www.nezavisne.com • CI JENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 4459 • PONEDJELJAK 1 0. JANUARA 2011. FOTOV. STOJAKOVI]EDIN D@EK O ZA"NEZ AVISNE" "Dobi jam pr i je tnje sa FB pro fi la ne s tale u~enice " Banjaluka naj t opli ja u Evropi str. 6 SLOBODANKA TEOFILOVI], PEDAGOGICA UO["GEORGIOSPAPANDREU" IZ ALEKSANDROVCA str. 7 str. 3 6 i 3 7 Dv a smrtna slu~a ja zbog gri pa H1N1 Na jmanj e 1 3 osoba u Bi H z ar a`eno vi rusom H1N1 str. 4 N e op t ere } u je mse debi je m str. 2 i 3 RS s ve j a~a Re p u b l i k a S r p s k ap r o s la v i l a s v o j da ni k r s n u s la v u-S v e t o g a r h i |a k o na S t e fa na J U B I L E J
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
SARA JEVO, BANJALUKA- Dana{nji sastanak o formira-nju vlasti }e biti odr`an, ali se ju-~e ni je znalo ko }e se ta~no sveod lidera politi~kih parti ja u BiHna njega odazvati.
Neboj{a Radmanovi}, predsje-dnik Izvr{nog odbora SNSD-a, re-kao je da }e iz RS biti oni ko ji su
obe}ali da }e biti u Sara jevu, a tosu lideri dvi je naj ja ~e po liti~ke par-ti je iz Srpske.
"Time dvi je naj ja~e politi~keparti je iz RS pokazu ju da `ele dase formira vlast, a oni ko ji izmi{-lja ju i ko ji ne bi sutra ve} prekosu-tra u stvari ne}e da se desi bilo {ta{to je va`no. Iz RS dva lidera }e
biti na tom sastanku, a da li }e onimati kapacitet da donese odluku -to ne znamo", kazao je Radmano-vi}.
On je istakao da je tri mjesecanakon izbora vidljivo ko ko~i for-miranje vlasti, te da je to SDP BiH,ko ji je svog lidera proglasio premi-
jerom.
"Ko~ni~ari su u SDP-u na ~elusa liderom Zlatkom Lagumd`i jomi zato se ve} danas mo`e zaklju~itida BiH i u naredna dva mjesecane}e imati vlast", kazao je Radma-novi}.
Veso Vegar, glasnogovornikHDZ 1990, stranke ko ja je jednaod organizatora sastanka, rekao je
da ne zna sa sigurno{}u ko }e se odpoliti~kih lidera po javiti na sastan-ku.
"Ne znamo ko }e do}i. Sasta-nak ni je otkazan i bi}e odr`an.Ukoliko se lideri ne odazovu sas-tanku mogu}e je da i bude odgo-|en. Jo{ tra ju dogovori sa nekimparti jama da do|u na sastanak",
kazao je Vegar, istakav{i da je pot-vr|en dolazak lidera HDZ BiH,HDZ 1990, SDS-a, SNSD-a iSBB-a.
Salmir Kaplan, glasnogovor-nik SDA, potvrdio je da SDA ne}eu~estvovati na sastanku.
"Mi }emo u utorak na sastan-ku lidera politi~kih parti ja u BiH
Uro{ VUKI]
BANJALUKA - RepublikaSrpska je trajna, pravna, teritori-
jalna i politi~ka kategori ja nasta-la kao izraz volje srpskog narodau BiH i ko ja je svoj suverenitetuni jela u dr`avnu za jednicu BiH,rekao je ju~e Milorad Dodik,predsjednik RS, na sve~anoj aka-demi ji povodom Dana i krsne sla-ve RS.
"Zbog toga mi prihvatamo sa-mo onu BiH ko ja je verifikovanaizvornim Dejtonskim mirovnim
sporazumom i ko ja uva ava BiH iRS", kazao je Dodik.
Tokom sve~ane besje-de u Banskom dvoru povodom 9.
januara, Dana i krsne slave - Svetogarhi|akona Stefana, Dodik je rekaoda je RS i pored brojnih izazova sako jima se suo~avala stasala u stabil-nu politi~ku, ekonomsku, soci jalnoodgovornu, tolerantnu i istinski de-mokratsku za jednicu.
"RS je nastala kao izraz voljesrpskog naroda u BiH u te{kim vre-menima raspada biv{e za jedni~kedr`ave. Danas je RS otvorena za `i-
vot svih njenih gra|ana bez obzirana nacionalnu ili vjersku pripa-dnost, politi~ko ili ideolo{ko opre-djeljenje", naglasio je Dodik.
Predsjednik RS je podsjetio naantidejtonska djelovanja me|unaro-dne za jednice, te da je u takvimuslovima trebalo dosta politi~ke iljudske sposobnosti i hrabrosti da setakvi negativni procesi zaustave.
"Uvjeren sam da je RS sa svakim svo jim ro-|endanom sve ja~a i boljai da je svaki njen ro|en-dan dokaz da smo bili upravu kada smo se nadoga|a jima raspa dabiv{e zemlje nacionalnookupili i rekli da `elimosamo ono {to i drugi, ato je da branimo narod",kazao je Dodik.
On je na 19. ro-|endan RS za`elio daona bude po{tovana
od drugih onoliko koliko ona po{tu- je druge, te da vidi vi{e po{tovanja jer ove godine neki nisu do{li naslavlje.
"To {to oni nisudo{li ne zna~i da
mi ne}emo danastavimo
da slavimo na{u republiku. Mi sene}emo umoriti, a
vjeru jem da oniho}e i da }e u
bu du }nostibiti ov-
dje", kazao je Dodik.Na sve~anoj akademi ji
povodom Dana i krsne slave RS, anakon toga i sve~anom pri jemuko ji je organizovao predsjednikRS prisustvovale su brojne zvani-ce iz politi~kog, kulturnog i spor-tskog `ivota. Me|u njima je bio iMirko Cvetkovi}, premi jer Srbi je,ko ji je ~estitao Dan RS i gra|ani-ma i rukovodstvu po`elio puno
BIHA] - Doskora{nji na~el-nik grada Biha}a Hamdi ja Li-pova~a potvrdio je da je upravoon budu}i predsjednik VladeUSK.
On bi se nakon toga trebaoodre}i zastupni~kog mjesta uPredstavni~kom domu parla-menta BiH, na ko je je izabranna proteklim op}im izborima.
Na pres-konferenci ji ko ja }ese odr`ati prekosutra u Biha}upredsjedava ju}i Skup{tine USK Husein Ro{i} trebalo bi da pred-stavi novog mandatara Vlade.Tako su SDP-u pored mjestapremi jera pripala jo{ ~etiri mi-nistarska mjesta, a isto toliko injihovom koalicionom partneruSDA, dok je Narodnoj stranciRadom za boljitak dodi jeljena
jedna ministarska stolica.Z. .
Pri jetegrafitomJuri{i}u
MOSTAR - "Juri{i}u, izda jico,HERA te gleda", poruka je os-tavljena predsjedniku HSP BiHZvonku Juri{i}u u haustoru zgra-de u Zagreba~koj ulici u Mostarugdje ivi sa obitelji.
Kako sazna jemo, Juri{i} je ci- jeli slu~aj pri javio i polici ji, ko ja je obavila uvi|aj, te traga za po-~initeljima. U stranci, ko ja je je-dna od potpisnica programskeplatforme usagla{ene s SDP BiH,SDA i NS RzB-om za formira-nje vlasti, smatra ju da je upravonjihov stav nakon izbora i odabir
gore spomenutih stranaka za su-radnju razlog prijete}eg grafitanepoznatih autora, no poru~u juda se pri jetnji ne bo je. Juri{i} se
ju~er nije javljao na telefon, noodmah nakon po javljivanja grafi-ta nekim medi jima je kazao da''nikakve pri jetnje ne}e zaustavitiHSP BiH kako bi pobolj{ao po-lo aj hrvatskog naroda na ci jelojteritori ji BiH''.
[to je i tko je HERA posebno je pitanje ko jim se bavilo ju~er.Ta skra}enica odnedavna se po-
javlju je na jednom hercegova-~kom portalu, a navodno je imeza Hercegova~ku revolucionarnuorganizaci ju. Na istom portalutzv. HERA je ju~er "objavila" ipriop}enje za medi je u ko jem ka-`e "da HERA nikada nikom ni jepri jetila niti to misli ~initi".
K.S.P.
Stotine ljudiu opasnosti
VA [INGTON - SAD upozora-va ju da nekoliko stotina osoba {i-rom svi jeta mo`e da budedovedeno u opasnost zbogobjavljivanja ameri~kih povjerlji-vih diplomatskih depe{a na Viki-liksu, otkriva ju}i da su do sadapomogle jednom bro ju njih dapre|u na sigurni ja mjesta, saop-{tio je Stejt department.
Portparol P.D . Krouli naveo je
da se me|u onima ko ji suizlo`eni riziku mogu na}i dru{-tveni aktivisti, novinari i vladinifunkcioneri, ~i ji razgovori s ame-ri~kim zvani~nicima, kako ih jeprenio Vikiliks, mogu naljutitistrane vlade ili druge politi~kesnage. (Agenci je)
VOTERLU - Anesa Kajta-zovi} danas }e i zvani~no postatiprva zastupnica Predstavni~kogdoma Ajove pori jeklom iz BiH,
jer sve~ano preuzima svo ju zas-tupni~ku du`nost.
Anesa je prilikom izbornekampanje imala veliku podr{kuporodice, oca Hazima, majkeHad`ire i mla|e sestre Lejle, ko jisu sve vri jeme bili uz nju. Otac jes Anesom pripremao kampanju,dok je majka, ko ja "ne voli politi-ku", bila zadu`ena za hranu i do-~ek.
Njeni prioriteti, kako navodi,fokusirani su na unapre |enje io~uvanje statusa Ajove, ko ja sesma tra nacionalnim liderom uoblasti obrazovanja i nauke, kao ina ekonomska pitanja s naglaskomna pove}anje bro ja radnih mjestaza gra|ane Ajove.
Anesa Kajtazovi} je ro|ena
1986. godine u Velikoj Kladu{i, a1997, nakon ratnih zbivanja, sa ro-diteljima i sestrom oti{la je po-tra`iti bolji `ivot u SAD.
Za Anesu ameri~ki medi ji ka-`u da je vrlo dobra i da zna {tazna~i fraza "ameri~ki san". Po rodi-ca se nakon ~etiri godine boravkau izbjegli~kim kampovima nasta-nila u Ajovi u gradi}u Voterlu.
Anesini roditelji u po~etku su
se borili da prona|u bilo kakav po-sao, {to je bilo te{ko zbog jezi~kebari jere, ali ipak su uspjeli, rade}iponekad i po nekoliko poslova dabi izdr`avali porodicu.
Anesa je zavr{ila poslovnu{kolu, te dobila diplomu i u oblasti
javne administraci je. Aktivan ~lanDemokratske stranke u za jedniciVoterlu postala je 2006.
D.Ra.
N. SA LA PURA
BANJALUKA - Momir Ma-li}, predsjedava ju}i Vi je}a narodaRS, izrazio je ju~e o~ekivanje daodluke Kluba Bo{njaka o pokreta-nju vitalnog nacionalnog interesane}e biti prihva}ene i potvr|ene odostalih klubova, te da }e biti ra-zmatrane u Za jedni~koj komisi jiparlamenta RS i Vi je}a narodaRS.
On smatra da konsenzus najvje-rovatni je ne}e biti postignut ni u Za-
jedni~koj komisi ji, te da }e zadnjuodluku doni jeti Ustavni sud RS. Ma-li} je kazao da }e, prema na javamako je ima, Bo{njaci prisustvovati da-na{njoj sjednici Vi je}a naroda RS,{to je, kako je rekao, vrlo bitno.
"Sjednica }e biti odr`ana u ra-dnom kapacitetu i nema tu pri~e okonstitutivnosti ili nekonstitutivnosti,
jer oni su prakti~no u{li u rad i pona-{a ju se kao konstituisani dio Vi je}anaroda RS", istakao je Mali}.
Govore}i o konstituisanju Vi je}anaroda RS, Mali} smatra da je ovo ti-
jelo konstituisano i da za njega to nepredstavlja problem.
Ina~e, Mali} je za danas zakazaoprvu posebnu sjednicu Vi je}a narodaRS, na ko joj }e biti razmatrane odlu-ke o pokretanju procedure za za{titu
vitalnog nacionalnog interesa Klubabo{nja~kog naroda na odluku o izbo-ru predsjednika i ~lanova Vlade RS.
Tako|e, danas }e biti odr ana itre}a posebna sjednica Narodneskup{tine RS na ko joj bi trebalo dabude izvr{en izbor di jela Za jedni~kekomisi je parlamenta RS i Vi je}a na-roda RS ispred ovog ti jela. Komisi ju~ini pet poslanika Narodne skup{tinei pet delegata iz Vi je}a naroda, a njenposao je usagla{avanje onih akata ko-
je je usvo jila Narodna skup{tina, ako ji nisu pro{li na Vi je}u naroda.Ukoliko ni tada ne budu usagla{eni,onda takvi zakoni, odluke ili drugiakti idu pred Ustavni sud RS na ko-na~no odlu~ivanje.
Tako|e, i Klub Bo{njaka zaka-zao je za danas svo ju sjednicu. Mu jo
Had`iomerovi}, predsjednik ovog
kluba, rani je je rekao da }e oni po{to-vati proceduru i na sjednici zastupatisvo je stavove za ko je, kako je kazao,ima ju mnogo argumenata. Stav Klu-ba Bo{njaka je da Vi je}e naroda RSni je konstituisano na na~in predvi|enpravilnikom, te da ni je ispo{tovanaodluka o zastupljenosti konstitutivnihnaroda, jer trenutno ni jednu od {estfunkci ja na ko je se vr{e imenovanja uRS ne zauzima ju Bo{njaci.
Igor Rado ji~i}, predsjednik Na-rodne skup{tine RS, kazao je u subo-tu da je Klub Bo{njaka"zloupotri jebio" pravo na pokretanjeza{tite vitalnog nacionalnog interesakada je u pitanju izbor nove vladeRS, jer je, kako je rekao, ta situaci jazakonski i ustavno potpuno ~ista.
"Pitanje je samo vremena koliko
}e biti potrebno da se to deblokira,dok ne pro|e nekoliko stepenica iUstavni sud ne ka`e svo je", rekao jeRado ji~i}.
Podsje}amo, Klub Bo{njaka do-nio je 4. januara jednoglasnu odlukuo pokretanju za{tite vitalnog naci-onalnog interesa na odluke o izborupredsjednika i ~lanova Vlade RSzbog, kako su naveli, nepo{tovanjaprava ravnopravnosti, zastupljenostikonstitutivnih naroda i Ustava RSprilikom konstituisanja Vi je}a narodaRS.
Danas sjedniceu vezi s odlukomKluba Bo{njaka
Prva bh. zastupnicapreuzima du`nost
Komisi jaMali} smatrada konsenzusnaj vjero vatni jene}e bitipostignut niu Za jedni~kojkomisi ji
a}i sa svo jim pri jedlogom za for-ranje vlasti", kazao je Kaplan.
Mladen Bosi}, predsjednikDS-a, ni je `elio da komentari{ena{nji sastanak. Iz Stranke zaH i SDP-a kazali su da ne}e pri-stvovati dana{njem sastanku.
U zgradi Parlamentarne skup-ne BiH 29. decembra su se oku-
pili ~elnici HDZ BiH, HDZ 1990,SNSD-a, SDS-a, Stranke za BiH iSaveza za bolju budu}nost BiH.Na tom sastanku pozvali su i SDA i SDP da im se pridru`e na sastan-ku 10. januara kako bi dogovoriliformiranje vlasti i spri je~ili institu-cionalnu krizu na nivou BiH.
D.Mu, U.V.
osperiteta, uspjeha i ekonom-og napretka.
"Naravno, svim gra|anima RSim individualnu sre}u i zdravlje",zao je Cvetkovi}, ko ji se tokomilje`avanja Dana RS susreo seksandrom D`ombi}em, novimemi jerom RS.
D`ombi} je rekao daRS svake godine sve ja~a, te da jenaredne ~etiri godine na neki na-n ve} odredila svoj pravac, a to jeonomski prosperitet, stabilnost i
~anje instituci ja.Neboj{a Radmanovi}, predsje-
va ju}i Predsjedni{tva BiH, rekaoda RS ozbiljnim koracima grabipri jed, te da je nesporno da je onalji entitet u BiH.
"RS doprinosi ukupnom razvo-BiH i radi se o entitetu ko ji vodi
~una o svakom svom gra|aninu iji ima koncepci ju razvo ja", kazaoRadmanovi}.
Vladika zvorni~ko-tuzlanski
Vasili je istakao je da je RS stvorenana ~vrstim temeljima, te da ni je nas-tala napadima na druge nego krvljunajboljih sinova i k}eri.
"Sre}ni smo {to pro-slavljamo ro|endan na{e republike.Imamo sigurnost gdje da ivimo i tone samo Srbi, ve} svi, bez obzira navjersku, nacionalnu ili ideolo{kupripadnost", kazao je vladika Vasili-
je.Povodom Dana i krsne slave
RS, predsjednik RS odlikovao jeOrdenom ~asti sa zlatnim zracima
Albrehta Kone~ni ja, ~lana Parla-mentarne skup{tine Savjeta Evrope,za naro~ito isticanje u afirmaci jiljudskih prava, toleran ci je me|u lju-dima i narodima, kao i za afirmaci juRS u inostranstvu.
Obilje avanje Dana i krsne sla-ve RS po~elo je arhi jerejskom litur-gi jom i vjerskim obredom lo mljenjaslavskog kola~a u hramu HristaSpasitelja u Banjaluci.
SA RA JEVO - Helsin{ki par-lament gra|ana Banjaluka, Fon-daci ja "Cure" i Udru`enjemla dih novinara RS (UM-NORS) raspisali su konkurs zanovinar sku nagra du "Sr|an
Aleksi}" za profesionalno izvje-{tavanje o marginalizovanim iranjivim grupama.
Na konkur su mogu u~es-tvovati novinari i novinarke{tampanih i elektronskih me-di ja iz Bosne i Hercegovine~i ji tekst ovi ili prilo ziafirmi{u i promovi{u profesi-
onalno medijsko izvje{tavanjeo marginalizovanim grupamau BiH i rezultuju konkretnimakci jama i pomacima u pra-ksi.
Pri jedloge za nagrade moguslati i medijske ku}e i nevladineorganizaci je u BiH. (Fena)
VELIKA KLADU[A - Ma-sovni protesti dioni~ara i radnikavelikokladu{kog "Agrokomer-ca", kako bi bila sprije~ena pro-da ja mesne industri je, ko ja senalazi u sastavu ovog preduze}a,bi}e odr`ani 20. januara.
Ovo je potvrdio na~elnik op}i-ne Velika Kladu{a Admil Mulali},ko ji se nalazi na ~elu Odbora ko ji jeformiran za spas imovine "Agroko-merca". "Ovo je samo dio aktivnos-ti ko je planiramo provesti kakobismo za{titili imovinu preduze}a.Do sada smo upoznali niz nadle nihkantonalnih i federalnih instituci ja oovome problemu, te ukazali na niznelogi~nosti ko je prate ci jeli postu-pak", rekao je Mulali}.
Op}inski sud u Velikoj Kladu{izakazao je za pomenuti datum drugoro~i{te za proda ju di jela imovine
"Agrokomerca" nakon {to na prvomro~i{tu, od pri je nekoliko mjeseci, ni jebilo zainteresiranih kupaca za mesnu
industri ju. Na tom ro~i{tu je za petmiliona maraka prodata benzinskapumpa na ulazu u Veliku Kladu{u, ~i-
ji je vlasnik tako|e bio "Agroko-merc". Op}inski sud u ovome graduponudio je pomenutu imovinu naproda ju kako bi na taj na~in bili ispla-}eni dugovi ko je velikokladu{ka fir-ma ima prema nekolicini komitenatako ji su odlu~ili da dugovanja naplatesudskim putem. U Odboru za spas"Agrokomerca" su ukazali na para-doks da je na proda ju imovina vri je-dna vi{e od 20 miliona maraka kakobi bili napla}eni dugovi u iznosu odoko milion maraka. U tom odborusmatra ju kako se radi o poku{a juodre|enih lobi ja da se na lak na~indokopa ju atraktivne imovine za ko juka u da je "srce 'Agrokomerca'''. Ina-~e, protesti dioni~ara i radnika ove fir-me pratili su i prvo ro~i{te. Z.^.
Protest za spas"Agrokomerca"BANJALUKA - U Banjaluci }edanas biti odr`ana sjednicaSkup{tine Nezavisnog udru`enjanovinara Republike Srpske, ko jisma tra ju da njihove stavoveadekvatno ne zastupa Udru`e-nje "Bh. novinari".
Dragan Jerini}, predsjednik Ne-zavisnog udru`enja novinara RS,rekao je da je Nezavisno udru`e-nje novinara RS 2004. godine bilo
jedan od osniva~a Udru`enja "Bh.novinari" i da se {est godina kasni-
je stavovi novinara iz Srpske po-tpu no razli ku ju od mi{lj enj asara jevskih kolega i da nisu za{ti-}eni u okviru ove asoci jaci je iz Sa-ra jeva.
"Osje}amo se prevarenim jer ni- je ispunjen za jedni~ki dogovor uokviru Udru`enja 'Bh. novinari'.Naru{ena je procedura jer je pri-vatizovano udru`enje ko je pre-dvodi Borka Rudi}", po jasnio jeJerini}.
On je rekao da }e na sjedniciSkup{tine u Banjaluci biti usvo je-na informaci ja o radu Udru`enja"Bh. novinari", nakon ~ega }e bitipovu~ena odluka iz 2004. godine odavanju saglasnosti o osnivanjuovog udru`enja.
"'Bh. novinari' nakon toga ne}emo}i govoriti da su sastavljeni odtri udru`enja, jer ni jedno udru`e-nje novinara iz RS ne}e podr`avatinjihov rad", rekao je Jerini}.
On je naglasio da je krajnji ciljformiranje jakog udru`enja novi-nara RS ko je podrazumi jeva ujedi-njenje svih novinarskih asoci jaci jau Srpskoj i formiranje jakog i je-dinstvenog udru`enja ko je }e ma-ks imal no {titi ti novi na re svihmedi ja i njihov profesionalni rad.
Jerini} je rekao da }e na sjedniciSkup{tine biti izabrano rukovod-stvo Nezavisnog udru`enja novi-nara RS, upravni i nadzorni odbori novinarsko vi je}e ~asti. (Srna)
Danas sjednicaSkup{tine NUN RS
Mirsa da LINGOBo ja na VU^ENO VI]Kristina SPA JI]-PERI]
SARA JEVO - Laboratorij-skim analizama je potvr|eno da sudvi je osobe u Federaci ji BiH od po-~etka ove godine umrle od poslje-dica virusa gripa H1N1, a devetosoba je zara eno.
Bakir Naka{, direktor Op}e bol-nice "Abdulah Naka{" u Sara jevu, upetak nam je rekao da je paci jent ko ji
je u njihovoj bolnici umro u sri jedunave~e bio zara`en virusom H1N1.Ju~e nam je potvr|eno i da je anali-zama ura|enim u Sara jevu utvr|enoda je paci jent, ko ji je u petak nave~er
umro u Klini~kom centru Tuzla, ta-ko|er bio zara en virusom H1N1.
Biljana Jandri}, portparol Klini-
~kog centra Univerziteta u Sara jevu,rekla je da su u kriti~nom stanju dvi jeosobe, od devet koliko je ih je uFBiH do sada inficirano virusom gri-pa H1N1.
"Iz Gora`da nam je u subotudovezena pedesetdevetogodi{nja `e-na u te{kom stanju. Pretpostavlja seda je hroni~ni bolesnik. Ona je u te-{kom stanju i bolesna je, kako sunam kolege iz Gora`da rekle, ve}osam dana. Drugi paci jent, ko ji je ro-|en 1968. godine i ko ji je na Intenzi-vnoj klinici smje{ten od pro{lesedmice i dalje je u te{kom stanju.
On je jo{ na aparatima", kazala jeJandri}eva.
Iz Ministarstva zdravlja i soci jal-ne za{tite RS ju~e su saop{tili da uRS nema novih slu~a jeva oboljenjaod virusa gripa H1N1, a stanje do sa-da registrovana ~etiri paci jenta bolje
je i nisu ivotno ugro`eni."Jedan paci jent je skinut sa re-
spiratora jer mu se stanje pobolj{alo,a drugi je jo{ na intenzivnoj njezi ipriklju~en je na respirator. Druga dvapaci jenta su i dalje na li je~enju na
Klinici za infektivne bolesti i njihovozdravstveno stanje je bolje", kazala jeNata{a Aleksi}, portparol Ministar-stva zdravlja i soci jalne za{tite RS.
Slu~a jevi gripa H1N1 jo{ nisupotvr|eni u Mostaru, no stru~njacismatra ju da ni je isklju~eno da i uHercegovini ima oboljelih. Epidemi-olog Davor Pehar isti~e da je za pre-tpostaviti, ako je nova gripazabilje`ena u Sara jevu, Zagrebu idrugim gradovima, da je ima i uMostaru. Iz entitetskih ministarstavazdravlja savjetu ju gra|ane ko ji ima jusimptome gripa da treba da miru ju injegu ju se kod ku}e sve do potpunogoporavka, uz maksimalno ograni~a-
vanje svih ku}nih i drugih kontakata.Treba da koriste terapi ju ko ja podra-zumi jeva nadoknadu te~nosti, upo-trebu li jekova za sni`avanjetemperature, kao i uzimanje vitami-na, svje`eg vo}a i povr}a. Savjetu juda pomo} ljekara potra`e u slu~a ju datjelesna temperatura pre|e 38,5 ste-peni. Podsjetili su gra|ane da treba daizbjegava ju masovni ja okupljalja uzatvorenom i maksimalno odr avatili~nu i higi jenu prostori ja u ko jimaborave.
NAJMANJE 13 OSOBA U BOSNI I HERCEGOVINI ZARA@ENO,NADLE@NI SAVJETUJU ODR@AVANJE MAKSIMALNE HIGIJENE
Dva smrtna slu~a jazbog gripa H1N1
Kriti~no: Iz Gora`danam je u subotu do vezenapedesetde vetogodi{nja`ena u te{kom stanju. Drugipaci jent od pro{le sedmice je naaparatima, kazala Jandri}e va
OboljeliZdravstvenostanje ~etirioboljela u RSbolje je i nisu`i votno ugro`eni
ParadoksU Odboru suukazali naparadoks da jena proda juimo vina vri jedna
vi{e od 20 miliona
Dva paci jenta KCUS u kriti~nom stanju
F O T O S .
P I N J A G
I ]Jedan paci jent umro uSara je vu, drugi u Tuzli
BANJALUKA - Polovina kon-olisanih pekarskih proizvoda uS u toku decembra ni je zadovo-a posto je}e propise, a naj~e{}epravilnosti su da sastojci ko ji
oje na deklaraci ji nisu upotri je-eni prilikom pravljenja hljeba.
Ovo je potvrdila Borka Surtov,avni republi~ki tr`i{ni inspektor,vode}i da su to pokazali rezultatialize 11 uzoraka pekarskih proi-
zvoda od ukupno 22 kontrolisana.Ona je precizirala da su se nepravil-nosti naj~e{}e odnosile na to da de-klaraci ja ne odgovara proizvo|a~kojspecifikaci ji ili su te specifikaci je bilenepotpune, kao i da naziv uzorka ni jeodgovarao upotri jebljenim sastojci-ma i slu~no. Borka Surtov istakla jeda su svi uzorci bili zdravstveno is-pravni, a da je kontrola kvaliteta pe-karskih proizvoda i dalje u toku.
Vid Kopanja, pomo}nik minis-tra poljoprivrede, {umarstva i vodo-
privrede RS, rekao je da su osnovniproblemi u prehrambenoj industri ji u
RS jako kolebanje kvaliteta i siroma-{an asortiman prehrambenih proizvo-
da zbog nedostatka standarda i od-sustva kontrole va`e}ih.
On je istakao da je, s ciljem pre-vazila enja posto je}ih problema, efi-kasni je za{ti te potro{a~a i rasta`ivotnog standarda, potrebno izdvo ji-ti sredstva za razvoj prehrambene in-dustri je, podsticati uvo|enjetehnolo{kih inovaci ja i modernizaci juprehrambene industri je.
U Udru`enjima za za{titu potro-{a~a ka`u da se gra|ani ne `ale nakvalitet pekarskih proizvoda, ve} sa-
mo na visoku ci jenu."Ljudi vi{e uop{te ne gleda ju
deklaraci ju na proizvodu da bi vidjeliod ~ega je ne{to napravljeno ve} sa-mo gleda ju ci jenu. [to jef tini je i ve}ekoli~inski, to bolje, ovo je deviza da-na{njeg potro{a~a, bez obzira na kva-litet", tvrde u udru`enjima potro{a~a.
Njego Zagorac, predsjednikUdru`enja pekara s podru~ja Sembe-ri je, tvrdi da su pekarski proizvodikvalitetni, ispravni i bakte- riolo{ki ihigi jenski.
Polo vina pekarskih proizvoda mimo propisa
z go va ra la: Ma ja RENER
Odluku o privremenom fi-nsiranju FBiH, nakon {to jevo ji novi Predstavni~ki dom,o e potvrditi stari Dom narodarlamenta FBiH, jer novi jo{ ni-konstituisan, ka`e Aleksandra
artinovi}, potpredsjednica Us-vnog suda Federaci je BiH.
"Bila bi to malo neuobi~a jenauaci ja, ali ne vidim ni jednu usta-u prepreku za to. Pominje se mo-}nost da interveni{e i visokiedstavnik za BiH nametanjemluke o privremenom finansiranjusljede}e tromjese~je. Takva mo-}nost sto ji, ali ne vidim razlogaog ~ega bi visoki predstavnik mo-o da mi jenja doma}u zakonoda-u vlast, pa ~ak i u ovoj situaci ji",kla je Martinovi}eva.
Vladinu odluku o privremenomansiranju Parlament FBiH trebapotvrdi do kra ja januara.
Martinovi}eva ni je htjela kon-
kretno odgovoriti na pitanje da li~elnici FBiH godinama kr{e Ustav
jer ne raspu{ta ju Parlament zato {tobud`et entiteta ne bude usvojen pri jepo~etka bud`etske godine {to je i sa-da slu~aj.
"Ustavna norma po ko joj pred-sjednik FBiH raspu{ta oba domaParlamenta FBiH ako ne usvo je bu-d`et do kra ja teku}e godine za nare-dnu, {to se ~esto de{ava, odgovor jena pitanje da li su {efovi FBiH kr{iliUstav", konstatovala je.
NN:Da li su, zbog probi ja-nja roka za usva janje
bud`eta FBiH, ispunjeni uslovi za
raspisivanje vanrednih izbora?MARTINOVI]: To je po svo- joj su{tini vi{e politi~ko pitanje. Mo-gu odgovoriti u skladu sa onim {toUstav FBiH predvi|a. Kod op{tihodredbi ko je govore o zakonodavnojvlasti imate odredbu ko ja govori da}e Predstavni~ki dom biti prvi putsazvan najkasni je 20 dana nakonobjavljivanja rezultata izbora. Iden-
ti~na situaci ja je kod Doma naroda.Odredba ko ja govori o ovla{enjimapredsjedni ka i potpredsjedni kaFBiH ka`e da kada predsjednik ut-vrdi da domovi nisu u mogu}nostidoni jeti potrebne zakone mo`e, uzsaglasnost potpredsjednika, raspusti-ti jedan ili oba doma s tim da ni je-dan dom ne mo`e biti raspu{en uperiodu od godinu dana od njego-vog prvog sazivanja. Da li je sadatakva situaci ja ili ni je, to je u sferipoliti~ke odluke. Tako|e, odredbaUstava ka`e da predsjednik raspu{taoba doma Parlamenta FBiH kada neuspi ju doni jeti bud`et pri je po~etka
bud`etske godine. Po tome je mogu-}e da su ispunjeni uslovi, ali ne pos-to je u Ustavu nikakve kazneneodredbe, sankci je ko je bi prisiljavaleda se ovakvo stanje ri je{i na na~inko ji se pominje u zadnje vri jeme unovinama, raspisivanjem vanrednihizbora. Pitanje da li je to potrebno je~isto politi~ko pitanje. Ne mislim da
je to veliki kvalitet Ustava, me|u-
tim, odredbe su takve da su podlo-`ne razli~itom tuma~enju. Jediniautenti~ni tuma~ bi trebalo da budeUstavni sud FBiH.
NN:Da li je stigla ikakvainici jativa, zahtjev u
vezi sa pri jevremenim izborima, jer FBiH nema ni bud`eta niodluke o privremenom finansira-nju?
MARTINOVI]: Ne. Ovo ni jeprvi put da je ovakva situaci ja i onase na odre|eni na~in vremenom ra-zr je{ava. Sigurna sam da }e u ne-kom redovnom putu izabra nidu`nosnici smo}i snage da obaveono {to je njihova du`nost, a to je dabude potpuno konstituisana vlast uFBiH. Do tada imamo ovakvo rje{e-nje da Dom naroda egzistira u sta-rom sazivu i u mogu}nosti je dadonosi odluke sve dok novi saziv nebude polo`io zakletvu. Predstavni-~ki dom je konstituisan s tim {to ni jekonstituisano rukovodstvo. Ne mi-slim da je ovo dobra situaci ja. Nara-vno da bi svako postupanje suprotnoUstavu moralo da bude na odre|enna~in sankcionisano. Ne posto ji nor-ma ko ja bi sankcionisala situaci ju usmislu da je postupanje suprotnonjoj takvo da izazva automatski sta-nje neustavnosti. Me|utim, mislimda se ova situaci ja mo`e prevazi}i.
NN:Ovo ni je prvi put da nakra ju godine nemamo
usvo jen bud`et za narednu, a ni-kad se nisu desili pri jevremeniizbori. Da li to zna~i da su pred-sjednik i potpredsjednici FBiH
kr{ili Ustav?MARTINOVI]: Ne mogu
dati odgovor na to pitanje jer je oveodredbe, kada interveni{e najvi{a iz-vr{na vlast u FBiH, potrebno rastu-ma~iti u kontekstu kompletnogUstava. To mo`e isklju~ivo sjednicaUstavnog suda jer su odredbe takveda ne mogu biti jednostavno protu-ma~ene. Nisu eksplicitnog karakte-ra. Da bi zasjedali moramo imatikonkretan zahtjev, a ni je ga bilo. Ra-spu{tanje oba doma ParlamentaFBiH ide u sferu politike. [ta zna~iraspustiti oba doma? U situaci ji u
ko joj nemate formiran jedan domko ji }ete dom raspustiti, onaj ko ji ra-di, ali ~eka da bude formiran novi ilineki budu}i novi, neposto je}i. To jenedo re~eno. Ovo je vanredna situ-aci ja, ali za sljede}e smatram da bi
svaka vlast morala striktno da se pri-dr`ava Ustava i ustavnih obaveza iovla{tenja.
Ustavna norma je vrlo jasna iimperativna - da predsjednik FBiHraspu{ta oba doma kada ne uspi judoni jeti bud`et. Nemojte insistiratina ve}em odgovoru, ovo vam je od-govor. Ustavna norma je dala apso-lutan odgovor na pitanje.
NN:Da li je iko odgovaraoza kr{enje Ustava?
MARTINOVI]: Ovo je situ-aci ja u ko ju ulazimo ~esto, ko ja do-vodi do nesigur nos ti gra|ana,bud`etskih korisnika, nesigurnostida li }e FBiH izvr{avati sve obave-ze. Sigurna sam da }e ta situaci jabiti prevazi|ena kao i rani jih godina.
U svakom slu~a ju bi se trebalo po-truditi da se upamti da je nedopusti-vo da se svaki put ova situaci japonavlja i da to bude na odre|enina~in sankcionisano. Zna se ko mo-`e da sakcioni{e politi~ku vlast -gra|ani. Sud ne mo`e da interveni{eni na ko ji na~in. Mi postupamo is-klju~ivo prema zahtjevima ovla{te-nih predlaga~a.
Kontrola kvalitetapekarskih proizvodai dalje tra je
F O T O A R HI V A
zbog fi nan si ra n ja BiHne tre ba da reagu je
A l e k sa n d ra
Ma r t i n o v i },
p o t p r e d s j e d n i ca
U s ta v n o g s u da F e d e ra c i j e
B i H
OHR
Raspu{tanje: Predsjednik FBiH raspu{ta obadoma Parlamenta FBiH kada ne uspi ju doni jetibud`et pri je po~etka bud`etske godine.
Po tome je mogu}e da su ispunjeni uslo vi,ekla Martino vi}e va
VanrednoU situaci ji u
ko joj nemateformiran jedandom Parlamentako ji }ete domraspustiti? Ovo
SARA JEVO, BANJALUKA- Putnici u BiH voze se u autobu-sima ko ji su duplo stari ji odevropskih.
U Agenci ji za identifikacionedokumente, evidenci ju i razmjenupodataka BiH (IDDEEA) su pot-vrdili da prosje~na starost autobusau BiH iznosi oko 16 godina, dokstatistika pokazu je da sa autobuskih
stanica u ve}ini zemalja EU kre}uvozila ko ja su duplo mla|a, pa takou skandinavskim zemljama autobu-si su stari oko {est, a u manje razvi-
jenim dr`avama EU do devetgodina.
Posebno zabrinja vato {to, kako tvrde stru~njaci izoblasti saobra}a ja, godina proizvo-dnje ~esto mo`e biti pokazatelj ne-ispra vnosti autobusa. S drugestrane, nepisano je pravilo da stari ja
vozila i sa aspekta udobnosti zna-~ajno kaska ju sa onim ko ja su proi-zvedena kasni je.
U preduze}ima za prevoz pu-tnika nerado pri~a ju o starosti vo-znog parka ko jim raspola`u, ali zatou Udru`enju pri jevoznika u me|u-narodnom i me|uentitetskom cesto-vnom pri jevozu putni ka BiHprizna ju da situaci ja u ovom sektoruni je idealna.
"Ta~no je da se starost autobusa
pove}ava. Me|utim, svaki autobusu BiH mora da ide na godi{nje, {es-tomjese~ne i druge tehni~ke pregle-de, tako da sigurnost kontroli{u",
uvjerava Mihrudin Mujki}, stru~nisaradnik u Sektoru za transport i ko-munikaci je u ovom udru`enju.
Ipak, on ne pori~e da {to su vo-zila stari ja istovremeno su i neudo-bni ja i prizna je da tu ima prostora zapobolj{anje situaci je. @ali se, me|u-tim, da za to nisu stvoreni uslovi.
"Odre|ene zemlje stimuli{unabavku novih vozila, a to kod nasni je slu~aj", po ja{njava Mujki}.
Za razliku od prevoznika, uNVO sektoru ko ji se bavi bezbje-dno{}u u saobra}a ju, nisu zadovo-ljni sada{njim stanjem u ko jem se
nalaze autobusi u BiH."Posebno brine ~injenica da je
lo{ postotak ispravnosti autobusakada ih polici ja po{alje na tahni~ke
preglede, a kada jo{ u obzir uzmemopodatke o tome u koliko nezgoda inesre}a u~estvu ju ta vozila, ne mo-
`emo biti zadovoljni. Putnici zahti- jeva ju da za kartu ko ju plate dobi juudobnost i bezbjednost tokom vo`-nje", ka`e Milenko Ja}imovi}, pred-
sjednik Udru`enja za unapre|enjebezbjednosti saobra}a ja Banjaluka.[e val Ko va ~e vi},
ovla{teni sudski vje{tak BiH, upo-zorio je da je, od kategori ja vozilako ja u~estvu ju u saobra}a ju, neis-pravnost naj~e{}e evidentna kod te-retnih vozila i autobusa.
Tako|e, posljednja akci jaMUP-a RS, usmjerena na kontroletehni~ke ispravnosti autobusa, po-kazala je da je ve}ina tih vozila ne-ispravna, a kvarovi su se uglavnomodnosili na ko~ni ce, sistem zaupravljanje i gume.
B. VU^ENO VI]
BANJALUKA - Banjaluka je ju~e u 13 ~asova sa temperaturomod 18,6 stepeni Celzi jusovih bilanajtopli ji grad u Evropi.
Prema podacima hidrometeoro-lo{kih zavoda, u tom satu je najhla-dni je bilo u Moskvi, minus dvastepena, a najtopli je, posli je Banja-luke, bilo je u Beogradu sa 17, pa uRimu sa 16 stepeni Celzi jusovih.
Neboj{a Ku{trinovi}, ~lan Sa-vjeta za klimatske promjene BiH,kazao je da, iako je temperatura od18 stepeni neuobi~a jena i visoka zaovo doba godine, ipak ni je rekordna.
"Pri je tri godine u januaru je iz-mjereno ~ak 22 stepena Celzi jusa,tako da se ne mo`e govoriti o rekor-du. Banjaluka je ina~e podlo na ta-kozvanom fenskom efektu, premako jem se tople stru je spu{ta ju prekoDinarida i dolaze u ni`e kra jeve, pa
je zbog toga Banjaluka ~esto najto-
pli ji grad", objasnio je Ku{trinovi}.On je naveo da nas ve} od sutra
o~eku je zahla|enje na nekoliko da-na pa opet malo topli je, dok }e udrugoj polovini januara biti hladnosa dosta snje`nih padavina.
"Prema dugoro~nim prognoza-ma februar }e biti hladan i dosta vla-`an, a mart }e imati prosje~netemperature", kazao je Ku{trinovi}.
Prognoze Federalnog hidrome-
teorolo{kog zavoda govore da se idanas u na{oj zemlji o~eku je umje-reno do prete`no obla~no i toplo vri-
jeme."Ne{to manje obla~nosti o~e-
ku je se u sjeveroisto~nim di jelovi-ma. Posli jepodne ili kra jem dana uzapadnim podru~jima mjestimi~nomo`e pasti i malo ki{e", navode uovom zavodu.
Promjenljivo vri jeme, pra}enostru janjem toplog vazduha, negati-vno }e djelovati na osobe sa psiho-smetnjama, a reumati~ari bi tako|emogli osje}ati ja~e bolove.
Od meteoropatskih reakci jamogu}a je i po java malaksalosti, au~esnicima u saobra}a ju preporu~u-
BANJALUKA - Slobodankaofilovi}, pedagogica u Osnovnojoli "Georgios Papandreu" izeksandrovca, tvrdi da dobi jaijete}e poruke sa Facebook pro-
a trinaestogodi{nje u~enice Svje-ne Pe}anac, ko ja je sko~ila u
rbas.Djevoj~ica je to uradila, kako su
zali njeni poznanici, zbog negati-e ocjene iz matematike i ukorastavnika.
"U jednoj od poruka pisalo je:sam nemirni duh i ne}u se smiriti
k ne uradi{ ono {to sam ja uradi-", kazala je ju~e za "Nezavisne" Te-
ofilovi}eva, ko ju je nekoliko drugaranestale djevoj~ice optu ilo da je bilagruba prema Svjetlani.
U pisanoj izjavi, ko ju je poslalamedi jima, ova pedagogica je navelada }e zbog pri jete}ih poruka ko je do-bi ja putem Facebooka danas podni je-ti pri javu u SJB Lakta{i. Ona VeljkaVu jakovi}a, direktora spomenute{kole, optu`u je da je, nakon {to jedjevoj~ica sko~ila u ri jeku, na~inioniz propusta.
"Naru{en mi je ugled i ugro`enali~na bezbjednost. Imam razloge davjeru jem da je istup direktora u medi-
jima bio smi{ljen i usmjeren protivmene, a {to ima pozadinu ko ja datirakroz na{u lo{u saradnju od kako je on
stupio na svo ju aktuelnu du`nost",sto ji u pisanoj izjavi Teofilovi}eve.
Tvrdi da je `eljela i insistirala natome da 4. januara, za jedno sa dire-ktorom i psihologom, posjeti odjelje-
nje ko je je poha|ala nestala djevoj~i-ca, ali da joj je to direktor zabranio.
"Kobnog 30. decembra 2010.godine u u~ionici odjeljenja osmograzreda, ko je je poha|ala nestala dje-
voj~ica, ni je bilo nikakvog grubognastupa, ru`nih ri je~i ili pri jetnji niprema bilo ko jem u~eniku, pa ni pre-ma nestaloj djevoj~ici. Za vri jememog boravka u u~ionici niko od triu~enika, ko ji su prepravljali ocjene,pa ni nestala djevoj~ica, ni je htio ni-{ta da pita, niti je bilo ko jim svo jim
postupkom odavao da bi mogao dau~ini neko tragi~no djelo ili radnju",isti~e se u pisanoj izjavi pedagogice.
Ona jo{ tvrdi da je direktor {kolepre}utao izjavu u~enice iz odjeljenjako je je poha|ala Svjetlana Pe}anac "ako ja govori o tome da je majka Svje-tlani rekla da se ne vra}a ku}i akobude imala lo{e ocjene". SvjetlanaPe}anac je u Vrbas sko~ila 30. de-cembra, a ronioci je od tada bezus-pje{no tra`e.
Veljko Vu jakovi}, direktorOsnovne {kole "Georgios Papan-dreu" ni je `elio komentarisati pisanuizjavu pedagogice Slobodanke Teofi-lovi}, u ko joj ga optu u je za nesavje-sno obavljanje du`nosti.
Slobodanka Teofilovi}, pedagogica u O[ "Georgios Papandreu" iz Aleksandrovca
"Dobi jam pri jetnje sa FB profila nestale u~enice"
a ja RENER
SARA JEVO - Zvanje magis-a, za ko je su i platili postdi-omski studij, ne}e dobiti 626udenata Fakulteta politi~kih na-ka u Sara jevu, a fakultet im je
`an vratiti razliku ci jene {kola-ne napla}ivane suprotno odluciade Kantona Sara jevo.
Me|u ovim studentima njih 20ve} promovisano u magistre stru-, a prema rje{enju inspekci je, Fa-ltet politi~kih nauka (FPN) im neo`e dati zvanje magistra, kako jee}ano, ve} speci jaliste.
Ovo inspekcijsko rje{enje ne-vno je potvrdilo Ministarstvorazovanja Kantona Sara jevobiv{i `albu FPN-a, a 8. januara jeekao dodatni rok dat fakultetu dakladi nezakonitu ci jenu studi ja salukom Vlade KS, uskladi zvanje io tome obavi jesti studente.
"Inspekci ja }e idu}e sedmiceu kontrolu izvr{enja upravnih
era ko je su date fakultetu. Ako sepostupi po tim mjerama, inspe-
ija }e podni jeti pri javu i predvi-na nov~ana kazna je najmanje
000 KM", rekli su u Ministarstvurazovanja KS.
Jedan od studenataufik Had`iahmetovi} kazao je dako ni je obavi jestio studente o po-zetim mjerama, niti je uskla|ena
ena studi ja sa odlukom VladeS. Podsjetio je da je ci jena jedno-di{njeg magistarskog studi ja, ko-
ju je FPN odredio, 5.500 KM, {to jeza 4.300 KM vi{e nego {to je to de-finisano u odluci Skup{tine KS.
"Obe}ano nam je zvanje ko jegnema u zakonu. To je svjesna ob-mana. U takvoj situaci ji je 626 stu-denata. Ja }u vjerovatno tu`bomprotiv FPN-a i Univerziteta u Sara-
jevu tra`iti vra}anje onoga {to sampreplatio. Univerzitet je kra jem pro-{le godine, nakon {to su uveliko za-vr{ili ispiti, dao sagla snost zapostdiplomski studij iako nema sa-glasnosti Ministarstva. Upisao samstudij da budem magistar struke i nafakultetu je da mi to omogu}i. Ta-
kav smo ugovor i potpisali. Neka onna|e rje{enje", dodao je Had`ia-hmetovi}.
Inspekcijski nadzorko ji su zahti jevali studenti postdi-plomskog studi ja Me|unarodniodnosi i ekonomska diplomati ja ut-vrdio je da je ci jena studi ja od 5.500KM nezakonita, kao i raspisivanje
konkursa za pri jem oko 300 stude-nata na ovaj studij. Osim njih, oko320 studenata upisalo je postdi-plomski studij na drugim odsjeci-ma.
"Rje{enje inspekci je je jasno.[to se ti~e vra}anja novca, mogu-}nost je ili da Vlada KS doneseodluku o ci jeni ili da fakultet vratinovac. Vlada se ni je sasta jala", ka-
zali su u Ministarstvu obrazovanjaKS.
Prodekan za nastavu FPN-a Asim Mujki} ni je mogao odgovoritida li }e fakultet vratiti novac stu-
dentima i {ta }e uraditi da im obe-zbi jedi zvanje magistra jer, tvrdi,ovo ni je u njegovoj nadle nosti, dok
je dekan Mirko Pe janovi} na putuvan BiH.
Ovaj fakultet je od in-spekci je tra io dodatni rok za iz-vr{enje mjera jer su, kako su naveliu zahtjevu, od Vlade KS tra`ili o~i-tovanje o ci jeni studi ja, te zbog slo-`enosti i nemogu}nosti izvr{enjarje{enja s obzirom na to da je 626studenata upisano na sve studi je, adio ih je pred odbranom magistar-skih radova, dok je 20 ve} promovi-sano.
Zvanje magistragubi 626 studenata
FAKULTET POLITI KIH NAUKA U SARAJEVUMORA ISPO[TOVATI RJE[ENJA INSPEKCIJE
TREBINJE, TORONTO -Cvi jeta [o{o (86), kada je iz tre-binjskog kra ja oti{la u Kanadu pri-
je 14 godina, sa sobom je poni jela isjemena, pa danas usred Torontauzga ja hercegova~ke autohtone bi-ljke.
Uzga ja ju}i u gradu na drugomkontinentu zeleni kupus, takozvanira{tan, ali i blitvu, zelenu salatu, ce-ler, bi jeli i crni luk, ljutiku, borani ju,maslid`an i lavander, ova `ena jesa~uvala od zaborava miris Herce-govine.
"Da mi je neko pri je ra-ta rekao da }u do kra ja `ivota raditina zemlji, to ne bi bila nikakva no-vost, jer sam to navikla i to volim, alida mi je pomenuo da }u `ivjeti u Ka-nadi, to mu nikako ne bih vjerovala,iako je tamo bilo ~etvoro mo je dje-ce", ka`e Cvi jeta.
Ona je jo{, kuva ju}i hercegova-
~ke speci jalitete, uspjela sa~uvati mi-
ris rodnog kra ja, ne samo u svo joj ve}i u ku}ama svo je djece i unu~adi. Tre-binje je, ka`e, napustila 1997. godine,a svo je selo Baljivce u regi ji Bobaniizme|u Trebinja i Dubrovnika jo{1992, u vri jeme proteklog rata. Kada
je do{la u Kanadu napravila je odmahba{tu u ko joj je, uzga ja ju}i povr}e,uspi jevala ugu{iti tugu za zavi~a jem.
"Ni danas, ipak, nema da-na da ne pomislim na bo je Baljvice,
okrenute suncu i moru", tvrdi Cvi jeta.Ka`e da joj se tako ponekad u
mirisu ra{tana i blitve u~ini i da osjetimiris mora, pa joj taj rad u ba{ti ko-
jim je nekada odvra}ala misli od za-vi~ajne ~e`nje danas osvje`avasje}anja na zavi~aj, ne da ju}i im daizbli jede. Na oko stotinu kvadratnihmetara zemlje uspi jeva uzgo jiti ve}i-nu povr}a potrebnog za njeno i zadoma}instva njenih k}eri, jer je oda-
vno uhodala cikluse sadnje i branja, asvaki pedalj nasto ji {to bolje iskoristi-ti. Tako je, doda je, isplanirala i svo jevri jeme, pa u ba{tu odlazi i pri jepo-dne i popodne, jer joj je to jedina za-nimaci ja u Kanadi ko ju vi{e nenaziva tu|om i u ko joj je nau~ila dase i po jedine vrste hrane treba suz-dr avati da se ne bi debljala, zbog ~e-ga, kako u {ali govori, u svo joj ba{tine sadi krompir.
Iako se sa sjetom prisje}ada se u njenim Baljivcima nikada ni jevodilo ra~una o tome od ~ega se de-blja, a od ~ega ne, jer se mnogo fizi-~ki radilo i svi su bili zdravi i vitalni,baka Cvi jeta je svjesna da se sada i unjenoj Hercegovini i ci jelom svi jetuvodi druga~i ji `ivot.
Ina~e, ova ponosna Hercegovka
je najsre}ni ja kada vezicu svoga ra-{tana mo`e pokloniti nekom Kana|a-ninu, kome je dosadila vje{ta~kahrana.
S. ^A KA RE VI]
DOBOJ - Mati~ne knjige zapodru~je op{tine Doboj ubudu-}e }e se voditi u petnaest mati-~nih podr u~ja, odnosno u~etrnaest mjesnih kancelari ja iu centralnoj Mati~noj kancela-ri ji u zgradi op{tine.
Gordana De janovi}, {ef Od-sjeka za op{tu upravu op{tine Do-boj, navo di da su se premaZakonu o mati~nim knjigama RS,ko ji je bio rani je na snazi, mati-~ne knjige vodile za svako nase-lje no mjesto, dok novi zako npre dvi |a odre|ivanje mati~nihpodru~ja za vo|enje mati~nihknjiga.
Mati~na podru~ja odre|u jeSkup{tina op{tine Doboj. Odlukao odre|ivanju mati~nih podru~jaza vo|enje mati~nih knjiga za po-dru ~je op{ti ne Doboj, ko ju suodbornici jednoglasno usvo jili nadecembarskom zasjedanju lokal-nog parlamenta, predvi|a da napodru~ju op{tine Doboj posto jipetnaest mati~nih podru~ja.
"Ovom odlukom se odre|u jumati~na podru~ja za vo|enje ma-ti~nih knjiga ro|enih, vjen~anih,umrlih i dr`avljana, i njihova sje-di{ta. Do sada su bile mjesne kan-
celari je, ko je su ~inile od tri dodeset naseljenih mjesta, i za sva-ko nase lje no mjesto vodi la seodvo jena knjiga. Sada se za jednomati~no podru~je vodi jedna knji-ga za ro|enje, ~injenice smrti, ~i-njenice vjen~anja i dr`avljana",navela je De janovi}eva.
Ona je dodala da usva janjenove odluke donosi velike materi-
jalne u{tede, ali i olak{ava pru`a-nje usluga gra|anima jer }e seumjesto nekada{njih vi{e od 90mati~nih knjiga za podru~je op{ti-ne Doboj sada voditi 15 knjiga.
"Uze}emo primjer manj emjesne kancelari je poput Boljani-}a, u ko jem se vodila mati~naknjiga za Bolja ni}, Teku}icu iKonoplji{te. Sada }e se voditi sa-mo jedna knjiga za sva ta naselje-na mjesta, jer je u okvi ru temjesne kancelari je formirano ma-ti~no podru~je", kazala je De jano-vi}eva.
U ~etrnaest mati~nih podru-~ja, bez centralne Mati~ne kance-la ri je u zgradi op{ti ne Doboj,zaposleno je jedanaest mati~ara.
Nekoliko manjih mjesnihkancelari ja opslu`u je jedan mati-~ar, odnosno u {est mjesnih kan-ce la ri ja usluge gra|a ni matrenutno pru`a ju tri mati~ara.
Miris rodnog kra ja: Uzga ja ju}iu gradu na drugom kontinentuzeleni kupus, takozvani ra{tan,ova `ena je sa~u vala odzabora va miris Hercego vine
PoklonOna jenajsre}ni ja kada
vezicu ra{tanamo`e pokloniti
Kana|aninuko jem je dosadila
vje{ta~ka hrana
[tednjaDe jano vi}e va
dodala dausva janjeno ve odlukedonosi velikemateri jalneu{tede
U op{tini Doboj 15mati~nih podru~ja
Cvi jetaredo vno
obra|u jesvo ju ba{tu
u KanadiFOTO NN
Centralnamati~na
kancelari jau zgradiop{tine
FOTO NN
Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i Hercegovine
KANTON SARAJEVO
GRAD SARAJEVO GRADSKO VIJE]EOdbor za dodjelu
[estoaprilske nagrade grada Sarajeva
U skladu sa gradskim propisima na web stranici grada Sarajeva www.sarajevo.ba objavljeno je cjelovito
O B A V J E [ T E N J EO USLOVIMA I NA^INU PREDLAGANJA KANDIDATA ZA DODJELU
[ESTOAPRILSKE NAGRADE GRADA SARAJEVA U 2011. GODINI
[estoaprilska nagrada grada Sarajeva dodjeljuje se u povodu Dana grada Sarajeva, kao
najvi{e dru{tveno priznanje, za zna~ajna ostvarenja i zna~ajne rezultate u svim oblastima`ivota i rada, a koji doprinose ukupnom unapre|enju i razvoju grada Sarajeva, odnosnopromocije grada u skladu s Odlukom o uvijetima i na~inu dodjele [estoaprilske nagradegrada Sarajeva (''Slu`bene novine Kantona Sarajevo'', broj 4/08).
Nagrada se dodjeljuje kao kolektivna, pojedina~na i grupna i to najvi{e po jedna kolektivna, jedna pojedina~na i jedna grupna nagrada.
Pravo predlaganja kandidata za nagradu imaju privredna dru{tva, ustanove, udru`enjagra|ana, grupe od najmanje pedeset gra|ana, te druga pravna lica i gradona~elnik grada Sa-rajeva.
Molimo zainteresovane da upute svoje prijedloge kandidata zaklju~no s ponedjeljkom31.01.2011. godine, neposredno na protokol Gradskog vije}a grada Sarajeva ili putem po{teu cjelosti prema obavje{tenju objavljenom na internet portalu grada Sarajeva.
Za sve dodatne informacije zainteresirani se mogu obratiti putem telefona: 216-659 ili elek-tronskom po{tom na adresu: [email protected].
Sarajevo, 05.01.2011. godine Predsjedavaju}i OdboraFerid Buljuba{i}, s.r.
ko se na bh. tr`i{tu godi{nje proda la`nih lije-kova u vrijednosti od oko 300 miliona evra,logi~no je o~ekivati da veliki broj gra|anado|e na neki na~in u kontakt s ovim lijeko-vima, bez obzira gdje i kako se oni prodaju ili proizvode. Postoje}e informacije kojima ra-
spola`u stru~njaci iz ove oblasti govore da Balkan nije samo glavni tranzitni put za la`ne lijekove, ve} i da u pojedinim zemljama postoje lokalne laboratorije u kojima ih proizvode,{to je zastra{uju}e. Postavlja se pitanje: [ta to koristimo dabi nam bilo bolje? Iako stru~njaci iz ove oblasti isti~u da krivotvorenje lije-
kova postaje sve unosniji biznis, ~ak unosniji i od droge,nadle`ni u BiH nemaju adekvatan odgovor na ovu vrstu kri-minala.
La`ne pilule
AKO LA@NELIJEKOVEPREVOZE AK IAUTOBUSIMA IPOSTOJELABORATORIJEGDJE IHPROIZVODE,ZBOG ^EGANIKO NIJEREAGOVAO
Stav
ojanaU^ENOVI]
Najstra{niji je podatak da policija u BiH nije imala nijednuistragu u skorije vrijeme na ovu temu niti je ijedna osobauhva}ena i ka`njena, zbog ovog krivi~nog djela. Ako je potvr|eno da la`ne lijekove prevoze ~ak i autobusima, po{tanskim saobra}ajem, da mo`da postoje i laboratorije gdje ih proizvode i sli~no, zbog ~ega niko nije reagovao i
zatra`io od policijskih organa da istra`e ove navode? Alar-mantno je i {to ne postoji na~in da gra|ani budu upozorenida prilikom kupovine prepoznaju krivotvoreni lijek, jer ih je zasad skoro nemogu}e razlikovati od pravih lijekova.
Gra|anima ostaje jedino da se nadaju da ne}e do}i u kon-takt s la`nim lijekom i da }e nadle`ne institucije po~eti s ot-krivanjem i ka`njavanjem po~inilaca ovih krivi~nih djela,kako bi u {to ve}oj mjeri bila smanjena mogu}nost konzumi-ranja sumnjivih pilula.
PressDAILY TELEGRAPH
VladimirUSORAC,
predsjednikUdru`enja
poljoprivrednika RS
Najnovi ja biografi ja o Jozefu Gebelsu otkriva da je {ef nacisti~ke propagan-de zapravo bio serijski za-vodnik, ko ji je vodiodetaljne bilje{ke o svim `e-nama sa ko jima je bio.
Gebels, ko ji je zbog opera-ci je u djetinjstvu imao brojne tjelesne deformitete, bio je poznat i kaonacisti~ki Kazanova. Svo je ljubavne afere opisivao je u dnevnicimako je je vodio vi{e od 20 godina. [tavi{e, svo je dogodov{tine tokomposljednjih 20 godina `ivota opisao je na ~ak 30.000 stranica. ^ovjekko ji je bio jedan od najbli ih Hitlerovih saradnika navodno je u priva-tnom `ivotu bio veoma sentimentalan, o ~emu govore i isje~ci iz nje-govih dnevnika:
"Koliko sam samo `udio da je upoznam", napisao je Gebels o je-
dnom svom ljubavnom sastanku: "Bili su to bla`eni dani. Samo ljubav.Mo`da i najsre}ni ji period mog `ivota". I kako je Gebels vremenombivao sve uticajni ji, tako je posta jao i popularni ji me|u `enama. Ono{to se zna jeste da su ga njema~ke glumice i starlete iz tog vremena
zvale neobi~nim nadimkom: Ovan.U najnovi joj biografi ji, ko ja na 912stranica istra`u je Gebelsov `ivot,sto ji i to da je bio opsjednut se-ksom, ali da je bio i veliki manipu-lator. Njegova prva ljubav bila jema}eha njegovog {kolskog druga,ko joj je ~ak pisao i pjesme. Imao jesvega 16 godina. "Mislim da seEros tada prvi put probudio. Ve-oma sentimentalan period. Slaosam joj bombasti~na pisma, pisaopjesme. Tada su me prvi put privu-kle zrele `ene", napisao je Gebels u
dnevniku 1912. godine. Iako je ta tinejd`erska ljubav bila neuzvra}ena,Gebels se rado sje}a svo je prve prave djevojke Lene Krage.
Me|utim, i ta ljubav je bila kratkog daha jer ubrzo odlazi na studi je uBon, gdje upozna je sestre Lisl i Agnes, ko je je uspio da zavede - obje.U `ivotu je imao i vi{e platonskih ljubavi, o ko jima je dosta pisao. Idok se peo na nacisti~koj ljestvici, tako je rastao i broj `ena. U perioduod nekoliko mjeseci napisao je da je bio sa Kseni jom, [arlotom, Eri-kom i Juli jom. Iako se 1931. godine o`enio Magdom Kvandt, ko ja muje rodila {estoro djece, nikada ni je bio vjeran svo joj `eni. Tokom godi-na vladavine Tre}eg rajha imao je `enu skoro na svakom frontu, a mo-`da je iz tog vremena najpoznati ja afera sa ~e{kom glumicom LidomBarovom, {to je bilo razbjesnilo Hitlera.
Navrh jezika
SLIKA PRVA Navrh mi jezika da ka`em kako nekolicina
mo jih pri jatelja i ja tiho patimo {to (valjda) samona Hrvatskoj televizi ji (HRT1) mo e da posto jiemisi ja poput "Petog dana", u ko joj se pet pame-tnih intelektualaca nepunih dva sata sito napri~a o~etiri aktuelne teme i snagom svo jih argumenataznanja, erudici je i iskustva prokomentari{u dobre ilo{e strane svjetskih i doma}ih aktuel nosti i de{a-vanja.
Ima ~ovjek {ta da ~u je, a naravno i nau~i, pa
makar i kako pet intelektualaca kritiku ju}i i ne{tede}i svo ju dr`avu, grade i ljube istu, jer je li je-pa i jer je njihova.
Milina ih slu{ati, iako, brat bratu, za jednoima ju ukupno, ni manje - ni vi{e, nego 300 godina- Velimir Viskovi} ro|en 1951, pa ima 60 godina;Slaven Letica ro|en 1947, pa ima 64 godine; IgorZidi} , ro|en 1939, pa ima 72 godine; ZvonkoMakovi}, ro|en kad i Letica, pa i on ima 64 godi-ne, i voditeljica Milana Vukovi}-Runji}, najmla|a,ro|ena 1970, 40 godina. Ali, mislim, ako ima juemisi ju na dr`avnoj televizi ji, onda je to i nekadr`avna politika. ^isto mi to do|e logi~no i zasvaki respekt.
Kod nas je, me|utim, sve prisutni ji i sve zva-ni~ni ji trend, naro~ito u kulturi (a ne u fudbalu),da su oni, tj. mi, preko 40 ve} dinosaurusi, a oni
jo{ stari ji "~u|enje svi jetu" {to i dalje misle, paonda i hoda ju.
Uvukao se u nas, za ko ju godinu pedesetogo-di{njake, (da ne kri jem, meni je 47) neki ~udanstrah da smo vi{ak u svakom, a pogotovo javnom`ivotu i sve ~ekamo da nam neki mladac/ica izor-ganizu je kakav horor kamp u nekoj dubokoj {umii ostavi nas da tiho odumremo. Tako su, bar legen-de ka`u, u dalekoj pro{losti Eskimi (mada nekika`u da su to radili i Japanci) odnosili u dubokisni jeg svo je stare, jer za `vakanje ko`a divljih `i-votinja nisu bili od koristi kad ostanu bez zuba.Mislim nisu bili od koristi samima sebi, a pogoto-vo mla|im Eskimima.
Mada mi, ruku na srce, i nemamo ba{ nekevelike veze s Eskimima ({to ni je slu~aj sa legen-dama), ukaza se, evo, utjeha da }e nas ova tek sta-sala 2011, Andri}eva godina, (po)vratiti `ivima.Ne zato {to }emo svi za jedno obilje`avati ~injeni-cu da je pro{lo pet deceni ja otkako je veliki Ivo zaveliku "Na Drini }upri ju" dobio veliku Nobelovu
nagradu, nego {to }e u godini knji`evnog slavolu-ka neko javno podsjetiti i da je Andri} svo je i na{eremek-djelo napisao u 53. godini `ivota!!!
SLIKA DRUGA Sje}am se, "]upri ju" sam pro~itala sa 15 go-
dina, a onda mi je mama sve~ano za 18. ro|endanpoklonila komplet Andri}evih knjiga.
Iz impresuma: Ivo Andri}, "Sabrana djela"udru`eni izdava~i: "Svjetlost", Sara jevo, "Pro-
sveta", Beograd, "Mladost", Zagreb, "Dr`avna za-lo `ba Sloveni je", Ljubljana, "Misla", Skopje i"Pobjeda", Titograd.
[tampala "Budu}nost", Novi Sad, izdava~ sa-ra jevska "Svjetlost", 1981. godina, tira` 24.000primjeraka.
[est republika (i da li slu~ajno, samo jednapokra jina?) udru`ile su svo je izdava~e, kako biIvu Andri}a ({est godina posli je smrti knji evnoggeni ja) simboli~no {tampala ci jela Jugoslavi ja!(Sje}am se da je jedan moj drug, ko ji je u to doba
pu{io drinu bez filtera, jedini naglas primi jetio da je ta edici ja - latini~na). Ako me pam}enje dobro slu`i (ipak sam ja
stari ja), da li u to vri jeme, ili pri je ili kasni je sve- jedno, u ku}i glavnog izdava~a, sara jevske "Svje-tlosti", radio je (i direktorovao) Gavrilo Grahovac,aktuelni ministar kulture i sporta u Vladi Federaci-
je BiH, ko ji se zbog "izmjena protokola" ni je po- javio na vi{egradskom sastanku tro jice ministara5. januara.
Neboj{a Bradi}, ministar kulture RepublikeSrbi je, Sredo ja Novi}, ministar civilnih poslova uSavjetu ministara BiH, i Anton Kasipovi}, minis-tar prosvjete i kulture Republike Srpske, bio jeGrahovcu prihvatljiv sastav, dok se, me|u iste, ni-
je "umi je{ao" Emir Kusturica.Glupost je provjerena glasina!Vidim Bosnu i Hercegovinu kako za jedni~kim
snagama podr`ava snimanje filma "Na Drini }u-
pri ja".Vidim Bosnu i Hercegovinu kako za jedno sla-vi "Oscara".
Vidim Lenona, jutros sam sa Elvisom popilakafu u "Mercatoru".
Dobro je {to mi ovakvi starimo i {to znamo da(jo{) vri jedimo. ^ak i kad haluciniramo. Jer, MIsmo ~itali Andri}a.
A i on je `iv. Ima 119 godina. Zna Kusturica.
SLIKA 3U jednoj dr`avi jednom je ministru/ici svanuo
prvi radni dan. Stigao/la je u svoj kabinet u osamujutro. Ve} ne{to iza devet ~asova rekao/la je svo-
joj sekretarici da mu/joj spo ji vezu sa jednim/omdirekto rom/icom jednog muze ja. Kad je vezauspostavljena, ministar/ica je rekao/la direktor/icimuze ja da je prethodni/a ministar/ica vratio/la sli-ke iz Kabineta u muzej i da su sada zidovi tako
prazni... Direktor/ica muze ja je pitala ministra/icuzar su zidovi prvi problem ko ji on/ona ima u ovojdr`avi. U slu{alici je nastala nepri jatna ti{ina.
U jednoj dr`avi jedan je predsjednik vlade po-slao jednog ministra u {umu, u jedno selo bez stru-
je, jer taj ministar ni je odr`ao obe}anje da }e stru jebiti onoga dana kada je obe}ao. U {umi, a i u selu,
je nastala nepri jatna ti{ina... Ali je do{la stru ja.I minis tar/ica }e dobiti slike. Manje zbog
SARA JEVO - Osu|enici ukazneno-popravnim zavodimau FBiH telefon ske razgovorekoriste za komunikaci ju sa no-vinarima, pri jetnje tu`iocima,soci jalnim radnicima, naru~i-vanje premla}ivanja u zatvori-ma i za druga krivi~na djela.
Zbog ovih zloupotreba u za-tvorima u FBiH uskoro }e bitiinstalirane telefonske govornicesa ko jih }e zatvorenici mo}i zva-
ti samo svo je advokate i ~lanoveporodica.
"Po zakonu zatvorenici ima- ju pravo da obavlja ju telefonskerazgovore s advokatima, porodi-com i ljudima ko ji im mogu po-
mo}i u resoci jalizaci ji. Me|utim,to se ne po{tu je. Nama je te{kovr{iti kontrolu svakog razgovora,tako da imamo mnogo zloupotre-ba", ka`e Nihad Spahi}, direktorKPZ Zenica, najve}eg zatvora uBiH.
Spahi} isti~e da zatvorenici
zovu soci jalne radnike i tu`iocekod ko jih poku{ava ju urgirati zasvoj slu~aj, a neri jetko koriste ipri jetnje.
Utvr|eno je da je premla}i-vanje osu|enika Muhameda Ali-
ja Ga{i ja naru~eno tako {to jetelefonom dogovoreno ko i zakoliko novca ga treba pretu}i. Sagovornice KPZ Zenica upu}iva-ne su i pri jetnje NTV Ha jat, kaoi la`ne do jave o postav lje nimbombama.
"Mi imamo 12 govornica i
ne mo`emo svaku kontrolisati.Uskoro }emo ovim zloupotreba-ma stati ukraj. Ministarstvo prav-de FBiH dogovorilo je nabavku iinstaliranje speci jalnih govornicasa ko jih bi zatvorenici samo mo-
gli obavljati legalne pozive", na-gla{ava Spahi}.
Govor nice, ko je bi trebaloda budu insta lirane u narednihmj esec ili dva, predv i|a ju dasvaki zatvorenik dobi je speci jal-ne kartice na ko jima bi bili zabi-lj e`e no samo tri do seda m
telefonskih bro jeva sa njihovimadvokatima i porodicom. Osimtih bro jeva za ko je se odlu~e,druge ne bi mogli pozivati.
"Do sada je bilo da iz zatvo-ra mo`e{ zvati kao od ku}e, {to
ni je normalno. O~eku jem da }enove govornice ri je {i ti ovaj pro-blem. No, tada }e biti vi{e poku-{a ja da se prokri jum~are mobitelii mora}emo na to vi{e obratitipa`nju", kazao je Mladen Krpan,zamjenik direktora KPZ Sara je-vo.
Nove govornice ograni~avaju komunikaci juPozi viU zatvorima uFBiH bi}einstalirane
telefonskego vornice sa ko jih}e zatvorenicimo}i zvati samosvo je advokate i~lano ve porodice
Bo ja na VU^ENO VI]
SARA JEVO, BANJALUKA- Iako je, statisti~ki gledano, uku-pan broj kra|a u BiH u prvih de-
vet mjeseci pro{le godinesmanjen, u polici ji su potvrdili dase razbojnici pona{a ju sve brutal-ni je, drski je i sve opasni je po sa-mu `rtvu.
Prema podacima Uprave poli-ci je FBiH, posebno u ve}im urba-nim sredinama, eviden tni suslu~a jevi vr{enja te{kih kra|a na na-ro~ito opasan na~in.
"Mo`e se zaklju~iti da su iz-vr{ioci ovih oblika te{ke kra|e,
prvenstveno vi{estruki povratnici imaloljetni delinkventi, ko ji uz pri je-tnju hladnim oru`jem i fizi~komsnagom kradu mobilne telefone i tonaj~e{}e maloljetnim licima na uli-ci, u haustorima, parkovima, {kol-skim dvori{tima i sli~no", kazali suu polici ji FBiH.
U BiH je u navedenom pe-riodu zabilje`eno ukupno 15.479kra|a, a u istom periodu pro{le go-dine 15.796. Od tog bro ja, u FBiH
je za devet mjeseci registrovano10.844, {to je vi{e za pet odsto negoprethodne godine, dok je u RS zabi-lje`no 4.635 krivi~nih djela protivimovine, {to je u odnosu na isti pe-riod pro{le godine smanjenje za oko16 odsto. Za krivi~na djela protiv
imovine u FBiH pri javljena je 5.601osoba, od ~ega su 11,9 odsto njihmaloljetnici, a 53 odsto su povratni-ci.
"Me|u izvr{iocima te{kih kra-|a sve ~e{}e se po javlju ju malolje-tna lica i to kao povratnici u vr{enjukrivi~nih djela. Raspolo`iva sazna-nja ukazu ju da je ovaj vid kriminalame|ukantonalni problem, s obzi-rom na to da se lica s podru~ja je-dnog kantona po javlju ju kaoizvr{ioci te{kih kra|a na podru~judrugih kantona, a sve ~e{}a je i me-|uentitetska uvezanost po~inilaca",po ja{njava ju u polici ji FBiH.
Objekti napada, kadasu u pitanju ova djela, naj~e{}e sustanovi, ku}e, trgovinski objekti, te
Slado Ninko vi}, na~el-nik Sektora Kriminalisti~ke polici jeCentra javne bezbjednosti Trebinje,rekao je da su naj~e{}i oblici malo-
ljetni~ke delinkvenci je upravo kra-|e i te{ke kra|e, a da je uzrok, naj-vje rovatni je, te{ko materi jalnostanje u kome se nalazi cjelokupnodru{tvo.
On je istakao da u suzbi janjemaloljetni~ke delinkvenci je treba dase uklju~e svi relevantni faktoridru{tva, po~ev{i od porodice kaoosnovne }eli je do svih instituci jasistema.
"U Br~kom suse uprvih 11 mjeseci 2008. godine desi-
le 424 kra|e, 2009. godine 320, apro{le godine 293, {to govori dabroj ovih djela zna~ajno pada zbogsvih preventivnih i planski preduze-tih mjera", kazao je Halid Emki},portparol polici je Br~ko distrikta.
Pri jete oru`jem P o l i c i ja
u p o z o ra va da
s e ra z b o j n i c i
p o na {a j u s v e
b r u ta l n i j e i
o pa s n i j e
i pri kra|i telefona
Hladno oru`je~esto u rukama
plja~ka{a
F O T O A R HI V A
Delinkventi:Me|u
iz vr{iocimate{kih kra|asve ~e{}e se
po javlju jumaloljetna lica
i to kaopo vratnici u
vr{enjukri vi~nih
djela,po ja{nja va ju u
polici ji FBiH
StatistikaU BiH je za de vetmjeseci pro{legodinezabilje`enoukupno 15.479kra|a Automobili svakodne vna meta kra|a
JAJCE - Mirela Lizalo (22)mjesta Vinac, kod Jajca, ko jau petak sko~ila u vodopad ri-
ke Plive u ovom gradu, jo{ ni jeona|ena, a na licu mjesta na-
laze se ekipe anga`ovane na tra-`enju ove djevojke, potvrdio je
ju~e na{ izvor iz MUP-a Sre-dnjobosanskog kantona.
U polici ji nisu mogli govoritio motivima ko ji su prouzrokovalida se djevojka odlu~i na ovakav
~in. Kratko su rekli da bi vi{e da-talja o ovom slu~a ju trebalo da bu-
de saop{teno narednih dana. Timza tra`enje nestale djevojke sa ra-dom je po~eo ju~e oko deset sati.Tokom vikenda su je tra`ili ~lano-vi porodice, kom{i je i pri jatelji, alinisu imali uspjeha.
Sa zn a je mo da su upotrazi za djevojkom anga`ovanipolici ja i vatrogasci iz Jajca, pripa-dnici op{tinske civilne za{tite, teronioci.
"Veliki broj ljudi je na tere-nu, ali, na`alost, njihov angan-`man za sada je bez rezultata",kazali su u MUP-u Srednjobosan-skog kantona.
"Nezavisne" sazna ju da Mire-la Lizalo ni je imala ve}ih proble-
ma, tako da je velom tajnepokriveno zbog ~ega se odlu~ilada ugasi svoj `ivot skokom u vo-dopad.
U se lu Vinac, gdje jestanovala, kazali su nam da je, pri-
je skakanja u vodu, na zemljuspustila svo ju ta{nu. U njoj su pro-na|ene li~ne stvari i plata ko ju jeprimila. Nesre}na djevojka, me|u-tim, ni je ostavila nikakvu poruku.
"Kompletno selo je u `alosti iniko ne zna za{to je Mirela ovou~inila. [kolu je uspje{no zavr{ilai zaposlila se u jednoj poslasti~ar-nici u Jajcu. Nikakve ve}e proble-
me ni je imala", kazao je "Nezavi-snim" jedan mje{tanin Vinca, ko ji
`ivi nedaleko od ku}e u ko joj sta-nu je porodica Lizalo, a ko ji je `e-lio da ostane anoniman.
On doda je da roditeljinestale Mirele ima ju jo{ tri k}erke
i da ne mogu vjerovati da im sedogodila ovakva tragedi ja.
"Jedna k}erka im `ivi u Fran-cuskoj, a dvi je su ovdje, u selu.Mirela je najmla|a. Svi smo tu`ni,{okirani, jer nikome ni je jasno {tase mo`e dogoditi da bi se djevojkaodlu~ila na ovakvo ne{to", pri~a jumje{tani sela Vinac.
U Vatrogasnoj jediniciJajce su potvrdili da je sedam va-trogasaca na licu mjesta, te da po-ma`u u potrazi.
"Kod vodopa da se nalazimnogo ljudi, ali njihov angan`manza sada je bezuspje{an. Tra`i}emodok je ne na|emo", kazali su u Va-trogasnoj jedinici Jajce.
Oteli no vaci pretukliradnike
SA RA JEVO - Dvo jica nepo-znatih razbojnika ju~er su oplja-~kala benzinsku pumpu"Energopetrol" u Sara jevu i prili-kom plja~ke lak{e ozli jedila dvo-
jicu radnika na ovoj pumpi,saop{teno je iz MUP-a KantonaSara jevo.
Nezvani~no sazna jemo da surazbojnici ukrali izme|u 5.000 i10.000 KM. Jedan razbojnik jepri jete}i pi{toljem tra`io da muradnici preda ju pazar.
"Jedan je bio naoru`an pi{to-ljem, dok ga je drugi ~ekao uautu. Oteli su pare, a jedan radnik
je pretu~en dr{kom pi{tolja dok je drugi pretu~en nogama. Napa-dnuti su bez ikakvog povoda.Sre}om, na{e kolege nisu ozbi-ljni je povri je|ene", kazao je je-dan od radnika na"Energopetrolovoj" pumpi.
D.Mu.
SLA DO JE VI]
BANJALUKA, ^ELINAC -anjalu~ka polici ja uhapsila jeadoslava ]osi}a (30) iz ^elinca,ji je tokom kriminalisti~ke obra-priznao da je u gradu u ko jemi u petak aktivirao ru~nu bom-, od ~i je su detonaci je ranjenilicajci Stole Gavri} i Zoran [i-ni}, potvrdio je "Nezavisnim"
vor iz CJB Banjaluka."Prona{li smo neoborive dokaze
otiv njega, a nakon toga smo ga
veli. Imao je kod sebe jo{ nekolikombi, ko je su oduzete. On je saslu-n, nakon ~ega je pu{ten da se branislobode. Protiv njega }e Okru-om tu`ila{tvu Banjaluka biti po-esen izvje{taj", kazali su iz polici je.
U ovom napadu, ko ji se dogodiono ujutru na ulazu u ^elinac, poli-ac Gavri} je zadobio lak{e, dok je
njegov kolega [ikani} zadobio te`upovredu, te je smje{ten na li je~enju uKlini~ki centar Banjaluka. U ovojzdravstvenoj ustanovi ju~e su pot-vrdili da se [ikani} osje}a dobro.
"Komunikativan je i stabilan.On se oporavlja, a postoperatvni tokte~e onako kako je planirano", kazalisu u Klini~kom centru Banjaluka.
Napad je pri javljen u petak oko4.30, a meta su, kako se sumnja, bilebo{nja~ke ku}e ko je se nalaze na de-snoj strani magistralnog puta Banja-luka - Tesli}, na ulazu u elinac.
"Najvjerovatni je da meta napadani je bila polici ja", kazao je u petakDarko ]ulum, na~elnik CJB Banja-luka, ko ji je potvrdio da su policajcibili u bijelom automobilu lada niva,ko ji ni je imao vidne policijske ozna-ke, a bili su ispred bo{nja~ke ku}e.
Stanarka ku}e ispred ko je jeeksplodirala bomba je kazala da ni-{ta "ni je ~ula, niti vidjela", te da nepamti da su u okolini njene ku}e za-bilje`eni napadi ~i ji je motiv naci-onalna netrpeljivost.
Napada~ uhap{en,polica jac se oporavljaMILI]I - Savo Vidovi} (85)
iz sela Zagra|e, kod Mili}a, iz-gorio je u po`aru ko ji je ju~erano ujutru izbio u njegovojku}i, potvr|eno je iz polici je.
U CJB Bi jeljina rekli su da jePo li ci jska stani ca Mi li }i oovom doga |a ju obavi je {t ena
oko 3.20."Policajci su odmah po do javi
oti{li na lice mjesta doga|a ja, auvi|aj je nastavljen jutros. Tu`i-lac i polici ja jo{ su na terenu iutvr|u ju kako je po`ar izbio",kazali su u polici ji.
D.S.
BROD - Nepoznati razbojnik,ili vi{e njih, oplja~kali su u mjes-tu Li je{}e, kod Broda, zlatarskuradnju "Biser", iz ko je su ukra-deni zlato i novac ukupne vri je-dnosti blizu 100.000 KM,potvrdio je na{ izvor iz CJB Do-boj.
"Razbojni{tvo je u subotu pri ja-vio vlasnik zlatare T.D. iz Broda.Plja~ka se dogodila izme|u 6. i 8.
januara", kazali su iz polici je.
Iz CJB Doboj dodali su da je to-kom plja~ke iz zlatare odneseno1.500 KM, te 1,8 kilograma izra|e-nog zlatnog nakita, vri jednosti oko98.000 KM.
"Uvi|aj su obavili pripadnici Po-licijske stanice Brod, a o razbojni{-tvu je upozna to i Okru`notu`ila{tvo Doboj. Potraga za ra-zbojnikom ili vi{e njih je u toku",kazali su iz polici je.
D.S.
Starac izgorio
Iz zlatare odni jelioko 100.000 KM
11
Pri je skoka osta vilaplatu, ali ne i porukuTuga: Kompletno selo je u
alosti i niko ne zna za{to jeMirela ovo u~inila. [kolu jeuspje{no za vr{ila i zaposlila seu jednoj poslasti~arnici u Jajcu,kazao je jedan mje{tanin Vinca
Naoru`anRadoslav ]osi}
je imao kod sebe jo{ nekolikobombi, ko je suoduzete
Tragedi jaJedna k}erkaim `i vi uFrancuskoj, advi je su ovdje,u selu. Mirela
PRI[TINA - Parlamentarniizbori ko je su raspisale vlasti uPr i{t ini, po{to je Centralnaizborna komisi ja (CIK), posli jeglasanja 12. decembra, uo~ilanepravilnosti tokom izbora, po-novljeni su ju~e u {est op{tinana Kosovu.
Izbori su ponovljeni u op{ti-nama Srbica, Glogovac i De~ani,dok su na nekim bira~kim mjesti-ma bili ponov lje ni u Lipljanu,Mali{evu i Kosovskoj Mitrovici.
Na izborima odr`anim
12. decembra, u sredinama gdjesu izbori ponovljeni, uo~eno je da
je na bira~kim mjestima glasalo
vi{e bira~a nego {to ih je upisano.Posli je ponavljanja izbora, o~eku-
je se da }e CIK ubrzo proglasiti
kona~ne rezultate, ~ime }e i for-malno biti stvoreni uslovi za po-~e tak razgo vo ra o formi ra nj u
nove kosovske vlasti.Predsjednica CIK-a Va-
ljdete Daka izjavila je da konsti-
tu is anje koso vskih insti tu ci javlasti u novom sazivu ne treba
o~ekivati pri je prve polovine mar-ta. Prema njenim ri je~ima, kona-~ni rezultati izbora bi trebalo dabudu potvr|eni i saop{teni u fe-bruaru.
Na osno vu Ustava Koso-va odr`avanje konstitutivne sje-dnice Skup{tine treba da bude 30dana nakon objavljivanja kona-~nih rezultata. Skup{tina zatimbira predsjednika, a on mandataranaredne vlade, ko ji ima rok dvi jenedjelje da iznese pred skup{ti-nom sastav vlade.
Prema preliminarnim rezulta-tima izbora od 12. decembra, naj-vi {e glaso va je dobi laDemokratska parti ja Kosova Ha-{ima Ta~i ja, drugi je Demokratskisavez Kosova, tre}i pokret "Sa-
moopredjeljenje", ~etvrta Ali jan-sa za budu}nost Kosova, a peta Ali jansa za novo Kosovo.
Izbore su i ju~e posma-trali predstavnici me|unarodneza jednice. Me|unarodni posma-tra~i su izbore nadgledali u svih62 bira~ka centra, odnosno na185 bira~kih mjesta. Oko 100 ti-mova je pod okriljem "Misi je zaposmatranje izbora na Kosovu"pratilo svaku fazu izbornog dana,kao {to je to bio slu~aj 12. decem-bra. Svrha "Misi je za posmatranjeizbora na Kosovu 2010" jeste daohrabri odr`avanje izbora ko jiispunjava ju me|unarodne stan-darde. (Agenci je)
No va rundapo vjerenja
JAGODINA - Zamjenik sr-bijanskog tu`ioca za ratne zlo-~ine Bruno Vekari} izjavio je u
Jagodini da EULEKS ima ka-pa ci te te da istr a`i trgovi nuljudskim organima na Kosovu,
ali da je pitanje da li ima i hra-brosti za to."Kada bismo radili kao jedan
tim, srpsko, albansko, kosovskotu`ila{tvo i EULEKS, zaboravilineke razlike izme|u nas, garantu-
jem da bismo do{li do rezultata",istakao je Vekari}.
On je rekao da je trgovina
ljudskim organima na Kosovu fe -nomen ko ji traba istra`iti, na sa-mo zbog Srba i Albanaca, ve} izbog me|unarodne za jednice.
"Trgovina ljudskim organimana Kosovu je zlo~in ko ji treba do
kra ja istra`iti, svaka politika padau vodu, jer nijedna ozbiljna politi-ka ne}e stati iza monstruma ko jisu mogli da vade ljudima orga-ne", rekao je Vekari}.
On je istakao da su takve po- jave ~esto i "poligon za politi~kaprepucavanja, {to u neku ruku tre-ba o~ekivati i posli je 25. januara
(kada }e se izvje{taj Dika Marti jana}i pred Evropskim parlamen-tom)", ali da se nada da }e uovom slu~a ju biti svi dosto jan-stveni jer je svima u interesu da
se istra`i ova po java."Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine
Srbi je je profesionalna instituci ja,sve vreme tragamo za dokazima,ne `eli mo niko ga unapred daokrivimo, niti govorimo o tome
kao svr{enom ~inu, i 90 odsto po-sla smo uradili", istakao je on.Napomenuo je da i biv{a gla-
vna tu`iteljka Ha{kog suda Karladel Ponte ima dobru volju da po-mogne i da bude svjedok u pos-tupku.
"Prethodno je potrebno pro}idiplomatsku proceduru, ima ju}i u
vidu da je ona ambasadorka [vaj-carske u Argentini", dodao je Ve-kari}.
Ujedno je oci jenio da bi po-sli je rasprave na sjednici parla-menta Evrope "trebalo oformiti
neku komisi ju, neko me|unaro-dno ti jelo pod okriljem Savjetabezbjednosti Ujedinjenih naci jako je bi kontrolisalo rad tu`ila{ta-va na terenu".
"To dugu jemo ljudima, poro-dicama nestalih i ubi jenih na Ko-sovu i Meto hi ji", zaklju~io jeVerkari}. (Agenci je)
EULEKS mo`e istra`ititrgo vinu organima
Bruno VEKA RI]Usf!cb!pcsb!{p!wb!uj!lp!nj!tj!kvlp!kb!cj-!qpe!plsj!mkfn!Tb!.wf!ub!cf!{cf!eopt!uj!Vkf!ej!.okf!oji!ob!dj!kb-!lpo!usp!mj!tb!mbsbe!uvajmb!db!ob!uf!sf!ov/!
DokaziTu`ila{tvoza ratnezlo~ine Srbi jeuradilo90 odsto posla
ranke (SNS) Aleksandar Vu~i}javio je da }e ta stranka 13. ja-ara Skup{tini Srbi je predatici jativu gra|ana za smanjenjeo ja narodnih poslanika.
On je ponovio zahtjev SNS-aje vri jeme da se razgovara o
nrednim parlamentarnim izbori-a.
Prema njegovim ri je~ima, sa-{ nji broj od 250 posla nika`avu ko{ta 500 miliona dinaradi{nje, odnosno oko dvi je mili-de tokom ~etiri godine mandata.
"Jo{ se sre|u ju potpisi gra|anabi je", istakao je Vu~i} i naglasiobi trebalo da bude predato oko0.000 potpisa, ko jima se tra`i
smanjenje bro ja na 125 poslanika.Ujedno je na javio da }e veli-
ki prote stni skup SNS-a bitiodr`an 5. februara u podne, napl atou ispred Doma Naro dn eskup{tine Srbi je.
"Veru jem da }e ljudi na pro-testu pokazati da je re`imu do{aokraj i da je vreme za promene irazgovore o vanrednim parlamen-tarnim izborima", naglasio je za-mjenik predsjednika SNS-a.
Istakao je da SNS ne}e odus-tati od svo jih zahtjeva da sa vlasti-ma Srbi je razgovara o raspisivanjuvanrednih parlamentarnih izbora,zaustavljanju proda je "TelekomaSrbi je", kao i druga~i joj ure|iva-~koj politici Radio-televizi je Srbi jei Studi ja B. (Beta)
SNS za manje poslanika
Ci jenaSada{nji brojod 250 poslanikadr`avu ko{ta500 milionadinara godi{nje
ZAGREB, BEOGRAD -Hrvatska premi jerka JadrankaKosor izjavila je da }e, ako budebilo potrebno, li~no sa predsjedni-kom Srbi je Borisom Tadi}em ra-zmotriti slu~aj nedavnog hap{enjahrvatskog dr`avljanina i biv{egvojnika Tihomira Purde u BiH.
Purda je uhap{en na osnovu po-tjernice iz Srbi je, gdje ga terete zaratne zlo~ine u Vukovaru 1991.
Predsjednik Hrvatske Ivo Josi-povi} pozvao je ju~e dr avne organeda se u okviru svojih nadle`nosti ime|unarodne saradnje sa BiH i Sr-bijom u~ini sve da se slu~ajhap{enja Purde rije{i {to prije, zako-nito i pravedno.
Kosoro va je na ja vilada }e hrvatski minis tar pravdeDra`en Bo{njakovi} danas, radi ras-vjetljavanja ovog slu~a ja, kontakti-rati minis tarku pravde Srbi jeSne`anu Malovi}.
"U~ini}emo sve da dobi jemopunu istinu i vidimo {to se mo`eu~initi jer ne bi bilo dobro da se
stvori utisak o bilo kakvom progonuhrvatskih branilaca", izjavila je pre-mi jerka.
Na pitanja da li posto ji popisosoba ko je Srbi ja tereti za ratne zlo-~ine u Hrvatskoj, Kosorova je odgo-vorila da je, koliko je njoj poznato,svo jevremeno biv{i ministar pravdeIvan [imonovi} razgovarao sa svo-
jom koleginicom iz Srbi je o odre|e-nim popisima i u jednoj i u drugoj
dr`avi."Za sada nemam vi{epodataka i ne bi bilo dobro da bilo
{ta pre judiciram", rekla je Kosorova.Me|utim, u subotu nave~e por-
tal politika.com objavio je imena340 hrvatskih branilaca ko ji se nala-ze na potjernici Tu`ila{tva u Beogra-du. Navodi se da su na popisu 332branioca Vukovara te osam branila-ca Osi jeka. Na tom popisu je i Pur-da, te, izme|u ostalih, ratnikomandanti odbrane Vukovara MileDedakovi} i Branko Borkovi}, di-
rektorica vukovarske bolnice VesnaBosanac i reporterka HTV-a Vi{njaKamenski-Ba~un.
U me|uvremenu se oglasio iministar Bo{njakovi} izjaviv{i da suministarstva pravosu|a Hrvatske iSrbi je razmjenjivala odre|ene popi-se ljudi protiv ko jih se vode postup-ci. Kazao je da su dobili popis sa 40ljudi, ali da se ti popisi a`urira ju,kao i da ga zabrinjava {to na njemuni je bilo Purde.
Dodao je da jo{ ne zna zbog ~e-ga je Purda uhap{en te da se ta situ-
aci ja mora brzo ra{~istiti.Imena ko ja je objavioportal politika.com navodno ima i
Hrvatske stranke prava (HSP) {to je u petak objavio predsjednik testranke Daniel Srb. On je izjavioda posjedu je listu s imenima 332hrvatska vojnika iz Vukovara i sto-tinak iz Osi jeka ko je vlasti Srbi jetra`e zbog ratnih zlo~ina ko je supo~inili. Srb, ko ji ni je `elio da po-ka`e listu novinarima, dovodi tajspisak u direktnu vezu s hap{e-njem Purde i tvrdi da su na popisu"imena vukovar skih branilaca,uklju~u ju}i i branioce iz drugih
dijelova Hrvatske, ko ji su u~estvo-vali u odbrani tog grada 1991. go-dine". (Agenci je)
Nakon hap{enja hrvatskog dr`avljanina i biv{eg vojnika u BiH
SARA JEVO - Sara jevskaberza ostvarila je ukupan prometu 2010. godini od 108,5 milionaKM, upola manje nego u godinipri je, {to je dovelo do toga da prviput ima manji godi{nji promet odBanjalu~ke berze.
Od 108,5 miliona ostvarenogprometa u pro{loj godini, na redo-van promet dionicama otpada oko60,8 miliona, promet obveznicamaiznosio je 26,3 miliona KM, dok os-talo ~ine javne ponude, vanredne iposebne aukci je, te vanberzanskatrgovina.
Almir Mirica, izvr{ni di-rektor Sektora nadzora i trgovineSA SE, ka`e da su svi indeksi zabi-lje ili gubitak vri jednosti - BIFX jepao za 17,31 posto, SASX-30 za
15,61 i SASX-10 za 10,35 posto.To je mnogo lo{i je nego na ber-
zama u okru`enju s obzirom na toda je glavni indeks Zagreba~ke bur-ze CROBEX u 2010. godini poras-tao za 5,33 posto, dok je indeksBeogradske berze Belex15 pao za1,81 posto.
"Rezultati u 2010. go-dini svakako ne da ju razloge za za-dovoljstvo ni u pogledu prometa niu pogledu kretanja ci jena. Me|utim,rastu}i zna~aj obveznica u uku-pnom prometu pokazao je da je tr`i-
{te '`edno' sigurnih vri jednosnih
papira, {to je i generalan trend usvi jetu u kriznim vremenima", kon-
statu je Mirica i doda je da su investi-tori na obveznicama FBiH za ratnu{tetu i staru deviznu {tednju ostvari-li zna~ajne prinose ko ji su se kretalii vi{e od 70 posto.
Nagla{ava da bi dr`ava i entite-ti trebalo da prepozna ju {ansu uemitovanju obveznica, ali ovaj putza svje` novac - na primjer za fi-nansiranje izgradnje di jela koridora5c ili objekata iz oblasti energetike.
Ahmed Hod`i}, predsjednik
Udru`enja berzanskih posrednikaFBiH i direktor brokerske ku}e FI-
MA, ka`e da su rezultati SA SEalarmantni."Sve berze u regionu, pa
i Banjalu~ka, imale su rast vri je-dnosti indeksa ili bla`i pad, samo suindeksi SA SE u dvocifrenom minu-su. Ispada da smo mi crna rupa re-gi je", ka e Hod`i} te kao jedinusvijetlu ta~ku navodi obveznice, ko-
jima je prometovano u skladu s o~e-kivanjima.
Doda je da su lo{i rezultati plododnosa prema cjelokupnom tr`i{tukapitala od dr`ave pa do svih njego-vih u~esnika.
"Ako uzmemo u obzir eko-nomske i politi~ke prilike u dr`avi,pa onda i one sitni je stvari ko je ~inetr`i{te kapitala kao {to su u~esnici,regulativa, kompani je, korporativnoupravljanje, onda nismo ni moglidobiti druga~i ji rezultat", konstatu jeHod`i}.
On je izrazio nadu da }e pora-`ava ju}i rezultat SA SE u 2010.trznuti u~esnike na tr`i{tu da sjednui povedu razgovore kako popravitistanje.
Prepolovljen promet na Sara jevskoj berzi
SA SE prvi put
iza Banjaluke
PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE
SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE
SARAJEVSKA BERZA BIFX SASX-10 SASX-30
0,00% +0,22% +0,21%
DOBITNIK/GUBITNIK DANA CIJENA (KM) PROMJENA
COU!UBE!Op!wj!Usb!wojl
0,60
0,18
+50,00%
-10,00%
BIRS FIRS ERS 10
+2,30%
DOBITNIK/GUBITNIK DANA CIJENA (KM) PROMJENA
Ijespfmflusbof!ob!Usfcj|okjdjUsfcjokf
#Kfm|johsbe!Mjwbs!Mjwojdb!•fmjlb#Cbokbmvlb
0,47
0,14
+14,08%
-15,15%
SLOBODNO BERZ. TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA
SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE - OBVEZNICE I HOV
BLOK POSLOVI
. . .
+7,67%
BANJALU^KA BERZA
SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE - LISTA B
KOTACIJA KOMPANIJA
KOTACIJA OBVEZNICE
#[sbl#!Tb!b!f!wp
SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA
26.762,09
+2,08%3.1.2011.
7.1.2011.
Godina SA SE BLSE2008. 477 275
2009. 219 180,4
2010. 108,5 167Promet u milionima KM
Crna rupa: Indeksi SA SE u 2010.
bili u dvocifrenom minusu, doksu ostale berze u regionu imalerast vri jednosti ili bla`i pad
BANJALUKA - Banke u BiHsmanju ju rate kredita iako susljednjih godina me|ubankar-e stope EURIBOR i LIBOR, zaje je vezan veliki broj podijelje-h zajmova, zna~ajno pale.
Sve je ve}i broj kreditno zadu-nih gra|ana ko ji nisu zadovoljninsparentno{}u svo jih kreditnihovora, u ko jima su, kako isti~u,no definisane njihove obaveze uzi s povratom kredita. Banke telove uglavnom po{tu ju kada
EURIBOR i LIBOR (dnevna refe-rentna kamatna stopa po ko joj ban-ke jedna drugoj posu|u ju novac naevropskom, odnosno londonskomme|ubankarskom tr`i{tu) rastu po-di u}i visinu otplate, ali ih po pravi-lu ignori{u kada te me|ubankarskestope pada ju.
Borka Surtov, glavni tr`i{ni in-spektor RS, potvrdila je da dobi ja juzna~a jan broj pritu`bi zbog nepo-{tovanja kreditnih ugovora od stra-ne banaka.
"Zabilje`ili smo slu~a- jeve pritu`bi kada su u pitanju kre-
diti u ko jima nisu definisani uslovipromjene kamatne stope u ko jimasmo kod sudova pokretali postupke,ali i slu~a jeve u ko jima je, iako suuslovi kredita bili jasno definisani,dolazilo do kr{enja kreditnog ugo-vora, ko je smo po pravilu proslje|i-vali Agenci ji za bankarstvo RS iombudsmanu za za{titu prava po-tro{a~a BiH", kazala je ona.
U Instituci ji ombudsma-na za za{titu potro{a~a BiH ka`u dasu utvrdili nepravilnosti u pogleduprimjene Zakona o za{titi potro{a~au BiH od strane komerci jalnih ba-naka i mikrokreditnih organizaci ja(MKO), kao i kr{enja osnovnih pra-va potro{a~a kao korisnika potro{a-~kih kredita.
Ljubica ^olovi}, pomo}nikombud sma na, ka`e da banke iMKO u tim slu~a jevima nisu kli jen-tima prezentovale pisanu predugo-vornu informaci ju, niti su uslovi opromjeni kamatne stope sadr`ani u
zaklju~enim ugovorima, a {to su za-konski bile obavezne.
"Potro{a~ki kredit spromjenljivom kamatom bez ugo-vorene referentne kamatne stopepredstavlja veliki rizik za potro{a-~e, jer tada banke jednostrano po-di`u kamate na osnovu svo jihinternih odluka", upozorava ^olo-vi}eva.
Ombudsman je vodio 210 ta-kvih po jedina~nih slu~a jeva, ko ji surezultirali dono{enjem mno{tvaodluka o kr{enju prava potro{a~a sapreporukama za banke u cilju otkla-njanja nepravilnosti i preduzimanjamjera za uskla|ivanja poslovanjabanaka sa Zakonom o za{titi potro-{a~a.
"Zbog te{ke situaci je u ko joj senalazimo, banke su u pozici ji da za-klju~u ju jednostrane ugovore u ko-
jima potpi snik kredi ta nemanikakav uticaj na te ugovoreneodnose", ka`e Dragovan Petrovi},
sekretar Pokreta potro{a~a RS.On ukazu je da banke prave
tipske ugovore kod ko jih unoseklauzule zahvalju ju}i ko jima svevri jeme tra janja kreditnog ugo-vora oni mogu tra`iti dodatne ga-ranci je za otplatu kredita, te dami jenja ju kamatnu stopu ili zahti-
jeva ju ~ak i komple tnu ispla tukredita.
Petrovi} je na javio da bi ovegodine u Zakon o za{titi potro{a~aRS trebalo da budu unesene iz mje-ne ko jima bi korisnici kredita bili
stavljeni u povoljni ji polo`aj.Radovan Ba ji}, ~lan Upravnog
odbora Udru`enja banaka BiH, ka-`e da bi formiranje instituci je om-budsmana za finansijske instituci jeu BiH zna~ajno pobolj{alo situaci jukod eventualnog kr{enja kreditnihugovora.
"Mogu}e je da je pri jenekoliko godina bilo kreditnihugovora u ko jima su bile nepreci-zne odredbe u vezi s na~inom pro-mjene kamatne stope, ali se sadave} iskristalisalo da je EURIBORreferentna kamatna stopa. Ali tre-ba ista}i i to da u uslovima krizeni{ta ni je referentno, jer se tada sviparametri dovode u pitanje", ka`eBa ji}.
On ocjenju je apsolutno nepri-hvatljivim da bilo ko ja od ugovor-nih strana izmi jeni bilo {ta ukreditnom ugovoru, navode}i da utom slu~a ju kli jenti ima ju pravo dase `ale.
Ignorisanje: Banke uslo ve ugla vnom po{tu ju kadaEURIBOR i LIBOR rastu, ali ih ignori{u kada te stope pada ju
(Ne)referentno
U uslo vima krizeni{ta ni jereferentno, jerse svi parametrido vode u pitanje,tvrdi Ba ji}
Jo !evt!usj k!t lf ! qp!sv !.eacj!of!v!Okf!nb!•lpkqp!wf!~b!of!tv!v!op!.wfn!csv!•bl!6-3!pe!.t up ! v ! peop!t v! o bqsfu!ip !eoj !nkf!tfd-qpe!tub!lov!u f! t o!b!.aopn!jop.usba!okpnlb!qj!ubm!oji!qspj!{wp!eb/Ep!nb!~f!jo!evt!usjk!tlfqp!sv!eacj!of!tv!v!op!.wfn!csv! qp!wf !~b!of2-6!pe!tup-!b!usba!okb!j{jopt!usbo!tuwb!9-3!pe!.tup-!|up!kf!pnp!hv!~j!mp
#j{wbo!sf!e op ! k b!lp #vlv!qop!qp!wf!~b!okfpe!6-3!qsp!dfob!ub/
REVIZOR
NJU JORK - Najve}a svjet-ska farmaceutska kompani ja"Pfizer" objavila je da je ostvarilakvartalnu dobit ve}u od o~ekiva-nja, {to ponajvi{e zahvalju je ras-tu}im ci jenama, ni`im tro{kovimaradne snage i novim proizvodimako je je stekao akvizici jom konku-rentskog "Wyetha".
Neto dobit ameri~ke kompani- je u tre}em tromjese~ju pro{le godi-ne pala je na 866 miliona dolara ilina 11 centi po akci ji, u odnosu naisto lanjsko razdoblje kada je profitiznosio 2,88 mili jardi dolara ili 43
centa po akci ji. Ako se isklju~e tro-{kovi preuzimanja kvartalni profit"Pfizera" po akci ji iznosio je 54centa, {to je vi{e od o~ekivanja ana-liti~ara "Bloomberga" ko ji su o~eki-vali dobit po akci ji u iznosu od 51centa. Prihodi su sko~ili za 39 odstona 16,2 mili jarde dolara.
Ameri~ki farmaceutski divpove}ao je svo je prognoze godi{-nje dobiti na nivo izme|u 2,17 i2,22 dolara po akci ji, dok je u av-gustu o~ekivao godi{nji profit poakci ji izme|u 2,10 i 2,20 dolara.
ma~ka i francuska vlada `ele danatjeraju Portugal da zatra`i fi-nansijsku pomo} u okviru evrop-skog progra ma ekonom skogoporavka.
List "Der Spiegel", ne navode}iizvor, pi{e da stru~njaci vlada dvi juzemalja o~eku ju da se Portugal us-koro vi{e ne}e mo}i finansirati natr`i{tima.
"Zvono za uzbunu se oglasilo,po njihovoj ocjeni, kada je Portugalpro{le sedmice morao da ponudi
kamatu od 3,69 odsto za emisi juobveznica na {est mjeseci. Pore|e-nja radi, istog dana Njema~ka jeplasirala na tr i{te za jam sa 2,8 od-sto na deset godina", pi{e taj ne-djeljnik.
Portugal brzo morada prihvati evropsku pomo} kako sekriza ne bi preni jela na susjednu[pani ju i na Belgi ju. ^lanovi evro-zone istovremeno treba da se potru-de da obezbijede sva potre bnasredstva za za{titu jedinstvene valu-te, pa i da prema{e 750 mili jardi
evra ko ji su ve} obezbije|eni.Nakon Gr~ke i Irske, ocjenju je
se da bi Portugal mogao da zatra`ispoljnu pomo}, uprkos u~estalomodbi janju i uspostavi strogog pro-grama {tednje kako bi se deficit, ko-
ji je u 2010. iznosio 7,3 odsto, ovegodine smanjio na 4,6 odsto BDP-a.
Portugalski sekretarza nacionalni bud`et Emanuel
Augusto Santo{ rekao je prethodnoda je ostvareni bud`etski deficit od7,3 odsto BDP-a bio njegov finan-sijski cilj u nasto janju da suzbi judu`ni~ku krizu.
Bud`etski deficit Portugala u2009. iznosio je 9,3 odsto BDP-a ibio je ~etvrti po visini u zoni evra.Vladin cilj je da ove godine deficitsvede na 4,6 odsto BDP-a.
Klju~ni doprinos smanjenju
HAVANA - Predsjednik Ku-be Raul Kastro `eli u toj zemlji dasprovede dalekose`ne ekonomskereforme, ko je bi uklju~ile i ukida-nje milion radnih mjesta ko ja sefinansira ju iz bud`eta, zbog ~ega
je me|u Kubancima zavladaostrah.
Raul Kastro smi jenio je kra jempro{le sedmice ministra gra|evinar-stva zbog "gre{aka po~injenih naposlu". S polo`a ja ministra informi-sanja oti{ao je i veteran kubanskerevoluci je Ramiro Valdes, ko ji se sFidelom Kastrom rame uz rame bo-rio 1953. u napadu na kasarnu Mon-kada.
Otkako je preuzeo vlast odoboljelog brata Fidela, Raul je u ku-banskom kabinetu sproveo 30 pro-mjena. On na javlju je dalekose`nereforme i ka`e da `eli da privu~e
strane investitore te smanji Vladinuticaj na tr i{te.
Reforme ko jima bi trebalo dabudu ukinute Vladine subvenci je teustanovljen poreski sistem, pred-stavlja ju dramati~nu promjenu uekonomskom modelu ko ji je ve}dvi je deceni je nad`ivio svog uzora -Sovjetski Savez. O ovim ide jamakubanska Komunisti~ka parti ja }eraspravljati na Kongresu u aprilu
ove godine, prvi put sazvanom od1997.
Brojni Kubanci pribo java ju se{ta bi im te promjene mogle doni jeti.
Kuba pred no v
Promjene
Reformamatreba da buduukinute Vladinesub venci je iustanovljenporeski sistem
Plata StivaD`obsa i dalje
jedan dolarNJUJORK - Izvr{ni direktor
ameri~kog tehnolo{kog diva"Applea" Stiv D`obs u 2010.godini primio je platu od samo
jednog dolara.Simboli~nu naknadu D`obs
prima od 1997. godine, iako jeu me|uvremenu tr`i{na vri je-dnost njegove kompani je zna-tno porasla.
Samo u pro{loj godini akci ja"Applea" je sko~ila za 50 odsto.Ina~e, D`obs posjedu je 5,5 mili-ona akci ja "Applea" ko je vri jedeoko 1,8 mili jardi dolara. "Finan-cial Times" proglasio je D`obsaosobom 2010. godine, a kao kul-minaci ju njegove kari jere isti~etablet ra~unar iPad. (Reuters)
"Sony"tu`io LG
TOKIO - Brojnim me|uso-bnim tu`bama izme|u proizvo-|a~a mobilnih ure|a ja "Sony" jedodao tu`bu protiv LG-ja zbognavodnog kr{enja patenata.
"Sony" u tu`bi zahti jeva daMe|unarodna trgova~ka komisi-
ja (ITC) zabrani LG-ju proda juspornih mobilnih telefona uSAD s obzirom na to da kr{enjegovo intelektualno vlasni{tvo.
Me|u ure|a jima ko ji navo-dno kr{e "Sonyjeve" patentenalaze se LG-jevi lotus elit,neon, remark, ruumor 2 i kse-non. (Bloomberg)
LONDON - Britanski premi jerDejvid Kameron izjavio je da bi`elio da banke po~nu ispla}ivatimanje bonuse te da razumi je bi-
jes javnosti u vezi s tim pitanjem."Generalno, htio bih da su ti bo-
nusi manji nego pro{le godine", ka-zao je Kameron, doda ju}i da bipredvodnik tog trenda trebalo dabude Royal Bank of Scotland(RBS) ko ja je u vlasni{tvu Vlade.
Kameron je aludirao na pri~u u"Sunday Telegraphu", ko ji je prenioda }e izvr{ni direktor RBS-a StivenHester biti nagra|en bonusom od2,5 miliona funti, a godi{nja plataove godine bi}e mu skoro sedammiliona funti. Britanski premi jer jedodao da su Hesterovi bonusi i plata
za sada u sferi "spekulaci ja" te da jo{ ni{ta ni je objavljeno.
Vlada ima 80 odsto udjela u RBS-u i veliki manjinski udio u LloydsBanking Groupu nakon {to je u fi-nansijskoj krizi spasila obje institu-ci je. On je iskazao odlu~nost da"poreski obveznici dobi ju nazadsvoj novac, {to zna~i da te bankemora ju postati uspje{ne", napomi-nju}i, ipak, da ne `eli da banke pos-tanu rtveno jagnje za recesi ju.
Ve}ina investicionih banaka zabi-lje`ila je pad profita, a Centar zaekonomska i poslovna istra`ivanjapredvidio je da }e londonski finan-sijski sektor za 2010. isplatiti sedammili jardi funti bonusa, oko ~etiri od-sto manje nego 2009. (Agenci je)
Najve}e sile EU namjerava ju da
Evropa uportugal
Epidemi ja: Portugal brzo mora
da prihvati evropsku pomo}kako se kriza ne bi preni jela nasusjednu [pani ju i na Belgi ju
o{logodi{njeg deficita dalo je pre-civanje u dr`avni trezor penzij-og fonda "Portugal Telekoma",jednog 2,8 mili jardi dolara, {togovara pribli no 1,6 odsto BDP-a.
Portugal nasto ji da promi jenikalnu politiku zbog strahovanjai{ta da ne}e biti u stanju da ispo-
uje du ni~ke obaveze i da }e joji potrebna pomo} za spasavanje,
kao {to je bila potrebna Gr~koj i Ir-skoj. Ta strahovanja podstakla surast portugalskih tro{kova pozaj-mljivanja.
Ner voza finansijskihtr i{ta zbog Portugala ponovo je ispo-ljena kada je prinos na njihove deseto-godi{nje obveznice pove}an na 6,9odsto, sa 6,4 odsto u sri jedu, {to je bli-zu rekorda u zoni evra od sedam od-sto, dostignutog pro{log novembra.
Portugal je u sri jedu pribavio500 miliona evra proda jom Vladi-nih obveznica, ali je morao da pri-hvati znatno vi{e kamatne stopekako bi privukao investitore. Pro-sje~na kamatna stopa na te obvezni-ce od 3,7 odsto bila je gotovodvostruko ve}a u odnosu na stopuna sli~ne obveznice ko je su emito-vane u septembru. (Agenci je)
tici ja Albert je bolni~arka u je-om stara~kom domu u Havani ira|u je tek toliko da joj porodicaa od ~ega `ivjeti. Iako se `ali na
nisku platu, 20 dolara mjese~no, ~e-trdesetogodi{nja Letici ja jo{ vi{ebrine da ne izgubi posao ko ji je do-bila tek pri je ~etiri godine. Ona o~e-ku je da }e Vlada prvo otpu{tati ones manje radnog sta`a. Pet njenih ko-leginica je dobilo otkaz pri je nekoli-ko mjeseci kada je stara~ki dom uko jem radi prvi put po~eo s otpu{ta-njima.
Brige su se ozbiljno po javile uoktobru 2010. kad je predsjednikna javio niz reformi. Klju~na ta~kareformi bilo bi ukidanje vi{e od mi-lion radnih mjesta u sljede}e tri go-dine, {to je 20 odsto ukupnekubanske radne snage. Prva ve}aplanska ukidanja radnih mjesta ko jaisisava ju dr`avni bud`et zapo~ela suu {e}ernoj industri ji, poljoprivredi,gra|evinarstvu, zdravstvu i turisti-~kom sektoru, saop{tio je Salvador
Valdez iz jedinog kubanskog radni-~kog sindikata CTC.
Rolando Garido, 34, radi kaovratar u jednoj kafani. On od 1995.ima diplomu agronoma i stoga jene{to vi{e optimisti~an kad se radi otra enju novog posla.
"Ima na hiljade nezaposlenih, ali ja se lako prilago|avam jer mogu ra-diti bilo gdje. U najgorem slu~a ju,uvi jek se mogu vratiti poljoprivredi."
Predsjednik Kastro je na javiozna~a jan rast privatnog sektora, aVlada planira da izda oko 180 do-zvola za manja i srednja preduze}a.
Ako sve bude i{lo kako je planiralakubanska vlada, do 2015. bi polovi-na od pet miliona kubanskih radnikatrebalo da bude preba~ena iz dr`a-vnog u privatni sektor. Trenutno uprivatnom sektoru radi 824.000 ra-dnika. (Deutsche Welle)
m re voluci jom
"Alcon" je vode}a svjetska farmaceutska kompanija ~ija je misija otkrivanje, razvoj i proizvodnja inovativnihvisokokvalitetnih proizvoda u cilju za{tite, pobolj{anja i unapre|enja vida.Ukoliko smatrate da ste energi~ni i spremni na izazove, pridru`ite se timu predanih i ambicioznih profesiona-laca na poziciju:
STRU^NI SARADNIK ZA PODRU^JE REPUBLIKE SRPSKE (m/`)
Kao ~lan tima bit }ete odgovorni za:• Ostvarivanje zadanih ciljeva• Promovisanje Alcon proizvoda• Organizaciju sastanaka, prezentacija i radionica
Na{i uslovi:• VSS farmaceutskog usmjerenja• Aktivno znanje engleskog jezika u govoru i pismu• Poznavanje rada na ra~unaru (MS office aplikacija)• Po`eljno iskustvo na istim ili sli~nim poslovima• Voza~ka dozvola B kategorije
Dodatna o~ekivanja:• Usmjerenost ka ciljevima• Komunikativnost• Timski rad• Spremnost na putovanja
Ukoliko ste zainteresovani za rad u izazovnom okru`enju, u kompaniji koja nudi atraktivan kompenzacijskipaket i kontinuiranu edukaciju, svoju molbu i CV po{aljite na adresu:
Alcon Pharmaceuticals LTD,Predstavni{tvo u BiHFra An|ela Zvizdovi}a 171 000 Sarajevo; ili na e-mail: Ivana.Kahrimanovic@ AlconLabs.com
Oglas ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja.
Pobjednik izbora 168. ci-ganskog cara, atrakti -vne manifestaci je ko ja
je u subo tu nave ~eodr`ana u dubi~koj sportskojdvorani, je Rom Enver Kajtezi
iz Kozarske Dubice.Kajtezi je, nakon vi{e~asovneisrpljuju}e borbe, uz pomo} svog
saigra~a zagrizao jabuku i osigu-rao sebi titulu ciganskog cara, ko-
ja ga obavezu je da tokom ci jelegodine poma`e svo je siroma{nesugra|ane.
Naime, u~esni ci takmi ~ar -skog di jela te tradicionalne mul-tietni~ke manifestaci je su ~etiri
na ro da, odnosno Srbi, Hrvati,muslimani i Romi, ko je predstav-lja ju po dva takmi~ara ko ji nasto-
je zubima uhvatiti jabuku ~imeodnose titulu cara.
Pro{le godine je formi-ranjem Udru`enja gra|ana "Zuba-nje 1843" pravno za{t i}enagotovo dva vi jeka stara manifes-taci ja izbora ciganskog cara u ra-ni je Bosanskoj, sada KozarskojDubici, a potom su organizovanokrenuli u osmi{ljavanje prate}ih
doga|a ja i turisti~ku prezentaci jumanifestaci je, ko ja je jedinstvenane samo kod nas nego i u svi jetu.
Pri~a o megdanu nacionalnihekipa bez nacionalnog sukoba du-ga je 168 godina.
"Odr`a vanju te tradici-onalne manifestaci je prethodio jekarneval 'Zubanje 2011'", rekao
je trostruki osva ja~ titule cigan-skog cara i predsjednik Upravnogodbora Udru`enja Dragan Stoj-ni}.
Stojni} je objasnio da je iza-brani car, kao i svaki drugi car,dobio sve po~asti koje mu pripa-da ju.
U o rganizaci ji Direkci je misBiH u Loparama je u subotu na-ve~e odr`an regionalni izbor zamis Ma jevice, na kome je titulunajljep{e poni jela Suzana Blago-
jevi} iz Bi jeljine.U prepunoj sali Centra za kulturu i
informisanje takmi~ile su se djevoj-ke iz Bi jeljine, Zvornika, Lopara iBr~kog. U~e{}e je uzelo 13 djevo ja-ka ko je su pro{le prethodni kasting.
Stru~ni `iri, ko jim je predsjedavaoRamiz [adi}, marketing menad`erDirekci je mis BiH, proglasio je po-bjednice.
Titula prve pratilje pripala je VaniSimi} iz Bi jeljine, a za drugu pratilju
izabrana je Milana Mrdalj, tako|e izBi jeljine.
Izabrana je i mis publike i to Mari-na Pe ji}, mis fotogeni~nosti bila jeKristina Novak, a titulu mis {armaponi jela je Milena Maksimovi}.
Generalni pokrovitelj ovogodi{-njeg izbora za mis Ma jevice bila jeop{tina Lopare, ko ja je s organizato-rom Direkci jom za mis BiH i Cen-trom za kulturu Lopare priredilabogat zabavni program, uz nastupPlesnog kluba "Sebas ti jan" izBr~kog i pjeva~a Igora Vuko jevi}a.
Manifestaci ja je imala i humani-tarni karakter i sav prihod od proda-tih ulaznica nami jenjen jeugro`enim gra|anima od poplava uSemberi ji. Direkci ja mis BiH plani-ra uskoro da organizu je i jo{ nekoli-ko izbora.
"Trenutno pripremamo izbore zamis Podrinja i mis Jahorine, a usli je-di}e i svi ostali izbori pri je glavnog,prvo za mis RS, a zatim BiH", ista-kao [adi}.
S.V.
Suzana Blago je vi} mis Ma je vice
Najljep{e
Titula prvepratilje pripala
Vani Simi}, a zadrugu pratiljuizabrana MilanaMrdalj
jednica (ANZ) BiH, uz po-dr{ku "BH Telecoma",{ti}enicima pet ustanova uBiH omogu}i}e gledanje po-zori{ne predstave "Telefon"autora i reditelja Zi jaha So-kolovi}a, ko ju }e mali{ani usvo jim zavodima mo}i po-gledati danas i sutra.
Predstave }e biti odigrane uZavodu za zbrinjavanje men-talno invalidne djece i omla-dine "Pazari}", Zavodu zazbrinjavanje mentalno invali-dnih osoba "Bakovi}i", Fojni-ca i Zavodu za zbrinjavanje
men tal no invalidnih lica
"Drin" u Fojnici, a do kra ja januara i u Zavodu za `enskudjecu i omladinu u Vi{egradui Domu za djecu i omladinuometenu u razvo ju u Pri jedo-ru.
Predsta va "Telefon" jeosmi{ljena upravo za osobe saposebnim potre bama."Na mjera tog pro jekta je,osim {to se radi o edukativnojpredstavi, uni jeti malo radostii promjene u `ivote osoba saposebnim potrebama", navodise u saop{tenju iz ANZ-a.
A.T.
Li jepa glumica Mila Kunis je priznala da je dugo vre-mena bila sli jepa na jednooko i da to niko ni je znao.
Mila je sa samo 27 godinauspjela glumiti sa nekim odnajtalentovani jih gluma~kihimena dana{njice. Tako je sni-mila film s Natali Portman, aod kolega se isti~e i E{ton Ku-~er, te D`ejms Franko. Sve torazlozi su zbog ko jih ju jeameri~ko izdanje "Cosmopoli-tana" stavilo na svo ju sljede}unaslovnicu.
Glumica je priznala da voli
mu{karce ko ji su samopouz-dani, ali i {a{avi, te je otkrilana ko ji na~in je osam godinaodr`ala vezu s Mekoli jemKalkinom tajnom. Mnogi suse {okirali kada je par preki-nuo, ali to ni je sve ~ime je Mi-la {okirala.
"Bila sam sli jepa na jednooko mnogo godina i niko ni jeznao. Nisam sli jepa vi{e, ope-risala sam oko pri je nekolikomjeseci", otkrila je Mila.
Pri je toga, imala je jako lo{ izamagljen vid, te su joj o~i bi-le druga~i je bo je.
Mila Kunis bila
godinama sli jepana jedno oko
Predsta va zadjecu sa posebnimpotrebama
Krunu i `ezlo, lentu, pla{t ipovelju, te nov~anu nagradu ko-
jom }e vr{iti svo je obaveze, a to je pomaganje siroma{nih dubi-~kih Roma.
Manifestaci ju je u subotu na-ve~e u Kozarskoj Dubici otvoriopredsje dnik Skup{ti ne op{ti neSto jan Banjac.
Za zabavu i pjesmu pobrinulisu se Haris D`inovi}, latinomari-
ja~i "Los Kabaljerosi" uz ~i je hi-tove su Dubi~ani i gosti iz Srbi je iHrvatske u`ivali do kasnih jutar-njih sati.
Manifesta ju su, uz pri-sustvo nekoliko stotina Dubi~ana,vodili Alka Vu jica i Mirko Fodor,a za posjetioce je organizovanatombola s vri jednim nagradama.
Nagradni fond tombole izno-sio je 20.000 KM, a glavna nagra-da je bila automobil {koda fabi ja.
Bh. knji`e vn ica NuraHubi jar-Bazdulj ka`eda ju je ve} po~elo iriti-rati {to se uz njeno ime
isklju~ivo vezu ju atributi - naj-produktivni ja, naj~itani ja, naj-popularni ja...
"Mislim da je najzad vri jemeda ka`em kako sam jedna od naj-relevantni jih pisaca, a tu relevan-ci ju mi ne da ju tira`i nego brojnipri jevodi na strane jezike, izu~a-vanje mo jih djela na slavisti~kimkatedrama diljem Evrope, brojnei zna~ajne knji`evne nagra de ipriznanja ko je sam dobila. I jo{dosta toga... Ne mogu, a ne re}ida je `alosna ~injenica {to samve}inu knji`evnih nagrada dobilana anonimnim natje~a jima. Nekobi se morao upita ti za{to. Jaznam", isti~e Nura Hubi jar-Baz-dulj.
NN:^injenica je da ste uproteklim godinama
bili najproduktivni ji bh. pisac,a i Va{i izdava~i tvrde da najvi-{e proda ju Va{e knjige. Mnogi
se pita ju otkud tolika inspiraci- ja?
HUBI JAR-BAZDULJ: [tose ti~e inspiraci ja, pa tu su, gdjegod pogle dam, {to god ~u jem,pro~itam u {tampi, vidim na netu,ma na svakom koraku.
NN:Mo`ete li nam obja-sniti zbog ~ega u ro-
manima izbjegavate postaviti iopisati neki negativan lik, kadznamo da ih je u stvarnom `ivo-tu mnogo, a i sami ka`ete da suVa{e knjige `ivotne, stvarne?
HUBI JAR-BAZDULJ: Neizbjegavam, prosto ne znam....Po{to su me ~esto to pitali, neko-liko puta ja odlu~im graditi nega-tivan lik, ono ba{ negativan... I upola knjige meni bude `ao, pa gapo~nem "prati" da bi do kra ja"izrastao" u najbolji lik. Mnogoputa sam kazala da svaki pisacispisu je sebe, priznao to ili ne. Ta-ko je i sa mnom, prosto - nisamnegativan lik...
U`asno sam pozitivna i ne-kad mi je krivo zbog toga, ondase jave negativne emoci je premameni samoj... Osjetim, do`ivim
zlo od drugih, smi{ljeno i perfi-dno i onda mrzim sebe {to i jatom nekom ne mogu bar po`eljetine{to sli~no. A prosto - ne mogu.I ne znam.
NN:Kad smo kod "`ivo-tnih - stvarnih knji-
ga", jednom ste rekli da je
jedina Va{a knjiga ko ja ni je izstvarnog `ivota, ko ja je ~ista fi-kci ja, "Nevjestin ponor". Je libilo te{ko, s obzirom na to da zave}inu Va{ih knjiga ka`ete dasu stvarne?
HUBI JAR-BAZDULJ: Bilo je te`e nego sa ostalima, pisala
sam je najdu`e, jedino nju prera-|ivala vi{e puta, ali ne `alim, mi-slim da je vri jedilo.
NN:Pi{ete za tinejd`ere.[to misl ite, da li je
knji`evnoj sceni u BiH potre-bno vi{e knjiga - romana, pri~a,pjesama ko ji }e biti isklju~ivonami jenjeni toj na josjetljivi jojpopulaci ji u zemlji - tinejd`eri-ma?
HUBI JAR-BAZDULJ: Nesamo po trebno, neophodno. Zani-mljiva, za tinejd`ere primamljivapri~a je zapravo samo ambala`a uko ju su "upakovane" edukativneporuke o svim bitnim stvarima isituaci jama sa ko jima se svaki ~o-vek naprosto mora sresti...
Pomo}i im da stasa ju u ~esti-te ljude... Mada se na|u du{ebri-`nici ko ji idu dotle da ka`u kakobi mo je knjige mladima i djecitrebalo zabraniti...
Zapravo je od toga zanimljivi
NURA HUBIJAR-BAZDULJ, NAJ PRODUKTIVNIJ
Su pe l ju di ne
bi ti v
Poziranje: Najlagodni ja pozici ja je landrati,bizarno se obla~iti i {minkati, sebe ozbiljnoshva}ati, imati pozu, a napisati jednu knjigu upet godina, ka`e Nura Hubi jar-Bazdulj
PozitivciOdlu~im graditinegati van lik. I u
pola knjige menibude `ao, pa gapo~nem "prati"da bi do kra ja"izrastao"u najbolji lik
Nura Hubi jar-Bazdulj: Nagrade ne poma`ui ne odma`u. One pri ja juFOTO NN
im mlade, da treba da vole po-ednako sve ljude, ne samo onesvog "tora"...
:^itatelji Vas vole, a todo ka zu je i proda ja
a{ih djela. Me|utim, ~ini se{e kolege - pisci, a i novinariro~ito Vam nisu naklonjeni.a mislite o tome?
HUBI JAR-BAZDULJ: Po-no, nekad mi je bilo u`asno
vo, znala sam i suze liti... Da-o je to bilo. Sad me ta ~injenicaasno veseli. Treba u}i u nekedine pa postati svjestan da onajje vi{i, bolji, po{teni ji, skro-
ni ji, ri je~ju superiorni ji ne mo`ei voljen...
Da je najlagodni ja pozici jandrati, putovati, provoditi no}i
restoranima i kafi}ima, piti,zarno se obla~iti i {minkati, se-
jako ozbiljno shva}ati, imatizu, pri~ati da ne zna{ raditi ni-
a osim pisati, a napisati jednujigu u pet godina, tiskati je u0 primjeraka i prodavati ih petdina.
Mo je knjige su neri jetkoampane u jednoj godini dva pu-po 1.000 primjeraka, svake go-ne je na cobissu cipovano odst do 10 naslova i hajte, molims, da me neko od kolega voli...ema {anse.
Dru ga kategori ja onih ko jie ne vole su kriti~ari. To sulavnom neki isprazni teoreti~a-knji`evnosti ko ji ne zna ju napi-ti ni lo{u, najlo{i ju knjigu, pae~e frustraci je... Tre}a, oni ko jii {ta zna ju niti {ta rade, zapra-zna ju samo ono {to i svaki pas
a - la jati. A sa novinarima nikad nisam
ala problema. Dakako, izuzecisto je kao i me|u gore navede-ma, ali izuzeci potvr|u ju pravi-normala, pa ja...Mislim da je op}enito jako
alo `ena ko je su se "ostvarile"svim polji ma. ^ovjek sam,
ajka sam sina i k}eri, nana, do-a `ena.
^asno radim svoj posao lje-ra, znam {iti, vesti, plesti, ku-ti, si jati, okopavati, ma znamali milion poslova i u svakomivam.
NN:Vlasnica ste i mnogihknji`evnih nagra da.
[ta, po Vama, one zna~e za pis-ca. Koliko mu poma`u, a kolikoodma`u?
HUBI JAR-BAZDULJ: Nit'poma`u nit' odma`u. Pri ja ju. A mo ja najve}a nagrada je velika,sna`na ri jeka mo jih ~italaca ko japred sobom ru{i sve klipove ko jemi podme}u oni ko ji me ne vole.Za njih i za mene jedan narodnjakpa{e: "Ne mo`e nam niko ni{ta,
ja~i smo od sudbine/mogu samoda nas mrze, oni {to nas ne vole".Hahaha.
NN:
[ta Vi misl ite kako
sto ji u ovom trenutkuna{a knji`evna scena?HUBI JAR-BAZDULJ: Ako
mislite pri tom ko je pisce preferi-ram to su Jergovi}, Ugre{i}ka,Karahasan, Albahari, \iki}, Du-bo~anin, Gatalo, Alikadi}... Maima ih...
NN:Koliko ima licemjer jame|u piscima i da li
ste ga Vi na svo joj ko`i osjetili?H UB I JAR-BAZ D U L J :
Osjetila jesam. Ali, ~asna ri je~, onjima ne razmi{ljam. Vjeru jem dase oni ponekad nad sobom zami-sle. Ili }e to nekad u budu}nostiuraditi.
NN:Va{a posljednja knji-ga postala je, na neki
na~in, bestseler u BiH. Da li pi-{ete ne{to novo?
HUBI JAR-BAZDULJ: Mo- ja, za sada posljednja knjiga je"Sje}anje na plava brda", ko ja jenedavno objavljena, inspirirana jeFacebookom i posve}ena mo jimvirtualnim pri jateljima, a njih imaoko 7.000. Mislim na dva profila.
Muzi~kispektaklBrego vi}a,Hulji}a i Gra{e
Ton~i Hulji}, kao inici jator,Goran Bregovi}, kao producent, i
Petar Gra{o, kao pjeva~, na Jaho-rini, u ku}i Bregovi}a, snima ju ipriprema ju novi materi jal.
Radi se o novom Hulji}evompro jektu ko ji }e novim "etno
world music" pravcem poku{atida se otisne i na tr i{te van Bal-kana.
"Radi se o neobi~nom sklopu,minimalisti~kom pristupu, ko jibih htio da uguram u prostoretno-scene", objasnio je Hulji}.
Gra{o ka`e da u`iva u poslo-vnom dru`enju na Jahorini.
"Radi se u divnoj, pri jatnojatmosferi. Hulji}eve pjesme na-pisane su na starodalmatinskomnar je~ju, zaboravljenom jezikuko ji u sebi ima dosta itali janskihstvari, {to mu da je posebnu egzo-
tiku", rekao je Gra{o.
Piter Andrenaj vredni jibritanskipje va~
Kada je pri je mnogo godinazapjevao "Mysterious Girl" mi{i-}avi Piter Andre preko no}i jepostao poznat, a ju~e je progla{ennajvredni jim pjeva~em u VelikojBritani ji.
Pro{le godine je biv{i suprugKejti Prajs odr ao vi{e koncerataod svih drugih muzi~ara u toj ze-mlji. U toku 38 koncerata u2010. na turne ji "Revelation" pje-vao je pred vi{e od 100.000 obo-`avalaca, ~ime je nadma{io ~ak irokere veterane iz benda "StatusQuo". Na listi su tre}e mjesto za-uzeli JLS, a ~etvrti je bend "Wes-tlife". Iza njih je Rod Stjuart napetom mjestu. Pjeva~ka kari jeraPitera Andrea tra je ve} skorodvi je deceni je. Hit "MysteriousGilr" 1995. zauzeo je drugomjesto na britanskih top-listi.
Eva Longori japredbankrotom
Nakon {to je izgubila supruga,Eva Longori ja po~ela je gubiti iposjetioce u svom no}nom klu-bu. Advokati kluba "Beso" izLas Vegasa predali su papire zaste~ajni postupak, jer no}ni klubi restoran ima ju dug od oko 5,7miliona dolara.
Navode da su u prosjeku gubilioko 76.000 dolara mjese~no.Portparol li jepe glumice tvrdi da
je to posljednji korak u rje{ava-nju problema ko je Eva ima sadruga dva vlasnika.
Ona je navodno posudila okomilion dolara u gotovini i platila375.000 dolara kazne za "Beso".
"Veselim se proaktivni jempristupu u nadolaze}im godina-ma s mo jim partnerima u LasVegasu", poru~ila je Longori ja usaop{tenju za medi je. Ona bi ovesedmice trebalo da otputuje uLas Vegas kako bi nadgledalarad kluba i uvela promjene ko jebi trebalo da ga izvuku iz dugo-va. Advokati tvrde da }e restorani no}ni klub nastaviti da rade da-lje i u ste~a ju.
Rad Mile Melank Mikanovi} je izabran za zvani~ni vizuelniidentitet 27. me|unarodnog festi-vala "Sara jevska zima 2011" pod
motom "Art of Love", ko ji }e bitiodr`an od 7. do 28. februara.
Ovaj identitet je izabrao `iri usastavu predsjednica Amra Zulfi-
karpa{i}, arhitekta Stjepan Ro{ iakademski slikar Jusuf Had`ifejzo-vi}.
Povodom izbora rje{enja za vi-zuelni identitet Ibrahim Spahi}, di-rektor Festivala, izjavio je da jeMe|unarodni festival "Sara jevskazima" u saradnji s Udru`enjemumjetnika primi jenjenih umjetnostiBiH do{ao do izvanrednog rje{enja.
Spahi} je tom prilikom na javioda }e sa Udru`enjem tokom janu-ara organizovati javnu raspravu obrendu "Sara jevske zime" i o kul-turnoj infrastrukturi u Sara jevu.
Rad Nine Ma{i}, studentkinje Akademi je likovnih umjetnosti u
Sara jevu, izabran je za vizuelniidentitet 4. me|unarodnog festivalaekolo{kog filma "Eko-oko", ko ji}e biti odr`an od 5. do 10. marta2011.
Izabran vizuelniidentitet
"Sara jevske zime"
Slu~aj ubistva hip-hopera Bi-gi ja Smalsa ili Notoriousa B.I.G-
ja, pravog imena Kristofer Valas,ponovo je dignuo ameri~ku fede-ralnu polici ju na noge.
Prema izvorima CNN-a, polici-
ja u Los An|elesu dobila je nekenove informaci je u vezi s 13 godinastarim slu~ajem, ali ni je poznato o~emu je ri je~.
CNN ni je do{ao do svje`ihizjava, ali su zato prona{li RaselaPula, penzionisanog inspektora, ko ji
je radio na Notoriousovu slu~a ju."[ug Najt je naru~io ubistvo, a
sve je organizovao Regi Rajt Jr.,njegov {ef osiguranja", tvrdi Pul na-gla{ava ju}i da je penzionisan pri jevremena jer "se previ{e pribli io is-tini".
B.I.G. je ubi jen 9. marta 1997.u Los An|elesu dok se vozio namjestu suvoza~a s parti ja u muze ju
"Petersen Automotive".Tada je re~eno da napada~ pu-
cao iz automobila, te na mjestu us-mrtio muzi~ara. O~evici su ubicuopisali kao Afroamerikanca u odi je-
lu i s leptir ma{nom.Glavna teori ja bila je da se ra-
dilo o reperskom ratu izme|u isto-~ne i zapadne obale SAD, ko ji jedevedesetih godina pro{log vijekabjesnio me|u izvo|a~ima i njiho-
vim izdava~ima, ta~ni je izme|u dis-kograf kse ku}e "Bad BoyEntertainment", ko ju je vodio Noto-rious, i "Death Row Records", vla-snika Meriona - [uga Najta.
[est mjeseci rani je, u Las Ve-gasu pucano je na automobil ko ji jevozio Najt, a tada je ubi jen njegovsuvoza~ Tupac [akur. To je ubistvotako|e ostalo nerazja{njeno.
"Njih dvo jica izgubili su `ivotezbog gluposti. Bigi je bio za{titniznak isto~ne obale, a Tupak zapa-dne, i neko se poigrao njihovim `i-votima", izjavila je Notoriousovamajka Voleta Valas u dokumentar-nom filmu "Bigi i Tupak".
No va istraga o ubistvuNotoriousa B.I.G-ja
Mladen Radulovi} i AnabelaBukva, eks \ogani, vi{e nisu za je-dno.
Pjeva~ica i maneken raskinulisu jednogodi{nju vezu, ko ju su za-po~eli pred milionima gledalaca urialiti {ouu "Veliki brat", jer su obo-
je shvatili da njihova ljubav nemabudu}nost.
"Poslednjih meseci stalno su seraspravljali o raznim stvarima i nakra ju su im se putevi razi{li. Iscrplisu sve za jedni~ke teme, interesova-nja im vi{e nisu bila ista, pa je krajbio neminovan", rekao je izvor bli-zak paru.
Izvor doda je i da su obo jeodrasli i civilizovani ljudi, pa je ras-
kid pro{ao bez te{kih ri je~i i suza, a{anse da se pomire su gotovo nika-kve.
Mladen vi{e ne `ivi sa Anabe-lom, a pri je nekoliko dana vratio seu svoj moma~ki stan u centru Beo-grada, gdje se trenutno nalazi.
Njih dvo je ni Bo`i} nisu prove-
li za jedno. Anabela je na sve to samo re-
kla: "Nemam komentar!"S komentarom ili bez njega,
Anabela je ponovo sama, {to }e po-sebno obradovati nekoliko uticajnihmu{karaca ko ji se ve} du`e vri jemeraspitu ju za nju.
Raskinuli Anabela i Mladen
BH. KNJI@EVNICA
i or nio gu
l je ni Ambala`aZanimlji va,za tinejd`ereprimamlji vapri~a je zapra vosamo ambala`au ko ju su"upako vane"edukati vne
poruke
Hip-hoper Bigi Smals ubi jen1997. godine u Los An|elesu
RazlazIscrpli su sveza jedni~ke teme,pa je kraj bionemino van
sceni Bosanskog naro-dnog pozori{ta Zenicapremi jerno da izvede svo ju mo-nodramu "]orkan".
Ri je~ je o monodrami po moti-vima pripovi jetke Ive Andri }a"]orkan i [vabica".
Burina isti~e da je ide- ja o tome da postavi "]orkana" nascenu odavno prisutna, jo{ od nje-govog boravka u Francuskoj u go-dinama pro{log rata u BiH.
"Ovu monodramu posve}u jemsvom ocu. A zbog ~ega, evo ispri-~at }u vam. U ratu je jedina mo jakomunikaci ja sa roditeljima ko ji suostali u Zenici bila putem paketa i
pisama Crvenog kri`a. Slao sam imhranu i znao sam da su `ivi zato {tose ti paketi nisu vra}ali. Me|utim,
jednom sam poslao paket i on je za
15 dana vra}en sa iste adrese. Biosam prestravljen. Mislio sam, nisuvi{e `ivi. Kada sam otvorio paket unjemu sam zatekao pisamce odoca. Kratko mi je napisao da mu je`ao {to ne zna ni{ta o meni i {toovo njegovo pisamce svjedo~i ona{oj razdvo jenosti. U paketu mi jeposlao komplet knjiga Dosto jev-skog ko je mi je kupio jo{ u gimna-zi ji i na vrhu jednu malu po`utjeluknji`icu Andri }evu pripovi jest']orkan i [vabica'. I od tada pa evodo danas pripremam se da na scenupostavim tu monodramu", po ja-snio je Burina.
Doda je da je odlu~io da mono-
dramu "]orkan" radi ba{ ove godi-ne iz razloga {to se upravo sadaobilje`ava i 50 godina od kada jeIvo Andri} dobio Nobelovu nagra-
du. "Pripr emao sam sedugo za ovu monodramu. I{~itaosam ponovo sve {to je Andri} napi-sao. I{ao sam ~ak i u vi{egradskepe}ine, gdje je boravio. Ovo je uje-
dno i moj jubilej, jer ovim obilje a-vam 50. predstavu u ko joj samigrao", rekao je Burina.
Monodramu "]orkan" Burinaradi po Andri}evoj zanimljivoj pri-povi jesti o "]orkanu", sinu Cigan-ke i Anadolca, ko ji ni je samo "ludaci jele kasabe", ve} je njezin simbol.U toj Andri}evoj pripovi jesti te{ko
je zaklju~iti dokle se`u ]orkanove,
a dokle osobine njegove sredine.]orkan je istovjetan svome okru`e-nju, a nad njim je [vabica, igra~icana `ici. [vabica je u ovom slu~a juodraz jedne dolaze}e carevine ko ja}e poku{ati otrgnuti bosanskog ~o-vjeka iz krila otomanskog kultur-nog konteksta. I tom pripovijesti o]orkanu, Burina, kako sam ka`e,poku{ava povu}i paralelu s dana{-njim vremenom kada tobo`nji pro-spe ri tet BiH jam~i dominaci jaEvropske uni je, jednako nedefinira-ne "zemlje".
Burina isti~e da }e tu predsta-vu nakon Zenice igrati i u drugimgradovima u BiH.
"]or ka na"po s ve tio ocu
G l u ma c Ha r i s B u r i na p r i p r e ma
m o n o d ra m u
p o p r i p o v i j e t k i I v e A n d r i }a
Pripreme: Pripremao sam se dugo za ovumonodramu. I{~itao sam pono vosve {to je Andri} napisao, ka`e Burina
wojn!jo!wft!uj!dj!kb!nb/!Qsf!qvt!uj!uf!esv!hj!nb!eb!tf!ob!enf!.~v!v!tuwb!sj!nb!lp!kf!qsf!wb!{j!mb!{f!wb!|f!{ob!okf!j m jqsp!gf!tj!pobm!op!jt!lvt!uwp/!Tb!•f!lbk!uf!ob!cp!mkf!vtmp!wf/!Ofnp!af!uf!eb!jhop!sj!|f!uf!of!•j!kf!qsj!tvt!uwp!jmj!kb!tov!qp!sv!lvlp!kv!wbn!vqv!~v!kf/!Pcsb!uj!uf!qba!okv!ob!qp!mkf!qbs!uof!sp!.wph!jo!uf!sf!tp!wb!okb!j!lsf!ub!okb/!
kf!eoj!•lj!ep!hp!wps!p!qp!tmp!wop.gj!obo!tjk!tlpk!tb!sb!eokj/!Qp!.wsf!nf!op!ekf!mv!kf!uf!{b!csj!ov!up!j m j !of!sb!tqp!mp!af!op/Qp!lv!|b!wb!uf!ub!•op!eb!qsf!ewj!ej!uf!of!•j!kv!sfb!ldj!kv!jmj!pe!hp!.wps-!bmj!of!nb!uf!ep!wp!mkop!ep!cbs!vwje!v!op!wb!ef!|b!wb!okb/!
Glumica Ma ja Sablji} ro|ena je 10.nuara 1960. godine u Beogradu, gdjeodrasla na Banovom brdu i to sma-
a za najljep{i dio grada.Ljubav i sklonost prema glumi iskaziva-je jo{ u najrani jem uzrastu, pa je kako`e, bilo logi~no da je roditelji odvedu ue~ ju dramsku sekci ju Radio Beograda,ko je su ponikli mnogi poznati glumci.Slu~aj je htio da je Aleksandar Mandi}{ao tu u potrazi za mladom osobom ko-ima namjeru da pola`e pri jemni ispit zaumu na Akademi ji i da sa njom napravigometra ni film. Izbor je pao na Ma ju i
ko je ona i pri je nego {to je dobila in-
deks, radila na filmu "Li~ne stvari".Prvi put ni je pro{la na pri jemnom ispitu
pa je upisala studij filozofi je, ali ni je polo-`ila ni jedan ispit, jer je sljede}e godineupisala FDU.
Glumila je u mnogo filmova: "13. juli","Groznica prve ljubavi", "Bi}e bolje","Mala", "@ikina dinasti ja", "Polica jac saPetlovog brda", "La janje na zvezde", "La-virint". Igrala je i u TV filmovima i TVseri jama, dok je u pozori{tu igrala u pred-stavama: "Majstor i Margarita", "Prosja-~ka opera","Karmina Burana"…
U braku je sa \or|em Ze~evi}em i ne-ma djece.
Na dana{nji danU @ene vi je na dana{njidan 1920. godine izabrano
vi je}e Lige naroda ko je su~inili Francuska, Itali ja, Ja-pan, Velika Britani ja. Ka-sni je su ~lanice postaleNjema~ka i SSSR.
Zbog politi~kog neuspjehaprestala je da posto ji 1939.mada je formalno ukinuta1946. kada je u Londonu
odr`ana prva sjednica Ge-neralne skup{tine Ujedi-njenih naci ja.Liga naroda ili Dru{tvo na-roda je bila me|unarodnaorganizaci ja osno vana nainici jati vu ameri~kog
predsjednika Vudre Vilso-na. Svrha joj je bila osigu-ranje mira i me|unarodnesaradnje.
RJE[ENJA IZ PRO[LOG BROJA, VODORAVNO: BA[TINIK,INTIMATI, STRKA, EP, TREVIRA, RONA, A, K, OPERATOR, ASAKI,MMS, TRAS, NEUMA, OTKATI, SA, NITON, TRUDNICA.
NJU JORK - Ugledni portugalski no-vinar Karlos Kastro prona|en jemrtav u luksuznom hotelu na Menhe-tnu, dok je mladi}, njegov pratilac,preba~en u psihi jatrijsku bolnicu.
Kastro (65) je na|en kastriran le`e}i ulokvi krvi. Speci jalisti sudske medicinesu posli je autopsi je zaklju~ili da je ri je~o ubistvu. Mu{karac odveden u nju jor-{ku psihi jatrijsku bolnicu je identifiko-van, prema policijskim izvorima, kaoRenato Seabra (20), maneken iz Portu-
gala. Seabra, ko ji se nedavno po javio u jednom televizijskom ri-aliti programu, pri javio se pri je oko deset dana sa Kastrom uhotelu "Interkontinental", nedaleko od Tajms skvera. Kastro je sa-ra|ivao sa vi{e medi ja, me|u ko jima su "Diario de Notisi jas" i "24oras". (Agenci je)
. . .Prona|eno 15ti jela bez gla ve AKAPULKO - Najmanje 15 obezglavljenih ti jela prona|eno je
nadomak jednog tr`nog centra u turisti~kom mjestu Akapulko umeksi~koj dr`avi Gerero.
"Na trotoaru tr`nog centra 'Placa Senderos' prona|eno je 15 obez-glavljenih ti jela mu{karaca starih izme|u 25 i 30 godina", navodi se usaop{tenju polici je.
To je najve}i masakr te vrste u Meksiku od avgusta 2008, kada jeu meski~koj dr`avi Jukatan, na istoku, prona|eno 12 ti jela bez gla-ve. Policajci su bili najpre pozvani zbog po`ara u blizini tr`nog cen-tra, ali su umjesto vatre prona{li pet vozila sa ti jelima, kao i porukeubica. (Agenci je)
UKRATKO
D@UBA - Najmanje ~etiriosobe poginule su u sukobimaizme|u pobunjenika i sudanskeNarodne oslobodila~ke armi je, sa-mo nekoliko sati pri je po~etka re-ferenduma o nezavisnosti Ju`nogSudana.
Ne zna se da li su `rtve pripa-dnici vojske ili paravojnih snaga.
Napad se odigrao pred referen-dum ko jim se bira~ima pru`a izborda ostanu ujedinjeni sa drugim dije-lovima Sudana ili da postanu nezavi-
sna dr`ava. U {irokim krugovimao~eku je se da taj region izabere ne-zavisnost.
Oko ~etiri miliona bi-
ra~a Ju`nog Sudana po~elo je ju~eda glasa na jednonedjeljnom referen-dumu o nezavisnosti, ko ji }e, kakose o~eku je, podi jeliti ovu afri~ku ze-mlju na dva dijela. Predsjednik Ju-`nog Sudana Salva Kir nazvao jereferendum "istorijskim trenutkom",a pred birali{tem gdje je glasao poz-dravilo ga je vi{e stotina bira~a.
Me|u okupljenima su bili iglumac i aktivista D`ord` Kluni iameri~ki senator D`on Keri, ko jisu doputovali u Sudan da bi pru`ili
podr{ku regionu da bi se izbjegaonovi rat.
O~eku je se da }e seprete`no hri{}anski jug ove naf tombogate zemlje na referendumu izja-sniti za otcjepljenje od ve}inski mu-slimanskog sjevera. Referendum onezavisnosti predvi|en je mirovnimsporazumom iz 2005, ko jim je okon-~an 20-godi{nji gra|anski rat u ko jem
je ivot izgubilo dva miliona ljudi.Rezul tati referenduma bi}e
objavljeni 1. februara. (Agenci je)
Na j ma n j e
~ e t v o r o
m r t v i h u o ~ i
r e f e r e n d u ma o
n e za v i s n o s t i
J u n o g S u da na
Smrt uo~i
glasanja
Kluni je vamisi jaGlumac D`ord`Kluni poma`eregionu daizbjegne rat
Otcjepljenje juga:O~eku je se da}e se prete`nohri{}anski jugizjasniti zaotcjepljenjeod ve}inskimuslimanskog
TUSON - Napada~, ko ji je uTusonu, u ameri~koj saveznojdr`avi Arizona, ubio {est ljudi i te-{ko ranio kongresmenku Gabri jelGifords, nekoliko sati pri je napa-da na svo joj stranici u okvirudru{tvene mre`e Myspace ostavio
je opro{tajnu poruku.Ova stranica, na ko joj je sta jalo
misteriozno "Dovi|enja, pri jatelji" i"Molim vas da se ne ljutite na me-ne", uklonjena je samo nekoliko mi-nuta po{to su vlasti njenog vlasnikaD`erada Lofnera (22) identifikovale
kao napada~a.Lofnera vlasti opisu ju kao
osobu s problemati~nompro{lo{}u, a poznanicikao ~ovjeka ko ji je ~es-to bio svo jeglav, ali jemnogo volio da ~ita.
On ni je bio nepri jatelj-ski raspolo`en ni premakome, mada ni sa kim ni-
je ostvarivao bli`i odnos, ka-`u njegovi susjedi, dok se {kolskidrugovi sje}a ju da je ~esto ometao~asove, ali i da se dr ao svog mi{lje-nja, ne mare}i za to {ta drugi o nje-mu misle.
Ubica je ~esto vrlo kriti~nogovorio o religi ji i o tome kako, na-ro~ito u njegovom okrugu, ima mno-go nepismenih ljudi.
Lofner je pritvoren odmah po-sli je ovosubotnjeg napada u blizinitr`nog centra Sejfavej, u sjeveroza-
pa -dnom di jelu
Tusona, gdje je Gifordsova, ~lanicaKongresa iz Demokratske stranke,dr ala politi~ki skup.
U napadu su ubi jeni glavni fe-deralni sudi ja Arizone D`on Rol, je-dna devetogodi{nja djevoj~ica i jo{~etvoro ljudi, a 13 osoba je ranjeno.Kongresmenka Gifords se do zaklju-~enja ovog bro ja "Nezavisnih" borilaza ivot.
"Ona je u kriti~nom stanju",potvrdio je doktor Piter Ri i dodao da
su neurohirurzi zavr{ili operaci ju ida mo`e da ka`e da je "velikioptimista".
Prema navodima ljekara,napada~ je pucao kongresmen-
ki u glavu i metak je pro{aokroz mozak, ali je ona potom re-
agovala na komande i preba~enana intenzivnu njegu.
Kongresmenka je bi-la meta napada, ali motivi za isti,ipak, jo{ nisu poznati, jer uhap{eniLofner odbi ja da sara|u je s polici-
jom. Vlasti sumnja ju da je imao po-maga~a te traga ju za bi jelcem upedesetim godinama ko jeg su snimi-le bezbjednosne kamere u tr`nomcentru. Ameri~ki predsjednik BarakObama osudio je napad kao "besmi-slen i u`asan ~in nasilja" ko ji pred-stavlja "tragedi ju za ci jelu na{uzemlju".
Napad je osudila i ameri~ka se-kretarka za unutra{nju bezbjednostD`enet Napolitano i izrazila sau~e{-}e zbog ubistva federalnog sudi je idrugih stradalih u napadu.
Predsjednica Poslani~ke grupedemokrata u Predstavni~kom domuNensi Pelosi tako|e je osudila napadi izrazila da je "kongresmenka Gifor-ds briljantna i hrabra ~lanica Kon-gresa ko ja je u Va{ington doni jela
gledi{ta mladih nara{ta ja ameri~kihpoliti~ara". I predsjednik Predstavni-~kog doma ameri~kog Kongresa re-publikanac D`on Bejner osudio jenapad u Tusonu i istakao da je "na-pad na jednog kongresmena napadna sve kongresmene". (Agenci je)
Uha p{en na pa da~ na
Da n na k o n
k r v o p r o l i }a
u k o j e m j e u
A r i z o n i u b i j e n o
{ e s t i ra n j e n o
1 3 o s o ba
kon gre smen kuOpro{tajne poruke: D`erad Lofner pri je napadana Myspaceu osta vio poruke "Do vi|enja,pri jatelji" i "Molim vas da se ne ljutite na mene"
TV SA RA JE VO17/66!Tb!sb!kfw!tlp!kv!usp-!21/11 Qsp!hsbn!{bekf!dv-!22/11 Wj!kft!uj-!22/16 Gsfk!afs-!tf!sj!kb-22/41 Nv!{j!•lj!qsp!hsbn-!22/66 Eb!tf!of!{b!.cp!sb!wj-!ep!l/!qsp!hsbn-!24/11 Wj!kft!uj-!24/16Tb!sb!kf!wp!bsu!)s*-!24/46 Nf!usp!opn-!fnj!tj!kb!plmb!tj!•opk!nv!{j!dj-!25/11 Ep!lv!nfo!ubs!oj!qsp!.hsbn-!26/11 Mj!cfs!uj!UW-!26/46!Cjp!hsb!gj!kf-!ep!.
Stari fra jeri, filmV!op!wpk!Ej!{oj!kf!wpk!lp!nf!ej!kj
ewp!kj!dj!obk!cp!mkji!qsj!kb!uf!mkb!ajwp!uj!tf
qp!uqv!op!qsfp!lsf!ov!lbe!tf!pekf!.eopn!np!sb!kv!csj!ov!uj!{b!|ft!up!hp!.ej|!okf! cm j!{bo!d f! j ! u p! c b| ! vusf!ovu!lv!okj!ip!wph!obk!wf!~fh!ajwp!.uoph!qp!tmp!woph!ep!hp!wp!sb/
Sb!eokb!tf!sj!kf!pcv!iwb!ub!qf!.sj!pe!pe!2:25/!ep!2:56/!hp!ej!.of/ ! P ubd! Mf!p o! j ! n bk !lbFt!uf!sb!jnb!kv!qfu!l~f!sj;!Cmbo!.lj-!Sj!lj-!Cv!lv-!Oj!ov!j!Lmb!sv-lbp!j!tj!ob!Bumf!uv/!Qp!hmf!ebk!ufokj!ip!wf!tv!ecj!of/
23.00
FTV 18.15
Na{a mala klinika, seri jaEs!Wf !m klp!Lv!o j~ !tf
Peti otvoreni likovni stu-dio, ko ji je ove godineprerastao u Festival crte-`a i muzike pod nazivom
"Lica", u subotu nave~e je po~eou "Galeri ji '96" u Pri jedoru.
Tihomir Ili ja{evi}, direktor pri- jedorske galeri je, rekao je da }e unarednih sedam dana 11 mladih
umjetnika iz sedam gradova RS,Srbi je i Crne Gore, ko ji studira ju naakademi jama u Trebinju, NovomSadu, Beogradu, Banjaluci i Srem-skoj Kamenici, a ko ji su do{li popreporuci svo jih profesora, crtatiportrete Pri jedor~ana.
"Rado ve ko ji }e biti izlo-`eni na zatvaranju festivala izabra}e
Dragan Martinovi}, dekan Akade-mi je klasi~nog slikarstva iz SremskeKamenice i jedan od naj~uveni jihhiperrealista. Gra|ani Pri jedora mo-}i }e svakodnevno posmatrati nasta-
janje portreta", rekao je Ili ja{evi}.Ovogodi{nji u~esnici su
Gorica Braunovi} iz Podgorice,
Goran Kne`evi} iz Vrbasa, Ma ja\urovi} i Sla|ana Marinkovi} izBeograda, Dragana Male{evi} izNovog Sada, Milena Radi} iz Ka-}a, De jana Ker~ov iz Zrenjanina, teMilica To{i}, Ma ja Bo ji}, BorisEremi} i Dalibor Popovi} iz Pri je-dora.
Cilj ovogodi{njeg festivala je
Umjetnici: U narednih sedamdana 11 mladih umjetnikaiz sedam grado va RS, Srbi je iCrne Gore }e crtati portrete
VA@NIJI TELEFONISA RA JE VOPOLICIJA...............................................................................................................122HITNA POMO]....................................................................................................124VATROGASCI........................................................................................................123"ELEKTRODISTRIBUCIJA" (KVAROVI)........................................0800201133BOLNICA "KO[EVO"................................................................................444-800TELEFONSKE INFORMACIJE.......................................................................1182"TOPLANE"........................................................................................033/650-979"VODOVOD"......................................................................................033/641-462AUTOBUSKA STANICA....................................................................033/213-100
BA NJA LUKA POLICIJA..............................................................................................................122HITNA POMO]....................................................................................................124VATROGASCI.......................................................................................................123"ELEKTROKRAJINA".......................................................................051/215-888KLINI^KI CENTAR...........................................................................051/342-100CALL CENTAR...................................................................................................1185"TOPLANA"..........................................................................................051/336-111"VODOVOD".......................................................................................051/212-428AUTOBUSKA STANICA..................................................................090/513-000
vrati majstorstvo u likovni `ivot,su, kako je naveo Ili ja{evi}, maj-rstvo i ide ja, ko ji ~ine harmoni ju,ognani iz svjetske likovne umje-osti ve} ~etrdesetak godina.
"Po{tu jemo osnovna pravila
ko ja smo pri je pet godina usvo jili,da u radu u~estvu ju studenti zavr{negodine likovne akademi je i postdi-plomci, da je tehnika crte`, da je te-matika jasno definisana, a svakegodine druga, da se crta u galeri ji ida posjetioci stalno mogu posmatratinasta janje radova", dodao je Ili ja{e-vi}.
Festi val }e biti oboga}enkoncertima "[uk stampeda", "Flau-klauda" i Pere D`oa sa "Jelena Po-pin bendom" iz Beogra da, teBanskog d`ez benda i Nata{e Todo-revi}-Jakovljeve i Aleksandra Trku-lje, ko ji }e prirediti ve~e ruskemuzike. (Srna)
Tu`nim srcem javljamo rodbini, pri jateljima i kom{i jama da je 8.1.2011. u 81. godini preminula na{a draga
SMILJA (Vida) MRAKI]
Sahrana }e biti obavljena 10.1.2011. u 13 ~asova na groblju Peto{evci.O`alo{}eni: sin Velimir, k}erka Dobrila, snaha Valeri ja, unu~ad Andrej, @eljka, Jelena, Bo{ko, Suzana, San-dra, Dani jel i praunuka Nata{a, te ostala rodbina i pri jatelji.
B^
Tu`nim srcem javljamo rodbini i pri jateljima da je 8.1.2011. u 86. godini nakon duge bolesti preminula na{adraga
BOGDANA (Stevana) SANDI]nosilac partizanske spomenice 1941. godine.Sahrana }e biti obavljena 10.1.2011. u 12 ~asova na mjesnom groblju u selu [e{kovci.O`alo{}eni: sin Miroslav, k}erka Branka, snaha Mara, zet Du{an, unu~ad Branislava, Vladimir, Aleksandra iNemanja, praunu~ad, te ostala rodbina, kom{i je i pri jatelji.
B^
Tu`nim srcem obavje{tavamo rodbinu i pri jatelje da je 6.1.2011. godine u 81. godini iznenada preminuo
MUSA (Ibrahim) DURUT
Sahrana }e biti obavljena 10.1.2011. godine u 13 ~asova na Gradskom groblju u Banjaluci.O`alo{}eni: k}erke Alma i Melita, brat Husein, sestra Aj{a, unuke Hana i Sabina, zetovi Sabahudin i Senad,porodice Durut, Kova~, Luk{i ja te ostala rodbina i pri jatelji.
B^
Tu`nim srcem javljamo rodbini, pri jateljima i kom{i jama da je 8.1.2011. u 78. godini preminuo na{ dragi
PETKO (Sto jana) DOJ^INOVI]
Sahrana }e biti obavljena 10.1.2011. u 13 ~asova na groblju Gradina u Drago~a ju.
O`alo{}eni: supruga Du{anka, sinovi Zoran i Ljubi{a, snahe Mir jana i Nada, unu~ad Milana, Dari ja i Igor, teostala rodbina i pri jatelji.B^
Tu`nim srcem javljamo rodbini, pri jateljima i kom{i jama da je 7.1.2011. godine preselio na ahiret na{ dragisuprug, otac, brat i dido
AHMED (Ali je) BAHTI JAREVI]D`enaza }e biti obavljena 11.1.2011. u 15 ~asova na mezar ju Hisete.O`alo{}eni: supruga Nafa, sin Sead, k}erka Samira, brat Nurudin, sestra Fata, zet Dragan, unuke Sandra i Sa-nja, porodice Osmanovi}, Karabegovi}, D`ini} i Grahovac, te ostala rodbina i pri jatelji.
B^
Tu`nim srcem javljamo rodbini, pri jateljima i kom{i jama da je 7.1.2011. u 58. godini preminuo na{ dragi
BRANKO (Milo{a) MI JATOVI]
Sahrana }e biti obavljena 10.1.2011. u 13 ~asova na [evskom groblju Donja Piskavica.O`alo{}eni: majka Mileva, supruga Krstina, sinovi Aleksandar i \or|e, k}erka Bo jana, unuk Marko, bra}aMilenko, Marinko i Mirko, sestra Mari ja te ostala rodbina i pri jatelji.
B^
Tu`nim srcem javljamo rodbini i pri jateljima da je u subotu, 8.1.2011. godine, u 81. godini preminuo na{dragi
\URA\ RADONI]Sahrana }e biti obavljena u ponedjeljak 10.1.2011. godine na groblju [u{njar - Sanski Most u 13.30.
O`alo{}eni: supruga Rada, sin Mile, k}erke Mira i Milena, zetovi, sestra \u ja, unuke @aklina, Jelena i Ma ja,te ostala rodbina i pri jatelji.B^
Dana 6.1.2011. godine u 67. godini preminula je na{a draga
[AHZA KOBILJD`enaza }e biti obavljena u haremu kod Jama d`ami je u Gornjem {eheru u utorak, 11.1.2011. godine, u 15~asova.D`emil Kobilj sa porodicom
BANJALUKA: "Glasov" kiosk broj 39kod hotela "Palas"Slu`ba ~itulja, Ulica kraljaPetra I Kara|or|evi}a(Zanatski centar Hani{te)
SARAJEVO: [umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3)
TEKST OGLASA:DO 15RIJE^I
Posljednji pozdrav
NEMANJI RADOVAN^EVI]U
od kompani je "Ekvator".
B-7 F
Tu`nim srcem javljamo rodbini i pri jateljima da je 9.1.2011. u 77. godini nakon kra}e bolesti preminuo na{dragi
MILAN (Vladimira) MARI]
Sahrana }e biti obavljena u ponedjeljak, 10.1.2011. godine, u 14 ~asova na Novom groblju u Banjaluci.
O`alo{}eni: supruga Nada, k}erke Koviljka, Gospova, Ljiljana i Dosta, brat Ratko, sestra Zora, zetovi, unu-~ad, te ostala rodbina, kom{i je i pri jatelji.B^
Tu`nim srcem obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i je da je 8.1.2011. u 66. godini nakon kratke i te{kebolesti preminuo na{ dragi
BRANKO (Branka) VEJNOVI]Sahrana }e biti obavljena u ponedjeljak, 10.1.2011. godine, u 13 ~asova na groblju "Ognjena Mari ja" u Dra-kuli}u - Banjaluka.O`alo{}eni: supruga Sto ja, k}erka Mari jana, sin Miroslav, unu~ad Milica i Sergej, zet Velimir, te ostala mno-gobrojna rodbina, kom{i je i pri jatelji.
B^
Posljednji pozdrav dragoj sestri
STANIod sestre Mare, bra}e Mihajla, Lu-ke, Petra i Sime sa porodicama.
8532 A-2 M
Posljednji pozdrav dragoj sestri
STANIMITROVI]
od sestre Ikoni je sa djecom.
8532 A-2 M
PLA]ENEmale oglase i ~ituljemo`ete u Sarajevupredati:
[UMARSKIFAKULTET(Zagreba~ka20/3)
SLU@BA ^ITULJA
^itulje i male oglase mo`ete predatisvaki dan od 8 do 18 ~asova
Kralja Petra I Kara|or|evi}a(Zanatski centar Hani{te)051 223 210
Rod`er Federer je tre}i putslavio na turniru u Dohi, {to do sa-da nikome ni je po{lo za rukom, atri jumfom u Kataru se pribli`iomjestu broj jedan na ATP listi,
ko je dr`i Rafael Nadal.[vajcarac (drugi nosilac) je dotitule u Dohi, gdje se ATP turnir igraod 1993. godine, do{ao po{to je po-bi jedio branioca titule Rusa Nikola jaDavidenka (2) rezultatom 6:3, 6:4.Bio je to njegov reva{ na pro{lose-zonski poraz u polufinalu.
"Kada Nikola ju ide, spada me-|u deset, a mo`da i pet najboljih
tenisera na svi jetu, zbog to-ga je ovo velika pobjedaza mene. ^inilo mi seda igra dobro", rekao je Federer nakon
pobjede nad bra-niocem titule.
Pobjednikiz 2005. i 2006.godine jo{ je is-
takao:"Me~ je bioizuzetno kvalite-tan. [to se mo jeigre ti~e, igrao
sam gotovo bez gre{ke. Kada je tre-balo da napadnem, to mi je i uspjelo,sve je bilo kako treba."
Da videnko je pro{le go-dine igrao odli~no na ovom turniru.Pobi jedio je, pored ostalih, Federera iRafaela Nadala. I sada je bio bolji od
Nadala (bio je to polufinalni me~),ali ni je uspio da zabilje i tre}u po-bjedu u 17 me~eva sa Federerom.
Federer je tokom me~aosvo jio 79 odsto
poena kada ubaciprvi servis i 76odsto kada uba-ci drugi, pa Da-videnko ni jeimao ni jednubrejk loptu u
f i n a l u
1.110.250 dolara vri jednog turnira."Federer nikada ni je igrao bolje
protiv mene. On je fantasti~an. Igrao je veoma brzo i bilo je veoma te{koigrati protiv njega. Ukoliko nastavida igra tokom godine na ovom ni-vou, sigurno }e ponovo biti prvi teni-ser svi jeta", rekao je Davidenko.
Da do prvog mjesta mo`e do}i,misli i Federer:
"Rafa mora da brani pu-no poena, ali u isto vri jeme ima imnogo samopouzdanja. Mislim
da }e biti veoma te{ko preuzetiod njega prvu pozici ju, ali akonastavim da igram kao {to sam
igrao u Dohi i da igram samofinala, kako to radim u po-sljednje vri jeme, imam {an-
su. Morate da imate ne{toposebno da biste postalibroj jedan u svi jetu. Ali,spreman sam za to."
Ju~e je igrano finale ATP turnirau Brizbejnu. U me~u za titulu na372.500 dolara vri jednom turniru,{vedski teniser Robin Soderling po-bi jedio je Amerikanca Endi ja Rodikasa 6:3, 7:5.
"Igrao sam veoma dobro.Radu je me {to nikada nisam igraoovako dobro u Australi ji. Ovo mi da-
je mnogo samopouzdanja uo~i Aus-trali jen opena", rekao
je Soderling.U prvoj sedmi-
ci januara odigrana
su i dva WTA turnira, ko ja suigrana za na-gradne fondo-ve od 220.000dolara. Ma|ari-ca Greta Arnosvo jila je drugutitulu po{to jeu finalu tur-nira u Oklen-du savladala
branioca titule Belgi janku Janinu Vi-kma jer sa 6:3, 6:3. Ona je na NoviZeland do{la bez trenera, bez prtlja-ga ko ji se izgubio u putu, ali i bilaspremna da igra kvalifikaci je. Me|u-tim, odusta janje Elene Vesnine i
Anastasi je Sevastove iskoristila je nanajbolji na~in, a na putu do titule jemorala da savladala Sofi ju Arvidson,Mari ju [arapovu i Ju-li ju Gerge{.U finalutur nirau Bri-
zbejnu
3210.1.2011.
KOMENTARI JEDNOGALKOHOLI ARA I
NARKOMANA ZAISTA MENE]E UZNEMIRITI. MA
KO JE POL MERSON DABI IMAO PRAVO DA
DONOSI SUD O IGRA^IMA.JEDINI RAZLOG ZBOG
KOJEG JE UOP[TEPRISUTAN U PROGRAMUSKAJ SPORTSA JE TAJ
[TO JE PROKOCKAO SAVNOVAC KOJI JE ZARADIO.
KAKAV KLAUN.
GLEN D@ONSON,FUDBALER LIVERPULA
Igokea "pala" u Zagrebu V. GRBI]
Ko{ar ka{i Igokee lo{e suotvorili seri ju od tri utakmice u~etiri dana. "Igosi" su do`ivjelideveti poraz u NLB ligi, a ovajput bolji od njih bio je Zagreb s85:77.
Zagrep~ani su tako nakon tri- jumfa u Lakta{ima slavili pobjedu ina doma}em parketu. ^eta Slobo-dana Klipe odli~no je otvorila me~ ina odmor oti{la sa predno{}u od tripoena (40:37), ali je u nastavku do-{lo do pada. Goste je u igri dr`aoStevan Na|fei, ko ji je postigao 20poena i tome dodao 11 skokova, a
uz njega istakao se Mladen Panti} s13 poena. Kod doma}ina najbolji subili Luka @ari} s 25 i Krunoslav Si-mon ko ji je postigao 16 poena.
"Niko nas u gostima ni je de-klasirao, ali, na`alost, dobili smosamo jednu utakmicu na strani. Nautakmicu smo do{li bez dva visokapovre|ena igra~a i plan je bio daopteretimo njihove centre popigrom. Na`alost, u drugom poluvre-menu smo {uterski stali", rekao jeSlobodan Klipa, {ef struke vice{am-piona BiH, i dodao:
"Bra jan ejs je imao veoma lo-{e ve~e ko je je rezultiralo 0-6 {utomza tri poena. To se njemu do sada
nikada ni je dogodilo."Mladen Er javec, trener doma-
}ina, istakao je da je zaustavljanje^ejsa u mnogome uticalo na kona-~an rezultat.
"U ovom me~u se vidjelo da jeIgokea bila puna samopouzdanjanakon pobjede protiv Olimpi je. Lo-
{e smo otvorili me~ i dozvoli smogostima da se razigra ju. ^ejs je nji-hov ponajbolji igra~ i uspjeli smonekako da ga zaustavimo. No, mo-ram spomenuti da su ^edomir Vit-kovac i Na|fei pru`ili veoma dobruparti ju i zadavali su nam dosta pro-blema", rekao je Er javec.
Igokea je sino} igrala finaleKupa RS protiv Borac Nektara, ave} sutra ~eka ih me~ 16. kola NLBlige, kada im u goste dolazi Nim-burk.
Rezultati: 15. kola: Nimburk -Radni~ki 97:94 nakon produ`etaka(83:83), Zagreb - Igokea 85:77,Olimpi ja - Zadar 78:53, Cedevita -
Ka pi ten repr eze nta ci jeSrbi je Vanja Udovi~i} iza-bran je za najboljeg vaterpo-listu svi jeta u 2010. godini uizboru Me|unarodne pliva-
~ke federaci je.Kapiten Srbi je, ko ji nastu-pa za zagreba~ku Mladost,tokom 2010. godine osvo jio
je Svjetsko prvenstvo,Svjetsku ligu i bronzanume da lju na Evropskomprvenstvu. On je prethodnoizabran za najboljeg vater-polis tu Evrope u 2010. uizboru magazina LEN. Zanajbolju vaterpolistkinju upro tekloj godini FINA jeizabrala Elizabet Armstrongiz SAD. Najbolji skaka~ uvodu je Ni jemac Patrik Ha-uzding, dok je najbolja ska-ka~ica Kines kinja Ruolin^en. Ruskinja Natali ja I{-~enko je progla{ena za naj-
bolju sinhro pliva~icu.(Agenci je)
Karolinisamo gem
Prva teniserka svi jeta Ka-rolina Vozni jacki osvo jila jesamo gem u duelu sa VeromZvonarevom na revi jalnomme~u u Hong Kongu. Me~
je tra jao 58 minuta, a Ruski-nja je slavila sa 6:1, 6:0.
"Vjerovatno nikada ne}ure}i da sam igrala savr{eno,uvi jek }u na}i ne{to na ~e-mu mogu da radim, ali defi-nitivno sam odigrala veomadobar me~. Bila sam superi-
orna i nisam joj dozvolila dau|e u ritam", rekla je Ruski-nja.
Zv ona re va je druga naWTA listi, igrala je dvauzastopna finala na grendslem turnirima, ali jo{ nematitulu. Titulu sa grend slemanema ni Vozni jacki, ko ja ni-
je zabrinuta zbog rezultataiz Hong Konga.
"Nisam igrala na uobi~a je-nom nivou. Imala sam i ne-ke dobre udarce, ali i lo{e, ipogre{no sam birala udarce.
Ali, u redu je, samo moramda izvu~em lekci ju iz ovo-ga. Za mene je ovo bio sa-mo trening, osta lo je jo{nekoliko dana do Australi-
jen opena.Mo ram da nasta vim datreniram i nadam se da }emi forma u Melburnu biti navisokom nivou", rekla jeVozni jacki. Austra li jen open po~e}e
17. januara.
Gola [tefina aukci ji
Teni ska lege nda Andr e Agasi ponudio je goli{aveslike supruge, tako|e biv{ete ni se rke, [tefi Graf nasvom telefonu na humani-tarnoj aukci ji u Tajvanu.
''Platite vi{e od 4.000 do-la ra i poka za }u vam namobi lnom tele fo nu slikesupru ge dok je gola'', re-kao je Agasi, ko ji je poka-zao tele fon ponu |a ~u, azatim su se rukovali i za-grlili. (Agenci je)
Rukometa{i Srbi je pobi jedilisu Austri ju sa 39:27 (23:11) u po-sljednjoj provjeri pred Svjetskoprvenstvo ko je u [vedskoj po~i-nje 13. januara.
Na jefikasni ji u Srbi ji bili suMarko Vu jin sa devet pogodaka i@arko [e{um sa sedam. Srbi ja je ta-ko pripremni period zavr{ila sa tri
pobjede (Rusi ja, BiH i Austri ja) idva poraza od Tunisa."Dobili smo poslednje dve uta-
kmice, {to nam je i bio cilj. Nara-vno, osim toga smo `eleli i daisprobamo neke stvari. Po jedinesmo odradili kako treba, neke za-hteva ju jo{ rada, ali radu je nas bor-benost ko ju smo prikazali. Mogla jepobeda da bude i ubedljivi ja, ali ni jelo{e savladati ovom razlikom re spe-ktabilnu ekipu kao {to je Austri ja",
rekao je [e{um, a prenio B92.Srbi ja je u Grupi C sa Al`irom,
Australi jom, Hrvatskom, Danskomi Rumuni jom.
"Obe}avamo da }emo da bude-mo borbeni. Ali, nemamo osnovada pretimo, niko ne sme ni da sepotceni ni da se preceni, krenu}emood Al`ira i nadam se da }emo se
plasirati u drugi krug", dodao je [e-{um.Hrvatska je u subotu savladala
Ju`nu Kore ju u pripremnoj utakmi-ci na turniru u Parizu sa 27:24.Hrvatska, finalista pro{log SP-a, gu-bila je sa 12:14, ali je uspjela da ne-izvjesnu utakmicu ri je{i u svo jukorist. Na jefikasni ji u Hrvatskoj bilisu Vedran Zrni} sa pet golova i Iva-no Bali} sa ~etiri
"Sve u svemu, bilo je to dobro
izdanje mo jih izabranika. Vrlo dobrosmo krenuli, ali u nastavku je do{lodo malog pada u napada~kom di jeluigre. U obrani smo igrali vrlo dobrou formaci ji 6-0", izjavio je SlavkoGolu`a, selektor Hrvatske, a preniosajt Hrvatske radio-televizi je.
U drugom susretu branioci ti-tule svjetskog prvaka Francuzi sa-vla dali su Argen tinu sa 30:27.Sino} su finale igrali Francuska iHrvatska. (Agenci je)
Srbi ja lako
s Austri jom
Ko{arka{i Kevin Durant iDerik Rouz obilje`ili su ve~e uNBA ligi.
Durant je sa 40 poena predvo-dio Oklahoma Siti do pobjede nadMemfisom od 109:100, a va`nuulogu u tri jumfu imao je i RaselVestbruk sa 22 poena i 11 asisten-ci ja. Zek Randolf je za Grizli je,ko ji su prekinuli niz od tri pobje-de, zabilje`io 27 poena i 16 skoko-va.
Derik Rouz sa 36 poena i Kar-los Buzer sa 22 bili su najbolji upobjedi ^ikaga nad Bostonom od90:79. Kod Bostona je prvi stri je-lac bio Pol Pirs s 21 poenom. Bul-si su se odvo jili na prelazutre}e u ~etvrtu ~etvrtinuseri jom od 9:1 na ko-
ju se nadovezao Rouzi odveo Bulse do 24.
po bje de u sezoni uz povike :"MVP! MVP!"
"Prihvatio je izazov da igra
protiv Rad`ona Ronda. Obo`avatakve izazove", ista-
kao je Buzer.Pobjede na-
kon produ`etkaostvarili su De-troit i Juta. De-troit je savladao
Filadel -
fi ju sa 112:109. Dodatnih pet mi-nuta izborio je Ostin De ji trojkom3,5 sekundi pri je kra ja i to nakon
{to je Lou Vili jams proma{io dvaslobodna bacanja ko ja bi Filadelfi-
ji osigurala pobjedu."Rekao sam Vili jamsu da uta-
kmicu nisu izgubila ta slobodnabacanja. Jo{ su igra~i Detroita mo-rali da pogode trojku kako bi izbo-ri li produ`etak," rekao je DagKolins, trener Filadelfi je.
Prvi stri jelac Detroita bio jeTaj{on Princ sa 23 poena. Juta je
uspjela da nadoknadi 16 poenaprednosti Hjustona i na kra ju
nakon produ`et ka slavi sa103:99. D`ezeri su dvocifenzaostatak ove sezone nado-knadili 12. put, a za to jenajzaslu`ni ji bio Pol Milsapsa 27 poena i 10 skokova.
Ostali rezul tat i: N juD`erzi - Milvoki 92:115,[arlot - Va{ington 104:89, Atlanta - Indi jana 108:93,
Da las - Orlan do107:117. (Agenci je)
Odli~ni Durant i Rouz
Produ`etakPobjede nakondodatnog
vremenaostvarili suDetroit i Juta Postigao 40 poena:
Ke vin Durant
ParizHrvatskasa vladala Ju`nuKore ju, aFrancuska
Argentinu
@arko [e{um(Srbi ja, s loptom)
Zagrep~ani enigma za Aleksandrov~ane
F O T O A B B A
67ATP TITULA U SINGLU OSVOJIOJE ROD`ER FEDERER, KOJI JEIGRAO U 95 FINALA.
d Davidenka
adala
BrizbejnRobin
Soderlingpobi jedio
Endi ja Rodikasa 6:3, 7:5
fael Nadal
hinja Petra Kvitova je pobi jedilandreu Petkovi} iz Njema~ke sa 6:1,3.
Vlado Jagodi}, trener Bor-ca, danas }e prozvati "crveno-plave" fudbalere i krenuti sapripremama za nastavak sezoneu ko joj ima ju visoke ambici je.
Ekipa sa Gradskog stadionaosvo jila je jesenju titulu i kao prva`eli da pro|e kroz cilj i na kra jusezone, {to bi im omogu}ilo daigra ju kvalifikaci je za Ligu {ampi-ona.
"U po~e tku pri pre ma}emo da radimo di jagnostiku i tes-tiranje, a tek od 15. januara }emoda krenemo s maksimalnim opte-re}enjem. Na prvom sastanku }uda upoznam igra~e sa planovima iprogramom rada za prolje}ni diosezone. Fudbaleri mora ju da budusvjesni {ta nas ~eka", rekao je Ja-godi} i dodao:
"Do 15. januara bih `elio daimam jasnu sliku kada je u pitanjuigra~ki kadar ko ji }u imati na ra-spolaganju u nastavku sezone."
Trenutno je redove Borca na-pustio samo Ljubi{a Vukelja, dok
je ostanak Perice Stan~eskog i Mi-lana Muminovi}a jo{ pod znakompitanja. ^elnici jo{ nisu anga`ovaliniti jedno po ja~anje iako je bilomnogo spekulaci ja.
"Vidje}emo na koga mo`emoda ra~unamo u drugom di jelu.Mo ja `elja je da zadr`imo igra~ki
kadar ko ji }e da bude zadovoljan.U ovom trenutku je te{ko do}i dovelikih po ja~anja. Sve }e biti po-znato kada se okupimo", izjavio jeJagodi} i dodao:
"[to se Stan~eskog
ti~e, dobio sam uvjeravanja odUprave kluba da je on na{ igra~.Prema tome, prvog dana prelaznogroka, to jest 17. januara, trebalo bida potpi{e novi ugovor. Ako se tone desi, onda smo prevareni. O~e-
ku jemo Stan~eskog na prozivci."Da rko Ljubo je vi},
sportski direktor Borca, naglasio je da u posljednje vri jeme posto jemnoge spekulaci je o odlasku idolasku fudbalera na Gradski sta-
dion."Mnogo se pri~a i pi{e o igra-
~ima ko ji idu i dolaze u Borac, ali jo{ ni{ta konkretno ni je zavr{eno.Na prozivci }e biti poznate mnogestvari. Pri je prvog okupljanja treba
da odr`im sastanak sa {efom stru-~nog {taba ko ji je boravio u Vogo{-}i na predavanjima za trenerskulicencu. Ne `elim ni{ta da govorimpo{to }e na prozivci sve biti jasno",naglasio je Ljubo jevi}.
Jesenji prvak po~inje pripreme za nastavak sezone
Borac pali motore
Vedran RA DENO VI]
Fudbalerima su plate ispla}e-ne. Sada su svi zadovoljni i pri-preme mogu nesmetano po~eti15. januara, potvrdio je ju~e Dra-gan Bjelica, trener Slavi je.
Iako situaci ja kao i u ve}ini bh.sportskih kolektiva ni je idealna, pri-
je svega u finansijskom aspektu,prvi strateg tima iz Isto~nog Sara je-va nagla{ava da stanje ni je ni tolikokriti~no kako se poku{alo prikazati.
"Mislim da se pomalo pretjeru- je. Neki su jedva do~ekali da prika-`u stvari u {to gorem izdanju iprenapu{u krizu. Istina je da ima jo{nekih dugovanja prema igra~ima,ali daleko od toga da je neko biogladan i ni je imao {ta da jede. To jepretjerivanje. Situaci ja ni je sjajna,ali ni je alarmantna", istakao je Bje-lica i dodao: "Vjeru jemo da do kra-
ja prvenstva ne}emo imatiproblema. Cilj nam je pri je svegaostati u sredini tabele. U proljetnomdi jelu prvenstva nadam se dobrimrezultatima, te dodatnoj afirmaci jana{ih mladih igra~a."
Po~etak priprema planiran je za15. januar. Za sada niko od igra~a
ni je na javio odlazak iz Isto~nog Sa-ra jeva iako se pri~alo o odlasku Zo-
rana Kokota, ali zvani~ne potvrde otome jo{ nema."Za sada se niko od igra~a ni je
zvani~no obratio klubu u vezi even-tualnog odlaska i vjeru jem da ne bitrebalo biti osipanja igra~kog kadra.Naravno, imamo odre|enu listu `e-lja, ali je jo{ rano govoriti o konkre-tnim imenima. Sve }e zavisiti od
finansijske situaci je", istako je Bje-lica i dodao:
"Odmor zavr{avamao 15. janu-ara. Prvi dio pripreme, onaj bazi~ni,u tra janju od desetak dana, odradi-}emo u Isto~nom Sara jevu. Potom}emo promijeniti sredinu. U opci jisu tri destinaci je - Tesli}, \ev|eli jau Makedoni ji, gdje smo bili pro{legodine, ili Me|ugorje. Odlu~i}emou narednim danima."
Isplata u Sla vi jiPozajmicaza plate
Dvadeset{est nogometa{a Slo-bode odazvalo se prozivci ko ju
je u subotu obavio trener DenisSadikovi}. Na "Tu{nju" nisu Ste-
fan Gavari}, Darko Raca, De janDrakul i Darko Aleksi}, ko ji sudobili slobodne dane.
"Ekipi su se priklju~ili povra-tnici Alen Me{anovi} i Stani{aNikoli}, po~eo je trenirati i TarikOkanovi}, a na prozivci su bili inogometa{i ko ji su poslati na po-sudbe", ka`e trener Denis Sadi-kovi}.
O~i nogometa{a bile su usmje-rene ka rukovodstvu, jer im jeobe}ano kako }e zaostalu platudobiti na dan prozivke. Tako je ibilo, a rukovodstvo kluba odlu-~ilo se da pozajmi novac, po{to10.000 KM od Vlade TK na ra-~unu }e biti tek u ovoj sedmici.Kada je ri je~ o planu priprema,Denis Sadikovi} ka`e kako }enjegovi puleni do 19. januaravje bati na "Tu{nju", posli je ~egaodlaze na Kupres, a onda i namore. Po ja~anja za sada nema, astru~ni {tab je od rukovodstvatra io igra~a u odbrani i veznomredu.
D.S.
Nakon skoro dva mjeseca pauze ju~e su o`ivjele prostori je "Bili-nog polja". [ef stru~nog {taba
Abdulah Ibrakovi} pripreme zaprolje}ni dio sezone, u ko jem Ze-ni~ane osim borbe za bi jeg iz do-njeg di jela tabele o~eku je i nastupu polufinalu Kupa BiH, po~eo jesa 24 igra~a.
Me|u njima je bio i Dario Puri}, jesenas najbolji ^elikov igra~, ko ji je dogovorio prelazak u Istru 1961.Upitan je i ostanak Ermina Gad`e,Kenana Nemeljakovi}a i EmiraObu}e, ko jima su istekli ugovori, tekapitena Eldina Adilovi}a, ko ji jepred potpisom ugovora za ju`noko-rejski Ganguv. Rani je su Zenicu na-pus tili Samir Duro (Zrinjski) i
Nermin Jamak (@eljezni~ar)Prvo po ja~anje je veznjak Vele`a
[ef ko Oki}, dok se narednih danao~eku je dolazak biv{eg reprezenta-tivca BiH Vedina Musi}a i napada-~a Borca Milana Muminovi}a.
"Sa ovom dvo jicom igra~a smo uozbiljnim pregovorima i oni bi zanas predstavljali veliko po ja~anje",ka`e Ibrakovi}. Osim Puri}a i Adi-lovi}a, u ^eliku ~eka ju i rasplet pre-govora ko je se inostra nimklu bovima vode Adin D`afi},
Adnan Zahirovi} i Luka Bilobrk.^elik }e do 26. januara trenirati uZenici, a nakon toga planiran jeodlazak u turski Belek, gdje }e odi-grati najmanje pet utakmica.
A.M.
Oki} stigao u ^elik
Dragan Bjelica (desno)
Sastanak: Na prvom sastanku}u da upoznam igra~e
sa plano vima i programomrada za prolje}ni dio sezone,
Edin bi do{ao do sada{njegnivoa i na "Grbavici" samo da sunam dozvolili da neometano radi-mo, ka`e Jir`i Pli{ek, ~e{ki stru~-njak i nekada{nji trener@eljezni~ara, ko jem pripada ju ve-like zasluge za odlazak bh. inter-nacionalca u Teplice.
D`eko je u Teplice iz @eljezni-~ara oti{ao za svega 50.000 eura, aPli{ek je sa klupe prakti~no otjeran. Idok su tada{nji ~elnici sa "Grbavice"Pli{eka ismi javali, a D`eku nazivaliklocem, ~e{ki stru~njak im danas po-ru~u je da je najpla}eni ji igra~ biv{eJugoslavi je put Bundes lige mogaokrenuti i iz rodnog Sara jeva.
"Prepoznao sam njegov kvalitet.Znao sam od prvog dana da }e bitiveliki fudbaler. Mogao je iz @elje-zni~ara oti}i u Njema~ku i doni jetiklubu mnogo ve}u zaradu, ali namnisu dozvolili da radimo", rekao jePli{ek i dodao:
"Ne mogu re}i i da smo i u ^e-
{koj nai{li na pretjerano veliko razu-mijevanje, ali je atmosfera ipak bilapuno zdravi ja nego u to vri jeme na'Grbavici'. Kada sam nekima u ^e-{koj govorio da }e on biti as i velikoime, oni su mi se smi jali. D`eko je
jednostavno imao sve predispoziv-cije za uspjeh. Trebalo je samo raditina njemu, a o~igledno je da su Ni-
jemci i Volfsburg bili me|u prvimako ji su zaista shvatili da se radi o ve-oma talentovanom i kvalitetnomigra~u".
On tako|e smatra da D`eko jo{ni je dostigao vrhunac.
"Ni Man~ester Siti ni je vrhunacEdinove kari jere. On }e siguran samu kari jeri napraviti jo{ mnogo toga".
As ko jeg nisu
prepoznali
Prelaskom ko ji je ostvario izVolfsburga u Siti Edin D`eko jenapravio najskuplji transfer ostva-ren u krugu igra~a iz biv{e jugo-slavenske dr`ave.
D`eko je, kako prenosi "Bild", uMan~ester pre{ao za 35 miliona eura,{to je najvi{a ci jena ko ju je ijedanigra~ biv{e Jugoslavi je postigao na
nogometnom tr`i{tu. Drugo mjestotog popisa i dalje dr`i biv{i bh.reprezentativac Elvir Balji}, ~i ji tran-sfer iz Fenerbah~ea u Real Madrid1999. godine pretvoren u evre iznosizapanju ju}e visokih 26 miliona. Tre}ina listi je Srbin Savo Milo{evi} ~i ji jeprelazak iz Saragoze Parma platila 25miliona evra.
Najskuplji Hrvat je Luka Mo-dri} na petom mjestu. Iz zagreba~kogDinama u Totenhem pre{ao je u tran-sferu vri jednom 22 miliona evra, a u
Arsenal je za 15 miliona evra iz "mo-drih" oti{ao Eduardo da Silva, se-dmoplasirani na toj listi. TransferVedrana ]orluke iz Dinama u Man-~ester Siti bio je vri jedan 13 milionaevra.
Najskuplji igra~biv{e Jugosla vi je
U avgustu 2008. u Man~esterSiti je do{ao bogati {eik Mansurbin Za jed i znalo se odmah da }eiz njegovog d`epa pote}i milioniprema mnogim novim po ja~anji-ma.
Krenulo je s dovo|enjem sjaj-nog brazilskog nogometa{a Robinja,ko ji se, nakon toga, kratko zadr ao uovom klubu. No, novi Siti jevi vla-snici nisu na njemu stali ve} su usvakom pri jelaznom roku bili pravi"dirigenti" i predvodnici u tro{enjunovca.
I dan-danas je tako, pa je zani-mljivo vidjeti koliko je {eik Mansurbin Za jed potro{io zaklju~no s po-sljednjim po ja~anjem, bh. reprezen-tativcem Edinom D`ekom, ko ji jedoveden iz Volfsburga. [eik je do-sad potro{io ~ak jednu mili jardu en-gleskih funti u poku{a ju da od Siti janapravi klub sa mo}nim timom. Evosamo onih najzvu~ni jih i najve}ih.
[eik ulo`io mili jardu funti
[ T A K A @U
TR E NE R I
Dragan Bjelica\ub!sf!~j!lb!eb!tf{ob!eb!kf!up!obk!.wf!~j!usbo!tgfs!v!jt!.up!sj!kj! gv!ecb!mbcjw!|f!Kv!hp!tmb!wj!.kf-!bmj!j!Cvo!ef!t!mj!.h f/ ! Up ! k f! k p|
Izraziti porast temperatura i stru janje toplogvazduha, kod hroni~nih bolesnika i meteoropa-ta }e po ja~ati tegobe vezane za njiho ve bolesti.Op{ta slika }e biti lo{i ja na jugu, gdje bi po ve}a-
nje obla~nosti i tmurno vri jeme mogli uzroko- vati dodatne probleme osobama sa psiho-sme-tnjama. Od meteoropatskih reakci ja mogu}e sugla vobolja, ner voza i dekoncentraci ja.
Fudbaleri Sampdori je pobi je-i su Romu na svom terenu sa
1 u prvom me~u 19. kola itali-nske Seri je A.
Pored tri gola, duel su obilje ilari crvena kartona, dva za doma}i- Gosti iz pri jestonice poveli su u. minutu golom Mirka Vu~ini}a, aeokret je nagovje{ten u 56. minutuda je golman @ulio Ser`o zaradioveni karton.
Doma}i tim ni je imaoavu {ansu sve dok @uan ni je po-o nepromi{ljeno, riskantno doda-nje unazad Ser`u. Odli~no je
reagovao An|elo Palombo, presje-kao taj pas i primorao Ser`a da gasru{i u kaznenom prostoru. O~eki-vano, sudi ja je pokazao na penalko ji je Poci iskoristio, a golman jedobio crveni karton. Pobjedu do-ma}inu je obezbijedio Guberti se-dam minuta pri je kra ja, ko ji je
ukrao loptu @uanu i savladao rezer-vnog golmana Doni ja.
U sa mom fini{u me~aisklju~ena su i dva igra~a \enovlja-na, obo jica zbog dva `uta kartona.Prvo je u 86. minutu teren morao danapusti Lukini, a u posljednjem mi-nutu "pocrvenio" je i Gastaldelo. To
je prva pobjeda Sampdori je nad Ro-mom u posljednjih pet godina.
Prava fudbalska ludnica vi|ena je u 19. kolu Seri je A. Milan je bionadomak drugog uzastopnog porazakod ku}e, ali je posli je duplog pasasa Kasanom, Ibrahimovi} u 93. mi-nutu izjedna~io na 4:4. A vodili sugosti sa "Friuli ja" 1:0, pa 3:1 i 4:3.
Leonardo ni je ni{ta mi je-njao formacijski u odnosu na tim In-tera ko ji mu je u ~etvrtak na debi judonio tri jumf nad Napoli jem. Me|u-tim, kada je Maksi Lopez u 71. mi-nutu doveo Katani ju u vo|stvo,"slonovi" su do{li nadomak reprizepodviga od proljetos kada su savla-dali aktuelnog {ampiona. Ipak,Kambi jaso je sa dva pogotka za sa-mo pet minuta (74. i 79) donio preo-kret.
Bre{a je u Firenci vodila 2:0 napoluvremenu, ali je izgubila. \ilar-dino je prepolovio "minus" u 72.
minutu, u 86. je Santana izjedna~io,a u 88. je \ilardino asistirao Lja ji}u,ko ji je sa petnaestak metara precizno{utirao za veliko slavlje na "ArtemioFranki ju" - 3:2.
Rezultati 19. kola: Sampdori ja -Roma 2:1, ]ezena - \enova 0:0,Milan - Udineze 4:4, Bari - Bolonja0:2, Katani ja - Inter 1:2, Fiorentina -Bre{a 3:2, Lacio - Le}e 1:2, Kjevo -Palermo 0:0, Parma - Kaljari 1:2(0:2), Napoli - Juventus (sino}). Ta-bela: Milan 40, Lacio 34, Napoli (-1) 33, Roma 32, Juventus (-1) 31,Palermo 31, Inter (-2) 29...
Sve ono {to je propustio udosada{njem di jelu sezone IvicaKosteli} je naplatio u nedjeljuna slalomu u Adelbodenu.
Ako su hrvatski navi ja~i bilitu`ni jer mu je za 10 stotinki izma-kao tri jumf na zagreba~kom Slje-menu, sva patnja je nestalaekspresno jer je Kosteli} tri jum-fom u omiljenoj disciplini preuzeoliderske pozici je u poretku slalo-ma, ali i u poretku Svjetskog kupa.
Kos teli} je do drugogtri jumfa ove sezone, a 13. u kari je-ri, do{ao ukupnim vremenom od1:50.90, s predno{}u od 26 stotinkiu odnosu na Austri janca MarselaHir{era.
Uz Kosteli}a i Hir{era, na po-bjedni~kom postolju na{ao se jo{
jedan austrijski ski ja{ - RajnfridHerbst, ko ji je imao zaostatak ve}iod jedne sekunde u odnosu na vo-de}i dvo jac.
Od starta slaloma u Adelbo-denu Kosteli} je bio neuhvatljiv
u drugoj vo`nji do{ao do vo|stvapri je nego {to je na red do{la deseto-rica najboljih ski ja{a iz prve runde idevetorica ko ja su sli jedila nisu us-pjela da ga nadma{e. Onda je kre-nuo Hir{er, ko ji je ostvario prednostod jedne sekunde u odnosu na suna-rodnika, a potom je Kosteli} odli-~nom vo`njom, iako je izgubione{to vremena, uspio da do|e do tri-
jumfa.Kosteli} u generalnom pla-
smanu Svjetskog kupa vodi sa 504boda, ispred Aksela Lunda Svin-dala iz Norve{ke ko ji ima 435 iCurbrigena sa 421. Hrvatski ski ja{
I v i ca K o s t e l i }
p o m e o r i va l e
na s la l o m u u
A d e l b o d e n u
Kral js d va tro naLider: Kosteli} tri jumfom u omiljenojdisciplini preuzeo liderske pozici je u poretkuslaloma, ali i u poretku Svjetskog kupa
Tre}eplasiraniHerbst imaozaostatak ve}iod jednesekunde uodnosu na