je prodo-ran i `eljan novih znanja. Ne re~e Zvonimir ka-ko se obreo u ministarskom kabinetu i po komosnovu je dobio mjese~no 5.000 evra jer poZakonu o platama u FBiH i onome {to pi{e u"Slu`benom listu FBiH" on ni je mogao imatitolika primanja jer to nema ju ni federalni pre-mi jer ni predsjednik FBiH. Ako je "ra~unaodnevnice" i "mlatio praznu slamu po svi jetu"mogu}e da je po osnovu raznih naknada zamjesec zaradio godi{nju zagarantovanu penzi juu FBiH.
Ka`e Zvonimir odu{evljenoj javnosti BiH i{ire da je do{ao u Vladu FBiH u starom sazivu,a primio je dvi je plate, shvatio da se ni{ta neradi i digao sidro. Pa, novi saziv Vlade FBiHradi od 17. marta ove godine, a Zvonimir je du-{u otvorio {est mjeseci nakon toga. Za kratkovri jeme imao je niz putovanja, a sude}i po nje-govoj izjavi "tipa Kine, Japana" za pretpostavi-ti je da je bio u ovim azijskim dr`avama .Zvonimir i svi nekompetentni savjetnici, bilioni mladi i perspektivni ili nedavno penzioni-sani, ni je trebalo da se prihvate posla za ko ji,
po na~inu na ko ji govori, nisu kvalifikovani.Druga su pri~a {efovi raznih Zvonimira ko-
ji anga`u ju strana~ki podmladak ili islu`ene ni-kad dokazane funkcionere na na jodgovorni jefunkci je. Savjetnik bi, valjda, trebalo da budeekspert za po jedine oblasti i bolje upu}en uspecifi~ne probleme od {efa ko ji ga je anga`o-vao. Ako ni{ta drugo, bar bi morao biti boljeinformisan od {efa, a ne samo odan njegovojstranci ili onome ko ga je preporu~io. Mnogo
je u BiH primjera na principu "dovo|enja Zvo-nimira u kabinet", a savje tnici su vrlo ~estoosnovni uzrok za gre{ke svo jih {efova, ko jimakad-tad budu ispostavljeni ra~uni za lo{ izbortima s ko jim rade.
Na`alost, mnogo je ve}i problem od nespo-sobnih savjetnika, nesposobnost njihovih {efo-va i nedostatak dobrih programa stranaka ko jesu na vlasti. Ni je isklju~eno da se na raznim sa-vjetni~kim pozici jama nalaze izuzetno sposo-bni, obrazovani i elokventni ljudi ko ji ve}inuposla nose na svo jim le|ima, ali onda se to mo-ra vidjeti na rezultatima rada instituci ja ko jevode njihovi {efovi. Vrlo je lako prepoznatigdje se u BiH vidi dobra organizaci ja rada, za{ta je prvenstveno odgovoran prvi ~ovjek, ko jiizborom dobrog tima olak{ava sebi posao, a ti-me radi i za op{ti interes. Takav posao treba dase plati, ali nigdje u BiH nema zakonske mogu-}nosti da neko za mjesec zaradi tih Zvonimiro-vih 5.000 evra ili skoro 10.000 KM. Zvonimir,ako posto ji, treba da ka`e ko je prekr{io zakonkada mu je isplatio taj novac i tako poka`e da je borac za istinu i za{titnik gra|ana ko ji izdva- ja ju porez za ogroman administrativni aparat.
Evo prilike i za SDP BiH, ko ji je na javioreforme od Ustava do voznog parka, da prekinelo{u praksu tamo gdje je preuzeo vlast i napra-vi u{tede bar na savjetni~kim pozici jama. Dane}e imati lagan posao, ako se na to odlu~i,potvr|u je na~in rada njegove partnerske stran-ke Radom za boljitak, ~i ji ministar Jerko Ivan-kovi} Li janovi} (zasad) ima deset savjetnika,ko ji mogu da tro{e do mile volje jer je na snazinje gov dekret, a ne zakoni i odluke VladeFBiH. Ne bi se reklo na prvi pogled, ali izme|uLi janovi}a i pomenutog Zvonimira ima mnogosli~nosti. I jedan i drugi zagrizli su krupan za-logaj i prihvatili se posla za ko ji niti su spre-mni niti kvalifikovani. Jedina je razli ka {toLi janovi}u ne smeta "mla}enje prazne slamepo svi jetu" jer je op{ti interes u za{titi doma}eproizvodnje sprovodi u privatnoj kompani ji.Mo`da se Zvonimir, ipak, bolje sna|e u priva-tnom sektoru za manje pare.
Pi{e:Nata{a
KRSMAN
Sa vjetnikZvonimir,ako posto ji,treba daka`e ko jeprekr{iozakonkada mu jeisplatio10.000 evrai tako
poka`e da je borac zaistinui za{titnikgra|anako jiizdva ja juporez zaogromanadministra-ti vniaparat
Press
Trebalo je to da bude vjen~anje iz snova. Mladenci Geri iMeri Mid potro{ili su 9.000 funti na organizovanje vjen~anja,
jer su 74 ro|aka i pri jatelja doveli u [pani ju, ta~ni je malo{pansko selo gdje su eljeli da sklope brak.
Planirano je bilo da se vjen~a ju u maloj {panskoj crkvi, starojnekoliko vijekova. Sve su unapri jed isplanirali, a ~ak su doni jeli isvadbenu tortu iz Engleske.
Me|utim, da sve krene po zlupobrinuo se lokalni sve{tenik,ko ji se jednostavno ni je po javiona zakazanoj ceremoni ji.
Naime, kada su Geri i Merido{li pred crkvu, shvatili su da
je zaklju~ana, a sve{tenika ni-gdje ni je bilo.
Ipak, nisu dozvolili da im ta"sitnica" pokvari vjen~anje - odr`ali su svadbeni banket, kako su iplanirali. Midovi, ko ji ima ju vilu u obli`njem mjestu Mil Palme-ras, ka`u da ih je na to nagovorio jedan pri jatelj, ko jeg je vjen~aolokalni sve{tenik, {to je za njega bilo jedinstveno iskustvo.
Iako su gra|anski brak sklopili jo{ pro{le godine u Las Vegasu,`eljeli su da crkveno vjen~anje bude ne{to {to }e pamtiti ci jelog`ivota.
"Kada smo do{li i vidjeli da je crkva zaklju~ana, u po~etku smobili zabrinuti. Me|utim, na kra ju smo se svi dobro ismi jali i ban-ket je pro{ao u nesvakida{nje dobrom raspolo`enju", ka`e Geri idoda je: "Znamo da [panci ima ju opu{ten pristup raznim stvari-ma, ali da se sve{tenik ne po javi na vjen~anju, to je zaista ekstre-man slu~aj." Oni ka`u da su ceremoni ju vjen~anja zakazali jo{ uaprilu, te da su dvi je sedmice razgovarali sa sve{tenikom, ko ji je~ak na svom kalendaru zaokru io 25. avgusta. Me|utim, kada sudo{li, ni je bilo ni traga od sve{tenika, niti zna ju {ta mu se desilo.
United Nations Development Programme (UNDP) is the UN's global development network, advocat-ing for change and connecting countries to knowledge, experience and resources to help people build abetter life. If you are highly motivated, pro-active, energetic, enjoy challenges, enthusiastic, capable of working independently in a complex environment, we strongly encourage you to apply for the followingconsultancy positions in Sarajevo:
Project Cycle Management (PCM) Trainer/Assistant
Detailed job description is available at UNDP Reception or at www.undp.ba. Please send your most re-cent curriculum vitae by 21st September 2011 quoting Vacancy No. 11-062 to UNDP Reception, 48Maršala Tita Street, 71000 Sarajevo, phone: 033/563-800, fax: 033/552-330 or at [email protected].
United Nations Development Programme
United Nations Development Programme (UNDP) is the UN's global development network, advocat-ing for change and connecting countries to knowledge, experience and resources to help people build abetter life. If you are highly motivated, pro-active, energetic, enjoy challenges, enthusiastic, capable of working independently in a complex environment, we strongly encourage you to apply for the followingconsultancy positions in Sarajevo:
Detailed job description is available at UNDP Reception or at www.undp.ba. Please send your most re-cent curriculum vitae by 21st September 2011 quoting Vacancy No. 11-061 to UNDP Reception, 48Maršala Tita Street, 71000 Sarajevo, phone: 033/563-800, fax: 033/552-330 or at [email protected].
. . .Po vri je|ene ~etiri osobe
SARA JEVO - De-
ve tn aes to go di {nj iDra en Dovbenko te-`e je povri je|en usaobra}ajnoj nezgodiko ja se desila ju~er usara jevskoj op{tiniVogo{}a.
U ovoj nezgodi, ko ja se desila oko sedam sati ujutro u Igmanskoj uli-ci, lak{e su povri je|ene jo{ tri osobe.
"Do nezgode je do{lo prilikom direktnog sudara vozila panda ko jim je upravljao D.D. i forda ko jim je upravljao A.M. Zbog ove nezgodesaobra}aj na relaci ji Vogo{}a - Sara jevo bio je ote`an jer je polici ja zavri jeme tra janja uvi|a ja preusmjeravala saobra}aj alternativnim putevi-ma", kazao je Irfan Nefi}, glasnogovornik sara jevske polici je.
Osim Dovbenka, ko ji je slomio nogu te imao ogrebotine po glavi, uovoj nezgodi lak{e su povri je|eni trinaestogodi{nji B.D., Dovbenkovsaputnik, te voza~ forda Adi Mehmedba{i} i njegov saputnik [evko
Ambe{kovi}.Svjedoci udesa tvrde da je puka sre}a da u ovoj nezgodi niko ni je
ozbiljni je stradao. U nezgodi je panda u potpunosti uni{tena a na lice
mjesta su iza{li i vatrogasci ko ji su ma{inama za rezanje metala Dov-benka izvukli iz njegovog smrskanog automobila.D.Mu.
. . .Bje`ao od polici jei skri vio nezgodu
BANJALUKA - Aleksandar Jovi} (23) iz Borkovi}a, kod Banja-luke, priveden je u nedjelju uve~e nakon {to je tokom policijskepotjere skrivio saobra}ajnu nezgodu u banjalu~kom naselju Lau{,u ko joj je povri je|eno vi{e osoba, potvr|eno je u polici ji.
Jovi}a, ko ji je bio u golfu tri sa zasad nepoznatim pri jateljem, oko20.15 poku{ala je zaustaviti patrola u Ulici Jovana Du~i}a, ali je dodaogas i produ`io dalje.
Nakon ovoga, Jovi} je u Kara|or|evoj ulici skrivio nezgodu, u ko jojsu u~estvovala ~etiri automobila, poslije ~ega je priveden.
U ovoj nezgodi u~estvovali su Jovi} sa svo jim golfom, za ko ji je na-knadno utvr|eno da ima la`ne tablice, zatim Milan Ba{i} (27) s auto-
mobilom folksvagen, Slavi{a Repovi}, ko ji je vozio FI AT, te NovoZelji}, ko ji je upravljao golfom.Lak{e su povri je|eni Jovi}, Ba{i}, te Sne`ana Repovi} (28), ko ja je
bila suvoza~ u FI AT-u. Policija je obavila uvi|aj i utvrdila da se na gol-fu ko ji je vozio Jovi} nalaze tablice ko je pripada ju automobilu opel as-tra, ~i ji je vlasnik iz Kotor Varo{a.
N.M.
. . .La`nim novcemplatili ru~ak
PRNJAVOR - Prnjavorska polici ja uhapsila je @eljka (33) i Go-cu \uri} (35), ko ji su falsifikovanim kovanicama od po dvi je KMplatili ru~ak u jednom ugostiteljskom objektu u Prnjavoru.
Prilikom hap{enja kod njih je prona|eno jo{ 57 falsifikovanih kova-nica u istom apoenu.
Nakon kriminalisti~ke obrade, \uri}i su pu{teni na slobodu, a pripa-
dnici Policijske stanice Prnjavor }e nadle`nom tu`ila{tvu podni jeti iz-vje{taj za krivi~no djelo krivotvorenje novca. (Srna)
.
UKRATKO
Dra gan SLA DO JE VI],Nikola MORA A
BANJALUKA - Polici ja jeprona{la zapaljeno vozilo sitroenC4, vlasni{tvo UniCredit bankeBanjaluka, ko je su prilikom plja-~ke te banke, u petak nave~e,ukrala dvo jica lopova.
Izvor "Nezavisnih" blizak poli-ci ji rekao je ju~e da je automobilprona|en u nedje lju popodne umjestu [ibovi.
Nakon {to su zapalili automo-bil, plja~ka{i su sa oko 3.300 mara-ka, koliko su dvi je pult-kase ukraliiz UniCredit banke, pobjegli u nepo-znatom pravcu.
Ujedno, u polici ji je ju~e pot-vr|eno da }e biti ispitana i odgovor-na lica u banci, jer, kako je po jasniona{ izvor, novac je preko no}i mo-rao da bude u trezoru.
Me|utim, Ivan Vlaho, di-rektor UniCredit banke Banjaluka,rekao je "Nezavisnim" da raspola einformaci jama prema ko jima jeunutar banke bilo sve po proceduri.
"Nemam saznanja o tim vrsta-ma ispitivanja. Ja, zapravo, raspola-`em informaci jom da unutar bankenisu prekr{ene nikakve procedure.
Ako bude trebalo ispitati odgovorna
lica u banci, u tome nema ni{ta spor-no, odazva}e se. Mi sa svim dr`a-vnim instituci jama sara|u jemo i tako
}e biti i ovog puta", kazao je Vlaho.Ina~e, operativnom de`urstvu
CJB Banjaluka ovo razbojni{tvo pri- javljeno je u petak oko 23.30.
"Ne posredno pri je to-ga, dva nepoznata maskirana lica, uzpri jetnju upotrebe vatrenog oru`ja,
od radnika objekta UniCredit bankeu Ulici Mari je Bursa} u centru Ba-njaluke ukrala su dvi je kase", saop-{teno je iz banjalu~ke polici je.
Izvor "Nezavisnih" upu}en uistragu ispri~ao nam je da su plja-~ka{i imali automatsku pu{ku i pi-{tolj.
"Oni su preko krovaobli`nje zgrade u{li u banku, razoru-`ali radnike obezbje|enja, zavezaliih, te odni jeli dvi je pult-kase. Uje-dno su uzeli i klju~eve sitroena, vla-sni{tvo banke, te tim vozilompobjegli", kazao je dobro obavi je{e-ten izvor "Nezavisnih", precizira ju}ida je plja~ka tra jala oko pola sata.
Potvr|eno nam je da su razboj-nike snimile nadzorne kamere ban-ke, {to bi polici ji, eventualno, mogloskratiti put do lopova. Me|utim,prema posljednjim informaci jama,istraga o ovoj plja~ki jo{ tra je i nikoni je uhap{en.
Ukraden: Automobil u vlasni{tvu banke, ko ji su
ukrali i ko jim su se odvezli plja~ka{i, prona|en je u nedjelju popodne u mjestu [ibo vi
Bankari Ako budetrebalo ispitatiodgo vorna licau banci, ona
}e se odazvati,kazao Vlaho
Prona|enzapaljen auto
Iz UniCredit banke ukradenooko 3.300 maraka
FOTO V. STOJAKOVI]
Nakon {to sudvo jica razbojnikaoplja~kalaUniCredit banku
TE[ANJ - Elvedinu Tuki}u, zva-nom A{lama (34), iz Te{nja, i Adi-su [aboti}u, poznatom kao [teka(32), iz Bugojna, ina~e K-1 borci-ma, osumnji~enima za iznude,
ugro`avanja sigurnosti, nasilni~kopona{anje i o{te}enje tu|e stvari,odre|en je jednomjese~ni pritvor.
Tu`iteljstvo ZDK Tuki}a i [aboti}atereti da su tokom pro{le i ove godi-ne, upotrebom sile ili pri jetnjama, su-vlasniku ugostiteljskog objekta"Titanium" u Jelahu i vlasniku resto-rana "Dallas" u op}ini Doboj-Jug,
iznudili 30.000 KM.Osim toga, Tuki} i [aboti} su uni-
{tava ju}i i razbi ja ju}i inventar u res-toranu "Dallas", kako je po ja{njeno upri jedlogu za odre|ivanje pritvora,
prouzrokovali {tetu u iznosu od50.000 KM.Kantonalno tu`iteljstvo je 5. sep-
tembra uputilo sudi ji za prethodnipostupak Op{tinskog suda u Te{njupri jedlog za odre|ivanje mjere pri-tvora protiv osumnji~enih, nakon ~e-ga je ta mjera i odre|ena.
A.M.
KOSTAJNICA, BANJALU-A - Mladen Babi} (24) iz Svo-e, kod Novog Grada, privedenju~e zbog sumnje da je tokom
kenda u Kostajnici silovao 21-di{njakinju, potvr|eno je "Ne-visnim".
Izvor "Nezavisnih" blizak po-iji ispri~ao je ju~e da je silovanjejavljeno u subotu uve~e u Kos-nici, nakon ~ega je pokrenuta is-ga.
"Tokom istrage utvr|eno je dadjevojka silovana, a tokom sa-
u{anja i kriminalisti~ke obradeabi}a sru{en je njegov alibi. Osu-nji~eni je, naime, tvrdio da je uti~no vri jeme bio sa svo jim ro-
cima, ko ji su to negirali", naveoizvor blizak polici ji.Babi} je ju~e u posli jepodne-
im ~asovima sproveden u banja-~ko Okru`no tu`ila{tvo, ko je }ekon {to saslu{a osumnji~enog,ni jeti odluku da li }e zatra`itiegovo pritvaranje ili }e ga pustitise brani sa slobode.
"U prvih osam mjeseci ove go-dine na podru~ju RS pri javljeno jeosam silovanja, ko ja su rasvi jetlje-na, a u istom periodu pro{le godinepri javljeno je devet takvih krivi~nihdjela, ko ja su tako|e bila rasvi je-tljena", potvrdila Goga Davidovi},portparol direktora polici je RS.
Dr Sanja Radeti}-Lovri}, do-cent psiholog sa Filozof skog fakul-te ta u Banja luci, navodi da jesilovanje stresna `ivotna okolnostko ja za sobom povla~i niz posljedi-ca po fizi~ko i mentalno zdravlje`rtve.
"@rtva silovanja do`ivljava
drasti~ne psihi~ke, emotivne i soci- jalne promjene ko je nepovoljno uti-~u na njeno mentalno zdravlje ido`ivljaj samog sebe. Samo nekiod odgovora su anksioznost, raznistrahovi i fobi je, povla~enje u sebe,depresi ja, emocionalna preosjetlji-vost, osje}aj krivice, do`ivljaj dru{-
tvene odba~enosti i mnoge druge",objasnila je Radeti}-Lovri}eva.Prema njenim ri je~ima, doda-
tni je problem {to su silovatelji naj-~e{}e `rtvi poznate osobe iz njenedru{tvene okoline, {to mo`e bitiuzrok }utanja same `rtve.
N.M., D.St., D.Po.
Pri veden zbog silo vanja
K-1 borci zbog
"reketa" u pritvoru
nja ^A KA RE VI]
MODRI^A - @eljko Niki}1) ju~e je sjekirom ubio svognca Nikolu Mi{i}a (77), ispredegove ku}e u modri~kom selu
kugri}, a zatim u vi{e prostori ja}e podmetnuo po`ar, u ko jemzadobio te{ke opekotine i drugevrede, zbog ko jih je preba~en unjalu~ki Klini~ki centar.
"Le{ smo zatekli pored ku}e,redio sam obdukci ju. Tu su bili ipektori protivpo`arne za{tite damo vidjeli {ta je uzrok po`ara",veo je Ne|o \uri}, de`urni tu`i-c Okru`nog tu`ila{tva Doboj.
Pre ma informaci jama iz
dobojske polici je, Niki} je ju~e uju-tro oko {est ~asova provalio u Mi{i-}evu ku}u, sukobio se s njim, a
zatim ga usmrtio. On je potom iza-zvao po`ar, u ko jem je zadobioopekotine, a strahu ju}i za `ivot sko-~io je s balkona ku}e, pri tom polo-miv{i noge.
Niki}, ro|en u Gostovi}u, uop{tini Zavidovi}i u FBiH, kra jemdevedesetih godina pro{log vi jekaizbjegao je u Modri~u. Prema ri je~i-ma bli`ih srodnika, deset godina bio
je u braku s Mirom, k}erkom ubi je-nog Nikole, u ko jem nisu imali dje-ce. Niki}eva supru ga je naprivremenom radu u Njema~koj,dok je on pri je dva dana napustio tu
zemlju jer ni je uspio prona}i zapo-slenje.
Rodbina i kom{i je ubi je-nog Mi{i}a naveli su da je ubica go-dinama maltretirao suprugu Miru injene tri sestre Dragicu, Jadranku iMilu. Nevenko Makri}, Milin su-prug, prvi je do{ao na mjesto ubis-tva, prethodno uo~iv{i Niki}evautomobil na lokalnom putu.
"Zatekao sam @eljkov auto po-pri je~en na putu, na ulazu u dvori-
{te, kadet crvene bo je. Bio je otvo-ren. Do{ao sam ispred ku}e i vidioga na balkonu. Bio je go, kao odmajke ro|en. Urlikao je, a misliosam da je do{ao da gasi po`ar", is-pri~ao je Makri}, te dodao da je po-ku{ao da do|e do njega i da gaspase, po{to je vidio da gore dvi jeplinske boce.
Potom je, ka`e, po{aoda potra i Mi{i}a.
"Ni je ga bilo u prizemlju ku}e,
na{ao sam ga ispred ku}e kako le`i.@eljka sam pitao da li ga je on ubio,na {ta mi je on odgovorio da jeste teda ni je jo{ sve zavr{eno, da }e nassve pobiti", kazao je Nevenko Ma-kri}.
Uvi |aj su izvr{ili pripa-dnici Sektora kriminalisti~ke polici-
je CJB Doboj, uz prisus tvode`urnog tu`ioca, dok je ljekar mo-dri~kog Doma zdravlja konstatovaoda je Mi{i} stradao na mjestu.
Krvavi pir @eljka Niki}a u modri~kom selu Skugri}
Sjekirom ubio puncapa mu zapalio ku}u
Lo{ alibiBabi} tvrdioda je u kriti~no
vri jeme biosa svo jimro|acima, ko jisu to negirali
[aboti} i Tuki}FOTO ZEDA
F O T O A . ^ A V I ]
Po vredeNiki} je u po`aruzadobioopekotine,a strahu ju}i za`i vot sko~io jes balkona,polomiv{i noge
Nag: Do{ao sam ispredku}e i vidio ga na balkonu. Bio
je go, kao od majke ro|en.Urlikao je, a mislio sam da je
i jedno dijete poginuli su, a vi{eod 20 putnika je povrije|eno ute{koj saobra}ajnoj nesre}i u seluDonja Trnica, u op{tini Trgovi{te.
Darko Tomi}, predsjednik op{ti-ne Trgovi{te, rekao je da se nesre-}a dogodila ju~e oko 10.30 kada
je autobus "Jedinstvo Kavim" izVranja, na lini ji Vranje - Trgovi-{te, sletio sa puta u provali ju.
Tomi} je, tako|e, naveo da susvi povrije|eni putnici zbrinuti uvranjskom zdravstvenom centru.
Beba Kana~ki, predstavnicavranjskog zdravstvenog centra,potvrdila je da je na odjeljenjehirurgi je primljeno 14 putnika,
ko ji nisu u `ivotnoj opasnosti.Voza~ autobusa je pre`ivio.Prema izjavama voza~a iz
"Jedinstva Kavim", put sa ko jeg je sleteo autobus ni je poznat ponesre}ama, a na mjestu slijeta-nja provali ja je duboka okosedam metara. (B92)
BEOGRAD - Advokat Pre-drag Mari}, ko ji po slu benoj du-`nosti brani odbjeglog biznismenaStanka Suboti}a, predlo io je sududa njegovog branjenika oslobodisvih optu`bi.
Suboti} je optu en za organizo-vanje 13-~lane grupe ko ja je {vercomcigaretama 1995. i 1996. stekla koristod 28 miliona evra i osam milionaameri~kih dolara.
"Predla em sudu da mog branje-nika oslobodi optu`bi, da mu ukinepritvor i opozove naredbu za izdava-nje poternice", rekao je Mari} u za-
vr{noj rije~i ko ju je ju~e sa papira~itao gotovo tri sata.Detaljno obrazla u}i za{to smatra
da su tokom procesa kr{ena prava Su-boti}a na odbranu i pretpostavku nevi-nosti, Mari} je ocijenio da ni jemogu}e da sud izrekne pravilnu i isto-vremeno zakonitu osu|u ju}u presudu.
Mari}a je Suboti}u Speci jalni
sud postavio kao branioca po slu`be-noj du`nosti u oktobru pro{le godinepo{to su njegovi advokati RadoslavTadi} i Vladimir Beljanski otkazalipunomo}je, tvrde}i da su njihovombranjeniku ugro`ena sva prava na od-branu.
Suboti} se od 2006. godine nala-zi u bjekstvu od srbijanskih pravosu-
dnih organa, za njim je raspisana In-terpolova potjernica i sudi mu se uodsustvu.
On je u petak video-linkom iz[vajcarske sa Medi ja centrom u Beo-gradu odr ao konferenci ju za novina-re, ko ju su organizovali njegoviadvokati, a ko ju je prakti~no iskoristioda izlo`i svo ju zavr{nu rije~. (B92)
Mari}: OsloboditiSuboti}a svih optu`biZakonitoNi je mogu}e dasud izreknepra vilnu iisto vremenozakonituosu|u ju}upresudu, tvrdiSuboti}evadvokat
PODGORICA - Uprava polici jeCrne Gore raspisala je nagraduod 20.000 evra za svaku informa-ci ju o ubistvu Ljuba Jovanovi}ana Cetinju i druga ubistva uCrnoj Gori.
Ko{arka{ Ljubo Jovanovi} bio je30. juna slu~ajna `rtva te{kog ra-zbojni{tva u kazinu u centru Ceti-nja, kada se nakon {etnje sa drugomiz reprezentaci je sklonio od ki{e.
Dok su bili u kazinu maskirani ra-zbojnik naoru`an pi{toljem "upao"
je u kazino tra`e}i novac, a potom
je, vjerovatno, u strahu od krupnogko{arka{a ispalio smrtonosni hitac ipobjegao.
Polici ji u rasvjetljavanju ovogubistva nisu pomogle brojne kame-re sa po{te i banaka u Ba jovoj i Nje-go{evoj ulici na Cetinju, jervideo-zapisi "hvata ju" samo metarispred tih objekata.
Crnogor ski medi ji }e uskoroobjaviti snimak na ko jem se vidiubica prilikom ulaska i izlaska izkazina u ko jem je ubi jen Jovano-vi}. (Vi jesti.me)
Nagrada za informaci je
o ubicama Jovanovi}aSnimakUskoro }ebiti objavljensnimak na ko jemse vidi ubicaprilikom ulaskai izlaskaiz kazina
ZAGREB - Ivan Jarnjak,biv{i generalni sekretar HDZ-a,na javio je da }e tu`iti Branku Pa-vo{evi}, biv{u blagajnicu ovestranke.
"Navodi u medi jima u vezi smo jim imenom su la` i neistina.Stoga sam odlu~io da opet, po prviputa u `ivotu, podnesem tu`bu pro-tiv gospo|e Branke Pavo{evi}, zako ju se navodi da je izrekla te la`i ineistine", poru~io je Jarnjak.
On je naglasio da }e o svimokolnostima ko je se navode u medi-
jima dati iskaz pred DORH-om."Razgovarao sam s Mladenom
Ba ji}em, dr`avnim odvjetnikom, idat }u iskaz", rekao je Jarnjak.
Me|utim, nakon ove izja-ve DORH je odgovorio saop{te-njem u ko jem se navodi da
"pozivanje Ivana Jarnjaka radi da-vanja iskaza ni je i ne mo`e biti stvardogovora".
"Nadle`ni dr`avni tu`ilac uskladu sa Zakonom o krivi~nompostupku i probicima konkretnogkrivi~nog predmeta odlu~u je kada iu kojem svojstvu }e pozvati po jedi-ne osobe, pa tako i Ivana Jarnjakaradi davanja iskaza", sto ji u saop{te-nju DORH-a.
Na pitanje novinara ho}e li jo{neko iz HDZ-a dati iskaz u DORH-u, Jarnjak je odgovorio kako se radisamo o njemu.
Branka Pa vo {e vi}tvrdi da je Ratko Ma~ek, biv{i por-tparol HDZ-a, odnio je 10 milionakuna iz ilegalnog crnog fonda stran-ke za potrebe finansiranja kampanjaJadranke Kosor na {ta je u 2004. i2007. godini potro{eno 13 miliona
kuna.Pavo{evi}eva je istra`iocima
Kancelari je za suzbi janje korupci jei o rganizovanog kriminala (US-KOK) rekla da je li~no ona isplatilamilione Ma~eku, ko je je on odnio utorbi. Ona je navela da se gotovocjelokupni iznos od 10 miliona ku-na odnosi na kampanju JadrankeKosor na predsjedni~kim izborima2004. i 2005. godine.
Ma~ek pori~e bilo ka-kvu odgovornost za tro{enje novcaiz crnog fonda i poru~u je da su svinalozi ko je je potpisivao i{li prekora~una.
Za biv{u HDZ-ovu blagajnicu je rekao da je sve iskonstruisala, jer je, kako je naveo, sama pokralanovac ili `eli da napakosti njemu,Jadranki Kosor i biv{em general-nom sekretaru stranke Ivanu Jar-nja ku, ko jeg je pominja la kaoosobu ko ja je u dva navrata odo-bravala isplate.
Kosorova je na tvrdnjePavo{evi}eve rani je odgovorila dani je uzimala nikakav novac i da ni jeznala ni za kakav paralelni sistemniti za novac ko ji ni je legalan novaciz stranke i poru~ila da se sve istra-`i. (Agenci je)
BEOGRAD - Pripadnik kri-minalnog zemunskog klana Mi-lo{ Simovi} rekao je ju~e predSpeci jalnim sudom da je u~es-tvovao u ubistvu premi jera Zo-rana \in|i}a i da je spreman dagovori o pozadini atentata i kosto ji iza toga, kada bude pokre-nut takav postupak.
"Razotkri}e se prava istina irazre{iti tajna", izjavio je Simovi},navode}i da i njegov brat Aleksan-dar, ko ji je na izdr`avanju kazne,ima sazanja ko sto ji iza ubistva.
Simovi} je rekao da je o poza-dini ubistva razgovarao sa tu`i-
ocem i da je na dr`avi da daljepostupi."Znam da je bilo politi-
~ke opstrukci je da se obustavi is-
traga o ubistvu \in|i}a", izjavio jeSimovi}.
On je rekao da je od momenta
kada je ubistvo naru~eno, ima ju}iu vidu od koga to poti~e, shvatioda mora da izvr{i zadu`enje ko je
je dobio od vo|e "zemunskog kla-na" Du{ana Spaso jevi}a.
"Dobio sam zadatak, kaoi svi ostali", izjavio je Simovi}.
On je zamolio Sudsko vije}eda ne odgovara na pitanja, jer bimorao da iznosi detalje o pozadiniubistva \in|i}a i politi~koj poza-
dini pobune Jedinice za speci jalneoperaci je, o ~emu se sada ne vodipostupak, a sebi bi, kao i porodici,ugrozio `ivot.
Go vo re}i o svo joj ulozi uatentatu, Simovi} je rekao da jenjegov zadatak bio da prati kreta-nje \in|i}a i bude kurir izme|unekih ljudi i Spaso jevi}a.
Simo vi} je izjavio da ni- je bio svjestan da se smrt \in|i}akvalifiku je kao ru{enje ustavnogporetka, jer ga je smatrao kao sa-
mo jedno od ubistava.Odgovara ju}i na pitanja Sud-skog vije}a, Simovi} je negiraodio radnji ko je mu se stavlja ju nateret i tra`io suo~avanje sa svjedo-cima saradnicima, navode}i da ni-
je bio nikakav {ef.Simovi} je izrazio `aljenje {to
je u~estvovao u tom doga|a ju i\in|i}evoj porodici prenio `alje-nje, navode}i da to ni je nikakvafraza.
Su|enje je 1. juna biloodlo`eno na molbu Simovi}a, ko ji
je zatra io odlaganje kako bi se bo-lje upoznao s predmetom, dok Ka-lini} ni je `elio da izlo`i odbranu.
Kalini} i Simovi} su osu|enizbog niza ubistava, otmica i dru-gih krivi~nih djela u procesu pro-
tiv "zemunskog klana" na po 40godina zatvora, a uskoro ih o~eku- je ponovljeno su|enje i za ta krivi-~na djela. (Agenci je)
PRI[TINA - Hajredin Ku~i,zamjenik premi jera kosovske vla-de, izjavio je da Pri{tina ima planza 16. septembar, dan poslije istekasporazuma sa KFOR-om, za kada
je na javljeno da }e kosovski carini-ci do}i na prelaze na sjeveru Koso-va.
"Mi smo pripremili operativniplan, ko ji je veoma konkretan i o ko-
jem je razgovarano s me|unarodnimpartnerima. Vjeru jem da }e se tajplan sada ostvariti", rekao je Ku~i.
Ku~i je naveo da je kosovskavlada svjesna te{ko}a na preuzimanjukontrole na sjeveru Kosova, ali da je
uvjeren da }e se to, ipak, dogoditi.Realizaci ja operativnog plana po~e}e16. septembra, ali }e on biti ostvarenkada za to budu stvoreni uslovi, re-
kao je Ku~i."Mi znamo da je to dug i te`ak
proces, ali smo ubije|eni u na{e ka-pacitete i me|unarodnu podr{ku i
ovlasti}emo organe bezbjednosti, os-tvari}emo na{ suverenitet i mi }emogarantovati red i zakonitost", izjavio
je Ku~i.
U me|uvremenu, iz EULEKS-a je potvr|eno da se sa kosovskom vla-dom utvr|u ju po jedinosti plana o im-plementaci ji dogovora o carinskompe~atu, postignutom tokom di jalogau Briselu. Irina Gudeljevi}, portpa-rol EULEKS-a, navela je da je potre-bna uobi~a jena carinska kontrola "dabi se za{titila za jednica".
Uo~i isticanja dogovora KFOR-a, Pri{tine i Beograda, postignutog uavgustu, prema ko jem me|unarodnavojna misi ja treba da obezbje|u jeprelaze 1 i 31 do 15. septembra, izBeograda poru~u ju da su jednostranipotezi vlasti u Pri{tini neprihvatljivi.
Bli i se istek sporazuma Beograda i Pri{tine sa KFOR-om
BANJALUKA - Udru`enjegra|ana "Tender" iz Banjalukesmatra da predsjedava ju}i Pred-stavni~kog doma Parlamentarneskup{tine BiH Denis Be}irovi} mo-ra omogu}iti odr`avanje konferen-ci je o stanju korupci je u javnimnabavkama i rasprave o Nacrtuzakona o javnim nabavkama, ~i je
je na javljeno odr`avanje u parla-mentu bez razloga spri je~eno.
Predstavnik Udru`enja Igor Vu-kajlovi} rekao je da je "Tender" pri-premio odr`avanje konferenci je nako joj bi u~estvovali predstavnici za-konodavne i izvr{ne vlasti, Agenci je
za javne nabavke, Ombudsmana inevladinog sektora, ali da predsjeda-va ju}i Be}irovi} ni je odgovorio napisani zahtjev za odr avanje skupa.
Vukajlovi} je podsjetio da jeUdru`enje gra|ana "Tender" na planuborbe protiv korupci je u javnim na-bavkama ~esto upozoravalo na ne-dostatke posto je}e zakonskeregulative, me|u ko jima su neade-kvatna primjena kvalifikaci je ponu-|a~a, nerazra|enost kriteri juma zaizbor ekonomski najpovoljni je ponu-de, kao i razne mogu}nosti malverza-ci ja u oblasti robnih specifikaci ja.
"Osim toga, Agenci ja za javne
nabavke kao predlaga~ normativnihizmjena, u posljednje dvi je godinepod pritiskom koruptivnog lobi ja izprivatnog i javnog sektora najvi{edoprinosi pove}anju korupci je podi-zanjem nov~anih cenzusa za robu iusluge sa 30.000 na 50.000, odnosnoza radove na 80.000 KM", naglasio
je Vukajlovi}.Prema njegovim ri je~ima, u na-
crtu novog zakona, osim zadr avanjaposto je}ih, otvorene su i dodatne mo-gu}nosti za nove izvore korupci je,me|u ko jima su dovoljnost jedne va-ljane ponude za uspje{no sprovo|e-nje javne nabavke, uvo|enje
procenata u visini od 50 odsto za do-punske nabavke putem pregovara-~kog postupka bez objaveobavje{tenja, te mogu}nost sprovo-|enja javnih nabavki putem kompeti-tivnog di jaloga, ko jim }e se otvoritimogu}nost dogovaranja enormno vi-sokih ci jena nabavke.
Kao nedostatak zakona on vidi iuvo|enje cjenovne formule kao mo-gu}e osnove za promjenu ugovorenihci jena, {to }e stvoriti mogu}nost ne-odgovornim po jedincima u ugovor-nim organima da odmah posklapanju ugovora sa dobavlja~emulaze u "dilove" podizanja ci jena.
Zorica DRA GO VI]
BANJALUKA - Iako se zva-ni~ni Beograd sa Vladom u Pri-{ti ni u petak u Briselu, nasastanku Za jedni~kog odbora
CEFTA, nagodio u vezi s izgle-dom carinskih pe~ata i za svo jeproizvode izdejstvovao kona~noukidanje trgovinskih bari jeraprema Kosovu, BiH i dalje sa Ko-sovom ni je ri je{ila problem carin-
ske blokade.Dok izvoznici nastavljaju da
gomilaju gubitke, ko ji prema pro-cjenama Spoljnotrgovinske komoreBiH iznose vi{e od 50 miliona KM,gotovo tri mjeseca od kada je Koso-
vo uvelo desetodstotne carinske ba-ri jere prema BiH, delegaci ja Minis-tar stva spoljne trgovine iekonomskih odnosa BiH u petak uBriselu ni je postigla rje{enje trenu-tne izvozne pozici je zemlje prema
Odr`ati konferenci ju o kou ja vnim nabavkam
Na pomolu rje{enje problema u vezi s
Procedure odl
1.187.902,64
Pe~at: UNMIK/Koso vo spremno da ukine odluku o naplaticarina na robu pori jeklom iz BiH ukoliko prihvati pe~atdostavljen svim potpisnicama CEFTA sporazuma
BANJA LUKA - Milo ra dDodik, predsjednik Republike
Srpske, primio je u Banjalucipredsjednika kompani je "Ca-nonical" i osniva~a fondaci je zapromoci ju slobodnog sof tverazasnovanog na Linuks tehnolo-gi ji Marka [atlvorta, ko ji je is-kazao interesovanje za stanje iperspektive razvo ja informaci-
onog dru{tva u RS.Dodik je upoznao [atlvorta o
situaci ji u RS i naglasio da je RSspremna da prihvati nova znanja iinformacione tehnologi je.
Predsjednik RS prenio je sa-govorniku da je Banjaluka u julubila doma}in "Debian konferenci-
je", jedne od najve}ih svjetskihkonferenci ja posve}enih informa-
cionim tehnologi jama.[atlvort je naglasio da njego-
va kompani ja u oblasti informaci-onih tehn olo gi ja sara|uje svelikim bro jem vlada {irom svi je-ta i iskazao interesovanje za sta-nje i persp ekt ive razv o jainformacionog dru{tva u RS - sa-op{teno je iz Kabineta predsjedni-ka RS. (Srna)
RS opredi jeljena za no veinformacione tehnologi je
[AMAC - Radnici AD "Bu-du}nost" iz [amca, ko ji nisu po-tpi sali ugovor o prelas ku uDrvoprera|iva~ko preduze}e"Nova forma", organizovali su
ju~e mirne proteste ispred kapi jefirme, nezadovoljni stanjem u ko-
jem su se na{li.Nakon {to su dvi je firme raski-
nule ugovor, polovina od 187 radni-ka "Budu}nosti" pre{la je u "Novu
formu", dok je drugi dio nezadovo-ljan i ne}e da potpi{e ugovor.Nezadovoljni radnici, svi iz
materi jalne proizvodnje, tra`e da sesvi oni ko ji su radili u AD "Bu-du}nost" vrate na posao, bez preki-da radnog sta`a i na neodre|enovri jeme, da sva prava sindikata os-tvarena do registraci je nasli jede i daposlodavac po{tu je pri ja{nji dogo-vor o isplati plata materi jalnoj proi-zvodnji u toku jednog mjeseca.
Predsjednik Sindikata AD "Bu-du}nost" Milan Pup~evi} ka`e da suse radnici okupili ispred kapi je ne-zadovoljni, jer pet mjeseci nisu pri-mili platu.
"O~eku jemo da se postigne
sporazum da nam se da ju plate i radna neodre|eno vri jeme, odnosno dase vratimo u "Budu}nost", ka`ePup~evi}.
Direktor i vlasnik "Nove for-me" Mari jan Mi{i}, ko ji je ujedno ivlasnik 54 odsto akci ja AD "Bu-du}nost", ka`e da je ugovor izme|uove dvi je firme bio stalan.
Mi{i} nagla{ava da su raski-dom ugovora radnici imali mo-gu}nost da se vrate, ali se nisupri javili i ostali su bez posla. Onka`e da poku{ava ju da organizu juposao i bez tih radnika. On je ista-kao da se radnicima dugu ju tri ili~etiri li~na dohotka, dok radnicitvrde druga~ije. (Srna)
Protestom do plata
ZVORNIK - Radnici Fabri-ke za preradu mli jeka i mli je~nihproizvoda "Bjanka" iz Zvornika,ko ji {trajku ju vi{e od dva mjese-ca zbog neispla}ene ~etiri plate,tra`i}e za{titu radni~kih pravaputem Me|unarodne organizaci-
je rada, ~ije je sjedi{te u Itali ji."Radnici 'Bjanke' tra`i}e pu-
tem Sindikata poljoprivrede i pre-hrambene indus tri je Republike
Srpske (RS) za{titu svo jih prava, jer ve}inski vlasnik ovog preduze}aEgert Harten ne po{tu je zakone RSo isplatama plata i investiranju", re-kla je predstavnik Sindikalne orga-nizaci je "Bjanke" Olgica Tomi}.
Tomi}eva je podsjetila da jedrugi ve}inski vlasnik Enver Juka-novi} prenio radnicima po~etkomseptembra na sastanku u Kalesi ji da"Bjanki", kao i drugim predu-
ze}ima u vlasni{tvu Hartena, sli jediste~aj.
Ona je navela da su radnici"Bjanke" pisali instituci jama RS izove oblasti od ko jih su tra`ili po-mo}, ali da nisu nai{li na razumi je-vanje.
Osim ~etiri neispla}ene plate,za 19 radni ka "Bjanke" nisuupla}eni doprinosi od avgusta pro-{le godine. (Srna)
Radnici "Bjanke" }etra`iti za{titu u Itali ji
"Tako|e, Agenci ja ne prihvatase u novi zakon ugrade mehani-
mi za spre~avanje nu|enja nepriro-o niskih ci jena, kao ni uvo|enjeenciranih slu`benika", naglasio jekajlovi}. (Srna)
osovu.Zvani~na Srbi ja je sporan ca-
ski pe~at Kosova priznala beznake republike i UNMIK-a i pri-atila je da na ovom pe~atu pi{emo Kosovo.
Do pomaka u rje{avanjuoblema izme|u BiH i Pri{tine tre-lo je do}i u petak, kada su se uiselu sastale delegaci je BiH i Ko-va.
UNMIK/Kosovo spremno jeukine odluku o naplati carina na
bu pori jeklom iz BiH ukoliko onahvati pe~at dostavljen svim po-snicama CEFTA sporazuma,
~eno je na sastanku Za jedni~kogbora CEFTA 2006, odr`anog uiselu.
Iz Ministarstva spoljne trgovi-i ekonomskih odnosa BiH saop-no je da je izgled pe~ata
ovjetan pe~atu ko ji je dogovorenbilateralnim pregovorima vlasti
bi je i Pri{tine.Postupa ju}i prema zaklju~ku sa
stanka Za jedni~kog odbora CEF-A 2006, odr`anog u Briselu od 8.ptembra, Ministarstvo spoljneovine i ekonomskih odnosa BiH~inilo je informaci ju o zaklju~ci-a sa navedenog sastanka i prosli-dilo je Savjetu ministara radia{njavanja i dono{enja stava oom pitanju.
Nakon toga o svemu }e bitioznato i Predsjedni{tvo BiH uoj je nadle`nosti vo|enje spoljnelitike zemlje i ko je }e se izjasnitiprihvatanju carinskih pe~ata do-vorenih na pregovorima Beogra-i Pri{tine u Briselu.
Po okon~anju navedeneocedure, o svemu }e biti obavi je-
ni predstavnici UNMIK/Kosova,ji bi, u skladu sa donesenim za-u~kom trebalo da ukinu odluku o
naplati carina za robu pori jeklom izBiH.
Me|utim, dok ta opse`na pro-cedura bude tra jala, doma}i privre-dni ci ko ji trgu ju sa Kosovomnastavi}e da gomila ju gubitke, a nji-hove pozici je na tom tr`i{tu da za-uzima ju druge kompani je.
U Ministarstvu spoljnetrgovine ju~e nismo uspjeli da dobi-
jemo odgovor na pitanje da li }e ne-ko nadoknaditi {tetu privredincima.
Podsje}amo da je Mladen Ziro-
jevi}, ministar spoljne trgovine iekonomskih odnosa BiH, rani je isti-cao da }e Kosovo zbog nelegalnoguvo|enja carina za BiH morati daplati od{etu.
Petar ]orluka, direktor i vla-snik fabrike higi jenskog papira "Vi-ole ta", podsje tio je da mu jeuvo|enje carinskih bari jera premaKosovu u velikoj mjeri ote`alo po-slovanje.
"Zbog ovakvih mjerabili smo primorani da na tr`i{tuKosova proteklih mjeseci vra}a-mo konkurentnost sni`avanjem ci-
jena na{ih proizvoda", rekao je]orluka.
On je dodao da su "Violeti"zbog nametnutih bari jera tro{koviposlovanja porasli. "Nemam vre-mena i nisam uklju~en u politi~ke idiplomatske tokove, ali mogu re}ida su mi veoma ~esto ne jasne stvariko je oni rade, ali se ~ini da su uovom trenutku politi~ari zakazali",rekao je ]orluka.
BiH je u prvom polugodi{tu2011. na Kosovo plasirala robu uvri jednosti od 77,2 miliona KM, adopremljeno je proizvoda u vri je-dnosti tek 825.000 KM.
Sa{a Grabo vac, izvr{nidirektor Udru`enja ekonomista – SWOT, oci jenio je da je BiH i uovom slu~a ju tradicionalno pokaza-la svo ju sporost u reagovanju u ova-kvim situaci jama.
"U svim situaci jama kada jeprivreda u problemu na ko ji je po-trebno odreagovati, do reakci je do-lazi sporo, kako zbog slo`enostidr`ave, tako i zbog neefikasnosti or-gana ko ji problem treba da otklo-ne", rekao je Grabovac i podsjetio
da je Kosovo jedna od ri jetkih regi- ja s ko jom ostvaru jemo spoljnotrgo-vinski suficit.
NJU JORK - Zlato je zahva-tila groznica. U jednom trenut-ku u avgus tu njego va ci jenadosegnula je rekord od 1.917,90dolara, a zatim pala za ~ak 120dolara po unci.
Ovakva previranja i "luda"kupoproda ja temelj su tvrdnji da
je nastao "balon", i to "balon" zla-ta ko ji }e se gadno rasprsnuti,upozorava "The New York Ti-mes".
List podsje}a da sesli~na situacija dogodilo u pro{los-ti s ci jenama nekretnina i internetakci ja, tako da ~etvorogodi{nji rast
ci jene zlata pred tr`i{ne regulatorepostavlja ista temeljna pitanja.
"O~ito je kako {pekulaci jepodsti~u rast ci jene zlata, te sepostavlja pitanje kako reagovati,odnosno treba li uop{te reagovati",pita se taj list.
Lju di zlato kupu ju kaoosiguranje protiv inflaci je ili eko-nomske katastrofe, ili jednostavnozato {to misle kako }e njegova ci-
jena i dalje rasti.
Kao dokaz za to list navodi ida je izvje{taj Svjetskog savjeta zazlato, prema ko jem se potra`nja zazlatnim polugama od 2009. godine
2013.9.2011.Ekonomija
NJU JORK - Ameri~ka kar-ti~arska kompani ja "Master-Card" u drugom tromjese~juzabilje`ila je dobit ve}u od o~eki-vane, zahvalju ju}i rastu potro{-nje i transakci ja putem kartica.
Kompani ja je izvi jestila da je uproteklom tromjese~ju ostvarilaneto dobit od 608 miliona dolara,{to predstavlja skok od 33 odsto uodnosu na isto pro{logodi{nje raz-doblje. Dobit po akci ji iznosila je4,76 dolara, dok su "Bloombergo-vi" analiti~ari u prosjeku o~ekivali4,23 dolara po akci ji.
Kvartalni prihodi pove}ali su seza 22 odsto na 1,7 mili jardi dolara.
Bruto volumen transakci ja u do-larima u drugom kvartalu porastao
je za 16,4 odsto, a volumen kupo-vnih transakci ja za 16,3 odsto,izvi jestili su iz "MasterCarda". Uposmatranom razdoblju zabilje`en
je i porast volumena prekogra -ni~nih transakci ja od 19,3 odsto tepove}anje procesuiranih transakci-
ja za 17,4 odsto.Ina~e, konkurentska "Visa" je
kra jem jula izvi jesti la da je uproteklom tromjese~ju ostvarilarast neto dobiti od 40 odsto na
LONDON - U prvoj poloviniove godine nastavio se uzlaznitrend rasta tr`i{ta malih aparataza doma}instvo u Evropi, pokazu-
je novo istra ivanje agenci je GfK.Dok je proda ja u zapadnom
dijelu Evrope rasla po stopi od petodsto, u odnosu na isto razdobljepro{le godine, istok Evrope bilje`istopu rasta od ~ak 25 odsto. Za cije-lu Evropu stopa rasta iznosi okoosam odsto.
Rusi ja je najve}e rastu}e tr i{teu Evropi, a `elju za novom kupovi-nom pokazale su i Njema~ka, Fran-cuska te Velika Britani ja. Dvocifreni
rast proda je zabilje en je u Ukra jini,Poljskoj, Rusi ji, e{koj.
^ini se da je razdoblje krize,barem za male aparate za doma}in-stvo, pro{lost. Proizvodi ko ji suzna~ajni je rasli na istoku Evrope su
cilindri~ni usisiva~i pra{ine, bojleri,ure|a ji za pripremu hrane, pegle naparu, aparat za automatsku pripre-mu espreso kafe.
Rastu proda je ure|a ja za do-ma}instvo doprinosi i kanal klasi-~ne proda je u trgovinama, ali iproda ja putem Interneta. Rast on-lajn proda je u Evropi iznosi tri od-sto.
Segment ure|a ja za njegu ti je-la, ko ji uklju~u je elektri~nu ~etkicuza zube, fen za kosu, depilatore, bri-
ja}e aparate za mu{karce, {i{a~e ko-se i trimere, raste po stopi od sedamodsto. (poslovni.hr)
KrizaRazdoblje krize,barem za maleaparate zadoma}instvo,pro{lost
MOSKVA - Rusi ja je smanji-la izvoz naf te u zemlje van Za je-dnice nezavisnih dr`ava u sedamovogodi{njih mjeseci za 3,3 odstou odnosu na isti period lani, na124,403 miliona tona.
Fizi~ke koli~ine ruskog izvozanaf tnih derivata su od januara do ju-la opale za 7,8 procenata, s tim {to jeizvoz dizela smanjen za 11,7 odsto,
lo`-ulja za sedam procenata, dok suisporuke benzina porasle za 32,2procenta, objavila je ruska Federalnacarinska slu`ba.
Vrijednost sedmomjese~nogruskog izvoza energenata porasla jeza 31,4 odsto na godi{njem novou iu izvoznoj strukturi u ovom periodu
~inila je 73 odsto ukupnog izvoza uzemlje van bli`eg okru`enja (71,6
odsto u istom periodu lani).U zemlje ZND Rusi ja je sma-
Rast tr`i{ta aparata
za doma}instvo
Rusi ja smanjila iz
RAST CIJENA PLEMENITOG ME
"Zlatni bapuc
Razlozi: Ljudi zlato kupu jukao osiguranje protiv
inflaci je ili ekonomskekatastrofe, ili jednosta vnozato {to misle kako }e
njego va ci jena i dalje rasti
Potra`nja za zlatomi draguljima,ko je kupu jemou zlatarama,se smanjila
i v i{e nego udvostru~ila, te sadaiznosi 850 metri~kih tona na godi-nu. Ovo se odnosi uglavnom nazlato ko je je kupljeno i sto ji pohra-njeno, dok ljudi ~eka ju da mu ci je-na jo{ poraste.
Me|utim, dalje se ka`e da sepotra`nja za zlatom i draguljima,ko je kupu jemo u zlatarama, zapra-vo od 2004. godine smanjila za 18odsto.
"Finansijska revoluci jadodatno potpoma`e takvim {pe-kulaci jama. Rani je su zlato mo-gli kupiti samo trgovci, i to oddistributera i proizvo|a~a. Nisusvi mogli oti}i na Internet, kli-knuti i kupiti zlato na tr`i{tu pu-tem fondova u stranoj valuti, ko jisada sadr`ava ju oko 2.250 me-tri~kih tona zlata, odnosno iznosistovjetan godi{njoj proizvodnjitog dragocjenog metala", navodilist.
Me|utim, upozorava se da,ba{ kao i nov~anice, zlato vri jedisamo onoliko koliko ljudi vjeru juda vri jedi, i upravo ga zbog togaponekad nazivaju varvarskom os-tav{tinom. Ako neko drugi ne pri-pisu je zlatu istu vri jednost kao i vi,nemate sre}e. Onima ko ji smatra jukako }e zlato biti vri jedno akodru{tvo u potpunosti krahira, tvr-dim da bi im oru`je i konzerve utom slu~aju bile mnogo vredni je.Razmjerna beskorisnost zlata po-tpomogla je po~etku govorkanja o
"balonu".Problem ko ji se nalazi pred
regulatorima jeste pitanje jesu li
ove {pekulaci je prirodne, razboritamjera opreza usl jed rizika, ili ljudinerazumno gomila ju sve vi{e zlatai tako stvara ju "balon" ko ji }eprsnuti.
^ak je i Alan Grenspan,biv{i predsjednik Ameri~ke bankesaveznih rezervi, jo{ 1996. godineizrazio mi{ljenje kako se tr`i{te"iracionalno razmahalo". Kao uslu~aju internet "balona" ko ji serasprsnuo 2000. godine, zna}emoda li je ovaj "balon" zaista posto-
jao samo ako i kada vri jednost zla-ta padne.
U knjizi "Iracionalno obilje",Rober J. [iler s Yalea prim je}ujeda se baloni stvara ju kad ljudipo~nu kupovati najnovi ju razvika-nu stvar. Oni, naime, prihvate da
je upravo to postalo vri jednost ko- ja mi jenja pravila igre i ko ja nemo`e propasti. [to vi{e ljudi kupu-
ju navedeno dobro, to se vi{e po-ve}ava ju {pekulaci je i tr`i{namahnitost.
Prema profesoru [i-leru, klju~ni pokreta~ "balona" udana{njem modernom dobu su In-ternet i medi ji. Ako gledate televi-zi ju, sigurno }e vam se u~initi dase stvorio "balon" zlata. Trenutnoposto ji gomila reklama ko je nasuvjerava ju na kupovinu zlata. Te-levizijski komentatori govore o to-me kako }e ono dose}i ci jenu od2.400 dolara po unci, {to bi tek biopravi rekord.
Ali regulatori okli jeva ju jedna-ko kao i u slu~aju internet "balona"
i prenaduvanih ci jena nekretnina.(The New York Times)
21
. . .Berze najslabi je uposljednjih 26 mjeseci
LONDON - Akci je naevropskim berzama oslabilesu ju~e na najni`i nivo u po-sljednjih 26 mjeseci pod uti-ca jem bo jazni da zvani~nicine mogu da na|u stalno rje-{enje za du`ni~ku krizu uevrozoni i po ja~anog strahaod bankrota Gr~ke.
Francuske banke, ko je suveoma izlo`ene dugovima pe-
rifernih zemalja evrozone, naro~ito su te{ko pogo|ene zbog bo jazni da biagenci ja "Moody's" mogla da im umanji kreditni rejting posli je tromje-se~ne analize.
BNP Pariba, Societe General i Credit Agrikol oslabile su za 11,1 do 12odsto. Evropski bankarski indeks STOKS 600 oslabio je za 4,7 procenatai trenutno je najmanji od marta 2009. godine. (Agenci je)
. . .U Rusi ji 100 no vihhotela do 2020. godine
MOSKVA - Najve}i svjetski hotelski lanac, britanska "Interconti-nental Hotels Group" (IHG) planira da u Rusi ji i u Za jednici nezavi-snih dr`ava (ZND) do 2020. godine otvori 100 novih hotela, saop{tio
je u Moskvi Ejron Libinson, zamjenik predsjednika kompani je uZND.
On je dodao da kompani ja planira da u narednoj deceni ji za {est putapove}a prisustvo u Rusi ji.
"Rusi ja je odli~na prilika da predstavimo na{e hotele, kao {to su 'Kraunplaza' i 'Holidej in'. @elimo da doprinesemo da ljudi iz ostalih di jelova svi-
jeta upozna ju bogatu kulturnu ba{tinu ove zemlje i njenih prirodnih bogat-stava", izjavila je Angela Brav, izvr{ni direktor kompani je, ko ja je stigla uMoskvu u delegaci ji s britanskim premi jerom Dejvidom Kameronom.Britanska kompani ja IHG je grupa ko ja posjedu je najve}i broj soba u svi-
jetu. (Agenci je)
. . .Smiri vanje cijena prioritetNarodne banke Kine
PEKING - Kineska cen-tralna banka objavila je ju-~e da je smirivanje visokihpotro{a~kih cijena i daljeekonomski prioritet, iako jeinflaci ja blago smanjena uavgustu.
Narodna banka Kine oglasi-la se u trenutku kada investi-tori ~eka ju da vide da li }ecentralna banka smanjiti ka-mate ili preduzeti neke drugemjere kako bi se izborila s
usporavanjem globalne ekonomi je.Banka je saop{tila da su neki faktori ko ji su inflaci ju u julu doveli na
maksimum za 37 mjeseci od 6,5 odsto stavljeni pod kontrolu. U avgustuse inflaci ja spustila na 6,2 dosto.
Za avgustovsku inflaci ju najzaslu ni ji je skok cijena hrane od 13,4 od-sto. U julu je hrana poskupjela jo{ vi{e, za 14,8 odsto.
Rast cijena hrane posebno zabrinjava u Kini, gdje siroma{ne porodicepolovinu prihoda tro{e na hranu. (Beta)
. . ."Suzuki" prekinuopartnerstvo sa VW-om
TOKIO - Japanski "Suzuki" okon~ao je finansijsko i poslovno par-tnerstvo sa njema~kim "Volkswagenom" (VW), poslije seri je nespo-razuma izme|u dvije kompani je, saop{tila je Uprava "Suzuki ja" uToki ju.
VW je kupio 19,9 odsto akci ja u "Suzuki ju" decembra 2009. godine,poslije procjene da }e obje kompani je imati koristi od udru`ivanja, prijesvega u sektoru razvo ja hibridne i tehnologi je izrade malih automobila,prenijele su agenci je.
Udru`ivanje vrijedno 1,7 miljardi evra (2,3 mili jarde dolara), me|utim,pre`ivljavalo je te{ke dane da bi "Suzuki" nedavno upozorio da je njegovaautonomi ja ugro`ena i da je tretiran kao jedna od fili jala "Volkswagena",{to ni je bilo predvi|eno dogovorom o saradnji.
Odbor direktora "Suzuki ja" odlu~io je da raskine partnerstvo sa VW"zbog zabrinutosti da }e izgubiti autonomi ju. (Agenci je)
UKRATKO
la fizi~ke isporuke naf te za 63,4sto, na 2,713 miliona tona.
U pore|enju sa pro{logodi{-m sedmomjese~nim periodom, fi-ki izvoz derivata naf te opao je za,5 procenata (benzina za 62,9 od-, kerozina za 66 procenata), dok
su isporuke lo`-ulja porasle za 52, adizel goriva za 9,9 odsto)
Vrijednost izvoza energenata uZND porasla je za 28,3 odsto na go-di{njem nivou, i u strukturi ruskogizvoza u te zemlje u~estvovala je sa58,9 odsto (49,9 odsto lani).
Rusko ministarstvo za ekonom-ski razvoj prognozira da }e opada-
ju}i trend u izvozu naf te potra jati."U 2013-2014. godini o~eku je
se pad izvoza bez obzira na povoljneprilike na svjetskom tr`i{tu naf te",navodi to ministarstvo u svo joj pro-cjeni soci jalno-ekonomskog razvo jaRusi je. Za teku}u godinu Ministar-stvo procjenju je smanjenje izvozanaf te za dva odsto na 244,5 miliona
tona.Ruske naf tne kom-
pani je pove}ale su ispo-ruke naf te svo jimrafineri jama zbog ras-tu}e tra`nje derivata na do-ma}em tr i{tu.
Ukupan izvoz prirodnog gasa izRusi je je za sedam mjeseci ove go-dine porastao za 14,5 odsto na 100,5mili jardi kubnih metara. Zemljamavan okru`enja Rusi ja je isporu~ila69,1 mili jardu kunih metara ili 9,3odsto vi{e nego u istom razdobljulani, dok je izvoz u ZND porastao za31 odsto na 31,4 mili jarde kubnihmetara.
Rusko Ministarstvo za eko-
nom skirazvoj povisilo je svo ju prethodnuprognozu ovogodi{nje eksploataci jegasa za sedam mili jardi kubnih me-tara na 672 mili jarde kubika, {to }ebiti najvi{i nivo u istori ji proizvo-
dnje gasa u toj zemlji.Pro{le godine u Rusi ji je proi-
zvedeno 650 mili jardi kubnih me-tara gasa. Prognoza je pove}anana osnovu rasta tra`nje gasa nadoma}em tr`i{tu i zbog planiranegasifikaci je ruskog Dalekog isto-ka. (Agenci je)
Jezik: S Penelope jo{ nisam snimala,upra vo tu scenu priprema ju. Go vori}emomalo na na{em i na engleskom jeziku.
Penelope }e neke re~enicego voriti i na na{em
jeziku, ali }e ve}inatoga biti snimana
na engleskom jeziku, reklaMufti}e va
Mirsa da LINGO
Prva scena itali janskogfi lma "Venu to almondo" ili "Dva putaro|en" itali janskog
reditelja Ser|a Kastelita, u ko- jem glavnu ulogu tuma~i oska-rovka Penelope Kruz, snimljena
je ju~er na jevrejskom groblju uSara jevu.
Ju~er u ranim jutarnjim ~asovi-ma cesta prema gradu bila je bloki-rana, a kamioni i prikolice filmskeekipe bili su parkirani na cesti is-
pred kapelice na jevrejskom groblju.Novinarima pristup setu ni je bio
dozvoljen, tako da su sa "sigurne"
udalje-nosti mogli
promatrati {ta sede{ava.
Svi su od ranih jutarnjih sati ~e-kali zvi jezdu filma i "neuhvatljivu"Penelope, ko ja ve} peti dan boravi uSara jevu i koliko-toliko uspje{no iz-bjegava objektive kamera i fotoapa-rata.
Dva sata nakon {to suobavljene sve tehni~ke pripreme za
snimanje prve scene, u d`ipu taureg
ispred novinarskih ekipa pro{la jegotovo pa neprepoznatljiva PenelopeKruz.
Fotoreporteri su, i sami zbunjeni,poku{avali snimiti `enu u automobi-lu, te je snimiti u razgovoru s osoba-ma iz ekipe filma, iako ni sami nisubili sigurni da je prava osoba u kadru.
Nakon {to su novinari kontakti-rali osobe iz produkci je, potvr|enoim je da to je jeste {panjolska glumi-ca, te da je za potrebe uloge njena ko-sa potpuno druga~i ja, da ima periku,te da je i kompletna {minka ura|enatako da ona djelu je stari je.
Novinari i fotoreporteri su, iakonezadovoljni, odahnuli, jer su kona-~no mogli snimiti vi{e fotografi ja po-znate glumice, ko ja danima izbjegavamedi je.
Film "Venuto al mondo" ili"Dva puta ro|en" je baziran na roma-nu, bestseleru Margarete Macantini,itali janske spisateljice i supruge Ser-|a Kastelita.
Pri~a je vezana za rat u Bosni iHercegovini, a Penelope Kruz glumi
udovicu Gemu, ko ja nakon rata dola-zi u Sara jevo kako bi svom sinu Pje-tru pokazala mjesto u ko jem je ro|ennjegov otac, ali i saznala kako je po-ginuo fotoreporter Di jego, ko ji je bio
njena velika ljubav.Sama oskarovka Penelope Kruz
je ve} izjavila da ju je knjiga "Venutoal mondo" nau~ila vi{e o ratu negobilo ko ja druga knjiga ko ju je pro~i-
13.9.2011.
K a f a ik r o f ne zap o li c a j c e k o ji o b e z b je | u ju m je s t o sni ma n ja
Uslo viBh. glumci nisuna vikli na"normalne"uslo ve snimanja
Britanski supermodel, glu-mica, TV voditeljka i "Play-boyeva" manekenka, KeliBruk (31) po javila se na za-bavi u Londonu, ko ja je or-
ganizovana u najpoznati jemvozu na svi jetu "OrientExpressu". Atraktivna glumica stigla je
na zabavu u duga~koj crnojhaljini sa zlatnim ukrasima nale|ima.
Izgledala je poput holivud-ske dive, a pa`nju je najvi{eprivla~ila svo jim zavidnim de-kolteom.
Biv{a vjerenica Bili ja Zejnapoznati ja je po fantasti~nomti jelu i sklonosti da ga pokazu-
je bez zadr{ke, nego po fil-mskim ulogama.
Ipak, njena uloga ko ja je os-tala zapa`ena je u filmu"Three", ko ji je snimila sa Zej-nom, a gdje se po javlju je kao
od majke ro|ena.Kako je radnja filma smje-
{tena na egzoti~no ostrvo nakojem se nalazi bra~ni par injihov batler, glavna glumicave}inu filma provodi djelimi-~no ili potpuno obna`ena.
Hrvatski pjeva~ @ak Ho-udek gra|evinskoj firmi ko jamu je gradila ku}u dugu je oko40.000 maraka, a kada se to-me doda ju kamate i tro{koviadvokata i notara, dug dosti e
iznos od oko 80.000 maraka.Pjeva~ je po~etkom godineizjavio da se ne stidi duga jerni je zadovoljan izvr{enim ra-dovima. Daniel [eni~njak,gra|evinar ko ji je na Houde-kovoj ku}i u Samoboru pos-tavljao betonske plo~e i krov,
ka`e da }e, ne bude li platiodug, pjeva~u biti zapli jenjenaimovina.
"Govorio mi je da je zado-voljan i da }e sve platiti u ro-ku. Kada je trebalo da plati,medi jima je rekao da radovinisu dobro napravljeni. Vjero-vatno je misli da }emo gasponzorisati. Kako da ne", ka-`e [eni~njak.
Doda je da je razo~aran jer jeHoudek promi jenio broj da biizbjegao kontakt.
"To je lopovsko pona{anje.Jednom sam oti{ao do njegada razgovaramo, ali ni je mi`elio otvoriti vrata iako je biou stanu. Posli je mi je slao po-ruke u ko jima je pri jetio da }ezvati polici ju. Zar je to nor-malno", pita se gra|evinar.
Keli Bruk pokazalaza vidan dekolte
Nakon {to je poni jela titu-
lu Miss Globe BiH 2011, Sa-rajku Selmu Ajnad`i}o~eku je vi{e od mjesec danapriprema za svjetskiizbor Miss GlobeInternational, nako ji }e otputova-ti kra jem okto-bra.
Te pripre mesu ve} po~eleprvi dan na-kon izbora, au okviru pri-prema misse uljep{avau salonu lje-
pote "Mo{us trend", redovno
trenira u fitnes klubu "Atlan-tis", dok joj haljine za svjet-sko finale priprema ofici jelnidizajner izbora Istok Brati}.
Ajnad`i}eva je obave-zna poni jeti i naci-
onalni kostim ko ji je modna kreaci jas prizvucima bh.tradici je, a naci-onalni kostim zamis priprema radi-
on ica "Etno" izBreze. Ajnad`i}eva je dosadradila kao model u
modnoj agenci ji"Nova Mas",stu dentkinja
je na Fakulte-
tu politi~kihnauka u Sara je-vu, svira violinui ima ambici juda se i daljeprofesionalnonastavi bavitim a n e k e n -stvom.
@ak Houdek dugu je80.000 maraka
Trening
U okvirupriprema Ajnad`i}e varedo vnotrenira ufitnesklubu
a, te da vjeru je kako }e uloga uom filmu biti jedna od najva ni jihnjenom gluma~kom ivotu.
U ovom filmu nekolikoa~ajnih uloga ostvaru ju i bh.umci, a jedna uloga povjerena je i. glumici Minki Muf ti}, ko ja je~er na snimanju iznenadila novi-re jer je sama, na svo ju inici jati-, do{la da ih pozdravi i ka`e{to o svo joj ulozi.
"Dobila sam ulogu Anele, ko jauklju~ena u potragu za fotoreporte-m Di jegom. Radnja filma se de{a-u sada{njosti i pro{losti, odnosno u
dnjem ratu. Scenarij je vrlo obimananimljiv i mislim da reditelj Kaste-o ima materi jal za dva filma, a nedan", rekla je novinarima Muf ti}e-
ko ja je za ovu priliku na{minkanamaskirana kao starica.
Istakla je da je ekipa velika i dase jako dugo spremali za snimanjeog filma.
"Ja }u snimati nekoliko dana. Snelope jo{ nisam snimala, upravoscenu priprema ju. Govori}emo
malo na na{em i na engleskom jezi-ku. Penelope }e neke re~enice govo-riti i na na{em jeziku, ali }e ve}inatoga biti snimana na engleskom jezi-ku. Drago mi je {to radim s njom, jerpo{tu jem je kao koleginicu. Smatramda nema hoda ju}ih bogova i da jeBog samo jedan, i on ne hoda ze-mljom", prokomentarisala je Muf ti-}eva upit novinara kako joj se ~ini
saradnja s oskarovkom i da li joj tokao glumici pri ja.
Doda je kako su uslovi zaglumce na snimanju odli~ni, te daglumci iz BiH nisu naviknuti na ova-ko dobre uslove.
"Mi smo navikli na ne{to skro-mni je uslove snimanja, ali ovo {tosad imamo na snimanju je normalnoza velike filmske produkci je. Za nasu BiH to je veliki luksuz i bilo bi li je-po da i mi ovdje sve to imamo", rekla
je Muf ti}eva.Ju~er je ekipa filma "Dva puta
ro|en" snimala i u dvori{tu ku}e Ali- je D`erd`eleza u op}ini Stari grad uSara jevu, a danas se snimanje nastav-
lja na sara jevskom aerodromu.Snimanje }e u Sara jevu tra jati
do 21. septembra, nakon ~ega se eki-pa nekoliko dana seli na Kor~ulu uHrvatsku, a zatim u Rim. Planirano jeda se snimanje u Sara jevu nastavi uzadnjoj sedmici oktobra i prvoj se-dmici novembra.
Za ketering ekipe filmana snimanju brine se nekoliko itali-
janskih restorana iz Beograda, a i ve-liki dio tehni~ke opreme iznajmljen
je u Srbi ji. Podr{ku u realizaci ji ovogfilmskog pro jekta producentima izItali je pru a ju i sara jevske producen-tske ku}e "Deblokada" i "Pro.ba" izSara jeva.
KnjigaOskarovkaPenelope Kruz je
ve} izja vila da ju je knjiga "Venuto
al mondo"nau~ila vi{e oratu nego biloko ja drugaknjiga ko ju jepro~itala
Frizer i {minker na licumjesta i uvi jek na raspolaganju
Ljubav me pokre}eRaz go va ra la: Bla `enka LE JI]
Dado Gli{i}, banjalu~kipjeva~ ko ji je kari jeruizgradio van granicana{e zemlje, nakon pet
godina pauze ponovo se vra}a nascenu i to sa novim singlom "Ne-ponovljiva".
Iako ga ni je bilo u medi jima,tokom pauze vri jedno je radio naotvaranju vrhunskog analognogstu di ja "The Best" u gradu naVrbasu, u ko jem }e ugostiti brojnedoma}e, ali i muzi~are iz regiona.
NN:
Pet godina ni je Vas bilo
na sceni i sada se vra-}ate sa novim singlom. Mo`ete linam otkriti zbog ~ega ste bili ta-ko dugo odsutni?
GLI[I]: Posle albuma "Stobespu}a" desilo se mnogo razlogaza pauzu, po javilo se more lo{ihpesama i izvo|a~a ko ji su bukval-no kupu ju}i termine bili ba{ dos tazastupljeni u medi jima. Bio samzgro`en na tu celu jef tinu pri~u, ni-kada nisam bio sklon jef tinoj po-pularnosti i odlu~io sam se povu}ina neko vreme, a ujedno i po~etiraditi na mom novom studi ju i pe-smama za novi album.
NN: O kakvom studi ju jeri je~?
GLI [I]: Odlu~io sam daotvorim vrhunski analogni studio.Ka`u da je jedan od boljih i lep{ihu regionu. Na tome sam i radioovih proteklih godina u Banjaluci.Jedan od razloga za moj odlazak uBeograd bio je upravo taj {to ni-sam imao gde da se muzi~ki izara-zim u pravom smislu. U Beogradunisam imao nikoga i morao samsam svo jim kvalitetom da se borimza svo ju pozici ju, dok Banjalu~anisada ima ju mene i mogu odmah dapresko~e taj te`i put ko ji sam ja
morao da pro|em.NN:Koga }ete, pored Ba-
njalu~ana, ugostiti usvom studi ju?
GLI[I]: Pored mo jih Banja-lu~ana u studi ju }e snimati i mno-go mo jih kolega iz Beograda, jersam tamo `iveo i komponovao,radio aran`mane za mnoge odnjih i do`iveo veliki uspeh sasvo jim prvim albumom "Ljuba-vi". Bio sam gost @eljku Joksi-movi}u u "Beogradskoj areni"pred 20.000 ljudi, To{etu Proes-kom u Banjaluci, a i izdvo jilisu se mnogi hitovi poput
"Sto bespu}a", "Di{em, al' nisam`iv", "Dobar i lud"… Nedavnosam bio i sa Dinom Merlinom uSara jevu i podr`ao me u celoj ovojpri~i o mom studi ju "The Best".
NN:Otkrijte nam ne{to opovratni~koj numeri?
GLI[I]: Posle pet godinapo javi}u se sa pesmom pod nazi-vom "Neponovljiva". Autor pesmei aran`mana sam ja, tekst pi{e Mi-ro Janjanin i to je kona~no jednaprava banjalu~ka pri~a, na ko jusam mnogo ponosan.
NN:Mo`emo li posli je ovepauze o~ekivati "no-
vog" Dadu Gli{i}a, sa ne{to dru-ga~i jim muzi~kim stilom?GLI[I]: [to se ti~e zvuka i
same produkci je aran`mana, mno-gi }e se pri jatno izne-
naditi. Kona~nosam zado-voljan ka-ko to svezvu ~i idruga~i- je je od
onoga{ t o
sam rani je radio, ali je su{tina ista.
NN:Va{e balade "Sto be-spu}a" i "Di{em, al' ni-
sam `iv" bile su veliki hitovi.Kakvi su Vam planovi za nasta-vak kari jere?
GLI[I]: [to se ti~e planova -kada ka`ete da imate neki plan,Bog se samo nasme{i. Sve }e i}isvo jim tokom jer jedino tako imasmisla, ali bi}u ne{to aktivni ji umedi jima nego rani je.
NN:Sa kim biste voljeli sa-ra|ivati i mo`da sni-
miti duet?GLI[I]: Ovde u regionu sa
Gibonni jem. Volio bih da se ni jesve tako tragi~no zavr{ilo, da samimao priliku sara|ivati i sa Mila-nom Mladenovi}em. Svaki put serastu`im kada spomenem EKV.Bio je to veliki bend, najbolji.
NN:Koliko je te{ko danasbiti muzi~ar i uspjeti u
tom poslu kada svako ko imanovac mo`e snimiti album?
GLI[I]: Svako mo`e da sni-mi album i to su instant peva~i ko jiproizvode samo formu, ali ne}esvako opstati u muzici, a kamoliostaviti ne{to {to }e da tra je. Ne-mam sada neku speci jalnu kritikuna sve to, ali da ni je sme{no bilo bi`alosno.
NN:[ta je to {to Vasvodi u ovom poslu
i {to Vam da je snagu daidete napri jed?GLI[I]: Inspiraci-
ju i snagu mi da je lju-bav i to je osnovnimoj pokreta~.
NN:Ima te liu planu
nastupe na nekimfes tivalima uidu}oj godini,
ili koncertepo regionu?
G L I -[I]: Na-ravno dabih volioda imam{to vi{e
koncerata i
dru `enja salju dima ko jiima ju respe-kta za muzi-ku ko justvaram.
Studio: Tokom pauze radiona otvaranju vrhunskog
analognog studi ja "The Best"u Banjaluci
Osta je vjeran
svom
muzi~komstiluFOTO NN
Razo~arenjePauzu
napra vio jer se u to vri jemepo ja vilomnogolo{ihpjesama iizvo|a~a
Pjesme "Sto bespu}a" i "Di{em, al'nisam `iv" i dalje su jako pupularne
osta ju zauvi jekmladi duhom.Banjalu~kimuzi~ar MiroJanjaninna{ao se me|umali{anima ko jisu u Dje~i jempozori{tu RSgledali predstavuakrobatsko-umjetni~ke trupeiz Kine. Vje{tine
mladih umjetnikaprobudile su uJanjaninusje}anje nanajbezbri`ni jiperiod u`ivotu ~ovjeka,djetinjstvo.
Pored vru}ih politi~kih tema ko jima se svakodnevno
bavi, romana "Prsti ludih o~i ju", ko ji sve vi{e osva ja ~i-tala~ku publiku, ali i knji`evnu kritiku, iz radionice Raj-ka Vasi}a, izvr{nog sekretara SNSD-a i knji`evnika,nedavno je iza{la i stara JNA "a`da ja" u novom ruhu.Ri je~ je o AR 55 kampanjoli iz 1958. godine, za ko ju jesve uradio svo jim rukama. Vozilo rata u Vasi}evoj "re-`i ji" pretvoreno u vozilo bo ja, radosti i lepr{avosti za -divlju je poglede mnogih prolaznika u centru Banjaluke.
Izop{ten:Ostali ~lano vi
grupe ve} su~uli nekoliko
no vihpjesama, aline i Ri~ards
vor PA VLO VI]
Nakon {to je Kit Ri~ards usvo joj autobiografi ji "@i-vot" rje~ito i slikovitoopisao ta{tinu i egocen-
~nost pri jatelja Mika D`egera,ontmen "Rolling Stonesa" neli vi{e ~uti za "prvu gitaru"og benda.
Naime, D`eger je toliko ljutRi~ardsa da planira proslaviti 50dina benda bez legendarnog gi-iste.
Bend bi trebalo da za-ira u londonskom klubu "Mar-ee", gdje je imao prvi nastup, alivri je|eni D`eger u planove ni je
uklju~io svog kolegu Ri~ardsa. Jo{ni je zaboravio da je gitarista podi je-
lio informaci ju da gospodin D`egerima vrlo mali penis.
Osim toga, D`eger je proteklegodine udru`io snage s muzi~arima
poput D`os Ston, Dejva Stjuarta,Damiana Marli ja i AR Rahmana,ko ji }e mu pomo}i u stvaranju no-
vog albuma.Ostali ~lanovi "Stonesa" ve} su~uli nekoliko novih pjesama, ali ne iRi~ards. Me|utim, to hladnokrvnogKita sigurno ne dira previ{e.
Ri ~ards i D`eger sezna ju od kada je Ri~ards imao samoosam godina i Ri~ards navodi da jeu pri jateljstvu ko je tra je pedeset go-dina valjda normalno da do|e do za-si}enja, iako ne propu{ta kazati da jeD`egerov karakter takav da je s njimnemogu}e ostati u sjajnim odnosi-ma.
Ri~ards se ~esto i sprdao s D`e-gerom, a naro~ito kada su u pitanjubile `ene. Naime, za "Stonese" je bi-lo nekako logi~no da povremeno di-
jele `ene, {to zaista ni je bilo ~udno jer je za njima stalno hodala hordaobo`avateljki. Ri~ards tvrdi da su`ene bile puno zadovoljni je s njim,nego s D`egerom, jer je imao "malualatku", a to je znao zato jer su muto rekle ljubavnice ko je su pri je biles D`egerom. Jedna od njih je Meri-
jen Fejtful, uz ko ju je za jedno s Ri-~ardsom vezana jedna od najve}ih
legendi {ezdesetih."Meri jen i ja smo bili u
mo joj ku}i u Suseksu. Bila je to no}seksa i LSD-a. Odjednom je u ku}uupala polici ja s nalogom za pretragui naravno da su na{li hrpu LSD-a.Kroz razne pri~e ko je su pri~ane otoj no}i, ispalo je da je Meri jen u tre-nutku kada je upala polici ja bila unekakvoj kompromitu ju}oj pozi s~okoladicama mars. Naime, kada stena LSD-u padne vam {e}er i rastevam potreba za slatkim i zato smoimali gomilu ~okoladica po krevetu.Sve ostalo {to ste ~uli o tim ~okola-dicama, da je Meri jen s njima ko zna{to radila, ni je istina. Kunem vam seda ih je samo jela", pi{e Ri~ards.
jam knjige "Banjaluka2011" otvori}e ve~eras u18 ~asova vrata za posje-
tioce, ko ji }e u narednih sedamdana imati priliku da u`iva ju unovim knji`evnim izdanji ma,
dru`enju sa piscima te ostalimzanimljivim sadr`a jima.
[esnaesti po redu Sa jam knjigeu gradu na Vrbasu ove godine seodr`ava u Sportskoj dvorani "Bo-rik", u ko joj }e se na}i vi{e od 60izlaga~a iz Srbi je, Hrvatske, Ukra ji-ne i BiH.
Pozdravnu besjedu govori}epjesnik, romansi jer, ese jista i liko-vni kriti~ar iz Srbi je Dragan Jova-
novi} Danilov.Izme|u ostalih, svo jaizdanja u Banjaluci }e predstaviti"Laguna", "Mono & Manjana","Kreativni centar", "Dereta" iz Beo-grada, a ove godine svoj {tand }eimati Udru`enje izdava~a Republi-ke Srpske, za jedno sa Udru`enjemknji`evnika Republike Srpske Po-dru`nica Banjaluka.
Sa jam knjige "Banja luka2011", ko ji se odr`ava pod motom"Iskoristi dan, knjiga je tvoj izbor",kao i prethodnih godina organizu je"Glas Srpske", a Petra Ivi}, rukovo-dilac Sajma, na javila je da }e bitiorganizovano i dru`enje poznatih
pisaca sa ~itaocima, kao i promoci jenovih izdanja.
@iri ko ji }e odlu~ivati o nagra-dama na ovogodi{njem sajmu ~ini-}e Milenko Sto ji~i}, predsjednik, iSanja Macura i Valentina Mileki},
~lanovi.Nagrada "Mo{tanica" bi}e do-
di jeljena za izdava~ki poduhvat go-dine, a nagrada "Gomionica" zanajbolju knjigu za djecu.
Za najbolju knjigu iz sa-
vremene knji`evnosti bi}e dodi je-ljena nagrada "Liplje", dok je na-gra da "Stuplje" predvi |ena zanjegovanje pravoslavne tradici je iduhovnosti. Zlatna, srebrna i bron-zana plaketa "Gutenberg" nami je-
njene su najbolje proizvedenimknjigama.
Kao i prethodnih godina sa jam}e raditi od 10 do 20 ~asova, a ula-znice }e biti napla}ivane simboli-~no, jednu marku.
Ve~eras po~inje Sa jam knjige u Banjaluci
Praznik pisane ri je~i@iri: O nagradama naovogodi{njem sajmu
odlu~i va}e `iri ko ji }e ~initiMilenko Sto ji~i}, Sanja Macura
i Valentina Mileki}
BesjedaPozdra vnubesjedu go vori}epjesnik,romansi jer,ese jista i liko vnikriti~ar iz Srbi jeDraganJo vano vi}Danilov
Pjesma, gluma i poneka suza re-me su koncerta Radeta [erbe-ije i benda "Zapadni kolodvor"r`anog u nedjelju u tuzlanskom
osanskom kulturnom centru.U svo joj impozantnoj kari jeri ovotre}i put da [erbed`i ja gostu je uzli. Prvi put je to bilo 1992, a dru-1998. godine.Uvi jek me sre}a obuzme kada
m me|u dragim ljudima, a takavdefinitivno slu~aj kada sam u Tu-Trenutno `ivim u Ri jeci i mogu-
je da }emo se ~e{}e vi|ati", kazaoRade [erbed`i ja nakon tuzlan-og koncerta.Ci jeli koncert bio je obasut emoci-ma, a naro~ito u trenucima reciti-nja stihova pjesme "Dosljednjeg daha", posve}ene njego-m pri jatelju iz Vinkovaca, te prili-m izvedbe neponovljive "Ne dajInes".Mnogi me pita ju kako je 'Ines' ilje popularna, a ima 39 godina.sto ji nekoliko razloga zbog ~egato tako. Ri je~ je o bo`anstvenoj
esmi napisanoj rukom Arsena De-}a, ko ju upotpunju je izvanrednauzika. U doba kada je snimana, jam bio mlad i jako popularan glu-
mac, a poezi ja Arsena Dedi}a bila jeiznimno ci jenjena. Dakle, ri je~ je ipri jateljstvu dva ~ovjeka, a obi~annarod voli pri jateljstva. Ja sam je~esto recitirao, onda smo je snimili i'Ines' je postala hit. Malo me ~udi{to i dana{nje generaci je 'otka~e' na'Ines'", ka`e [erbed`i ja.
Za njega ka`u kako je najbolji glu-mac me|u pjeva~ima i najbolji pje-va~ me|u glumcima. A on kaotakav uskoro }e se oku{ati i u re`i-serskim vodama.
"U Makedoni ji pripremam svojfilm 'Oslobo|enje Skoplja'. Ri je~ jeo poznatoj pozori{noj drami Du{a-na Jovanovi}a. Vidio sam kakostranci vole tu pri~u, pa sam odlu~ionapraviti film", isti~e [erbed`i ja.
O svi jetu filma i svjetlima Holivu-da ka`e:
"Mene tamo vide kao stranogglumca uprkos godinama rada nanjihovim prostorima. Kad im je tre-bao Rus, ^eh, Poljak, Hrvat i takodalje, ja sam igrao, jer je to nemino-vnost. Ma, snimao sam ja i mnogodrugih filmova u ko jima nisam bioRus, jer jednostavno to tako ide ka-da ste u Holivudu", zaklju~u je raz-govor Rade [erbed`i ja, ko jeg suTuzlaci nagradili dugim i zaslu`e-nim aplauzom.
evena VR@INA
Model pori jeklom iz BiH
Andrej Pe ji} izazvao je mnoga opre~nami{ljenja kada je ne-
vno snimio kratak spot za pje-micu "Happy Birthday To You"
tilu slavne Merilin Monro.
Pe ji} je enstveni ji nego ikad, ubi jeloj izazovnoj haljini sa {min-kom i frizurom po ugledu na Meri-lin.
Klip je dio modnog filma"Norman D`in", ko ji se trenutno
snima, a ~i ja radnja prati ekscentri-~an ivot Andre ja Pe ji}a.
Pe ji}, ko ji je manekensku kari- jeru po~eo pri je dvi je godine u Mel-burnu, nova je senzaci ja u svi jetumode i sve tra`eni ji model.
Za manje od godinu dana pos-tao je za{titno lice kampanja MarkaD`ejkobsa i @an-Pola Goti jea, anjegovo lice zanimljivo je i slavnimfotografima.
Za francus ki "Vogue"snimali su ga Mert Alas i MarkusPigot, a ~uveni Stiven Majsel foto-grafirao ga je za itali janski "Vogue".
Sve je vi{e poznatih kreatora
ko ji Pe ji}a anga`uju da na modnimpistama nosi njihove `enske kole-kci je, pa je tako na pariskoj Sedmicimode u vjen~anici zatvorio revi juGoti jea.
Devetnaestogodi{nji Pe ji}, ko ji je ro|en u Tuzli, nema nikakav pro-blem da dugo sto ji na {tiklama, nitida nosi najzahtjevni je revi je, a crno-bi jele fotografi je na ko jima se po ja-vio u liku slavne dive MerilinMonro samo su jo{ jedan u nizu do-
kaza kolika je mo} transformaci jeovog mladi}a.Pe ji} je u jednom od svo jih in-
tervjua priznao da je po~eo da obla-~i `ensku odje}u u 13. godini, kada
je prvi put i ofarbao kosu u platinas-to.
"Kada sam po~eo da eksperi-menti{em s obla~enjem, `elio samda se osje}am sre}no, kada pogle-dam u ogledalo da budem zadovo-ljan svo jim izgledom. Oduvi jeksam `elio da izgledam li jepo, kao{to svaka ena eli", ka`e Pe ji}.
S obzirom na to da je biosuvi{e enstven da uspi je kao mu{ki
model u Australi ji, sre}u je prona-{ao u Londonu, gdje ga je otkrilaSara Dukas, agentica ko ja je otkrilai Kejt Mos. Danas radi i `enske imu{ke revi je.
Andrej Pe ji}kao Merilin Monro
No vosa|aniodu{e viliTrebinjce
Srpsko narodno pozori{te No-vi Sad je u nedelju nave~e, tre-}eg dana festivala "Dani Malihstvari - Trebinje 2011", izazvaloodu{evljenje publike predsta-vom "Greta, stranica 89", ra|e-nom po tekstu Luca Hibnera i ure`i ji Borisa Li je{evi}a.
Izvanrednu povratnu spregupublike sa scenom primi jetili sui glumci Jasna \uri~i} i BorisIsakovi}, ko ji su nakon predsta-ve istakli da su odmah nakonprvih aplauza shvatili da igra jupred dobrim poznavaocima tea-tra.
"Predstavu sa devet pri~a, ko- je se bave odnosima izme|uglumca i reditelja, ali i stvara-njem dramskog komada, publi-ka je prepoznala na pravi na~in,prihvata ju}i te odnose, ne samokao one iz gluma~ke sfere, ve}kao odnose izme|u radnika i {e-fova, direkotra i sekretarica isli~no. Mnogi u ovoj predstavimogu prepoznati sami sebe",rekla je \uri~i}eva.
Ona je, kako ka`e, glumila sa-mu sebe u sradnji s razli~itimrediteljima, a reditelje je briljan-tno i s mnogo energi je odglu-mio Isakovi}, ko ji se, kakoka`e, jo{ rani je upoznao s rado-zna lo{ }u trebinjske publike
tokom snimanja filma o Sr|anu Aleski}u "Krugovi".Sino} je na programu trebalo
da bude drama Du{ana Kova~e-vi}a "@ivot u tesnim cipelama",a izvodi}e je Gradsko pozori{teValjevo.
V.D.
Koncert za pam}enjeRadeta [erbed`i je
Kreatori: Sve je vi{e poznatihkreatora ko ji Pe ji}a anga`uju
da na modnim pistama nosinjiho ve `enske kolekci je
enstvenostenstveni ji jeego ikad, ui jeloj izazo vnojaljini saminkom irizurom pogledu na
MOS KVA - Aleksanda rGalimov (26), hoke ja{ Lokomo-tive i jedan od dvo jice pre`ivje-lih u padu aviona jak-42 ublizini Jaroslavlja, preminuo jeu bolnici od zadobi jenih povre-da, saop{teno je ju~e iz bolniceu Moskvi.
"Uprkos primjeni svih najsa-vremeni jih na~ina li je~enja, Ale-ksandar Galimov preminuo je odposljedica zadobi jenih opekotina",navodi se u saop{tenju Instituta za
opekotine u Moskvi Vi{nevski.Ljekari su bili nemo}ni
jer su povrede bile prete{ke. Na-
kon pada aviona njegovo stanjebilo je izuzetno te{ko."Paci jent je bio u kriti~nom
stanju i ni je bio sposoban za drugeoperaci je. Nakon {to su mu otka-zali bubrezi zbog trovanja krvi,stavili su ga na di jalizu", kazao je
jedan od ljekara i dodao da je srce{ampiona stalo ju~e u 9.30.
"Organizam mu je biosasvim iscrpljen od borbe. Od 90odsto ope~ene ko`e, 70 odsto bilesu duboke opekotine", dodao jeljekar.
U putni~kom avionu jak-42ko ji se sru{io 7. septembra nedale-ko od ruskog grada Jaroslavlja po-
ginulo je 43 ljudi. Avion je zaka~io antenu prili-
kom poli jetanja, sru{io se i zapa-lio na 500 metara od aerodroma.
Me|u `rtvama su ~lanovi lo-kalnog hoke ja{kog tima Lokomo-tiva, ko ji je krenuo na utakmicu u
bjeloruskoj pri jestonici Minsku.Nesre}u su jedino pre`i-
vjeli, ali sa te{kim povredama, pi-lot Aleksandar Sizov i hoke ja{ Aleksandar Galimov.
Nakon Galimove smrti, nes-tao je ci jeli hoke ja{ki tim Loko-motive. Posljednji pre`ivjeli jo{ sebori za `ivot. (Agenci je)
NOVI CRNI BILANS STRAVI^NE AVIO-NESRE]E U RUSIJI
Opekotine: Ljekari su bilinemo}ni. Od 90 odsto ope~eneko`e Galimovog, 70 odsto bilesu duboke opekotine,kazao ljekar
BorbaPosljednjipre`i vjeli pilot
AleksandarSizov jo{ se boriza `i vot
Preminuo iposl jedn ji hoke ja{
Avion se sru{io i zapalio na500 metara od aerodroma
GETEBORG - Osumnji~e-teroristi, ko ji su uhap{eni uedskom gradu Gete borg,og toga {to su navodno pri-emali veliki teroristi~ki na-
ad, bili su pove za ni samalskom grupom Al [ebab,enose {vedski medi ji.
Naime, speci jalna jedinicaedske polici je uhapsila je ~eti-osobe u Getebo rgu pod su-njom da su pri pr ema leoristi~ki napad.
Prema prvim izvje{ta-ma, uhap{ eni su pripr ema lientat uz upotrebu bombi i va-nog oru`ja, objavio je u ju~e
gionalni list "GT".Ovu vi jest ni je potvrdila ni
edska obavje{tajna slu`ba, nilici ja, ko je su samo dale kra-
k izvje{taj o ovim hap{enjima.Hap{enja su izvedena u su-
tu kasno nave~e, po{to je na
stotine ljudi evakuisano iz gete-bor {ke zgrade "Roda Sten", apolici ja je saop{tila kasni je da jeevakuisana umjetni~ka galeri ja"Roda Sten" zbog mogu}e opa-snosti po "`ivot, zdravlje ili zna-~ajno o{te}enje imovine".
List "GT" speku li {e da je
me ta tero ri sta bio{vedski umjetnik LarsVil ks, ko ji je dobione ko li ko pri je tnjismr}u od Al [eba banakon {to je 2007. godi-ne naslikao proroka Muha-meda s ti jelom psa.
Ono {to je poznato jeste da je trebalo da bude prisutan nave li kom kokt elu u ovojumjetni~koj galeri ji, ali sena kra ju, ipak, ni je po ja-vio.
Iako je sa mVil ks na svom blogu
pro{le nedj elje napi sao da }epratiti doga|aj u ovoj umjetni -
~koj galeri ji, on je za"GT" izjavio daipak ni je planiraoda do|e.
"N isam na-mjeravao da do|em,ali vrlo je mogu}e
da sam upravo ja bioplanirana meta. Ako su u
pitanju islamisti, onda je definitivno sve
mogu}e", rekao je Vilks.
Ina~e, hap{enje je izvela eli-tna jedinica za borbu protiv tero-rizma ko ja djelu je pri {vedskojpolici ji, a u umjetni~kom centru,u trenutku kada je upala polici ja,bilo je nekoliko stotina ljudi.
"GT" prenosi da je po-lici ja detaljno pretra`ila zgraduumjetni~kog centra, te da je obi-la sedam sefova.
In a~e, orga ni za to r i oveumjetn i~ke ve~e ri nisu dobi li
obja{njenje za-{to je polici ja
upa la, niti da li
je neko od gosti jubio meta.
Gadafi je vi komandosiponovo napada ju
TRIPOLI - Gadafi jeve snage,iznenada, upale u rafineri ju u RasLanufu i ubile 15 pobunjenika, aposli je napada nestale u pustinji.
Istovremeno, ustanici nailaze na`estok otpor u poku{a ju da zauzmuBa ni Valid i Sirt. Gradove brani zna-tno vi{e Gadafi jevih boraca nego {tosu pobunjenici mislili. Eksplozi je idim vidljivi su i oko aerodroma uTripoli ju.
Najmanje 12 ustanika poginulou obra~unu frakci ja me|u pobunjeni-~kim snagama u planinama Nafusa.
Sukob je izbio zbog pli jena.Libi ja je ponovo po~ela da proi-
zvodi naf tu u zapadnom di jelu, rekao je ministar unutra{njih poslova te ze-mlje i dodao da }e ve}i dio proizvo-da biti u prometu u "najskori jojbudu}nosti". Libi ja ima najve}e re-zerve sirove naf te u Africi, a oko 85odsto izvozila je u Evropu.
Ministar pravde Nigera potvrdio je da je Saad, jedan od sinova Mu-amera Gadafi ja, u{ao sa jednim kon-vo jem i devetoro ljudi na teritori ju teafri~ke dr ave. (RTS)
Atentat: Uhap{eni su naj vjero vatnijepripremali atentat na {vedskog umjetnikaLarsa Vilksa, ko ji je trebalo da bude iz vr{enu umjetni~koj galeri ji "Roda Sten",za vri jeme koktela
Otvoren Memori jalni
trg posve}en `rtvama
NJU JORK - Memori jalnig posve}en `rtvama 11. sep-mbra otvoren je ju~e za ja-ost, dan nakon obilje`avanja
10. godi{njice najve}eg teroris-ti~kog napada u ameri~koj is-tori ji.
Odmah po otvaranju, hiljade
lju di krenule su da obi|u ovajspomenik.
Memori jalni trg otvoren jena mjestu na ko jem su se nalazi-le kule blizn aki nje Svjetskogtrgovinskog centra (STC) u Nju-
jorku na ko ji je, izme|u ostalog,izvr{en napad.
Ovaj trg okru`u je vi{e od400 stabala, a tu su i staze ko jevode do spomenika, me|u ko ji-ma je i "stablo opstanka" - azij-ska kru{ka ko ja je prona|ena uru{evinama i ponovo je zasa|e-na.
Pristup trgu }e biti ograni~enna najvi{e 1.500 posjetilaca odje-dnom.
Trg pored "nulte ta~ke", gdje je2001. godine poginulo oko 3.000ljudi, za jedno sa muze jom, kako seo~eku je, posta}e jedna od glavnihturisti~kih atrakci ja u gradu.
Na prostoru oko "nulte ta-~ke", od sada dominira oblako-der, pod nazivom "Kula jedan" ine{to je vi{a od dvije sru{ene ku-le, a za jedno sa antenom dosti`e541 metar i najvi{a je zgrada uSAD.
Sa druge strane, u ponedje-ljak su u okviru obilje `avanjaove godi{njice pu{tene i laserskezrake, ko je su simboli~no usmje-rene prema nebu kako bi ozna~i-le sru{ene tornjeve STC.
Zrake su se mogle vidjeti sud alj eno sti od 96 kilo meta ra.^ak 88 ogromnih reflektora oba-sjalo je nebo u znak sje}anja napoginule. Autori ka`u da je na-kon napada ovo bilo prvo svjetlona tom mjestu i znak povratka`ivota. (Agenci je)
Te ro ris ti
po ve za nis A l [e ba bom
" Pa l i " o s u m n j i ~ e n i za
p r i p r e ma n j e v e l i k o g
t e r o r i s t i ~ k o g na pa da u [ v e d s k o j
PosjetaHiljade ljudikrenule daobi|u ovajspomenik
Slika Vilks 2007.godine naslikaoprorokaMuhamedas tijelom psa
rg otvoren na mjestua ko jem su se nalazileule bliznakinje
omalskaeroristi~karupa Al [ebab
Lars Vilks ve}dobio nekolikopri jetnji smr}uod Al [ebaba
Evakuisana umjetni~ka galeri ja"Roda Sten" zbog mogu}e opasnosti
NAJROBI - U po`aru ko ji jeizbio poslije ek splozi je naf tovoda upredgra|u Najrobi ja, prijestonice
Keni je, poginulo je vi{e od 100 lju-di."Prema na{oj procjeni, stradalo
je vi{e od 100 ljudi, ima na desetineugljenisanih tijela", izjavio je portpa-rol polici je Tomas Atuti za Franspres.
On je dodao da je broj sigurnove}i od sto.
Naime, nafto vod pro-lazi kroz gusto naseljenu industrijskuzonu, okru`enu gustom {umom.
Eksplozi ja se dogodila u indus-trijskoj zoni Lunga Lunga, ko ja jeokru`ena slamovima najsiroma{ni jih
`itelja kenijske pri jestonice.Od ja~ine eksplozi je, stradali sui stanovnici tog siroma{nog naseljako ji nisu bili u neposrednoj blizininaf tovoda.
Mnogi ljudi iz slama uhva}enisu u po`aru, a stravi~nim scenamasvjedo~io je i reporter agenci je AFP.
Prema rije~ima o~evidaca, ljudisu pri{li naf tovodu da bi sakupili go-rivo ko je je po~elo da curi. U tomtrenutku, gorivo se zapalilo, najvje-
rovatni je zbog ba~enog opu{ka, po-slije ~ega se dogodila eksplozi ja.
"Do{lo je do curenja naf te izpumpi, ljudi su krenuli sakupljati go-rivo", ispri~ao je stanar siroma{nognaselja D`ozef Mvego.
"Nakon toga do{lo je do jakogudara, velike eksplozi je, svugdje jebilo vatre i dima", dodao je.
"Ljudi su poku{avali daizvuku 'ka{i~icu goriva' iz naf tovo-da", objasnio je zvani~nik Crvenog
krsta, doda ju}i da je organizaci jauputila tim na mjesto nesre}e.
Prema rije~ima izvje{ta~a, va-trogasci su hemijskom pjenom gasilivatru dok su polici ja i vojska bloki-rale podru~je.
Kenijski vatrogasci ju~e su seborili sa po`arom, ali ga{enje ote`a-va lo{ pristup naselju. Polici ja i voj-ska su ogradile podru~je.
Povri je|eni su prevezeni u bol-nicu Mater, a stanovnici obli`njihzgrada evakuisani. Strahu je se kako}e broj biti i ve}i, jer eksplozi je nepresta ju.
Sli~ne nesre}e ~esto sede{ava ju u Africi, 2009. godine u za-padnoj Keni ji poginulo je 122 ljudi,ko ji su poku{avali da izvuku gorivoiz prevrnutog tankera. (Agenci je)
LONDON - Obalu Velike Bri-tani je pogodio je ju~e uragan "Ka-tia" za ko ji meteorolozi ka`u da jenajgori u zadnjih 15 godina.
Olu ja je doni jela vjetrove ko jiduva ju brzinom od oko 130 kilometa-ra na ~as i talase visoke po nekolikometara ko ji zapljusku ju luke.
Iako je ri je~o "ostacima" ura-gana ko ji je pre{ao
Atlantski okean, me-teorolozi su izdali upo-zorenja za [kotsku, SjevernuIrsku, sjeveroistok i sjeverozapad tedi jelove Midlandsa i Velsa. Tako|e je
za unutra{njost izdato upozorenje odpoplava, jer je olu ja doni jela i obilneki{e.
Zbog jakog vjetra otkazani subrzi tra jekti. Organizatori Kupa
Amerike u jedrenju iz vode su u ne-djelju povukli svih devet katamaranaiz sedam zemalja i prekinuli takmi~e-nje uz obalu Devona. Zvani~nici suupozorili stanovnike da budu naoprezu te da bi olu ja mogla prekinuti
drumski i `eljezni~kisaobra}aj i o{tetiti
zgrade.Najgori
udari olu jeo~ eku ju
se na sje-veru i za-p a d u
Engleske tesredi{tu i na
jugu [kotske.O~eku je se i da }e vje-
trovi duvati jo{ danas, te da }e u sutrapo~eti slabiti. (24sata)
Bez dogo vorao pitanju"Litvinjenko"
MOSKVA - Dejvid Kameron,britanski premi jer, pokrenuo je ju-~e tokom posjete Moskvi pitanjeubi jenog disidenta Aleksandra Li-tvinjenka, ali dvi je strane nisu na-{le za jedni~ki jezik o ovoj temi.
Odnosi izme|u Britani je i Rusi- je naru{eni su od Litvinjenkovogubistva u Londonu 2006. godine,nakon ~ega je Moskva odbila daizru~i glavnu osumnji~enu osobu.
Kameron je rekao nakon sas-tanka s ruskim predsjednikomDmitri jem Medvedevim da sudvi je strane postigle dogovor o
ja~anju saradnje u oblasti trgovi-ne, tehnologi je i me|unarodnihpitanja. Dodao je da ne mo`e bitisaradnje s ruskom slu`bom bez-bjednosti FSB zbog nerazja{nje-
nog slu~a ja trovanja Litvinjenkaradioaktivnom supstancom.Medvedev je izjavio da treba
po{tovati pravne tradici je objezemlje i da ruski Ustav ne do-zvoljava izru~enje ruskih dr av-ljana drugim zemljama radisu|enja. (Srna)
NJU JORK - Satelit Ameri~kesvemirske agenci je (NASA) stardvadeset godina i te`ak preko {esttona nekontrolisano se kre}e kaZemlji, na ko ju }e pasti kra jemseptembra ili po~etkom oktobra.
NA SA tvrdi kako su {anse da bilokoga od ljudi pogodi dio satelita na-zvanog UARS 1:21 milion, ali i dabi 40 odsto mase moglo pre`ivjetiprolazak kroz atmosferu.
Ri je~ je, dakle, o nekoliko tona
ko je bi se mogle sru{iti u dubineokeana, ali i na podru~ja na ko jima`ive milioni ljudi.
Razlog ovako nekontrolisanompadu je gorivo ko jeg saltelit nema
jo{ od 2005. godine. Putanja satelitase pri je pada uvi jek prilagodi kakobi pali u dubine okeana, a u ovomslu~a ju to jednostavno ni je mogu}e.
Na slu`benim stranicama NA SA mogu}e je pratiti pad ovog sateli-ta. (Agenci je)
Satelit veli~ineautobusa hrli ka Zemlji "Katia" pogodila
Veliku Britani juTalasi visoki po nekolikometara zapljusku ju luke
EKSPLOZIJA I PO@AR U NAFTOVODU U KENIJI TR A GE DI J A
Ti jela: Eksplozi ja, ko ja sedogodila kad su ljudi sakupljali
gori vo ko je je curilo iznafto voda, osta vila za sobom
na desetine ugljenisanih tijela
@iteljiMnogi ljudi izslamo va,najsiroma{ni ji`itelji Najrobi ja,uhva}eni suu po`aru
Opu{akkriv za vi{e odstotinumrtvih
Vatrogasci hemijskom pjenom gasili vatruFOTO BETA
Strahu je se kako }e brojnastradalih biti i ve}i, jer
Srbi janski odbojka{ i reprezentativacan Miljkovi} ro|en je 13. septembra79. godine u Ni{u.
Svo ju profesionalnu kari jeru zapo~eo jePartizanu 1997. godine. Za jedno s An-jom Geri}em igrao je u itali janskom
ubu Lube Ma}erata. Igra na pozici ji ko-ktora i visok je 206 centimetara. U ljeto07. godine pre{ao je u Roma volej.
Na zavr{nom turniru Svjetske lige uogradu 2005. godine dobio je priznanjenajboljeg igra~a i osvo jio ~ek od 40.000lara, a tako|e je progla{en i za najboljeg
servera i dobio jo{ 17.500 dolara.Na Evropskom prvenstvu u Rusi ji 2007.
godine progla{en je za najboljeg poentera
{ampionata. Na zavr{nom turniru Svjetskelige 2008. godine dobio je priznanje zanajboljeg poentera lige. Na OI 2008. u Pe-kingu osvo jio je peto mjesto. U julu 2008.potpisao je s gr~kim Olimpi jakosom ugo-vor vri jedan 500.000 evra.
Sa svo jom vi{egodi{njom partnerkom,umjetnicom @eljkom Mi}anovi}, s ko jomse zabavljao skoro devet godina, o`enio se26. avgusta 2008. godine.
^ang Kai{ek izabran je za predsjednikaKine na dana{nji dan1943. godine. Bio jekineski vojsko vo|a ipoliti~ar. Nakon SunJatseno ve smrti pos-ta je vo|a Nacionalnestanke, Kuomintan-ga. U prvom gra|an-
skom ratu vodio je usa vezu s komunisti-ma sje vernu ekspe-dici ju protiv ratnih
vo|a da ujedini Kinu,iz ko je je 1928. iza{aokao pobjednik. To-kom drugog i tre}eggra|anskog rata po-ku{ao je uni{titi ki-neske komuniste, alinacionalisti~ke susnage pora`ene te suse morale po vu}i na
Taj van, odakle je idalje obavljaodu`nost predsjedni-ka Republike Kine.
klju~ci (stru ja, voda, telefon),1/1, ili mi jenjam za odgovara-
ju}e u Hrvatskoj. Telefon:051/307-088. UK
Proda jem vagu od 1 do 500kg. Telefon: 065/488-368. MK
Proda jem ku}u u SanskomMostu na placu 966 m2, urednadokumentaci ja, blizu bolnice.Telefon: 065/371-300, 066/844-782. BK
Proda jem staru ku}u u ru{e-vnom stanju, stru ja, asfalt,oku}nica 15 dunuma, od asfaltapet m, ^esma. Telefon:065/687-851. BK
Proda jem manju ku}u i desetdunuma zemlje uz magistralni
put Banjaluka - Pri jedor, kod"Petog neplana" ili mi jenjam zastan u Banjaluci. Tele fon:066/626-734. BK
Hitno i povoljno proda jem
sre|enu useljivu ku}u spratnicu(dva ulaza, dva stana, velikagara`a, pomo}ne prostori je),Banjaluka. Telefon: 066/347-480. BK
Proda jem ku}u u Kuljanima(dva lokala). Telefon: 065/348-559. BK
Prodajem nedovr{enu ku}u idunum zemlje u Drakuli}u. Te-lefon: 051/380-032, 051/381-441. BK
Proda ja
Proda jem vikendicu sa baze-nom, Slatina. Telefon: 065/018-
100. MK
Proda jem vikend ku}u 80 m2
u na se lju \ombe, ^elinac,1.000 m2 oku}nice (vo}njak).Telefon: 051/217-264, 065/739-
941. BK
Proda jaProda jem dvosoban stan 43
m2, u blizini Pravnog i Eko-nom skog fakul teta, 2. sprat.90.000 KM za gotovinu, hitno.Telefon: 065/562-426. MK
Proda jem stan 39 m2 u Ul.Novice Cerovi}a 15, bez posre-dnika. Telefon: 065/561-509.MK
Proda jem nove useljive sta-nove 41 i 42 m2 u Banjaluci,
naselje Ada, Ul. vojvode StepeStepanovi}a. Telefon: 065/518-
375. MK
Pro da jem garsonj eru uMrkonji} Gradu. Telefon:065/699-304, 065/511-170. MK
Proda jem (mi jenjam) renovi-
ran stan 86 m2 u centru, Penta-gon, povoljno. Telefon:065/927-540. MK
Proda jem dvosoban stan 50m2 s terasom, 2. sprat, lift, cen-tralno gri janje, u na ju`em cen-tru Pri jedora ili mi jenjam zaodgovara ju}i u Banjaluci. Tele-fon: 065/793-103. MK
Proda jem stan 45 m2 u Pri je-doru, nase lje Pe}ani, 1.000KM/m2, ili mi jenjam za stan iliku}u u Banjaluci. Telefon:065/483-930. MK
Proda jem stan u Banjaluci.Telefon: 062/988-504. BK
Proda jem stan 46 m2 u No-vom Sadu, Ulica Du{ana Vasi-
lja 24, ulaz 67, 1. sprat, ili mi je-njam za odgovara ju}i u Banja-lu ci, mo`e i razmje napo dstana rstva. Tele fon:065/439-055, 050/211-033. BK
Proda jem dvosoban stan 62m2 na Star~evici. Tele fon:051/470-519, 065/966-294. BK
Proda jem jednosoban stan 40m2 u na ju`em centru grada, Ga-
jeva 14, vlasni{tvo 1/1. Telefon:051/217-554. BK
Proda jem renoviran dvoipo-soban stan 64 m2 na Star~evici,3. sprat, 120.800 KM. Telefon:066/710-588. BK
Proda jem stan 62 m2 u Pri je-do ru, prizemlje. Tele fon:061/790-420. BK
Proda jem dvosoban stan 65m2, 1. sprat, Ulica Du{ka
Ko{~ice, 1.750 KM/m2. Tele-fon: 066/260-838. BK
Proda jem dvosoban stan 48m2, 1. sprat, Obili}evo, Ul. cari-ce Milice, 82.000 KM. Telefon:065/887-684. BK
Proda jem stan 63 m2 u centru
Zenice (kineski zid), 10. sprat,ili mi jenjam za stan u Banjalu-ci. Tele fon: 062/432-054,065/912-059, 032/221-677. BK
IzdavanjeIzda jem namje{ten dvosoban
stan kod "Sirana", poseba nulaz, dvi je klime, parking, TV,Internet, besplatno gri janje. Te-lefon: 065/973-991, 065/610-103. MK
Izda jem zaposlenom samcumanji namje{ten stan u ku}i,naselje Ko~i}ev vi jenac, kodZelenog mosta, centralno gri ja-
nje, parking. Telefon: 066/265-127. MK
Stanovi
Vikendice
Ku}e
34 Oglasi 13.9.2011.
svojim~itaocima daju
mogu}nostobjave
BESPLATNE ^ITULJEu kojoj se objavljuje smrt najbli`ih dimenzije 82x70 mm)Sve druge objave i formati se napla}uju po cjenovniku.
NEZAVISNE NOVINE
Tu`nim srcem javljamo rodbini i pri jateljima da je u nedjelju 11.9.2011. u 62. godiniiznenada preminuo na{ dragi
BRANISLAV (Steve) \UKI]
Sahrana }e se obaviti u utorak 13.9.2011. godine na ^eni}a groblju.Povorka kre}e ispred ku}e `alosti u 13 ~asova.O`alo{}eni: supruga Ilinka, sin Ljubi{a, k}erka Ljiljana, brat Tomislav, sestreDraginja, Milica, Nevenka i Radojka, unu~ad te ostala rodbina, pri jatelji i kom{i je.
B^
Tu`nim srcem javljamo rodbini i pri jateljima da je 12.9.2011. u 84. godini preminuona{ dragi
DU[AN - DULE (Mitrov) KOVA^EVI]1928-2011.
Sahrana }e se obaviti u Grahovu, Crna Gora.O`alo{}eni: sinovi Vladimir i Vo jislav, sestre Aleksandra i Du{anka, snaheIrena i Ginka, unu~ad Sofi ja, Anja, \or|e i Ivan te ostala rodbina, pri jatelji i kom{i je.
B^
Tu nog srca javqamo rodbini, pri jateqima i poznanicima `alosnu vi jestda je 10.9.2011. u 58. godini preminuo na{ dragi
DRA GAN (Ne |e) LU KI]1953-2011.
Sa hrana milog nam pokojnika obavi}e se 13.9.2011. godine u 14 ~asova nagrobqu u Gradini.Pogrebna povorka kre}e ispred ku}e `alosti.O`alo{}eni: majka Bosiqka, supruga Smiqana, sinovi Ne|o i Zoran,brat Zoran, sestra Jovanka, kumovi, pri jateqi te ostala mnogobrojnao`alo{}ena rodbina.
Izda jem namje{ten dvosobanan u centru grada, 600 KM,l. kralja Alfon sa. Telefon:5/705-460. MK
Izda jem jednosoban stan 402 u centru grada. Zvati posli je ~asova. Telefon: 065/567-9. BK
Izda jem na Star~evici namje-en dvosoban stan 75 m2, cen-alno gri janje, tri le`aja. Ci jena
re`ijama 500 KM. Telefon:1/429-780. BK
Izda jem famili ji nov poluna-
e{ten dvoiposoban stan (ga-`a, lift, centralno gri janje),. bra}e Jugovi}a 23, Mejdan.lefon: 065/217-909. BK
Izda jem nov jednosoban stanparnim gri janjem, Ul. bra}egovi}a 29, Obili}evo. Tele-n: 065/539-699. BK
Izda jem ozbiljnim studenti-a i licima namje{ten dvoso-n stan u Jevrejskoj ulici,ntar (gri janje, klima, kablov-a, parking) na du`i period.lefon: 065/663-203. BK
Izda jem namje{ten jednoso-n stan u Novoj varo{i. Tele-
n: 065/735-286. BK Izda jem dvosoban stan u Bo-
riku. Telefon: 066/406-580. BK
Izda jem jedno soban nam- j{ten stan (c. gri janje) u ku}i naPetri}evcu i namje{tenu garso-njeru u centru grada. Telefon:066/328-532. BK
Izda jem nov polunamje{tenstan porodici, Ulica majke Ju-govi}a 24, 2. sprat, lift, balkon,300 KM. Telefon: 065/217-909.BK
placu 1.100 m2 i jedna nova iz-gradnja), 680 m2 zemlje, Ul.Novaka Piva{evi}a Banjaluka,2,5 km od glavne po{te, ravanpl ato 17 dunu ma. Tele fon:065/510-196, 051/420-190.PK
Povoljno proda jem placeve
na po~etku [argovca, stru ja,voda, 1/1. Telefon: 0049/73-17-23-61. BK
Proda jem plac 688 m2 u ^e-smi 1/1, UT uslovi, dozvolje-na gradnja. Tele fon:065/317-840, 051/313-116. BK
Proda jem plac 460 m2 u La-zarevu, Ulica knjaza Milo{a39. Dozvoljena gradnja poslo-vno-stambenog objekta 400m2. Telefon: 065/529-471. BK
Proda jem u Mahovljanimadvi je parcele zemlje 8 i 12 du-numa, pogodno za gradnju.Telefon: 037/687-347. BK
Proda jem plac 623 m2 u Ka-ranov cu, uz Vrbas. Telefon:065/978-775. BK
Proda jem tri placa u ^esmi,1/1, dozvo lje na gradnja, uzasfaltni put. Telefon: 066/400-279, 065/282-916. BK
Pro da jem place ve na Pe-tri}evcu 1. Telefon: 065/704-681. BK
Proda jem tri dunuma zemljeu La kt a{i ma. Tele fon:066/837-879. BK
Hitno proda jem 4.500 m2
zemlje u Zalu`anima, samo50.000 K M i l i 11 ,50KM/m2. Tele fon: 065/526-708. BK
Proda jem gra|evinsku par-celu na Petri}evcu, Ljev~anskaulica. Telefon: 051/282-085.BK
Proda jem ~etiri dunuma ze-mlje u ^okorskim polj ima,200 m od konji~kog kluba, pa-piri uredni, voda, stru ja. Tele-fon: 066/646-702. BK
Proda jaProda jem (mi jenjam) merce-
des C klase, 200 CDI, 2005.godi{te, crveni, registrovan. Te-lefon: 066/340-937. MK
Proda jem mercedes B klase180 CDI, proizveden 2008, svaoprema, registrovan do avgusta2012. Telefon: 065/629-030. MK
Proda jem d`etu turbo dizel,g. p. '85, u voznom stanju, po-voljno. Telefon: 065/681-462.BK
Proda jem pe`o 307, 2.0 HDI,g. p. 2004, pre{ao 110.000 km,re gi strovan do ma ja 2012,12.800 KM. Telefon: 066/710-588. BK
Proda jem o~uvan reno kam-
pus, gara`iran, prvi vlasnik. Te-lefon: 065/519-276. BK
Proda jem ford eskort kara-van 1.6 benzin, 16v, '97. g. p.,registrovan do decembra 2011,klima, servo, ABS, el. podiza~i,air beg, 4.200 KM. Telefon:065/528-238. BK
Proda jaProda jem di jelove limari je,
mehanike i enteri jere za eskort1.6 dizel bi jeli i eskort 1.4 ben-zin plavi, uredni papiri, povo-ljno. Telefon: 065/894-570. BK
Proda jaProda jem skuter keeway 150
cc, registrovan na dvi je sobe,kao nov, nov akumulator, 900KM. Hitno. Telefon: 065/572-611. MK
Turisti~ka agenci ja "Hilan-dar" organizu je pokloni~koputovanje u Ostrog 15. sep-tembra sa besplatnim trodne-vnim bora vkom u Budvi.Tele fon: 051/465-210,065/644-500. MK
Zgodna djevoka `eli da joj se javi simpati~an mu{karc. Tele-fon: 065/906-729. MK
Ekstra momak (24) tra`iaktivnog mu{karca od 19 do 35
godina za diskretno dru`enje,Bi jelji na i okolina. Telefon:066/075-501. MK
Iskren momak tra`i djevojkuili razvedenu do 35 godina radipovremenog vi|anja. Telefon:065/466-690. MK
PonudaKonobar sa iskustvom u ka-
fe-restoranskom poslu potrebanza rad u Banjaluci, poznavanjeengleskog i osnova uslu`ivanja.Telefon: 065/685-423. MK
Potrebna `ena ili djevojka za~uvanje dvo je djece u Nje-ma~koj. Telefon: 0049/56-12-01-68-999. BK
Knjigovod stvena agenci javr{i usluge iz ra~unovodstveno-knjigovodstvene oblasti priva-tnim preduze}ima, SUR, SR,STR. Telefon: 065/926-300. MK
Profesor matematike, na pos-tdiplomskom studi ju, da je in-strukc i je iz mate matike
u~enicima i studentima. Po po-trebi dolazim na adresu. Ci jenapovoljna. Telefon: 066/233-318. MK
Popravljam sve vrste foto-apara ta. Miki. Telefon:065/573-349. MK
Proda jem ploter A1 hp desi-gnjet 100 sa grafi~kim kompju-terom P4 3000 Hz. Telefon:065/880-372. MK
Hitno proda jem veoma po-voljno dva simpo le`aja, klik-klak. Telefon: 065/326-262,065/746-271. MK
Proda jem profesionalnu vitri-nu za kola~e i vitrinu za slado-led, itali janska proizvodnja, dvam du`ine, pogodne za ve}eugostiteljske i market objekte.Mo`e 50% kompe nzaci ja i50% ke{. Telefon: 065/685-423.MK
Pro da jem kasa pulto ve skompletnom instalaci jom i po-kretnom trakom, du`ina 3,10m, {irina 1,20 m. Kase mo`etepogledati u prodajnom centru"Centrum" Zalu`ani. Telefon:065/896-422. BK
Proda jem komplet dje~ju so-bu, dva kreveta sa du{ecima,dva ormari}a, dvi je radne stoli-ce i vitrinu ru~ni rad. Telefon:065/846-016. BK
Hitno proda jem alumini jum-ski kiosk u trgovinskom centruu Boriku, 2.000 evra. Telefon:065/526-708. BK
Hitno i povoljno proda jemnekori{tenu TA pe} 3. Telefon:
066/257-678. BK Proda jem kopilit staklo 8 m2,
260x26 cm. Telefon: 065/011-065. BK
Instrukci je iz matematike isrpskog jezika u~enicima do VIrazreda. Telefon: 065/956-000.BK
Pro da jem mlin mio stan-dard sa vi{e priklju~aka. Tele-fon: 065/256-793,051/532-558. BK
KupovinaKupu jem zlatni lan~i}, naru-
kvicu, prsten, min|u{e, zubno
zlato, lomljeno zlato i dukat.Telefon: 065/983-661. MK
Razno
Usluge
Posao
Li~ni kontakt
Turizam
Motocikli
Auto-dijelovi
Automobili
36 13.9.2011.Oglasi
K O N K U R Sza popunu radnog mjesta:
Rukovodilac veleproda je - 2 izvr{ioca
Potrebne vje{tine i znanja:- VSS ili V[S, smjer motori i motorna vozila, auto-di jelovi- aktivno poznavanje rada na ra~unaru (MS Of fice paket)- po`eljno poznavanje engleskog jezika- komunikativnost, sklonost ka timskom radu, sposobnost planiranja i organizaci je
Prednost }e imati kandidati ko ji ima ju iskustva u robnom knjigovodstvu (rad na izradi kalkulaci ja i ra~una).
Oglas osta je otvoren 8 dana od dana objavljivanja.
Molimo vas da ponude sa biografi jom i dokazima o ispunjavanju uslova po{aljete na adresu:Vrhovac Company d.o.o., Cara Du{ana 115a, Trn, Lakta{i ili na e-mail: [email protected]
Na osnovu ~lanova 31 i 32 stav 1 Zakona o dr`avnim slu`benicima ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj118/08) i ~lana 3 Pravilnika o jedinstvenim pravilima i proceduri javne konkurencije za zapo{qavawe ipostavqewe dr`avnih slu`benika ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 68/09) Agencija za dr`avnu up-ravu r a s p i s u j e
J A V N I K O N K U R Sza upra`weno radno mjesto
I - 1. Ministarstvo za izbjeglice i raseqena lica
1.1. Sekretar Ministarstva 1 izvr{ilac1.2. Pomo}nik ministra za izbjeglice i raseqena lica u resoru za imovinskopravne poslove 1 izvr{ilac1.3. Pomo}nik ministra za izbjeglice i raseqena lica u resoru za
drugostepeni postupak, razoj, informisawe i analitiku 1 izvr{ilac1.4. Pomo}nik ministra u resoru za planirawe, projektovawe i
2.1. Pomo}nik ministra za eqezni~ki, vodni i vazdu{ni saobra}aj 1 izvr{ilac2.2. Pomo}nik ministra za po{tanski saobra}aj i telekomunikacije 1 izvr{ilac2.3. Sekretar Ministarstva 1 izvr{ilac
II - Op{ti uslovi za prijem dr`avnog slu`benika u radni odnos:
1. da je dr`avqanin Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine;2. da je stariji od osamnaest (18) godina;3. da ima op{tu zdravstvenu sposobnost;4. da nije osu|ivan za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe {est (6) mjeseci ili za krivi~no
djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u republi~kom organu uprave i5. da nije otpu{ten iz organa uprave kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Her-
cegovini tri (3) godine prije objavqivawa konkursa.
III - Posebni uslovi:Za radno mjesto ozna~eno pod brojem 1.1.- VSS - VII stepen stru~ne spreme; pravni fakultet; najmawe tri (3) godine radnog iskustva u tra`enom stepenuobrazovawa; polo`en stru~ni ispit za rad u republi~kim organima uprave.Za radno mjesto ozna~eno pod brojem 1.2.- VSS - VII stepen stru~ne spreme; pravni fakultet; najmawe tri (3) godine radnog iskustva u tra`enom stepenuobrazovawa; polo`en stru~ni ispit za rad u republi~kim organima uprave.Za radno mjesto ozna~eno pod brojem 1.3.- VSS - VII stepen stru~ne spreme; pravni fakultet; najmawe tri (3) godine radnog iskustva u tra`enom stepenuobrazovawa; polo`en stru~ni ispit za rad u republi~kim organima uprave.Za radno mjesto ozna~eno pod brojem 1.4.- VSS - VII stepen stru~ne spreme; gra|evinski fakultet ili ekonomski fakultet; najmawe tri (3) godine radnogiskustva u tra`enom stepenu obrazovawa; polo`en stru~ni ispit za rad u republi~kim organima uprave.Za radno mjesto ozna~eno pod brojem 2.1.- VII stepen stru~ne spreme; saobra}ajni ili ma{inski fakultet; najmawe tri (3) godine radnog iskustva utra`enom stepenu obrazovawa; polo`en stru~ni ispit za rad u republi~kim organima uprave; iskustvo u uprav-qawu qudskim i materijalnim resursima; poznavawe rada na ra~unaru.Za radno mjesto ozna~eno pod brojem 2.2.- VII stepen stru~ne spreme; elektrotehni~ki fakultet-smjer telekomunikacija ili saobra}ajni fakultet-smjerpo{tanski saobra}aj; najmawe tri (3) godine radnog iskustva u tra`enom stepenu obrazovawa; polo`en stru~niispit za rad u republi~kim organima uprave; iskustvo u upravqawu qudskim i materijalnim resursima; pozna-vawe rada na ra~unaru.Za radno mjesto ozna~eno pod brojem 2.3.- VII stepen stru~ne spreme; pravni fakultet; najmawe tri (3) godine radnog iskustva u tra`enom stepenu obrazo-vawa; polo en stru~ni ispit za rad u republi~kim organima uprave; iskustvo u upravqawu qudskim i materijal-nim resursima; poznavawe rada na ra~unaru.
IV
Opis poslova, status i kategorija za navedena radna mjesta nalaze se na internet stranici Agencije za dr`avnu upravu.
V
Svi kandidati koji ispuwavaju op{te i posebne uslove podlije`u javnom testirawu.Javno testirawe podrazumijeva razgovor/intervju s ~lanovima Konkursne komisije.O vremenu i mjestu javnog testirawa svi kandidati bi}e blagovremeno obavije{teni. Rezultati javne konkuren-cije, u smislu ~lana 36 stav 2 Zakona o dr`avnim slu`benicima, bi}e objavqeni na internet stranici Agencijeza dr`avnu upravu.
VI
Prijava na konkurs dostavqa se na propisanom obrascu za prijavu koji je dostupan na internet stranici Agen-
cije za dr`avnu upravu, www.adu.vladars.net, a mo`e se dobiti i u Agenciji.
Na propisanom obrascu prijave na javni konkurs kandidati su obavezni navesti ta~ne podatke o radnom mjestu iobjavqenom konkursu, li~ne podatke, podatke o obrazovawu, radnom iskustvu, dodatnim sposobnostima (znawestranih jezika i slu`ewe ra~unarom) kao i posebne izjave, a ta~nost ovih podataka kandidat potvr|uje svojim pot-pisom - uz napomenu da je ~lanom 86 stav 1 k) Zakona o dr`avnim slu`benicima, precizirano da dr`avnomslu`beniku prestaje radni odnos, pored ostalog, i u slu~aju da prilikom zasnivawa radnog odnosa pre}uti ili daneta~ne podatke koji su od zna~aja za zasnivawe radnog odnosa.
Uz prijavu na javni konkurs kandidati su obavezni prilo`iti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova ito:a) uvjerewe o dr`avqanstvu;b) qekarsko uvjerewe;v) diplomu o zavr{enoj {kolskoj spremi (priznate diplome ukoliko su ste~ene van Republike Srpske i Bosne i
Hercegovine u skladu sa Zakonom o visokom obrazovawu "Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 73/10);g) uvjerewe o polo enom stru~nom ispitu za rad u republi~kim organima uprave id) uvjerewe ili potvrdu o tra`enom radnom iskustvu.
Svi potrebni dokumenti dostavqaju se u originalu ili ovjerenoj kopiji.
Prijave se mogu dostavqati li~no, putem po{te na adresu: Agencija za dr`avnu upravu, Ulica vladike Platona bb(iza zgrade Osnovnog suda), ili elektronskom prijavom putem veb sajta Agencije s naznakom ta~nog radnog mjestaza koje se podnosi prijava. Kandidat koji podnosi prijavu putem veb sajta obavezan je dostaviti dokaze oisuwavawu op{tih i posebnih uslova u roku od 7 (sedam) dana od dana dostavqawa prijave.
Javni konkurs ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavqivawa u dnevnom listu "Nezavisne novine".
Neblagovremene, nedopu{tene, nerazumqive ili nepotpune prijave, na prijedlog Konkursne komisije, Agencija zadr`avnu upravu odbacuje zakqu~kom.
VII
Javni konkurs bi}e objavqen u dnevnom listu "Nezavisne novine" i na internet stranici Agencije za dr`avnu upravu.
D I R E K T O RDragomir Kutlija
Na osnovu ~lana 44 Statuta fakulteta, Sekretarijat Filozofskog fakulteta Isto~no Sarajevo
O G L A [ A V A JAVNE ODBRANE MAGISTARSKIH RADOVA
. Danijele Bogdanovi}Filozofska recepcija igre kao paradigme umjetni~kog stvarawa dana 11. oktobra 2011. godine, u 12asova, u prostorijama Filozofskog fakulteta Univerziteta u Isto~nom Sarajevu, Ulica Alekse
[anti}a 1, Pale.
. Sanele Bajri}Odnos mode la inte raktivnog i tradicionalnog u~ewa stranog je zika dana 26. septembra 2011. go-ine, u 12 ~asova, u prostorijama Filozofskog fakulteta Univerziteta u Isto~nom Sarajevu,
Ulica Alekse [anti}a 1, Pale.
. Daliborke [kipinaZna~aj stale{ke organizacije u~iteqa za {kolstvo i razvoj pedago{kih ideja u Bosni i Hercegovini1878-1918) dana 11. oktobra 2011. godine, u 13 ~asova, u prostorijama Filozofskog fakulteta Uni-erziteta u Isto~nom Sarajevu, Ulica Alekse [anti}a 1, Pale.
Magistarske radove zainteresovana lica mogu pogledati u biblioteci Filozofskog fakulteta sva-im radnim danom od 8 do 15 ~asova.
Ro|eni:Kristian \ur|evi}, sin Vo je i Jelene; Milica Male{evi}, k}iMilenka i Jelene; Damjan Budimir, sin Miroslava i @elja-ne; Nikolina Gruba~, k}i Jovice i Suzane; Damjan [trbac,sin Mila i Svjetlane; Sara \uri}, k}i Milana i Vesne; LukaTubonji}, sin Mladena i @anite; Aleksa Vidakovi}, sin De-
jana i Dragane; Slobodan \ur|evi}, sin \ure i Sto je; Du-{an Milakovi}, sin Aleksandra i Ljubinke.
Vjen~ani:Du{ko Kne`evi}, kerami~ar, i Bo jana Mali}, med. te-hni~ar; \or|e Pa jovi}, saobra}. tehni~ar, i Vanja Mila-novi}, trgovac; Mladen Jovanovi}, dipl. in`. po{tanskogsaobra}a ja, i Sanela Erceg, dipl. ekonomista; DaliborGrbi}, kuvar, i Nikolina Bari{i}, kozmeti~ki tehni~ar;Dragan Miljkovi}, elektrotehni~ar, i Jasna Zari}, dipl.pedagog; Zdravko Majdand`i}, ugostitelj, i Du{ka [eva,likovni tehni~ar; Vladimir Travar, veterinarski tehni~ar, iBor jana Luka ji}, vi{a med. sestra; @eljko Popovi}, prof.fizi~kog vaspitanja, i @eljka ]u{i}, dipl. menad`er javneuprave; Dario ^avi}, elektromehani~ar, i Sanja Mi ji},
frizer; Dario Gari}, elektrotehni~ar audio i video tehni-ke, i Ma ja \uki}, student; Nemanja Vidovi}, dipl. eko-nomista, i Du{ka Cigan, dipl. ekonomista; VladimirKerezovi}, elektrotehni~ar, i Mari ja [u{i}, prof. razre-dne nastave; Ranko Dobra{, pekar, i Biljana Sto ji}, tek-stilni tehni~ar; Vladimir Kremenovi}, pravni tehni~ar, iJovana Radi}, dipl. ekonomista; Mario \uki}, fiziotera-peut, i Da jana Jaglica, dipl. soci jalni radnik; Ranko [i-barevi}, fotograf, i Dragana Mati ja{, novinar; Bo janStojni}, mr istorijskih nauka, i Azra Turali}, dr stomato-logi je; Milo{ [obi}, trgovinski tehni~ar, i Tamara [eva,kro ja~; Mi jo Nenadi}, dipl. gra|. in`., i Di jana Ili{evi},vi{i esteti~ar kozmeti~ar; Nikola Bosni}, komerci jalista,i Jelena Sekulovi}, prof. razredne nastave; De jan [ipka,
elektrotehni~ar radio i video tehnike, i Sandra Dobri je-vi}, dipl. soci jalni radnik; Gojko Crnobrnja, ma{inskitehni~ar, i Nada Male{evi}, trgovac.
jedan od najpresti`ni jihpozori{nih festivala u re-
gionu "Bitef", ko ji }e od ve~erasdo 23. septembra okupiti petnaestpredstava iz osam zemalja na ne-koliko beogradskih scena.
Pored me|unarodne, Beograd-ski internacionalni teatarski festivalove godine ima}e i regionalnu di-menzi ju, jer }e biti organizovana ta-kmi ~ar ska cjelina "Region ufokusu".
Umjetni~ki direktor iselektor Jovan ]irilov na javio je dapodnaslov manifestaci je "Na usi ja-
nom limenom krovu" ozna~ava"vru}e teme" u predstavama na "Bi-tefu".
Nake od predstava ko je }e pu-
blika imati priliku da pogleda su i"Gardeni ja" u re i ji Alena Platela,pozori{ta iz Belgi je, potom "Otacna slu`benom putu" "Ateljea 212","Krici i {aputanja", Ma|arskog po-zori{ta, "Klu`", "Proklet bio izda jicasvo je domovine", Slovenskog mla-dinskog gledali{}a, "Eli jahova stoli-ca" Jugoslo ven skog dramskogpozori{ta iz Beograda i mnoge dru-ge.
Selektor ]irilov je iz-dvo jio i u~e{}e ~uvenog rediteljaFranka Kastorfa sa predstavom "UMoskvu! U Moskvu!" i HajneraGebelsa sa predstavom "Krenuosam ka ku}i, ali nisam u{ao".
Na ovogodi{ njem "Bitefu"igra~i "Bitef dens kompani je"
SA RA JE VO[F!NBMK!TLJ!NV![FK#V!twj!f!v!jhsf##Op!wbd!pe!bo!j!lf!ep
VA@NIJI TELEFONISA RA JE VOPOLICIJA...............................................................................................................122HITNA POMO]....................................................................................................124VATROGASCI........................................................................................................123"ELEKTRODISTRIBUCIJA" (KVAROVI)........................................0800201133BOLNICA "KO[EVO"................................................................................444-800TELEFONSKE INFORMACIJE.......................................................................1182"TOPLANE"........................................................................................033/650-979"VODOVOD"......................................................................................033/641-462AUTOBUSKA STANICA....................................................................033/213-100
BA NJA LUKA POLICIJA..............................................................................................................122HITNA POMO]....................................................................................................124VATROGASCI.......................................................................................................123"ELEKTROKRAJINA".......................................................................051/215-888KLINI^KI CENTAR...........................................................................051/342-100CALL CENTAR...................................................................................................1185"TOPLANA"..........................................................................................051/336-111"VODOVOD".......................................................................................051/212-428AUTOBUSKA STANICA..................................................................090/513-000
ve{}e premi jerno predstavu "Akosmo svi malo utihnuli", po kon-p tu i u koreo gra fi ji go{}e izvatske Snje`ane Abramovi}-Mil-vi}.
Uz napomenu da su ljudi danase usamljeni ji u bu~nom svi jetu
medi ja i voajerizma u tu|u inti-mnost, Abramovi}-Milkovi}evaukazu je da smo zaboravili da oslu-{ku jemo ti{inu u sebi, da smo "iz-gubili misli i osje}a je, poezi justvarnosti ko ja se obliku je u ~isto}iunutra{nje ti{ine".
Rani je mu je to predstav-ljalo kompliment, ali sada me-na d` eru Man~e ster Siti jaRobertu Man}ini ju smeta kadanjegov klub porede s velikomBarselonom.
Itali janski stru~njak isti~e da je jo{ rano praviti takva pore|e-nja, te da one samo stvara ju do-da tni, besp otr ebni priti sak nanjegove fudbalere i stru~ni {tab.
"Razumi jem da su ljudi uzbu-|eni, ali takva pore|enja nam ne
treba ju. Na{ cilj je da jo{ pobolj{a-mo igru, te da u budu}nosti osvo ji-mo Premi jer ligu i Ligu {ampiona.
Ali, dajte da vidimo {ta }e se de{a-vati do ma ja idu}e godine. Trebanam vremena", ka`e Man}ini.
Strateg "gra|ana" doda je da je klub izborio Ligu {ampionapri je nego {to je on o~ekivao.
"Man~ester Siti je kupio do-bre igra~e, radili smo vrlo te{ko izaslu`u jemo ovo {to smo ostva-rili. Ali, ima jo{ dosta prostoraza napre dak", isti~e itali janskistru~njak i nagla{ava:
"M o`e mo re}i da `e li mo
Sport013.9.2011.
Man}ini: Ne poredite nas sa B
AgueroTrudi}u se dapomognemSiti ju kaoMaradonaNapoli ju
RobertoMan}ini
Pripremio: Du{an PRA[TALO
Utakmicama prvog kola ugrupama E, F, G i H ve~eras kre-}e nova sezona Lige {ampiona,ko ju mnogi s pravom naziva ju i"liga milionera".
Pro{le sezone UEFA je, naime,na ra~un 32 kluba uputila doznake uvisini od 754 miliona evra, 413 mili-ona "fiksnih" premi ja, te 341 milion
evra iz "TV poola". Man~ester junaj-ted se ni je domogao trofe ja Lige{ampiona, ali "crvenim |avolima"osta je utjeha da su, ako ni{ta drugo,zaradili vi{e novca od Barselone,prvaka Evrope. Klub sa "Old Trafor-da" je inkasirao 53.197 miliona evra,a katalonski gigant 51 milion. Treba
imati u vidu da su "crveni |avoli"zaradili vi{e novca od televizijskihprava, jer su po pravilu ugovori tevrste daleko unosni ji za engleskeklubove. Na tre}em mjestu po zaradinalazi se ^elsi sa 44,5 miliona evra,dok su polufinalisti [alke (39,75 mi-liona) na ~etvrtom i Real Madrid(39,3 miliona) na petom mjestu.
Za svaku pobjedu ugrupi ove sezone klubovi }e biti na-
gra|eni sa 800.000 evra, a za neri je-{en rezultat upola manje. Ipak,"prava" lova klubove o~eku je nakonzavr{etka takmi~enja po grupama.Za plasman u osminu finala UEFA }e klubovima podi jeliti bonus od potri miliona evra. Nastup u ~etvrtfina-lu donosi dodatnih 3,3 miliona, a u
polufinalu premi ja rastena 4,2 miliona evra.Klubovi ko ji izbo-re pravo nastupa ufinalu Lige {ampi-ona, ko je }e se odigrati 19. ma ja2012. godine u Minhenu, dobi}e po5,6 miliona evra, a novi {ampionStarog kontinenta }e, uz ogromnusportsku reputaci ju, zaraditi i premi-
ju od devet miliona evra.
Treba, svakako, nagla-siti da najve}i evropski klubovigrca ju i u dugovima. Divovi poputBarselone, Real Madrida, Man~es-ter junajteda ili ^elsi ja du`ni susvaki po nekoliko stotina milionaevra, ali to ih ne spre~ava u dovo|e-nju novih skupih po ja~anja, a sve
zahvalju ju}i podizanju novih kredi-ta. Ovog ljeta to i ni je bilo toliko
izra`eno, ali pri je dvi je godineReal je basnoslovno tro{io.Na igra~ka po ja~anja Ma-
dri|ani su potro{ili ~ak400 miliona evra, od
toga je 96 mili-ona otpadalona transfer naj-
ve}e zvi jezde Kristi jana Ronalda.Kaka je doveden za 65 miliona,
Karim Benzema za 35, a ]abi Alonso za pet miliona evra
manje. Brojna skupa po ja~a-nja Realu se te sezone nisuba{ isplatila, barem ne u ta-kmi~arskom smislu, jernisu osvo jili ni jedan tro-
fej. Stoga je pro{logljeta predsje dnik"kraljevskog kluba"
Florentino Perez odlu-~io da ulo`i i u trenera.Milan skom Interu za@ozea Murinja pla}eno je obe{te}enje od devet
miliona evra, {to je ogromna od{tetaza jednog trenera.
Barselonini prihodi rastu,ali nedovoljno. Iako drugi {panskidiv ne tro{i toliki novac na po ja~anja,ve} se uglavnom oslanja na svo juomladinsku {kolu, dug Katalonaca jesamo 20 miliona evra manji od Re-alovog. Razlog tome le`i u velikim
platama igra~a. Svaki igra~
VE^ERAS PRVE UTA KMICE GRUPNE FAZE LI
Kre}e "liga miliB!OBT!)31/56*!
Grupa E_fm!tj!.!Cb!kfs!M/Hfol!.!Wb!mfo!tj!kb!
Grupa FPmjn!qj!kb!lpt!.!Nbs!tfmk!Cp!sv!tj!kb!E/!.!Bs!tf!obm!
Grupa GQps!up!.!\bi!ukps
BQP!FM!.![f!oju!
Grupa HCbs!tf!mp!ob!.!Nj!mbo!
Qm{fo!.!CB!UF!C/Tv!usb!)31/56*
Grupa A Nbo!•ft!ufs!T/!.!Ob!qp!mj!Wj!mkb!sf!bm!.!Cb!kfso!
Grupa BMjm!.!!DTLB!N/Jo!ufs!.!Usbc!{po!tqps!
Grupa CCb!{fm!.!!Pdf!mvm!Cfo!gj!lb!.!Nbo!•ft!ufs!k/
Grupa DEj!ob!np![/!.!Sf!bm!N/
Bkblt!.!Mj!po!
Naj vi{e zaradili pro{le sezone
MAN^ESTER J. 53.197.000 EVRA
BARSELONA 51.000.000
^ELSI 44.500.000
[ALKE 39.750.000
REAL MADRID 39.300.000
Premi je za ovu sezonu
POBJEDA U GRUPI 800.000 EVRA
REMI 400.000
OSMINA FINALA 3.000.000
^ETVRTFINALE 3.300.000
POLUFINALE 4.200.000
FINALE 5.600.000
POBJEDNIK 9.000.000
Naj ve}i du`nici
MAN^ESTER J. 800.000.000 EVRA
^ELSI 780.000.000
VALENSIJA 560.000.000
REAL MADRID 345.000.000
BARSELONA 325.000.000
ARSENAL 240.000.000
Nagrade: Pro{le sezone UEFA je na ra~un 32 klubauputila doznake u visini od 754 miliona evra,413 miliona "fiksnih" premi ja, te 341 milionevra iz "TV poola"
tativac i golman engleskog Sto-uka, na{ao se u najboljem timu4. kola engleske Premi jer lige.
Begovi} je sjajnim odbrana-
ma sa~uvao svo ju mre u u po-bjedi Stouka nad favorizovanimLiverpulom (1:0), iako su pre-ma njegovom golu upu}ena ~ak24 {uta. Osim Begovi}a, u ide-alnom timu 4. kola na{li su se:[okros (Stouk), D`ons (Man-~ester j.), Vili jams (Svonsi),King (Totenhem), Parker (To-tenhem), Meirele{ (^elsi), Silva(Man~ester S.), Runi (Man~es-ter j.), Ernandez (Man~ester j.) i
Aguero (Man~ester S.). Najbo-ljim menad`erom kola progla-{en je Heri Rednap (Totenhem).
[imuni}: Sve je mogu}e
Josip [imuni}, fudbaler Dina-ma, ne}e igrati sutra protiv Re-ala na "Maksimiru" zbog kazneko ju je "zaradio" jo{ dok je no-sio dres Herte. Ipak, iskusni de-fanzivac vjeru je da }e "modri" ibez njegove pomo}i pru`itisna`an otpor {panskom velika-nu.
"To je utakmica u ko joj ne-mamo {to izgubiti. Svi su uklubu puno radili da bi do ta-kvih utakmica do{lo, da bi seigrale u 'Maksimiru'. A u nogo-metu igra 11 protiv 11 i sve jemogu}e. Samo treba poginutina terenu i de~kima nitko ni{tane}e zamjeriti", rekao je [imu-ni}.
SP na 13stadiona
Vitalij Mutko, ruski ministarsporta ko ji je ujedno i u organi-zaci ji Svjetskog fudbalsklogprvenstva 2018. godine, rekao
je da }e se za Mundi jal u tojzemlji najvjerovatni je koristiti13 stadiona.
Iako FIFA smatra da je 12stadiona idealna brojka za odi-gravanje utakmica, Mutko ka`eda }e kona~an broj biti 13.
"Dvanaest je najprakti~ni jabrojka jer {to je vi{e gradovana ko jima se igra ju utakmice,to su ve}i tro{kovi. Nismo jo{
doni jeli kona~nu odluku i svakiod 16 stadiona je jo{ u izboruza doma}instvo, ali vjeru jemda na kra ju brojka ne}e biti ve-}a od 13 stadiona", rekao jeMutko i otkrio da }e najvjero-vatni je moskovski olimpijskistadion "Lu`njiki" biti mjestoodigravanja finalne utakmiceSP-a.
Kona~na odluka o bro ju sta-diona bi}e donesena od straneFIFA u martu 2013. godine.
Poraz InteraU posljednjoj utakmici prvog
kola "Seri je A" fudbaleri Interaprokockali su dva vo|stva pro-
tiv Palerma ko ji je na kra ju sla-vio sa 4:3.Stri jelci za doma}ina bili su
Mikoli u 48. i 86, Ernandez u54. i Pinilja u 88. minutu, doksu pogotke za Inter postigli Mi-lito u 33. i 51. iz penala i Forlanu 90. minutu.
Aleks Ferguson, legendarnitre ner Man~es ter junaj teda,slo`io je ove godine mladu, aliizuzetno sna`nu ekipu ko ja jesve odu{evila na po~etku Pre-mi jer lige. U pet kola "crveni|avoli" su upisali pet pobjedauz 18 postignutih pogodaka.
U Li gi {ampiona engleskiprvak }e igrati u jednoj od lak{ihgru pa sa Benfikom, Bazelom iOcelulom.
"Mislim da smo imali mnogosre}e, jer mo`ete dobiti stvarnote{ku grupu, ne samo dobre eki-
pe, nego i one kod ko jih moratedugo putovati", priznao je Fergu-son i dodao:
"Pogledajte Siti jevu grupu - sNapoli jem, Ba jernom i Viljare-alom. To je najte`a grupa i zaistami je drago {to nismo u njoj. Ta~etiri tima bi konkurisala za prvihsedam pozici ja u Engleskoj."
Iskusni menad`er, ko ji je uprotekle tri godine dva puta izgu-bio u finalu elitnog takmi~enjaod Barselone, ponudio je svo jeprognoze ko su favoriti ove godi-ne.
"[to se ti~e opasnih ekipa, to}e definitivno biti Real Madrid,
jer sam siguran da }e ove sezonebiti bolji. Tu je i Ba jern, a ka`u da je i Napoli jak. Itali janski fudbal je u dobrom ciklusu, a Napoli sedobro dr`i i ima nekoliko odli-~nih igra~a. Ipak, o~eku jem da }ekl ubo vi iz [pani je i Engleskeopet biti u finalu", nagla sio jeFerguson.
Real je u subotu savladao He-tafe sa 4:2 i tako nakon vi{e oddvi je godine prestigao Barselonu.
Ipak, treneru Madri|ana @ozeuMurinju ni je bilo do slavlja posli jeme~a, jer su se problemi iz portugal-ske reprezentaci je preni jeli u njego-vu svla~ionicu. Naime, defanzivciReala Pepe i Rikardo Karvaljo neda-
vno su se posva|ali na okupljanjureprezentaci je, a Karvaljo je kasni jei izba~en iz nacionalnog tima.
Taj sukob se prenio i na klub,{to se Murinju ni je ni najmanje svi-djelo. Trener je navodno b jesnio nanjih u svla~ionici, tra`e}i da ne do-nose probleme iz reprezentaci je, ako }e sada izvu}i deblji kraj, osta jeda se vidi u narednom periodu, mo-`da ve} sutra kada "kraljevski klub"bude gostovao u Zagrebu.
Murinjo ni je `elio {panskimnovinarima da otkri je detalje iz svla-~ionice, ve} je pri~ao o utakmici saDinamom.
"Nisam se informisao o Dina-mu pri je Hetafea, jer radim stvarikorak po korak. Imam sve podatke ohrvatskom {ampionu, jer smo imalisvog predstavnika na dvobo ju Haj-
duka i Dinama", rekao je slavni tre-ner.Posebne pohvale Murinjo je
posli je prvenstvenog susreta sa He-
tafeom imao za napada~e KarimaBenzemu i Gonzala Iguaina:
"Benzema zaslu`u je sve po-hvale za svo ju transformaci ju. Do-bio je malu pomo} od mene,Zidana i saigra~a, ali zasluge sunjegove. Njegov je pristup fantasti-~an i to ljudi vide. Imamo i Iguaina,a obo jica su vrlo dobri napada~i.
Hetafeu smo zabili ~etiri gola, amogli smo sedam ili osam", zaklju-~io je Murinjo.
Iako su mu doma}ini osiguralimjesto u loži maksimirskog sta-diona, Murinjo }e utakmicu odgle-dati iz hotelske sobe. Portugalac }ebaš protiv zagreba~kog kluba odra-diti drugu utakmicu suspenzije, koju
je dobio zbog nesportskih izjavanakon prve polufinalne utakmiceprotiv Barselone prošle godine
Murinjo ljut naPortugalce
vo jiti Ligu {ampiona, jer sveipe ko je su tu `ele isto. Me|u-
m, isto tako treba znati da smote{koj grupi gdje svako mo`etvariti prolaz dalje ili ispasti.ga {ampiona se razliku je odcionalnog prvenstva u ko jemo`ete da nadoknadite propu{te-, dok su u elitnom takmi~enjurazi te{ko nadoknadivi."
Se rhio Aguero, napa da ~an~ester Siti ja, ve} je po~eo dapla}u je novac ulo`en u njega
po{to je u ~etiri utakmice posti-gao {est golova. Argentinac senada da }e imati uticaj na igru Si-ti ja kao svo jevremeno legendarniDi jego Maradona u Napoli ju.
"Do{ao sam ovdje da pomo-gnem timu da se dalje razvi ja iosva ja titule. Ukoliko bismo tou~inili ve} ove godine, bilo bisavr{eno. Trudi}u se da budemsve bolji i bolji i pomognem Siti-
ju, kao Maradona Napoli ju", re-kao je Aguero.
MurinjoImam svepodatke ohrvatskom{ampionu
Prognoza
O~eku jem da}e klubo viiz [pani je iEngleske opetbiti u finalu,ka`e Ferguson
Naru{ena atmosferau svla~ionici Reala
Ferguson: Siti je
u najte`oj grupi
AleksFerguson
rselonom
niorskog tima "Barse" u prosjekudi{nje prima oko sedam miliona
evra, {to jen aj v i { eod svihs p o r -tskih ko-
lektiva na svi jetu. Njihov dug za2010. godinu iznosio je oko 325 mi-liona evra, a predsjednik Sandro Ro-sel morao je pro{log ljeta da podignenovi kredit od 150 miliona evra.Ipak, Rosel tvrdi da je mjerama {te-dnje u me|uvremenu dug smanjenna manje od 300 miliona evra.
Zanimlji vo je da u [pani- ji Real i Barselona nisu najve}i du-`ni ci. Neslavno prvo mjestozauzima Valensi ja s minusom od~ak 560 miliona evra. Ispred "sli je-pih mi{eva" u Evropi su samo en-gleski giganti Man~ester junajted(800 miliona) i ^elsi (780 miliona),s tim da je londonski klub u povo-ljnijoj pozici ji. Naime, dug "plava-
ca" ni je pripisan fudbalskom
klubu, ve} Holding kompani ji"^elsi Limited". Roman Abra-movi~ od 2003. godine "uli jeva"
gomile novca u tu kompani ju, ko jita sredstva prebacu je fudbalskomklubu. Takva ulaganja se vode kaopozajmica i na nju ne idu kamate,kao kod bankarskih kredita.
Rezultatska kriza trese Slavi- ju, a s obzirom na raspored u na-rednim utakmicama i stanje natebali, i najve}i optimisti te{ko bimogli ostati ravnodu{ni.
Tim iz Isto~nog Sara jeva trenu-tno je na 13. mjestu sa svega {est sa-kupljenih bodova, odnosno samodva vi{e od na jugro`eni jih ^elika iOlimpica. U narednom kolu putu jekod [irokog Bri jega, a pitanje je da lise ekipa mo`e oporaviti od novog{oka. Slavi ja je u nedjelju kod ku}esavladana od Leotara, dok su jo{svje`a sje}anja na doma}i poraz odSara jeva i gostu ju}i kod Kozare.
"Si tuaci ja ni je sjajna.Nakon Sara jeva i Kozare usli jedila jeprvenstvena pauza za ko ju smo vje-rovali da }e nam poslu iti za konso-lidaci ju. Leotar smo vidjeli kaoodli~nu {ansu za izlaz iz krize i na ja-vu boljih dana, a ispostavilo se obra-
tno. Jedino {to nas tje{i jesu rezultatinekih drugih me~eva. Ve}ina ostalihrivala gubi neplanirane bodove. Takona primjer u odnosu na petoplasiranuSlobodu imamo zaostatak od svegatri boda, {to ni je nedosti no ukolikouspi jemo pokazati kvalitet u nare-dnim susretima", smatra Aleksandar
Simi}, pomo}ni trener Slavi je.Me~ s Trebinjcima po~eo je pla-
nirano za dome}e, ali su do kra jastvari krenule ne`eljenim tokom, tesu gosti zaslu eno slavili.
"Krenu li smo dobro,imali igru i rezultat i onda odmoglisami sebi. Primili smo izjedna~u ju}igol u nadoknadi prvog poluvremena,{to je protivnika psiholo{ki oja~alo.
Me|utim, i pored toga, da ka`em {o-ka, uspjeli smo ponovo povesti, alismo opet prednost olako ispustili.Vlastitim gre{kama smo pomogliLeotaru da do|e do preokreta i ci je-log pli jena. Kada su vidjeli da ima juprostor, ~ak su krenuli i ofanzivno izaslu eno upisali sva tri boda", rekao
je Simi} i dodao:"Treba znati da smo imali i pre-
vi{e kadrovskih problema zbog kar-tona i povreda, ali to naravno ni jeopravdanje i ne treba ga tra`iti. Trebapokazati kvalitet bez obzira na pote-{ko}e. Ne{to se mora uraditi dok jo{ni je kasno."
Zbog svega {to im se de-{ava i pozici je u ko joj su, sada se jo{
vi{e uzda ju u Kup BiH. Protivnik }eim sutra kod ku}e, ali pred praznimtribinama zbog kazne, biti Modri~aMaksima.
"Posebno sada `elimo oti}i {todalje. Vjeru jem da kiks protiv Leota-ra ni je ostavio trag, te da }emo protivModri~ana pokazati drugo lice", ka-`e Simi}.
V. RA DENO VI]
Kada je pro{le sedmice pre-uzeo ekipu GO[K-a, MilomirOdovi} je rekao da tim imakvalitet, a to je i dokazao usvom debi ju na klupi po-bi jedi v{i u nedjeljuRudar iz Pri jedora sauvjerljivih 3:0.
Iako se na startususreo i sa odre|e-nim pote{ko }ama,prvenstveno s ma-lim izborom kvali-te tnih igra~a,Od ovi} je ipakuspio posao u Ga-beli zapo~eti nanajbolji na~in.
"Is tina jeda smo uo~iove utakmicebili pod odre-|enim pritis -kom zbogsamo ~etiri osvo-
jena boda. Me|u-
tim, odigra li smodobro i zadovoljansam iako uvi jekima prosto ra zana predak. Trebako ri go va ti neke
stvari i siguran samda }emo to u~initi u budu-}nosti kako bismo bili jo{ bo-
lji", kazao je Odovi} idodao:
"Drago mi je da sambio u pravu kada sam re-kao da GO[K ima eki-pu ko ja mo e ne{t onapraviti. Pokazali smokvalitet u jako va`nojutakmici, protiv ekipeko ja igra za jedno neko-liko godina. Znamo da
je Rudar bio ne{to osla-bljen, ali to ne umanju-
je na{u pobjedu."Sljede}i ispit Odo-
vi} sa svo jim pulenimaima ve} sutra kada u {e-sn aestini fina la Kupa
BiH gostu je kod Viteza.
"Nisam jo{ odlu~io ho}u line{to mi jenjati u Kupu. Trebam
jo{ razmisliti s kakvim }emo sas-tavom nastupiti u Vitezu. Razmi{-ljam upore do i o nere dnojprvenstvenoj utakmici protiv Tra-vnika u gostima, ko ja je jako va-`na", rekao je Odovi}.
Strateg gosti ju Dragan Rado-vi} kritikovao je svo je igra~e, pos-
bno zbog prva dva pogotka."Odigrali smo slabu utakmi-
cu, lo{e reagovali kod prva dvagola. Primili smo ih naivno i to jeprelomilo utakmicu. Bez obzira{to smo bili oslabljeni morali smoodigrati puno bolje", smatra Rado-vi}.
Najbolja `enska fudbalska re-prezentaci ja BiH okupi}e se da-nas u Sara jevu i zapo~etipripreme kvalifikaci ja za Evrop-sko prvenstvo protiv Itali je.
Utakmica se igra 17. septembra u18 sati na Olimpijskom stadionu"Asim Ferhatovi} Hase - Ko{evo".Selektor Samira Hurem sa svo jimsaradnicama Ivanom Vlai} i Olive-rom \ur|i} za ovaj susret pozvala je22 igra~ice. Na spisku su, golmani:Merima Pa{ali}, Almina Hod`i},Emina Trako; odbrana: Mersiha A{-~eri}, Amira Spahi}, Dragica Den-da, Spomenka Manigoda, NikolinaDi jakovi}, Alma Had`i}, MilenaNikoli}, Aida Had`i}; vezni red:
Aida D`emid`i}, Alisa Spahi},Svjetlana Crnjak, Zerina Omera-d`i}; napad: Mari jana Jevti}, AmelaFetahovi}, Azra Durakovi}, Amela
Kr{o, Lidi ja Kuli{, Almira Spahi} i Azra Hamzi}. Okupljanje igra~ica jeu hotelu "Terme" na Ilid`i.
Danas }e se u Vogo{}i okupiti imlada U-19 `enska fudbalska repre-zentaci ja, ko ja }e od 17. do 22. sep-tembra biti doma}in kvalifikacijskeGrupe 10 za EP u ko joj su jo{ sele-kci je [pani je, [vajcarske i Moldavi-
je. Selektor Mom~ilo Stani} za ovajturnir pozvao je: Arnelu Begi}, Al-mu Had`i}, Maksidu Islamovi}, La-mi ju Lu`i}, Sume ju Bekta{, MartinuMandir, Jovanu Petri~evi}, BelmuOrhan, Almu Ja{arevi}, AlminuHajro, Naidu Jusi}, Aminu Mu jano-vi}, Vesnu Njegu{, Melisu Hasanbe-govi}, Bo janu Drobi}, Aidu Jusi},Sebinu Muj~inovi}, Jelenu Vu jano-vi}, Amru Deli}, Eminu Kadi}, Sel-mu Me{anovi} i Iris Kadri}.
V.R.
Bh. fudbalerkeprotiv Itali janki
Talenti naprobi u Zvezdi
Deset dje~aka ko ji su na Tre-}em internacionalnom fudbal-skom kampu "Jahorina 2011"pokazali veliki talenat dobi}e
pri liku da ih vide fudbalskistru~njaci u Crvenoj zvezdi.Mladi fudbaleri }e tako 14. sep-tembra na "Marakani" odigratiprobne me~eve i tako dobiti{ansu da u slavnom klubu mo-`da nastave fudbalsko usavr{a-vanje. Njihova imena su: Goran@ari} (1994, Prnjavor), FilipPanteli} (1994, Austri ja),Ognjen Jef teni} (1994, [ipo-vo), Dino Haskovi} (1995, Sa-ra jevo), De jan Zari} (1995,Banj alu ka), Miha el Fili pu(1996, Nikozi ja), Aleksa Mr|a(1999, Banjaluka), Jelenko Bi-
jeljac (2000, Banjaluka), Ili jaDe janovi} (2000, Australi ja) iNikola Vuleta (2001, Banjalu-ka). Nekoliko dje~aka ko ji su
u~estv ova li u pretho dnimkampovima sada ve} nastupau dresovima fudbalskih klubo-va Crvena zvezda, Partizan,Rad, OFK Beograd, Vojvodi-na, Dinamo Zagreb, Milan,[tutgart, Keln i Bazel.
G.K.
DokazDrago mi je dasam bio u pra vukada sam rekaoda GO[K imakvalitet
"U dobroj sam formi i odli~noosje}am, jedva ~ekam trku. Sa-
ao sam da }e biti li jepo vri jeme, {toa~i da }u imati sve preduslove zabar nastup. O~eku jem da }u u Za-ebu brzo istr~ati stotku", rekao jemajkanac i dodao da }e oboriti re-rd zagreba~kog mitinga, ko ji izno-9,92 sekunda.
Ovih dana svi `ele da videolta. Neki su ga do~ekali na aero-omu u Zagrebu, neki u gradu po-{ava ju da ga vide, a neki na
treningu, gdje je do{ao s pratnjom.Bolt je navodno za dolazak u Zagrebdobio 250.000 evra.
"Lokaci je kretanja Usaina Boltadr`e se u tajnosti. Iskreno, ni ja neznam gdje i kad trenira", rekla je Iva-na Brklja~i}, direktorica mitinga.
Uz Bolta, ko ji je na neda-
vno zavr{enom Svjetskom prvenstvuu Daeguu osvo jio zlatne medalje na200 metara i {tafeti 4x100 metara tediskvalifikovan u trci na 100 metara,tr~a}e Kim Kolins, svjetski prvak iz2003. i tre}i iz Daegua, D`astin Ge-tlin, biv{i olimpijski i svjetski prvak,Ri~ard Tompson, osva ja~ srebra sIgara 2008. godine...
Nastup je na javila i Blanka Vla-{i}, jedna od najboljih skaka~ica uvissvih vremena. Hrvatica }e imati jakukonkurenci ju jer u Zagreb dolazisvjetska prvakinja Ruskinja Ana ^i-~erova, ko ja je ove godine presko~ila207 centimetara, kao i olimpijska po-bjednica iz 2004. U memori jalnoj trci
na 110 metara s preponama takmi~i-}e se svjetski prvak AmerikanacD`ejson Ri~ardson, svjetski rekorderKubanac Dejron Robles, AmerikanacDejvid Oliver, vlasnik najboljeg re-zultata ove sezone, te Britanac En-drju Tarner, evropski prvak i osva ja~bronze sa SP.
U Zagrebu }e se za pobje-du boriti i aktuelni svjetski {ampioni
Amerikanka Karmelita D`eter, osva- ja~ica zlanih medalja na 100 i 4x100metara, Australi janka Seli Porson, ko-
ja je na 100 metara s preponama os-tvarila ~etvrti najbolji rezultat svihvremena, Kirani D`ejms iz Grenade,
ko ji je slavio na 400 metara, i JapanacKod`i Murofu{i, {ampion u bacanjukladiva. Miting }e biti direktno pre-no{en u vi{e od 130 zemalja svi jeta.
Australijska teniserka Sa-manta Stosur rekla je da ju je po-bjeda na US openu ostavila bezri je~i i da ne mo`e da vjeru je da
je osvo jila posljednji grend slemsezone.
Ona je u finalu pobi jedila tros-truku {ampionku US opena Ameri-kanku Serenu Vili jams (28. nosilac)sa 6:2, 6:3. Osvo jila je prvu grendslem titulu u singlu.
"Jo{ ne mogu da povje-ru jem da sam osvo jila ovaj turnir.Nevjerovatan je osje}aj da iza|emna teren i odigram kako sam odigra-la. Uvi jek sam htjela i nadala se, alimi je nevjerovatno da sam to i ura-dila", rekla je dvadesetsedmogodi{-
nja Stosurova (9), a preni jela Beta.Njen najve}i uspjeh na grend
slem turnirima do sada je finale sapro{logodi{njeg Rolan Garosa, dok
je Vili jamsova 13 puta slavila nanajve}im turnirima na svi jetu i je-dna je od najboljih teniserki svihvremena.
"Osje}a la sam pri jeme~a da sam autsajder, tako da samzbog toga bila malo opu{teni ja nego
u svom posljednjem grend slem fi-nalu. Mislim da sam uspjela mnogoda nau~im iz iskustva sa Rolan Ga-rosa. Morala sam da vjeru jem daposto ji {ansa. Pomoglo mi je i {tosam je rani je dva puta pobi jedila",rekla je Stosurova.
Priznala je da je pobjeda do{lalak{e nego {to je o~ekivala.
"Naravno, kad sam pomi{ljalana pob jedu, nisam mislila da }e tobiti 6:2, 6:3, to je sigurno. Posli jeprvog seta sam sjela i osje}ala samkako mi srce lupa. Pomislila sam:OK, imam set prednosti. Sada
imam {ansu da pobi jedim u sljede}adva", opisala je Australi janka kakose osje}ala tokom me~a u Nju jorku.
Australi janka je u dublu osvo ji-la dva grend slema, ali je priznalada je uvi jek sanjala o uspjehu u po-
jedina~noj konkurenci ji."Sve vri jeme dok sam
igrala dubl, `eljela sam da budemdobra singl igra~ica. Imala sam ve-like uspjehe u dublu i to je bilo fan-tansti~no, ali onda sam se razboljela(od Lajmske bolesti 2007. ) i mora-la sam to da prebolim, a nisam `e-
ljela ni{ta da prepu{tam slu~a ju. Sa-da vidim da je bila ispravna odlukada sli jedim svo je snove i dobi jemveliku nagradu", rekla je Stosurova.
U finalu sa Serenom Vili jamsdesio se ispad, po{to je Amerikankaviknula pri je nego {to je Stosurovaudarila loptu ko ju ni je uspjela davrati, {to je protivno pravilima izbog ~ega se sva|ala sa sudi jom.
"Ne znam ko je bio upravu. Sve se desilo jako brzo.Poku{avam da vratim svaku loptui svaki udarac. Mislim da sa pra-vom posto je pravila tenisa. Sudi ja
je doni jela takvu odluku ako jemislila da je u pravu. Ne sje}am
se ci jelog poena i ne znam da libih uspjela da vratim. Sve tamo sede{ava jako brzo", rekla je Stosu-rova. (Agenci je)
Australi janka {okirala sve, osvo jila US open
Serena Vili jams je bila ne-mo}na i nervozna, ali je pokaza-la i svo ju nesportsku stranu.Vri je|ala je sudi ju, a na kra juse ni je rukovala sa njom.
Na po~etku drugog seta, kada je vra}ala lopticu, Serena je vri-snula; "Hajdee", pri je nego {to jeprotivnica do{la do lopte. Sudi jaEva Azderaki je dosudila poen zaStosurovu, {to je izazvalo ljutnjunavi ja~a i gnjev Vili jamsove. Sva-|ala se sa sudi jom i rekla joj:
"Niste li vi osoba ko ja me
sj..... pro{li put ovdje. Da, to stevi", rekla je Vili jamsova Azderaki-
jevoj, ko ju je zami jenila sa Lu-izom Engzel, ko ja je bila sudi ja upolufinalu 2009, te dodala:
"Prekr{ila sam pravilo zato {tosam izrazila samu sebe, zato {to
sam bila ja! Koliko znam, u Ame-rici smo. Zar }ete me kazniti zato{to }u ispiti gutljaj vode? Znate{to, nemojte me ni pogledati. Ka-`em vam, nemojte ~ak ni pogledati
prema meni. Kad me vidite u ho-dniku, krenite drugom stranom. Iz-gubili ste kontro lu, totalno steizgubili kontrolu. Vi mrzite, ru`niste iznutra. Kakva osoba bi mimogla ovako ne{to napraviti?!"
Iz Organizacionog odboraturnira objavili su da je incidentpod istragom. Dodatni problem
predstavlja Serenina "uslovna",po{to je 2009. vri je|ala linijskogsudi ju na me~u u kojem je po-ra`ena od Kim Klajsters. Tada jeka`njena sa 52.000 evra i upozo-
rena je da bi svaki sljede}i pre-kr{aj tog tipa u sljede}e dvi jegodine mogao da je ko{ta isklju-~enja sa grend slema.
"Ne sje}am se ni {ta sam reklasudi ji. Bilo je finale, bilo je nape-to. Izgleda da }u morati da idemna YouTube da vidim {ta je bilo",rekla je nakon me~a Vili jamsova.
Vili jamso va ~eka kaznu, vri je|ala sudi ju
Poruka sudi jiKad me vidite uhodniku, krenitedrugom stranom
Odbojka{ka reprezentaci ja Srbi je pobi jedila je Sloveni ju sa 3:1 uetovima (25:9, 25:23, 23:25, 25:22) u drugom kolu Evropskog
prvenstva u e{koj i Austri ji.Posli je uvodne pobjede nad Turskom, ekipa Igora Kolakovi}a tri jum-
fom nad Sloveni jom do{la je nadomak direktnog plasmana u ~etvrtfina-e. Za iznena|enje se pobrinula Belgi ja, ko ja je posli je dosta uzbu|enjaavladala Francusku. U posljednjem kolu Srbi ja se sino} sastala sa Aus-ri jom, najslabi jim rivalom u grupi.Rezultati 2. kola:
Grupa A: Sloveni ja - Srbi ja 1:3 (9:25, 23:25, 25:23, 23:25), Austri ja -Turska 0:3 (21:25, 22:25, 20:25). Poredak: Srbi ja 2-0, Sloveni ja 1-1,Turska 1-1, Austri ja 0-2.
Grupa B: Portugal - Rusi ja 1:3 (15:25, 25:23, 22:25, 13:25), ^e{ka -Estoni ja 3:0 (25:20, 25:14, 25:20). Poredak: Rusi ja 2-0, ^e{ka 2-0, Por-ugal 0-2, Estoni ja 0-2.Grupa C: Belgi ja - Francuska 3:1 (31:29, 34:36, 25:20, 26:24), Itali ja -
Finska 3:0 (25:23, 27:25, 25:21). Poredak: Itali ja 2-0, Francuska 1-1,Belgi ja 1-1, Finska 0-2.
Ko{arka{i Argentine novi su {ampioni Ju`ne Amerike. Doma}iniakmi~enja su u finalu pobijedili Brazilce sa 80:75 uz sjajnu igru
krilnog centra Luisa Skole (MVP {ampionata) ko ji je ubacio 32 po-
ena.U borbi za tre}e mjesto Dominikanska Republika je savladala Portori-ko sa 103:89. Argentina i Brazil plasirali su se na Olimpijske igre 2012.godine u Londonu, dok }e u kvalifikaci je iz Ju`ne Amerike i}i Domini-kanska Republika, Portoriko i petoplasirana Venecuela.
. . .Borac kompletira tim
Ko{arka{i Ranko Ivi}, Sr|an Lon~ar i Neboj{a Pavlovi} i naredneezone }e nositi dres Borca."Dogovorili smo saradnju sa Ivi}em, Lon~arom i Pavlovi}em, a sada
ra imo jo{ jednog plejmejkera", rekao je Miroslav Doj~inovi}, direktorbanjalu~kog kluba.
Prethodno je dogovorena saradnja sa Sini{om Kova~evi}em, Sr|anomBlanu{om i Miroslavom Doj~inovi}em, a ovih dana se o~eku je dolazakNemanje Vranje{a i Maksima [turanovi}a, ko ji su i pro{le sezone nosilidres Borca. Ekipa trenra Drage Karali}a, ko ja se polako kompletira, tre-balo bi da po~ne s radom u ~etvrtak. Planirano je da to bude dva danaani je, ali zbog zauzetosti dvorane "Borik" Banjalu~ani su morali da
prolongira ju po~etak prirepema za Ligu BiH.M.P.
. . .Kobo osvo jio Vueltu
[panski biciklistaHuan Hoze Kobo(Geox) pobjednik je66. izdanja trke Vu-elta a Espana, ko ja
je zavr{ena u nedje-lju u Madridu.
Kobo je nakon 21etape i 3.300 pre|enihkilometara imao vri je-
me od 84:59,31 ~as, a slavio sa 13 sekundi prednosti u odnosu na Bri-anca Kristofera Froomea (Sky). Tre}e mjesto je zauzeo Britanac Bredli
Vigins (Sky) s minutom i 39 sekundi slabi jim vremenom od Koba.Pobjednik posljednje etape vo`ene od trkali{ta Jarama do centra Ma-
drida u du`ini od 95,6 kilometara je Slovak Peter Sagan (Liquigas) ko jie do tre}e etapne pobjede na ovogodi{njoj Vuelti stigao za 2:20,59 ~a-ova. U zavr{nom sprintu je bio br`i od iskusnih Itali jana Danielea Be-
nati ja (Leopard) i Alesandra Petaki ja (Lampre) ko ji su zauzeli drugo,odnosno tre}e mjesto. (Fena)
Sada samo ~udo mo`e Sebas-ti jana Fetela spri je~iti da odbrani{ampionsku titulu u Formuli 1 jerNi jemac ima velikih 112 bodovavi{e od prvog pratioca Fernanda
Alonsa i fini{ sezone mo`e daodradi bez velikog pritiska.
Do kra ja je ostalo jo{ {est trka iteoretski Alonso (172 boda), MarkVeber (167) D`enson Baton (167) iLuis Hamilton (158) mogu da pres-tignu Fetela jer je u igri jo{ 150 bo-dova, ali ako se uzme u obzir ukakvoj formi su i voza~ a i bolidRed Bula, to je u domenu nau~nefantastike.
Ti jumf na legendarnoj"Monci" bio mu je osmi ove sezonei 18. u kari jeri. Iako su neki sumnja-li da bolid Red Bula mo`e slaviti nabrzoj stazi kakva je "Monca", u ne-djelju je stigao demant. Sa suzama
u o~ima je Fetel proslavio pobjeduna mjestu gdje je 2008. zabilje`ioprvi pobjedni~ki podi jum u Formuli1.
Nakon nove odli~ne vo`nje ko- jom je "pregazio" rivale na stazi, za-plakao je.
"Ova staza mi mnogo zna~i.Ovdje sam ostvario svo ju prvu po-bjedu. Danas sam se sjetio ba{ sva-kog detalja s te trke. Nisam izdr`ao,stvarno su u meni proklju~ale emo-ci je. Mnogo mi zna~i {to sam pobi-
jedio, pamti}u svaki trenutak",rekao je nakon trke Fetel i dodao:
"Ne, nismo rizikovali ap-solutno ni{ta. 'Kockali' smo se danrani je na treningu. Definitivno kaoekipa i u bilo ko jem drugom slu~a jurastemo iz dana u dan. Ne}u jo{ darazmi{ljam kao da sam osvo jio titu-lu. Moram da budem ozbiljan dokra ja {ampionata."
Mark Veber, drugi voza~ RedBula, svjestan je da je za njega titulanedosti na.
"Nama osta je borba za drugomjesto. Da bi Fetel ostao bez krune,morao bi katastrofalno da odvezezavr{nicu, ali to je malo vjerovatno.Nalazi se u sjajnoj pozici ji. Napra-vio je veliki posao, a kako je na{bolid bio dobar, mogu samo re}i dasam ja svo ju priliku propustio", ka-zao je Veber.
Od voza ~a Mekla renaLuisa Hamiltona se o~ekivalo da bude glavni rival Fetelu, ali ove se-
zone je za bilje io samo dvi je pobje-de. U Itali ji je startovao kao drugi azavr{io kao ~etvrti.
"Bio sam prespor na ravnimdi jelovima. 'Zaglavio' sam iza Mi-
haela [umahera, bio je vrlo brz.^ak i kada sam uklju~ivao svojDRS, imao je mo ju brzinu, ako i nebolju", kazao je Hamilton posli jetrke i dodao:
"Re zul tat ni je dobar.Pao sam za dva mjesta. Nisam sre-tan, ali se ni ne `alim". (Agenci je)
Ko{arka{ka reprezentaci jaSloveni je plasirala se u ~etvrtfina-le Evropskog prvenstva, po{to jesavladala Finsku 67:60 u direk -tnom okr{a ju za prolaz dalje.
Ekipa trenera Bo`idara Ma-ljkovi}a ju~e je na minut i po do
kra ja me~a imala +12, ali su se Fin-ci seri jom trojki pribli`ili na ~etiripoena zaostatka.
Me|utim, snage za preokret ni-su imali, pa }e se Sloveni ja za pla-sman u polufinale bori ti sa[pani jom, prvoplasiranom ekipomiz Grupe E.
Kao {to se i o~ekivalo,
Slovenci su najve}u prednost uodnosu na Fince stvorili na centar-skim pozici jama - Erazem Lorbekimao je 14 poena i {est skokova,Uro{ Slokar upisao je 13 poena iosam uhva}enih lopti, a Mirza Be-gi} imao je po osam poena i skoko-va. Jaka Lakovi~ dao je 11, a ZoranDragi} 10 poena.
U taboru Finske istakao se Pe-teri Koponen sa 14 poena, [on Haf ubacio je 13, a Tuka Koti ostvario jeu~inak od sedam poena i sedam
skokova. Kona~an plasman ove gru-pe sino} su doni jeli me~evi Gr~ke iGruzi je te Makedoni je i Rusi je, na-kon ~ega je zavr{ena druga faza EP.
Posli je poraza od Litvani je uGrupi E (75:84) i eliminaci je iz bor-be za medalje, njema~ki ko{arka{ibili su razo~arani, ali i realni u ana-lizi susreta. S druge strane, doma}i-
ni su ponosni na uspjeh ko ji suostvarili plasmanom u ~etvrtfinale.
Ni jemci nisu uspjeli ume~u sa doma}inom do}i do `elje-ne pobjede od 11 razlike, ve} suupisali jo{ jedan poraz na Evrop-skom prvenstvu. Kris Kaman (25poena, 11 skokova) i Dirk Novicki(16 poena, devet skokova) nisu mo-gli sami protiv kvalitetni jih Litvana-ca, a neuspjeh je posebno pogodionjema~kog selektora Dirk Bauer-mana.
"Ovo je te`ak poraz za nas.^estitam Litvancima, moramo im~estitati. Ni jedna ekipa s ko jom smose dosad susreli ni je ukrala tolikolopti iz ruku Dirka i Krisa. Njihovaodbrana je bila predobra za nas", re-kao je Bauerman.
Selektor Litvani je Kestu-tis Kemzura bio je zadovoljan izda-
njem svo jih izabranika:"Ponosan sam na svoj tim.
Odigrali su dobro pod pritiskom, aznali smo da su Ni jemci tvrdi i daima ju odli~ne igra~e. No, mo ja eki-pa je odli~no ~uvala Novickog i to
je bio klju~ pobjede."Rimantas Kaukenas je naglasio
da su doma}ini u va`nim trenucimapokazali kvalitet, ali i mirno}u.
"Sre}ni smo zbog pobjede. Bi-la je to odli~na parti ja ci jele ekipe, apogotovo treba izdvo jiti odbranu naNovickom. Imali smo uspona i pa-dova, ali dr`ali smo se plana i igralisrcem", naveo je Kaukenas, ujednonajbolji stri jelac Litvanaca sa 19poena.
Danas je na EP slobodandan, a prvi ~etvrtfinalni me~evi seigra ju sutra. Od 18 ~asova igra ju[pani ja i Sloveni ja. Od 21 ~as igra-
ju Litvani ja i drugoplasirani iz Gru-pe F. U ~etvrtak od 18 igra juFrancuska i tre}eplasirani Grupe F(Gr~ka) dok }e od 21 najbolji tim Fgrupe na megdan Srbi ji. (Agenci je)
Grupa FQswp!lp!mp;!Hsv!{j!kb!.!Nb!lf!ep!oj!kb!74;76-!Gjo!.tlb!.!Sv!tj!kb!71;8:-!Tmp!wf!oj!kb!.!Hs•lb71;7:/!Esv!hp!lp!mp;!Hsv!{j!kb!.!Gjo!tlb!84;98-Nb!lf!ep!oj!kb!.!Tmp!wf!oj!kb!79;6:-!Hs•lb!.!Sv!.tj!kb!78;94/!Usf!~f!lp!mp;!Tmp!wf!oj!kb!.!Gjo!tlb78;71-!Hs•lb!.!Hsv!{j!kb!)tj!op~*-!Sv!tj!kb!.!Nb!.lf!ep!oj!kb!)tj!op~*/
E
Sloveni ja izborila plasman u ~etvrtfinale EP u ko{arci
Finci, ipak, idu ku}i
1. [pani ja 5 4 1 405:340 9
2. Francuska 5 4 1 383:388 9
3. Litvani ja 5 3 2 405:397 8
4. Srbi ja 5 2 3 388:412 7
5. Njema~ka 5 1 4 345:379 6
6. Turska 5 1 4 331:341 6
Kapiten ko{arka{ke repre-zentaci je Srbi je Nenad Krsti} seposli je te{ke pobjede nad Turskomi plasmana u dalje takmi~enje ni jeslo io s kritikama u medi jima.
"Na terenu ni je lako", poru~io jeNenad Krsti} nakon {to se reprezen-taci ja Srbi je, uz dosta sre}e, plasiralame|u osam najboljih na prvenstvuEvrope.
U pri~i neposredno po zavr{et-ku duela s Turskom (68:67) bilo jeprisutno odre|eno razo~aranje uSrbi ji {to ko{arka{i nisu mirno prive-li utakmicu kra ju, ve}su do{li u opa-
snost da izgube sve {to su gradili 39minuta i 56 sekundi. Krsti} i Du{koSavanovi} su poku{ali da objasnekako dolazi do takvih preokreta i dani je realno o~ekivati rutinske pobje-de protiv timova iz samog vrha.
"Morate da imate u vidu s kimsmo igrali. Igrali smo s Turskom, ko-
ja je druga na svetu. Igrali smo sa[pani jom, ko ja je prvak Evrope i zako ju svi znamo ko igra. Da ne pri-~am o Litvancima, ko ji su doma}ini.Nisu to lake utakmice. [ta god vio~ekivali od nas, na terenu ni je la-ko", izjavio je Krsti}.
On je uzeo u za{titu Milo{a Te-odosi}a, ko ji je bio posebno apostro-firan zbog gre{aka u posljednjemminutu (bez obzira na izvanrednuparti ju u prvom poluvremenu).
"Teo je odigrao odli~nu utakmi-
cu. Lopta je puno vremena kod nje-ga i logi~no je da ne mo`e da odigrabez gre{ke", objasnio je kapiten.
Srbi ja }e u ~etvrtfinalu igrati sprvoplasiranim u Grupi F, a to }e bitiRusi ja ili Makedoni ja.
"Rusi igra ju dobru ko{arku i jedini su nepora`eni od po~etkaprvenstva. Makedoni ja ni je velikako{arka{ka sila, ali vi{e ni je niiznena|enje. Bi}e te{ko i s njima is Rusima. Nadam se da smo u te-{kim grupama 'ispucali' sve slabeigre za ovaj turnir", kazao jeKrsti}. (Mondo)
p•f!lv !kf!tvo!•b !opwsj!kf!nf!v{!nkft!uj!.nj !• op ! n b!mv! epvnkf!sf !ov! pcmb!.•optu/!Wkf!ubs!tmbc-q s p !n k f o !m k j !w p htnkf!s b/ ! K v!ubs!ok bufn!qf!sb!uv!sb!pe!23ep!29-!ob!kv!hv!ep35-!b!eof!wob!pe!39ep!44-!ob!kv!hv!{f!.nmkf!ep!46!tuf!qf!ojDfm!{j!kv!tb/
Stabilne vremenske prilike kod ve}ine stano- vni{tva }e poticati bolje raspolo`enje i pri-mjerenu radnu moti vaci ju. Osjetlji ve osobene}e imati tegoba, u bla`em obliku mogu}e su
meteoropatske reakci je poput gla vobolje idekoncentraci je, kao rezultat ne{to izra`eni- jeg osje}aja sparine u posli jepodne vnim sati-ma.
BIHA]
a ja PREDRA GO VI]
Bh. teniser Mirza Ba{i} plasi-o se u drugo kolo ATP ~elen-era "Banjaluka 2011", ko ji se
ra za nagradni fond od 64.000ra + hospitaliti.
On je ju~e bio bolji od Francu-@onatana Dazniere d Vi`i ja i sla-
o sa 6:1, 6:1 posli je 53 minutae na centralnom terenu u parku
Mladen Sto janovi}".
"Za dovoljnam sam. Nisamekivao da }u da zabilje im ovakojedljivu pobjedu. Ali, odigraom veoma kvalitetan me~", rekaoBa{i}.
On }e u drugom kolu igratipobjednikom me~a Nikola ^a~i}rbi ja) - Jaroslav Pospi{il (^e{ka,
"Sa ^a~i}em sam igrao pri jeije sedmice i pobi jedio sam ga ulufinalu fju~ersa u Novom Sadu,sa Pospi{ilom se nisam sasta jao.dje}emo {ta }e biti. Pru`i}u ma-imum i nadam se dobrom rezulta-na turniru", dodao je Ba{i} i
zahvalio Teniskom klubu Mladost{to mu je dao vajld kartu za nastupna banjalu~kom ~elend`eru.
Ba{i}u je ovo drugi nastup na
~elend`erima, a prvi put je u Sara je-vu stigao do polufinala.
Itali jan Simone Vanjo-ci plasirao se u drugo kolo po{to jesavladao Slovaka Kamila ^apkovi-}a 6:3, 6:2. Njegov naredni proti-vnik bi}e pobjednik duela IvanNavaro ([pani ja) - Grega @emlja(Sloveni ja, 5). Ivo Klec iz Slova~ke
je pobi jedio Brazilca Fernanda
Romboli ja 7:5, 1:6, 6:4, a Hrvat Ante Pavi} [panca Giljerma Alka-
idea rezultatom 4:6, 6:4, 6:1.Ju~e je odigran i jedan dubl me~
i to {panski duel. Pablo Kareno Bus-ta i Pere Riba, prvi nosilac singla,pobi jedili su Dani jela Himena Trave-ra i Ivana Navara 6:1, 6:7 (3), 10-7.
Tra ver (tre}i nosilac) je2009. godine slavio u Banjaluci upo jedina~noj konkurenci ji, a napitanje {ta o~eku je ove godine
odgovorio je:"U prvom kolu }u se sastati s
kvalifikantom Toni jem Androi}emiz Hrvatske. O~eku jem te ak me~,
jer je on ve} odigrao dva me~a ov-dje, a ja sam pomalo umoran, jersam igrao finale u Sevilji i dva da-na putovao. Ali, nadam se da }udobro odigrati i ostati {to du`e uturniru."
ATP ^ELEND@ER "BANJALUKA 2011"
Ba{i} u drugom kolu
Prvo koloDani jel HimenoTra ver o~eku jete`ak me~ protivToni ja Androi}a
Ruski klub An`i Maha~ka-la, u vlasni{tvu mili jardera Su-lejmana Kerimova, nakon {to jedoveo Samjuela Etoa, sada `eli ipravog trenera. Navodno Rusikre}u po Fabi ja Kapela, selekto-ra Engleske.
Mili jarder Kerimov `elio jeprvo da na klupi svog tima vidi@ozea Murinja, ali je portugalskistru~njak odbio 25 miliona evragodi{nje rekav{i da sa Realom ho-}e da ispi{e istori ju. Gus Hidink jetako|e bio na meti ruskog kluba,no ni on nije bio spreman za avan-
zara|iva}e 20 miliona evra godi{-nje, koliko i Lionol Mesi i VejnRuni za jedno.
Sulejman Kerimov, ~i je sebogatstvo procjenju je na 7,8 mili-
jardi evra, pod svaku ci jenu jehtio da dovede jedno od najzvu-~ni jih fudbalskih imena, a Kame-runac je bio ubjedljivo najboljapr ili ka. Sada im je potreban
vrhunski trener, a Kerimov ne pi-ta za cijenu.
Kapelo je rekao da }eposao engleskog selektora vjerova-tno biti njegov posljednji u kari jeri,ali An`i mu mo`da novcima izbi jetu pomisao iz glave. "Dejli Mejl"navodi da }e Kapelu, tako|e, bitiponu|en ugovor od 25 milionaevra godi{nje.
Navodno se Rusi `ele {to pri jesastati s trofejnim itali janskim tre-nerom, ali te{ko da }e ga dovestiuskoro, jer Engleska jo{ mora daodradi kvalifikaci je za Evropskoprvenstvo.
Engleski fudbalski savez na ja-vio je da }e Kapelo ostati na sele-ktorskoj klupi do kra ja Evropskogprvenstva 2012 godine
A n`i sad
ho}e
No va `elja: Nakon {to su ga odbili @ozeMurinjo i Gus Hidink, vlasnik An`i ja Sulejman