8/6/2019 Dnevne nezavisne novine [broj 4589, 14.6.2011] http://slidepdf.com/reader/full/dnevne-nezavisne-novine-broj-4589-1462011 1/40 str. 8 str. 14 i 15 www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 30 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 4589 • UTORAK 14. JUNA 2011. [trajka~i ne}e u vozove @ELJEZNI^ARI U REPUBLICI SRPSKOJ NASTAVILI S PREKIDOM PRU@NOG SAOBRA]AJA REAKCIJE NA POKRE T ANJE IS TR AGE PR O TIV "NEZA VISNIH" ZBOG AFERE "PRISLU[KI V ANJE" S vi m edi ji iz BiH podr`ali "Neza visne" str. 4 i 5 AVR[EN TEATAR FEST PETAR KO^I]" BANJALUCI Najbolji "Radni~ka hronika" i "Bano vi} Strahinja" str. 18 i 19 Preskup put do voza~ke dozvole ^ak 7 3 od s t o an k e ti ra n ih s ma tra da je ci je na po la g a nja v o za ~k og ispi ta s ra mo tn o vi so ka str. 6 MINISTARSTVO ZDRAVSTVA KS PROTIV PONOVNOG DOLASKA SAMOZVANOG ISCJELITELJA IZ MAROKA Poku{a}e zabraniti Torabi je ve seanse
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
SARA JEVO - U~enici prvih razreda osnovnih {kola iz Sara jeva iFojnice posjetili su ju~e, u okviru "Kids festivala", Jedinicu za spe-ci jalnu podr{ku Dr`avne agenci je za istrage i za{titu BiH (SIPA).
@eljka Ku jund`ija, portparol SIPA, rekla je da Agenci ja ve} tradici-onalno podr`ava "Kids festival" tako {to svake godine u Jedinici za spe-ci jalnu podr{ku ugosti djecu iz razli~itih kra jeva BiH.
"Ove godine ugostili smo stotinak djece, {to je znatno vi{e u odnosuna pro{lu godinu", istakla je Ku jund`ija.
Mirsad Vili}, komandant Jedinice za speci jalnu podr{ku, rekao je da je cilj dru`enja da se djeca bolje upozna ju sa svim onim {to speci jalcirade, kao i da im se razbi je strah od polici je. (Agenci je)
. . .Napao ~u vara paoplja~kao pumpu
ZENICA - Nepoznati mu{karac, za ko jim intenzivno traga ju po-licijski slu`benici, ju~e je oko tri ~asa posli je pono}i oplja~kao ben-
zinsku pumpu preduze}a "Energopetrol", u centru Zenice.Razbojnik je napao no}nog ~uvara Asima Arnautovi}a, ko jeg je udar-cem {akom u glavu onesvi jestio. Nakon toga, `rtvu je vezao i iz blagaj-ne uzeo 110 KM. Arnautovi} je istra`iteljima rekao da je napadnut u vri jeme dok je bio
izvan objekta, odnosno u trenutku dok se iz toaleta, ko ji se nalazi sa bo-~ne strane pumpe, vra}ao u kancelari ju.
"Napadnuti je izjavio da ga je udario mu{karac krupni je gra|e, ko ji jebio maskiran i nosio duksericu s kapulja~om preko glave", potvrdila je
Aldina Ahmi}, portparol MUP-a ZDK. A.M.
. . .Napad na pra vosla vnucrkvu u Australi ji
KEJSBOROU - Nepoznati po~inioci bacili su ju~e ujutro Molotov-ljev koktel na pravoslavnu crkvu svetog Stefan u australijskom mjestuKejsborou. Molotovljev koktel najvjerovatni je je odgovor na transpa-rent podr{ke Ratku Mladi}u, ko ji se po javio na tribinama tokom ne-davno odr`ane pri jateljske utakmice izme|u Australi je i Srbi je.
Pravoslavni sve{tenik ^edomir Vide kani} ka`e da je Molotovljev ko-ktel ba~en pred zoru, vjerovatno kroz prozor crkve.
On je za napad na crkvu okrivio medi je, ko ji su svo jim izvje{tava-njem stvorili atmosferu mr`nje.
"Planiramo da tu`imo lokalne medi je za stvaranje takve atmosfere uko joj mladi ljudi djelu ju nepromi{ljeno", rekao je on.
Srpski navi ja~i su tokom nedavane pri jateljske utakmice u Melburnuistakli dva transparenta podr{ke uhap{enom Ratku Mladi}u.
D.Ra.
. . .Studenti }e, ipak,dobiti stipendi je
TREBINJE - Sve neispla}ene stipendi je za 70 trebinjskih studenatau ovoj {kolskoj godini bi}e ispla}ene po ugovoru, iako je do{lo do ka{-njenja u njihovoj realizaci ji.
Dobroslav ]uk, na~elnik op{tine Trebinje, objasnio je da ugovori o sti-pendiranju studenata u {kolskoj godini ko ja je na izmaku nisu mogli bitipotpisani rani je zbog ka{njenja u dono{enju bud`eta i obaveze po{tivanjakonkursne procedure, ali }e, kako ka`e, sve neispla}ene stipendi je od po-~etka {kolske godine studentima biti ispla}ene. Iako sa zaka{njenjem, desetbruco{a sa najboljim uspjehom u srednjoj {koli, po 15 studenata druge i tre-}e godine, te 30 studenata ~etvrte, pete i {este godine dobi}e po 100 marakam jese~no. V.D.
UKRATKO
D. MUMINO VI]
SARA JEVO - Budu}nost BiHu EU i NATO, te ekonomska pita-nja, teme su oko ko jih posto ji kon-senzus svih gra|ana BiH te bi novavlast trebala da se bavi ovim pita-njima.
Zaklju~eno je ovo na ju~era{-njem okruglom stolu "Izgledi za no-vu izvr{nu vlast BiH i ulogame|unarodne za jednice". Okrugli sto
odr an je u okviru trodnevne konfe-renci je o budu}nosti zapadnog Bal-kana ko ju organizu ju Centar zatransatlantske odnose i Ameri~ko-bo-sanska fondaci ja.
"Sva ta tri podru~ja EU, NA TOi ekonomi ja nisu sporna i to bi moglobiti ne{to gdje bi se mogla nova vladakoncentrisati. Gra|ani u svakom di-
jelu zemlje `ele vi{e radnih mjesta,manje korupci je, bolje javne usluge ive}u li~nu sigurnost. Oni `ele istaprava kao i gra|ani Evropske uni je",kazao je Valentin Incko, visoki pred-stavnik za BiH.
Istakao je da }e vlasti u BiH natom putu imati podr{ku EU i SADko je su se do sada pokazale kao ga-rant sigurnosti ovog regiona.
Martin Ragu`, potpredsjednikHDZ 1990, istakao je da i me|unaro-
dna za jednica ima svo ju obavezu iodgovornost u BiH.
"Me|unarodna za jednica namaka e - vi se unutra dogovorite. Nara-vno da je na nama najve}a odgovor-nost, ali ni me|unarodna za jednica ne
Na ta {a KRSMAN
SARA JEVO - Predsjedni{tvoBiH danas }e tajnim glasanjemodlu~iti ko }e od tro je kandidatabiti mandatar Savjeta ministaraBiH, jer je, nakon Centralne izbor-ne komisi je (CIK), i Dr`avna agen-ci ja za istrage i za{titu (SIPA) ju~eoci jenila da nema smetnji za nji-hov izbor.
Predsjedni{tvo BiH danas }e
odlu~ivati da li }e povjernje dati Bor- jani Kri{to, kandidatkinji HDZ BiH,
Mladenu Ivankovi}u Li janovi}u,predsjedniku NS Radom za boljitak,ili Slavi Kuki}u, nestrana~kom kan-didatu ko jeg su predlo`ile strankeplatforme (SDP BiH, SDA, HSPBiH i NS Radom za boljitak).
Prema Poslo vniku,~lanovi Predsjedni{tva BiH glasa}epo preferenci jalnom principu, odno-sno svakog }e kandidata po jedina~no
ocjenjivati i dati mu od jednog do triboda. Kandidat ko ji bude imao najvi-
{e glasova bi}e predlo en Predstavni-~kom domu Parlamentarne skup{tineBiH na potvr|ivanje.
Iz CIK BiH su pro{le sedmicesaop{tili da nema zakonskih smetnjini kod jednog od tro je kandidata daobavlja ju du nost predsjedava ju}egSavjeta ministara, dok su u SIPA ju~erekli kako su sve provjere zavr{ene.
"Nemamo zakonski osnov da
Glaso vi: O~eku je se da }e Neboj{aRadmano vi} naj vi{e bodo va dati Bor jani Kri{to,a Bakir Izetbego vi} i @eljko Kom{i} Sla vi Kuki}u
ISTO^NO SA RA JEVO -Mom~ilo Kra ji{nik, nekada{nji
predsjednik Narodne skup{tineRS, koga je Ha{ki tribunal osu-dio na 20 godina zatvora, po-dnio je tom sudu zahtjev zapri jevremeno pu{tanje na slobo-du, potvrdio je njegov brat Mir-ko Kra ji{nik.
Zahtjev ko ji je Mom~ilo Kra- ji{nik podnio pri je deset danaproistekao je iz inici jative ko ju
je podni jelo Ministarstvo pravdeVelike Britani je, u ko joj on iz-dr ava kaznu.
"Ministarstvo pravde Engleskepredlo ilo je Ha{kom tribunaluda Mom~ilo Kra ji{nik, kao liceko je izdr ava kaznu u toj zemlji,pri jevremeno bude pu{ten. Ha-{ki tribunal je obavi jestio mogbrata da je primio taj zahtjev isugerisao mu da aplicira po tompri jedlogu, {to je on i u~inio", re-kao je Mirko Kra ji{nik.
Kra ji{nik je osu|en zbogudru`enog zlo~ina~kog podu-hvata za deportaci ju i progon ci-vilnog stanovni{tva, ko je suu~inile druge osobe 1992. godi-ne u devet op{tina i BiH. (Srna)
Istraga zbogpri vatizaci je
DRVAR - Na~elnik op{tineDrvar Anka Papak-Dodik za-tra`ila je od Kantonalnogtu`ila{tva u Livnu da sprovedeistrage i po~ne procesuiranje
predmeta ko ji se odnose na ne-zakonitosti i nepravilnosti uprocesu privatizaci je biv{edru{tvene imovine na podru~juove lokalne za jednice.
Papak-Dodikova je istakla da je pri je nekoliko godina podni- jela ve}i broj pri java Kantonal-nom tu`ila{tvu u Livnu protivlica ko ja su u~estvo vala ula`nom prikazivanju ~injenicau procesu tzv. male privatizaci-
je, ko ju je sprovodila kantonal-na Agenci ja za privatizaci ju.
Ona je dodala da je Agenci jaza privatizaci ju u Livnu ve}inuposlovnih prostora u Drvaruprodala na netransparentanna~in. (Srna)
Film RT RSnagra|en uSlo va~koj
BA NJA LUKA - Dokumen-tarni film RT RS "Bila sammala", u re`iji Branka Lazi}a,dobio je grand pri na 17.me|unarodnom TV festivalu uKo{icama u Slova~koj.
Dokumentarni film "Bilasam mala" je pri~a o ~ovjekuko ji je za vri jeme Drugogsvjetskog rata, riziku ju}i vlas-titi `ivot, iz koncentracionoglogora Gornja Ri jeka kod Jas-trebarskog u Hrvatskoj spasiood sigurne smrti 30 djece.
"Ova nagrada je jo{ jednapotvrda da se produkci ja do-kumentarnog programa RT RSmo`e mjeriti s najkvalitni jimprogramima ovog `anra u re-gionu", rekao je Lazi}, urednikdokumentarnog programa RTRS. (Srna)
U. VUKI]
SARA JEVO, BANJALUKA -Izjava turskog premi jera Red`epaTa jipa Erdogana da je njegovompobjedom na izborima u TurskojSara jevo dobilo kao i Instanbul jeneodmjerena i pokazu je aspiraci jeTurske prema BiH, ocijenili su ju-~e srpski i hrvatski politi~ari uBiH.
Za razliku od njih, bo{nja~ki po-liti~ari komentari{u da se radi o je-dnoj "pri jateljskoj izjavi pri jateljskezemlje".
"Vjerujte mi, Sara jevo je jedna-ko dobilo kao i Istanbul, Bejrut je do-bio koliko i Izmir, Damask kao i
Ankara, Ramala, Nablus, D`enin,Zapadna obala, Jerusalim kao Di jar-bakir", rekao je Erdogan progla{ava-
ju}i pobjedu svo je Parti je pravde i
razvo ja, {to mu je obezbijedilo tre}imandat.
Aleksandra Pandurevi}, posla-nik SDS-a u Predstavni~kom domuparlamenta BiH, ka`e da je izjava Er-
dogana samo reinterpretaci ja rani jeizjave Ahmeta Davutoglua, turskog
ministra inostranih poslova, o revita-lizaci ji otomanskog Balkana."Turska, o~ito, poku{ava da se
nametne kao lider, ne samo Balkananego ~itavog islamskog svi jeta. Nas-to janjem da revitalizu je uticaj uosmanlijskim granicama, Turskanasto ji da se nametne kao sna`an po-liti~ki faktor prema SAD i EU. Utom smislu, prvenstveno BiH i Srbi-
ju, poku{ava da stavi pod zonu svogutica ja i da preko njih, kao zemalja sve}inskim hri{}anskim stanovni{-tvom, trgu je sa EU iz ko je sti`u ja-sne poruke da Turskoj nema mjesta uEU", istakla je Pandurevi}eva.
Ona smatra da Srbi ja hitno trebada resetu je svo ju spoljnu politiku teda Turska ni je garant Dejtonskogsporazuma i da nema pravo da se mi-
je{a u unutra{nje stvari BiH.Zoran \eri}, {ef Kluba poslani-
ka PDP-a u parlamentu RS, ka`e daizjava Erdogana ne ~udi, jer ni je niprva ni posljednja izjava turskih zva-ni~nika, ko ji, o~igledno, `ive u pro-{losti.
"Turska treba da vodi svo ju poli-tiku ko ja nema veze sa BiH i ne trebada se mje{a u unutra{nje stvari BiH",ka e \eri}.
Lazar Prodanovi}, poslanikSNSD-a u Predstavni~kom domuParlamenta BiH, ka`e da je neodmje-rena izjava i da se nada da se iza toga
ne kri ju neke lo{e namjere."To je mije{anje u unutra{nje
stvari jedne dr ave i ne vidim {ta toSara jevo mo`e dobiti njegovom po-bjedom", govori Prodanovi} i doda jeda u~estale izjave turskih zvani~nikane}e uticati na radikalizaci ju politi~kescene u BiH.
Ivo Miro Jovi}, visoki funkci-oner HDZ BiH, ka`e da je davnapro{lost to {to Turska poku{ava ura-diti u BiH i da oni treba da vode ra-~una o unutra{njim stvarima u svo jojzemlji, a ne da se mije{a ju u unutra{-nje stvari drugih zemalja.
"Poku{a ja utica ja na politiku uSara jevu }e, svakako, biti i to se po-kazalo kada njihov veleposlanik umartu ove godine ni je `elio potpisatidogovor o formiranju federalne vlastina pitanju da se po{tu je Ustav i zako-ni nego je insistirao da vlast bude for-
mirana mimo zakona", ka`e Jovi}.Politi~ki krugovi u Sara jevu, i touglavom u bo{nja~kom politi~komkorpusu, nagla{ava ju da se Turskauvi jek li jepo odnosila prema BiH iu~estovala u pozitivnim procesima, atako vide i pomenutu izjavu.
"To je jedna pri jateljska izjava.Turska je bila pokreta~ dobrih stvarikada je u pitanju BiH i protokolarnoimamo dobre odnose s njima", kazao
je Amir Zuki}, generalni sekretarSDA, i kao primjer naveo sastanak li-dera Srbi je, BiH i Turske u Kara|or-|evu.
BI JELJINA - Otac srbi jan-skog fudbalera Save Milo{evi}a,Stevo Milo{evi} (58), ko jeg je upetak nave~e ubio njegov otacSavo (83), sahranjen je ju~e oko14.30 na seoskom groblju u mjes-tu Ruhotina, kod Bi jeljine.
Na sahrani su, pored rodbine,bili i brojni sportisti, funkcioneri, alii li~nosti sa estrade. Rodbina, pri ja-telji i kom{i je di jelili su tugu s poro-dicom, ko ju u Semberi ji zna ju povelikom dobro~instvu.
"Nismo mogli ni da pretposta-
vimo da }e se ovako ne{to desiti. To je dobra i ~estita porodica. A Savo,ko ji je proslavio na{e selo i ci jeluSemberi ju, poma`e kome god jepomo} potrebna", rekao je jedan odkom{i ja o`alo{}enje porodice, ko ji
je elio da ostane anoniman.Polici ja RS je zbog sahrane
blokirala magistralni put Bi jeljina
- Loznica, a brojnim novinarskimekipama bilo je onemogu}eno fo-tografisanje i prilaz groblju i poro-di~noj ku}i Milo{evi}a. Premanekim procjenama, u nedjelju jekod ove ku}e bilo oko 700 ljudi, akoliko ih je prisustvovalo sahrani,ni je poznato.
"Velika tragedi ja. Sportska ja-vnost saose}a sa porodicom Milo-{evi}", kazao je Dragan Mi}i}, biv{ifudbaler Crvene zvezde, jedini od
poznatih li~nosti ko ji je `elio da pri-~a s novinarima.
Pored njega, na groblju su bili ifudbalski trener Ljubi{a Tumbako-vi}, te nekada{nji saigra~i Save Mi-lo{evi}a iz Partizana - Dragan ]iri},Zoran Mirkovi} i Ivan Tomi}.
Stevo Milo{evi} ubi jen je is-pred porodi~ne ku}e u bi jeljinskomselu Jahovac. Njegov otac, osumnji-~en za ovo ubistvo, u pritvoru je idr`avni tu`ilac Okru`nog tu`ila{tvau Bi jeljini pokrenuo je istragu.
U selu gdje se dogodila tra-
gedi ja naga|a se da je poznati fu-dbaler u subotu nave~e posjetiosvog djeda. Susret se, navodno,dogodio u Policijskoj stanici Ja-nja, u ko joj je obavljena krimina-lis ti~ka obrada osumnji~enog,nakon ~ega je on preba~en u bi je-ljinsko Okru`no tu`ila{tvo na da-lje postupanje.
Sahranjen otacSa ve Milo{e vi}a
Doga|aji
Unutra{nja stvarTo je mije{anjeu unutra{njestvari jednedr`a ve, go voriProdano vi}
Izja va Erdogananeodmjerena
o e pobje}i od svo je odgovornostiog na~ina na ko ji je do{lo do Dej-nskog mirovnog sporazuma i zbognjenice da BiH i zapadni Balkanedstavlja ju strate{ki interes za mir iabilnost ne samo ovog di jela, nego i
~itave Evrope", kazao je Ragu` i oci- jenio da BiH trenutno nazadu je uvezi sa evroatlantskim integraci jama.
"Ne mislim da se mo`e stvar ri- je{iti na na~in da BiH bude ~lan NA -TO-a i EU, a bi}e jer za to nemaalternative, a da ostane podi jeljenodru{tvo", kazao je Ragu`.
Zlatko Lagumd`i ja, predsjednikSDP-a, kazao je da o~eku je da sebrzo formira Vi je}e ministara BiH.Ponovio je rani je iznesene stavove dabi najbolje bilo da Vi je}e ministraformira ju dvi je entitetske ve}ine, alida je mogu}e i formiranje "velike"koalici je.
Na konferenci ji o zapadnomBalkanu danas bi trebalo da govoriFilip Gordon, pomo}nik ameri~kogdr`avnog sekretara za evropska ievroazijska pitanja.
emo javno ocjenu o kandidatima ivr{enim provjerama, a o svemu jeavi je{teno Predsjedni{tvo BiH nai zahtjev su provjere i provedene",zala je @eljka Ku jund`i ja, portpa-SIPA.
U Predsjedni{tvu BiHtvr|eno je da su dobili rezultate
kon provejra u SIPA, te da nemametnji ni za jednog kandidata daavlja du`nost za ko ju su ih strankeedlo ile.
Iako su nakon konsultaci ja s po-~kim parti jama, iz Predsjedni{tva
BiH pozvali strana~ke lidere da sepoku{a ju dogovriti o paralemntarnojve}ini, to se ni je desilo.
Kako su rani je na javili iz politi-~kih parti ja, oni o~eku ju da ~lanoviPredsjedni{tva BiH kandidate oci jeneu skladu sa stavovima stranaka iz ko-
jih dolaze. O~eku je se da }e na osno-
vu dogovora SNSD-a, SDS-a i dvaHDZ-a Neboj{a Radmanovi}, pred-sjedva ju}i Predsjedni{tva BiH, najvi-{e bodova dati Bor jani Kri{to. Premaprocjenama stranaka, ~lanovi Pred-sjedni{tva Bakir Izetbegovi} (SDA) i@eljko Kom{i} (SDP BiH) mogli binajvi{e bodova dati Slavi Kuki}u. Izstranaka platforme rani je su kazali da
je kandidatura Li janovi}a takti~ki po-tez kako bi {to manje bodova dobilaBor jana Kri{to.
Bez obzira ko ji kandidat budeizabran, on ide na potvrdu u Predsta-vni~ki dom bh. parlamenta. Tamo jo{nema dogovora o skup{tinskoj ve}i-ni, a prilikom glasanja neophodno jeobezbi jediti i entitetske ve}ine. Uko-liko ovog puta ne bude izabran man-datar Savjeta ministara, ci jeli proces
se ponavlja.
ekonomi ja
Na konferenci ji ozapadnom Balkanu danas bitrebalo da go vori pomo}nik
dr`a vnog sekretara SAD
rolazro vjeramaIPA i CIK-at vr|enoa nema smetnjia izbor Bor jane
Kri{to, Sla veKuki}a i Mladenavanko vi}a
ijano vi}a
Bez obzira na to ko ji kandidat bude izabran uPredsjedni{tvu, ide na pot vrdu u
Predsta vni~ki dom bh. parlamentaFOTO ARHIVA
Erdogan proglasio pobjedusvo je Parti je pravde i razvo ja
F O T
O N
N
O`alo{}eni
Na sahrani su,pored rodbine,bili i brojnisportisti,funkcioneri,ali ili~nosti s estrade
BANJALUKA - Medijskeku}e u BiH osu|u ju pokretanjeistrage protiv "Nezavisnih no-vina" zbog afere "Prislu{kiva-nje" i isti~u da Tu`ila{tvo BiHtreba odmah da je zaustavi.
Naime, Tu`ila{tvo BiH je popri javi jedne dr`avne agenci jepokrenulo istragu protiv "Neza-visnih" i Bor jane Radmanovi}-
Petr ovi}, glavne i odgo vo rneurednice lista, zbog toga {to suotkri li da su Obavje{tajno-bez-bj edn osna agenci ja (OBA) iDr`avna agenci ja za istrage i za-{titu (SIPA) uglavnom nelegalnopri slu{kivale telefonske razgo-vore oko 5.000 gra|ana.
Mir jana Kusmuk, glavna iodgovorna urednica "Glasa Sr-pske", ka`e da ovaj primjer go-vori o demokra ti ji i medijskim
slobodama sa ko jima danas `ivenovinari u BiH. A samo u ova-kvom "demokratskom" ambi jen-tu mo`e se dogo di ti daTu`ila{tvo BiH pokrene istragupr otiv medi ja ko ji je objavi o5.000 prislu{kivanih bro jeva te-lefona i da se ne bavi zloupotre-bama ovla{te nih agenci ja i nepokrene istragu o tome kako jemogu}e da Obavje{tajna slu`batako male dr`ave kao {to je BiH
"legalno" u samo jednom trenut-ku prislu{ku je ~ak 5.000 ljudi.
"I danas je je dna odprvih lekci ja o istra`iva~kom no-vinarstvu ko ja se u~i na svim ra-di on ica ma, semi na ri ma istu dij skim predavanji ma afera'Votergejt'. U toj aferi dva mladanovinara raskrinkala su nelegal-ne aktivnosti Bi jele ku}e uz zna-nje tada{njeg predsjednika SADRi~arda Niksona. Novinari "Va-
{in gton posta" Bob Vudvord iKarl Bernstin za razot kri vanjeafere prislu{kivanja, ko ja je sta-
jala funkci je predsjednika SAD,nagra|eni su za istra`iva~ki radpresti`nom Pulicerovom nagra-dom", navela je Kusmu kova idodala da ti novinari nisu ni danabili suo~eni sa pri jetnjama istra-gama zbog objavljenog skandala.
Milan Nogo, {ef deska RTRS, istakao je da je na strani"Nezavisnih" ko je su postupileonako kako bi postupio svaki od-govorni medij.
"Ovo {to su uradile 'Ne-zavisne' pokazu je put kako trebada radi jedan profesionalan me-dij. Treba im ~estitati, a ne po-kretati istrage zbog toga {to radesvoj posao", smatra on.
Suzana Ra|en-Todori}, ure-dni ca infor mativnog progra maBN televizi je, kazala je da po-kretanje istrage protiv "Nezavi-snih" predstavlja otvore nipritisak na medi je.
"Tu`ila{tvo bi trebalo da od-govori na pitanje ko je, kako izbog ~ega odredio prislu{kivanjegra|ana. Ima ju}i u vidu da je bi-
lo slu~a jeva da su prislu{kivani ifrizeri, onda dolazimo do zaklju-~ka da se radi o nezakonitom po-slu", navela je ona.
An|el ko Kozomara, odgo-vorni urednik "Euro Blica", ka`eda je glavni problem umi{ljenostnekih organa u BiH ko ji misle damogu raditi {ta ho}e. Rekao je da
je pokretanje istrage poku{aj po-vratka autoriteta agenci ja ko je supri slu{kivale, a ko ji je naru{ennakon objavljivanja.
"Ho}e da nas ubi jede dasu 'Nezavisne' objavile neku ve-liku dr`avnu tajnu, a da su onizaista sa pravom prislu {ki va li
"Neza visne"pokazu je putkako treba daradi jedanprofesionalanmedij
Urednici: Mandal je kazao da bi svaki medij na svi jetu uradioisto {to i "Neza visne", Kusmuko va je podsjetila na aferu"Votergejt", jednu od prvih lekci ja o istra`i va~kom no vinarstvu,dok je Pavko vi} kazao da instituci je treba da se ba ve timeda li su gra|ani nelegalno prislu{ki vani
SARA JEVO - Sporazumi ogranici, turizmu, avio-prometu isoci jalnom osiguranju izme|uBiH i Crne Gore, ko ji su od intere-sa za gra|ane, treba da budu pri-premljeni do idu}eg sastankadelegaci ja dvi je zemlje.
Dogovoreno je ovo ju~e u Sara- jevu na sastanku predsjedava ju}egVi je}a ministara BiH Nikole [piri}ai premi jera Crne Gore Igora Luk{i}a,ko ji je u radnoj posjeti na{oj zemlji.
Crnogorski premi jer je nakon
sastanka kazao da region treba danastavi slati pozitivne poruke Briselu jer je za jedni~ka budu}nost zemaljaregiona u Evropskoj uni ji, te da jenakon niza pomaka u zemljama za-padnog Balkana potrebno zaokru ititaj proces zavr{etkom formiranja in-stituci ja u BiH.
"Ne mo`e nekoj zemlji na zapa-dnom Balkanu biti dobro ako je os-talim lo{e niti neka zemlja mo`eimati {tete ako druga dobro napredu-
je, ali se mo`e usporiti za jedni~kiput", rekao je Luk{i}.
Na pitanje novinara da li BiHugro`ava regionalnu saradnju nepri-znavanjem Kosova, odgovorio je dase od BiH o~eku je formiranje unu-tra{njih instituci ja i otklanjanje svihprepreka na evropskom putu, te da je
tu mogu}e primi jetiti pozitivne po-make.
Luk{i} je naglasio da je CrnaGora i dalje spremna razgovarati osporazumu o dvojnom dr avljanstvusa BiH.
"Korisno je insistirati na do-vr{etku odgovara ju}ih sporazuma,odnosno realizaci ji pro jekata ko ji suod koristi za gra|ane kroz unapre|e-nje `ivotnog standarda, kori{tenje ja-vnih usluga obje dr ave. Nadam seda }e uskoro sporazumi biti i potpi-sani", rekao je Luk{i}.
[piri} je kazao da je oci jenjeno
da su BiH i Crna Gora izuzetno pri- jateljske zemlje, da su njihovi odnosina visokom nivou, te da me|u njimanema otvorenih pitanja ko ja uspora-va ju razvoj odnosa.
Rekao je da ove dvi je zemlje di-
jele iste vri jednosti kada je u pitanjuregionalna i me|unarodna saradnja,te je dodao da bi volio i da se Luk{i}susreo s novim predsjedava ju}imVi je}a ministara BiH.
Premi jer Crne Gore ju~e se su-sreo i s predsjedava ju}im i ~lanovi-ma Predsjedni{tva BiH Neboj{omRadmanovi}em, @eljkom Kom{i-}em i Bakirom Izetbegovi}em, ko jisu istakli da je prioritet BiH ulazak uEU, te su naglasili va`nost ulaska uEU i prostalih zemalja u regi ji.
Kako je saop{teno nakon ovogsastanka, ~lanovi Predsjedni{tva BiH
su kazali da BiH i Crna Gora ima judobre bilateralne odnose, ali eko-nomske treba unapri jediti, te su na-glasili va`nost ulaganja uinfrastrukturu, posebno putnu i `elje-zni~ku.
Luk{i} se ju~e sastao i s premi- jerom FBiH Nerminom Nik{i}em,ko ji je istakao da se nada da }e na-kon satanka saradnja s Crnom Go-rom biti konkretni ja, te da }e FBiHiskoristiti sva iskustva Crne Gore ko-
ja bude mogla, napomenuv{i da jeova zemlja pro{la krizu bez Me|u-narodnog monetarnog fonda.
Luk{i} je sino} u Banjaluci tre-balo da se sastane s Miloradom Do-dikom, predsjednikom RS, i
Aleksandrom D`ombi}em, premi je-rom RS.
Premi jer Crne Gore u radnoj posjeti BiH
Dr`avljanstvoCrna Gora i daljespremnarazgo varati osporazumu odvojnomdr`avljanstvusa BiH,rekao Luk{i}
Na javljeni sporazumiod interesa za gra|ane
BANJALUKA - Milorad Do-dik, predsjednik RS, i Gru jicaSpasovi}, ambasador Srbi je uBiH, konstatovali su ju~e da je sa-radnja RS i Srbi je, u okviru Spo-razuma o speci jalnim paralelnimodnosima, veoma dobra.
Istovremeno su izrazili uvjere-
nje da }e u narednom periodu bitiuspje{no nastavljena realizaci jomzapo~etih pro jekata i planova.
Dodik i Spasovi} su tokomsastanka u Banjaluci razmi jenilimi{ljenja o svim otvorenim pitanji-ma u RS i BiH, a predsjednik Sr-pske izrazio je nadu da }e vlast na
nivou BiH biti formirana {to pri je,uz po{tivanje principa rotaci je.
Tokom Spasovi}eve opro{tajneposjete Dodik mu je zahvalio za sa-radnju tokom obavljanja ambasa-dorske funkci je i po`elio mnogouspjeha na li~nom i profesionalnomplanu. (Srna)
Dobra saradnja RS i Srbi je
Otvorenaistragaprotiv BHT-a
SA RA JEVO - Regulatornaagenci ja za komunikaci je (RAK)ispita}e sve navode kako bi ut-vrdila da li je BHT u emisi ji"Crta" izno{enjem neistina opredsjedniku Bosanske stranke(BOSS) Mirnesu Ajanovi}u pre-kr{ila Kodeks o emitovanju.
"Ajanovi} je 8. juna podnioprigovor na politi~ki magazin'Crta', ko ji je emitovan na BHT-u.Mi smo, u skladu s procedurama,10. juna otvorili slu~aj i od ovestanice zatra`ili da nam do 17.
juna dostavi snimke programa ikomentar", izjavila je ju~e AmelaOdoba{i}, portparol RAK-a.
Ona je naglasila da je ovo tekprva faza, u ko joj }e biti ispitanisvi navodi i da }e, nakon {to do-bi ju tra`eni materi jal, biti utvr|e-no da li je do{lo do kr{enjaKodeksa o emitovanju.
BOSS je saop{tio da je RAK obavi jestio Ajanovi}a da je poslu`benoj du`nosti pokrenuta is-traga protiv BHT-a i odgovornihlica zbog "iznesenih brutalnih ne-istina ko jim ga poku{ava ju dis-kreditovati".
"BHT je u klevetni~kom na-srta ju na Mirnesa Ajanovi}a pos-tupila protivno svimcivilizacijskim normama, kr{e}iodredbe Zakona o komunikaci ja-ma BiH, odredbe Zakona o ja-vnom servisu BiH i novinarskekodekse", navodi se u saop{tenju. Ajanovi} je nadle`nom sudu
podnio tu`be protiv BHT-a i svihodgovornih lica, kako bi i predsudom bila dokazana "priva tiza-ci ja Javnog RTV servisa od stra-
ne vlada ju}ih struktura, a u svrhuklevetni~ke medijske likvidaci jepoliti~ke opozici je". (Srna)
Bez pri ja veza napad na
Ahmeto vi}aSA RA JEVO - Ni MUP Sara-
jevskog kantona ni Ministarstvobezbjednosti BiH nema ju infor-maci je o eventualnom nedavnomnapadu grupe vehabi ja na minis-tra bezbjednosti BiH Sadika
Ahmetovi}a u Sara jevu."MUP Kantona Sara jevo nema
zvani~nu pri javu o napadu naministra Ahmetovi}a", izjavio je
ju~e Irfan Nefi}, portparol kanto-
nalnog MUP-a.Ni portparol Ministarstva bez-bjednosti BiH Nejra Oru~evi}ni je mogla da saop{ti vi{e deta-lja. (Srna)
Da vido vi}u Izraelu
JERUSA LIM - Gradona~elnikBanjaluke Dragoljub Davidovi}u~estvu je u Jerusalimu u radu 27.me|unarodne konferenci je gra-dona~elnika, na poziv zamjenikaministra inostranih poslova Izra-ela Dani ja Ajalona.
"Banjaluka je jedini grad saprostora jugoisto~ne Evrope ko jiu~estvu je u radu konferenci je
gradona~elnika u Jerusalimu",izjavio je ju~e Aleksandar Niko-li}, stru~ni savjetnik Predstavni-{tva RS u Izraelu.
Davidovi} se na otvaranju kon-ferenci je, u nedjelju nave~e,obratio u~esnicima skupa i pred-stavio Banjaluku. (Srna)
Ljubi{a Javorac, odgovorniednik "Pressa" za RS, naglasioda treba utvrditi ko je naredioslu{kivanje ljudi, a ne pokre-i istragu protiv "Nezavisnih".
"N ovi na ri su samo radi lioj posao. Ali mislim da ovaakci ja na rad 'Nezavisnih' mo-samo da motivi{e novinare dazainate i jo{ anga`ovani je ba-ovom temom nego do sada",
kao je Javorac.Fadil Mandal, zamjenik gla-
og i odgo vo rnog uredn ikanevnog avaza", kazao je da biaki medij na svi jetu uradio istoo i "Nezavisne".
"Mislim da su 'Nezavi-e' radile u interesu javnosti.otiv sam da se ono {to su mo -}i propusti instituci ja ko je sudu`ene za sigurnost prebacu jeo odgovornost medi jima. Vanake pameti je da se na tapeti|u novinari ko ji su to objavi-
, smatra on.Jozo Pavkovi}, glavni ure-ik izdanja "Ve~ernjeg lista" zaH, ka`e da instituci je treba dabave time da li su gra|ani ne-
galno prislu{kivani, a ne za{to"Nezavisne" objavile informa-u od interesa za ci jelu javnost.
"Umjesto da istra`u ju insti-ci je ko je ~esto nelegalno pri-u{ku ju, istra`u ju jedne novine.islim da su 'Nezavisne' objav-vanjem ovoga dale dopri nosmokratiziranju BiH", rekao je.
Vildana Selimbegovi}, gla-a i odgovorna urednica "Oslo-|e nja", ka`e da je uvi jekjlak{e proglasiti krivim novi-
re i tako "ri je{iti" slu~aj. Onamatra da treba procesuirati oneji nisu u stanju ~uvati dr`avnene.
"Ako oni nisu u stanju to dava ju, onda ne vidim nikakavoblem da novinari to objave.dgovor nost je defini tivno nau`bama ko je nisu u stanju ili ne
`ele ili ima ju politi~ke motive danovinama ustupa ju podatke, a on-da novina re progl a{ava ju kri-vim", istakla je Selimbegovi}eva.
Senad Avdi}, glavni urednik"Slobodne Bosne", ka`e da je isam bio `rtva prislu{kivanja, alida njegov slu~aj nikada ni je ri je-{en.
"Mislim da se to i danas de-{ava, ali isto tako mislim da jenedopustivo objaviti bro jeve po-znatih {vercera oru`ja. Ali ako jeta~no da je OSA ovo radila bezna lo ga Tu`i la{ tva, onda trebaukinuti OSA. A ako je bi lo nalo-ga, onda treba ukinuti 'Nezavi-sne'", rekao je Avdi}.
Benjamin Butkovi}, vr{ilac
du`nosti urednika informativno-politi~kog programa BHT1, ka`eda je u ovakvim slu~a jevima uvi-
jek na strani novinara."Mislim da ako je ta~no da
se istra`u ju 'Nezavisne', onda jeto usmjereno na potpuno pogre-{ne stvari. Tu`ila{tvo nema {tada istra`u je u redakci jama. Nekase bave insti tu ci jama ko je sueventualno kr{ile zakon", smatraon.
Sl a vi {a Sablji}, {ef deska Televizi je Bel, ka e da jestravi~no da budu procesuiraninovinari ko ji otkriva ju afere, ane slu`be ko je nelegalno prislu-{ku ju vlastite gra|ane.
"To posto ji samo u zemljamanajstra{ni je diktature. Mislim dabi novi na rska savjest iz RS iFBiH trebalo da se digne protivtoga jer se radi o {a~ici ljudi uobavje{tajnim slu`bama ko ji mi-sle da mogu raditi {ta ho}e. ^es-titam 'Nezavisnim' na hrabrosti{to su objavile to", rekao je Sa-blji}.
Prislu{ki vanSenad Avdi}ka`e da je i sambio `rtvaprislu{ki vanja
PODGORICA - Mitro politcrnogorsko-primorski Amfilohi jeizjavio je da se u Crnoj Goriodvi ja svo jevrsno nasilje nad sve-{tenstvom ko je sprovodi MUPCrne Gore.
Najnovi ji sukob izme|u mitro-polita i vlasti u Crnoj Gori izbio jekada je crnogorski MUP priveonekoliko sve{tenika ko ji nisu imalidokumente za boravak u CrnojGori.
"To je prvi put u istori ji da inspe-ktori polici je prestravlju ju monahe,monahinje i sve{tenike, obilaze}imanastire posljednjih mjesec dana.Bukvalno ih prestravlju ju, upada ju-}i, prijete}i im da }e biti izba~eni,naro~ito ti ko ji nisu regulisali bora-vak u Crnoj Gori. Me|u njima imamonaha i sve{tenika iz Rusi je, Siri-
je, BiH i Srbi je. To je ne{to neshva-tljivo i neprihvatljivo", kazao je
Amfilohi je. (Agenci je)
"I monahe izBiH prestravlju juinspektori"
BANJALUKA - Okru`nom tu-`ila{tvu u Banjaluci pri javljen jeDra`enko Vasi} (48) iz Mrkonji}Grada, zbog sumnje da je preva-rio "Wienerstaditsche" `ivotnoosiguranje, ~i ji je bio korisnik,potvr|eno je u polici ji.
Vasi} je, kako se navodi u pri javi
Tu`ila{tvu, na osnovu falsifikovanemedicinske dokumentaci je, te na-laza i mi{ljenja ljekara, kao kori-snik `ivotnog osiguranja, pri javioboravak u bolnici nakon povredezadobi jene na rekreativnom ski ja-nju.
N.M.
Pri javljen zbogpre vare osiguranja
Potraga zanapada~imana |ake
GORA@DE - Polici ja iz Go-ra`da traga za tri mla|e mu{keosobe za ko je se sumnja da su usubotu uve~e u gora`danskomnaselju Splavi{e u Federaci ji BiHkamenovale autobus ko ji je pre-vozio srpske u~enike iz ajni~a.
Sanjin Ra{idovi}, zamjenik ko-mandira gora`danske Policijskestanice, ju~e je napomenuo da sunepoznati po~inioci u neosvi jetlje-noj ulici na periferi ji grada na auto-busu " ajni~e-transa" slupali jednobo~no staklo, te istakao da su tomprilikom kamenovani i automobilgolf i jedan stambeni objekat.
"Nadamo se da po zavr{etkuistrage ne}e biti neki motiv ko jise mo`e povezati sa nacionalnomosnovom", istakao je Ra{idovi} idodao da se polici ja nada da }egra|ani pomo}i u identifikaci ji
po~inilaca. Autobus "^ajni~e-transa" prevozio je 37 djece sr-pske nacionalnosti iz Osnovne{kole "Jovan Du~i}" ajni~e ko jasu se vra}ala sa "Kids festivala" uSara jevu. Ni jedno dijete ni je po-vri je|eno, ali su mali{ani pre`i-vjeli veliki {ok. (Srna)
SARA JEVO - Pripadni ciMUP-a Kantona Sara jevo uhap-sili su D`emala Kavara (53) iz Sa-ra jeva, te su kod njega prona{lioko {est i po kilograma marihu-ane.
Sara jevska polici ja Kavara su-mnji~i da je tokom ovog mjeseca
ostvarivao kontakte s nepoznatimlicima od ko jih je nabavljao mari-huanu nami jenjenu za proda ju.
"Uz suradnju gra|ana do{lismo do odre|enih informaci ja i iz-vr{ili odre|ena pra}enja. Nakon to-ga smo obavi jesti li de`urnogtu`itelja, ko ji je dao saglasnost za
pretres ku}e osumnji~enog u UliciRu|era Bo{kovi}a u naselju Pofali-}i", kazao je ju~e Irfan Nefi}, gla-snogovornik sara jevske polici je.
Naglasio je da je u ovoj ku}i natri skrovita mjesta prona|ena i odu-zeta marihuana.
"Osumnji~eni je rani je prolaziokroz na{e evidenci je, ali ne i za dje-la ko ja ima ju veze sa drogom", do-dao je Nefi}.
Marihuana je bila zapakovanau sedam prozirnih paketa.
Istra`itelj Odjeljenja za borbupro tiv narkomani je MUP-a KS
Admir Vatre{ je kazao da ci jena pa-keti}a marihuane na ulici, ko ji je te-`ak izme|u tri i pet grama, iznosi10 maraka, dok je kilogram ovedroge proci jenjen na oko 3.000KM.
D`emal Kavar je predat Tu`i-la{tvu Kantona Sara jevo i za njega
je zatra eno odre|ivanje jednomje-se~nog pritvora.
D.Mu.
Zapli jenjeno 6,5
kilograma droge
Nikola SA LA PURA
BANJALUKA - ^ak 73 od-sto anketiranih gra|ana RS sma-tra da je ci jena polaganja
voza~kog ispita i obuke sramotnovisoka, {to je dovelo do inici jativeda se zatra`i po jef tinjenje u tojoblasti.
Rezultati istra`ivanja Udru`e-nja za unapre|enje bezbjednostisaobra}a ja RS je jo{ pokazalo dasamo 17 odsto anketiranih misli da
je ta ci jena realna. Tako|e, 84 odstoispitanika smatra da je polaganjevoza~kog ispita potreba, dok njih 12
odsto to ocjenju je luksuzom.Tako|e, va`no je na-
glasiti da je veliki broj anketiranihgra|ana, njih 68 odsto, me|u ko ji-ma su bili potenci jalni kandidati i
Ovo istra `ivanje je naveloUdru`enje auto-{kola RS, zatim Sa-vez potro{a~a u RS, te brojne nevla-dine organizaci je da tra e sni`enjeci jene polaganja voza~kog ispita.
U Udru`enju za unapre|enjebezbjednosti saobra}a ja RS, rekli suda su za to dobili podr{ku i Zavoda
za obrazovanje odraslih RS.Oni su na ve li da su
predlo`ili da se Ministarstvo tran-sporta i komunikaci ja BiH, prilikombudu}ih izmjena i dopuna Pravilni-
ka o osposobljavanju za voza~a mo-tornih vozila, zalo`i za brisanje~lanova ko ji defini{u ci jenu osposo-bljavanja ko ju pla}a ju kandidati.
"Predla emo da se ci jene ospo-sobljavanja formira ju na tr`i{nimosnovama, te da se pristup osposo-bljavanju za voza~e omogu}i ve-}em bro ju bh. gra|ana", smatra ju uovom udru`enju.
U Udru`enju auto-{kola RS
podr`ava ju pri jedlog za brisanje ci- jene nastavnog ~asa iz Pravilnika oosposobljavanju za voza~e motor-nih vozila.
"Istra`ivanje je pokazalo dazna~a jan broj osoba ni je u mogu-}nosti da pristupi osposobljavanju,
jer je propisana ci jena ~asova izrazi-to visoka", rekli su u Udru`enjuauto-{kola RS i dodali da su to ne-dosti`na sredstva u doba ekonom-ske i finansijske krize.
Naveli su da je broj kandidatau posljednje dvi je godine zabrinja-
va ju}e nizak, najvi{e zbog ci jene idodali da za uklanjanje ci jene nasta-vnog ~asa ima ju podr{ku mnogihnevladinih organizaci ja, Ministar-stva prosvjete i kulture RS, Savezapotro{a~a RS, Udru`enja za kulturu,sport i ekologi ju RS, {to kako su re-kli, pokazu je da ovaj zahtjev ni jeplod interesa po jedinca.
Kako je kazao Zoran Andri}, pomo}nik ministra transpor-ta i komunikaci ja BiH, formirana jeradna grupa ko ja ima zadatak da pri-premi nacrt pravilnika o osposoblja-
vanju za voza~a motornih vozila."Radna grupa mora sagledati
sve prednosti i nedostatke posto je}eodredbe, kao i razmotriti eventualneposljedice njenog ukidanja", rekao
je Andri}.On je naveo da je posto je}a
odredba pokazala nedostatak, jer jeu najni`u definisanu ci jenu uklju~eni PDV, {to predstavlja razliku u ci je-ni.
"Potrebno je sagledati ida li posto je i drugi razlozi, ukolikose stvarno radi o smanjenju bro ja
kandidata za voza~a osim definisa-ne ci jene, jer je ista odredba na sna-zi jo{ od 1. novembra 2007.godine", kazao je Andri}.
Milenko Ja}imovi}, vlasnik ba-njalu~ke auto-{kole "Mir", rekao jeda voza~ki ispit sa svim obavezamako{ta 1.200 KM, {to je za gra|aneprevi{e i dodao da bi se moglo radi-ti i za 300 KM manje, jer bi bilo vi-{e kandidata.
Pripadnici MUP-a KS droguprona{li kod D`emala Ka vara
F O T
O N .
U G L J E [ A
ANKETA DA LI JE CIJENA POLAGANJA VOZA^KOG ISPITA VISOKA
ODGOVOR u %
DA, PREVISOKA, TO JE SRAMOTA 73
NE, REALNA JE 17
NE ZNAM 7
MO@DA, ALI NE TOLIKO 3
^AK 73 ODSTO ANKETIRANIH SMATRA DA JE CIJENAPOLAGANJA VOZA^KOG ISPITA SRAMOTNO VISOKA
Pri jedlog: Predla`emo da se ci jeneosposoblja vanja formira ju na tr`i{nimosno vama, te da se pristup osposoblja vanju za
voza~e omogu}i ve}em bro ju bh. gra|ana,kazali su u Udru`enju auto-{kola RS
Nakon pravosu|a, u BiHpitanje korupci je bi}eveliki problem i EU je tonau~ila iz primjera Bu-
rske i Rumuni je gdje je za`mi-
a na jedno, odnosno oba oka,sle}i da }e to biti popravljenod u|u u EU, kazao je Donatusek, ambasador Austri je u BiH,i~u}i da to EU vi{e sebi ne}e do-oliti.
On je jo{ naglasio da svi ratnio~inci mora ju da budu izvedenied lice pravde i da odgovara ju zaoja nedjela, doda ju}i da ne posto jilektivna krivica.
"To je ne{to {to ne sto ji i ni je is-
tina, jer naprosto za jedan ci jeli na-rod ne mo`e se re}i da su zlo~inci
jer to su po jedinci", kazao je Kek.On je kazao da bi bilo po`e-
ljno da dva HDZ-a u|u u Savjetministara jer je marginalizaci ja
jednog naroda lo{ razvoj doga|a-
ja, navode}i da bi BiH bez Hrvata
bila sirota zemlja.
NN:[ta mislite da li je mo-gu}a dalja centralizaci-
ja BiH, odnosno prenosnadle nosti sa entiteta na dr`avu?
KEK: To je pogre{no razmi{-ljanje i to ni je centralizaci ja. Austri ja
ima devet saveznih pokra jina. Oneima ju vrlo jake kompetenci je i umnogo slu~a jeva savezna vlada uBe~u mora da pribavi saglasnost na-dle nih ministarstava u pokra jini. Is-tovremeno su sve savezne pokra jinezastupljene u Briselu sa svo jimpredstavni{tvima. Princip ~lanstva uEU je da se dio na{eg suverenitetaprenese na Brisel, ali to nas ni nako ji na~in ne ~ini slabi jima. Napro-tiv, na taj na~in dobi jamo tr i{te od
500 miliona ljudi i to je snaga EU.
NN:Trenutno su sporne na-dle`nosti na nivou
dr`ave, posebno kada je u pitanjupravosu|e. Kako ocjenju jete radSuda i Tu`ila{tva BiH?
KEK: Austri ja i ci jela me|una-rodna za jednica podr`ava ju sistempravosu|a u BiH. Posto je me|una-rodne sudi je ko je podr`ava ju radSuda BiH po pitanju ratnih zlo~ina imislim da Sud BiH i Tu`ila{tvo radedobar posao, {to ne zna~i da ne pos-to ji mogu}nost da se pobolj{a.Upravo to je jedan od razloga zaovaj strukturisani di jalog. Pogledajtepitanje Hrvatske, poglavlje 23 jo{ jeotvoreno. Nakon pravosu|a, u BiHpitanje korupci je bi}e veliki pro-blem i EU je to nau~ila iz primjeraBugarske i Rumuni je gdje je za`mi-rila na jedno, odnosno oba oka, mi-sle}i da }e to biti popravljeno kadu|u u EU. To EU vi{e sebi ne}e do-zvoliti.
NN: Jedna od osnovnih za-mjerki na rad pravosu-
|a BiH je procesuiranje ratnihzlo~ina. Da li je mogu}e posti}ikompromis s obzirom na potpunosuprotne stavove politi~ara uBiH?
KEK: Ovdje je veliki problem jer se ratni zlo~inci slave kao hero ji ivo|e u BiH mora ju pa`ljivo da treti-ra ju tu temu. Ratni zlo~inci ko ji supo~inili ratne zlo~ine mora ju da bu-du izvedeni pred lice pravde i odgo-vara ju za svo ja nedjela. Ne posto ji
kolektivna krivica naroda i to je ne-{to {to ni je istina i ne mo`e se re}iza jedan ci jeli narod da su zlo~inci
jer su to radili po jedinci. Njema~koj je trebalo 23 godine da se proces po-mirenja kvalitetno pokrene i prove-de, jer ta generaci ja je pitala svo jeroditelje kako se to moglo desiti, atoga u BiH jo{ nema i treba}e vre-mena. Isto tako nedopustivo je pos-to janje etni~ke podjele u {kolama itu roditelji treba da preuzmu inici ja-
tivu da to bude izmi jenjeno jer radise o budu}nosti njihove djece.
NN:Da li je BiH potrebanvrhovni sud na dr`a-
vnom nivou?KEK: Za mene kao pravnika
potreban je vrhovni sud kao najvi{apravna instanca, jer gra|anima je topotrebno kako bi bila osigurana po-tpuna pravna sigurnost i kako bi biozaokru en kompletan sistem.
NN:Razli~ito se gleda i naulogu visokog predsta-
vnika u BiH. Suprotno Ustavu,dozvolio je formiranje vlasti uFBiH. [ta mislite o tome?
KEK: To vidim ne{to druga~i- je, jer je CIK svoj mandat dalekoprekora~ila i morala je da se osigurapravna sigurnost. Ako dvi je stranke{est mjeseci nakon izbora ne delegi-ra ju svo je poslanike u Dom narodaParlamenta FBiH, to je opstruiranje.Mnogi su bili protiv odluke visokogpredstavnika, ali je veoma va`no dau FBiH dobi jemo situaci ju pravnesigurnosti da Vlada i Parlament fun-kcioni{u i da se ne govori o ilegal-nim insti tuci jama. Visokipredstavnik, njegov zamjenik i sve
~lanice PIC-a su se trudili da budepostignuto kompromisno rje{enje,na`alost to ni je pomoglo. RS je unovembru imala Vladu, a u FBiH sedo{lo do 17 marta. To BiH ne mo`esebi da dozvoli.
NN:Koliko BiH sebi mo`eda dozvoli marginali-
zaci ju jednog naroda?KEK: To je lo{ razvoj doga|a-
ja. Sve vi{e Hrvata odlazi. BiH bibez Hrvata bila sirota zemlja. O~eki-vao bih da narod ko ji je ve}inskiprema manjini da se pona{a veliko-du{ni je, ali to se mora gledati saobje strane. Trebalo bi da tu imamopoliti~are i sa bo{nja~ke i sa hrvat-ske strane ko ji sara|u ju. Siguransam da se do rje{enja mo`e do}i,ponekad je vrlo te{ko izna}i rje{e-nje, ali politi~kim di jalogom i spre-mno{}u na kompromis rje{enje semo`e prona}i i do formiranja Savje-ta ministara treba da do|e {to je pri jemogu}e.
NN:Da li u Savjetu minista-ra treba da budu dva
HDZ-a?KEK: Bilo bi po`eljno, da bi
vlada imala {iroku dvotre}insku ve-}inu u parlamentu BiH, ne samozbog promjene Ustava zbog presudeu slu~a ju "Sejdi} i Finci", nego izbog omogu}avanja formiranja mi-nistarstava na dr avnom nivuo ko jasu potrebna za pregovore.
NN:Ko ja su to ministarstvapotrebna za pregovo-
re?KEK:
Ministarstvo poljopri-vrede, ministarstvo ekologi je i na-uke i obrazovanja. Znam da je toproblem u RS, ali treba pogledatiBelgi ju i ona bi bila primjer za to,
jer sva ova ministarstva ima ju nadr`avnom nivou, ali isto tako imadvi je veoma jake regi ja. Kada je upitanju poljoprivreda, morate imatiministarstvo BiH ko je }e pregovara-ti sa EU, jer je to veoma va`naoblast.
RENER-SMA JO VI]
SARA JEVO - Neizvjesno jeda }e i na ko ji na~in biti raski-
ut ugovor o osnivanju firmeKriva ja 1884", {to je naredila fe-ralna vlada, jer tek treba vidjetiliko suosniva~i preduze}a i vla-FBiH i ZDK tra`e i dugu ju.
Ni je poznato ni kada }e biti po-
pisana imovina "Kriva je 1884" jerKomisi ja za pra}enje realizaci jeugovora o njenom osnivanju, ko joj
je Vlada FBiH nalo`ila da od ju~edo 16. juna popi{e ovu imovinu, ni jekompetentna da uradi ovaj posao.
Preduze}e "Kriva ja 1884"osnovale su kra jem 2008. godinedr avna "Kriva ja" i privatni "Ferim-peks", dok su vlade FBiH i ZDK
subvencionirale sirovinu novoj fir-mi.
Agenci ju za privatizaci ju FBiH(APF) Vlada FBiH je pro{le sedmi-ce zadu`ila da hitno pokrene postu-pak raskida ugovora zbogneispunjavanja obaveza "Ferimpe-ksa".
"Treba vidjeti ko ja su prava iobaveze ugovornih strana. Tek treba
razgovarati sa svim u~esnicima pro-cesa osnivanja 'Kriva je 1884' i onda}emo znati da li }e se i}i na jednos-trani raskid ugovora, sporazumni ili}e se voditi sudski spor. Najbr e bii{lo ako bi do{lo do sporazumnograskida", rekao je Senad Maki} iz
APF-a i ujedno ~lan Komisi je zapra}enje realizaci je ugovora o osni-vanju "Kriva je 1884".
Odluku o raskidu ugovora Vla-da FBiH je doni jela pro{le sedmice sobzirom na to da firma ni je registro-vana ni dvi je i po godine od osniva-nja, a rani je je oci jenjeno da je ovajugovor {tetan po FBiH, ko ja je u no-vo preduze}e ulo`ila 14,5 milionaKM, dok je "Ferimpeks", ko ji je ve-}inski vlasnik, ulo`io 4,5 milionaKM.
DONATUS KEK, AMBASADOR AUSTRIJE U BiH
Ne zna ju kako ugasiti "Kri va ju 1884"Raskid
Najbr`e bii{lo ako bido{lo dosporazumnograskida ugo vora,rekao Maki}
kri vi ca na ro daPomirenje: Njema~koj je trebalo 23 godineda se proces pomirenja kvalitetno pokrenei pro vede, jer ta generaci ja je pitala svo jeroditelje kako se to moglo desiti, a toga u BiH
SA RA JEVO - Ministar zaljudska prava i izbjeglice BiHSafet Halilovi}, za jedno sna~elnikom op{tine LukavacD`evadom Mujki}em, uru~io
je ju~e klju~eve za 19 obnov-ljenih stambenih jedinica sr-pskih povratnika na podru~juove lokalne za jednice. Za re-konstrukci ju je Ministarstvo zaljudska prava i izbjeglice BiHizdvo jilo 300.000 KM.
''Ovim sredstvima obnovlje-no je oko 70 stambenih jedini-ca povratnika, elektrifikovanonekoliko povratni~kih naselja,
te rekonstruisan lokalni putBanovac - Jelova Gorica", na-veo je ministar Halilovi}.
Za obnovu devastiranihstambenih jedinica u ovoj fe-deralnoj op{tini pri javljene su983 porodice sa 3.240 ~lanova.
(Srna)
PRI JEDOR - Na~elnik op{tinePri jedor Marko Pavi} ju~e jeuprili~io tradicionalni pri jem za12 najboljih pri jedorskih osnova-ca i devet srednjo{kolaca ko jima
je, uz li jepe `elje za nastavak {ko-lovanja, uru~io i po 100 maraka.
Pavi} je ovom prilikom istakao da je Pri jedor sredina ko ja ci jeni znanjei mladost te da se na tome baziraukupna politika lokalne za jednice.
"Znanje i mladost su ono na ~emugradimo na{u politiku i budu}nost.Na{ cilj je da najbolji u~enici za svo-
je rezulatate u {koli i na takmi~enji-
ma uvi jek budu vrednovani", istakao je Pavi}.
Me|u nagra|enima je bio i RatkoDarda, u~enik tre}eg razreda pri je-dorske Gimnazi je, ko ji ve} tre}u go-dinu u~estvu je na matemati~kimolimpi jadama u svi jetu. Tako }e, ka-`e on, biti i ove godine, jer je osvo je-nim drugim mjestom na takmi~enjunajboljih matemati~ara BiH izboriou~e{}e na svjetskoj olimpi jadi u Am-sterdamu. Svi nagra|eni u~enici suzahvalili na~elniku Pavi}u na podr{ciko ju pru`a mladim i talentovanim|acima. D.K.
Izbori u mjesnimza jednicama 2. julaN. SA LA PURA
BANJALUKA - Drugi krugizbora za ~lanove savjeta u 20 ba-njalu~kih mjesnih za jednica naj-vjerovatni je }e biti odr`an 2. jula,sazna jemo u Administrativnoj slu-`bi grada Banjaluka.
Naime, rani jom odlukom Skup-{tine grada Banjaluka, bilo je okvir-no predvi|eno da izbori buduodr ani u periodu od 18. juna do 2.
jula, uz jo{ nekoliko datuma u opti-ca ju.
Ipak, kako su ju~e rekli u Admi-nistrativnoj slu`bi grada, zbog broj-nih obaveza i nedostatka vremena zapripremu, rani ji termini nisu odr ivi,pa je predlo en pomenuti termin.
Kako je kazao Milenko [a ji},portparol Administrativne slu`begrada Banjaluka, program odr`ava-nja drugog kruga izbora za ~lanove
savjeta u banjalu~kim mjesnim za je-dnicama je u zavr{noj fazi.
Izbor ~lanova savjeta mjesnihza jednica u drugom krugu }e seizvr{iti po kandidatskim listamaiz prvog kruga izbora, a procesizbora putem glasa~kih listi}a }ebiti identi~an kao kod op{tih i lo-kalnih izbora.
[a ji} je naveo da shodno Odlucio obrazovanju, organizaci ji, poslovi-ma i na~inu finansiranja mjesnih za-
jednica ni je propisano da se kandi-datske liste objavlju ju pri je odr ava-nja zbora gra|ana na ko jem se vr{iizbor savjeta MZ.
Podsje}amo da }e izbori za ~la-nove savjeta biti ponovljeni u uku-pno 20 mjesnih za jednica uBanjaluci, u ko jima je u prvom kru-gu bilo dosta problema prilikomodr avanja, pri je svega zbog nepos-to janja natpolovi~ne ve}ine glasova,neadekvatnog prostora, nedostatkakvoruma, kao i ometanja prilikomprebro javanja.
Tako }e drugi krug izbora bitiodr an u mjesnim za jednicama De-beljaci, Centar 1, Potkozar je, Pri je~a-ni, [argovac, Krmine, Bistrica,Donja Kola, Obili}evo 2, Petri}evac,Motike, Rekavice 1, Stri~i}i, Srpsketoplice, ^esma, Borkovi}i, Drago~aj,Lau{ 2, te mjesnim za jednicama [i-mi}i i Kme}ani.
Ponavljanje
Izbori za ~lano vesa vjeta bi}eponovljeni uukupno 20mjesnihza jednica
Da vud MUMINO VI]
SARA JEVO - Ministarstvozdravstva Kantona Sara jevo u~i-ni}e sve da zabrani odr`avanjeseansi Meki ja Torabi ja, samozva-nog iscje li telja iz Maroka, uOlimpijskoj dvorani "Zetra",izjavio je ju~e Zlatko Vukovi},kantonalni resorni ministar.
Vukovi} je na javljeno ponovnoodr`avanje Torabi jevih seansi u"Zetri" okarakterisao kao "bruku zaSara jevo".
"Pri je bilo kakvih pru`anja lje-karskih usluga potrebno
je da se za to dobi jed o -
zvola Ljekarske komore KS, {to uslu~a ju s Torabi jem ni je ni pro{le go-dine u~injeno. Ministarstvo }e u~initisve da se ova bruka ponovo ne de{a-va u Sara jevu. Posla}emo inspekci jeko je }e zabraniti sve {to ni je po za-konu. Mislim da te seanse treba za-braniti. To nema nigdje u svi jetu",kazao je Vukovi}.
Asad Sabo, Torabi jev mena-d`er, za "Nezavisne" je potvrdio da
je s Javnim preduze}em "ZOI 84",ko je gazdu je "Zetrom", potpisaougovor, te da }e Torabi ve} od ovog~etvrtka po~eti sa seansama u ovojdvorani.
Sabo tvrdi da on i Torabini pro{le godine nisu kr{ili bilo ka-
kav zakon BiH tokom organzova-nja dvomjese~nih seansi u "Zetri"."Zbog velikog interesa lju-di ko ji su tra ili dolazak
Torabi ja, mi smo seodazvali. Dogovorilismo s preduze}em'ZOI 84' i od 16. junaponovo po~inju sean-se. Dozvolu od Lje-karske komore nismotra ili jer Torabi ne vr{i
medicinske usluge negohumanitarni rad, a za to
nisu potrebne dozvole",kazao je Sabo.
Na upit da li Tora-
bi, ukoliko ne pru`a ljekarske uslu-ge, uop{te li je~i osobe ko je dolazena njegove seanse, Sabo ni je dao di-rektan odgovor.
"Ljudi nama dobrovoljno dola-ze i Torabi nema nikakvog profita.Ukoliko nam se otka`e gostoprim-stvo mi }emo se pokupiti i oti}i",kazao je Sabo, istakav{i da je takvihslu~a jeva bilo i u drugim dr`avama.
Fahrudin Kulenovi}, predsje-dnik Ljekarske komore KS, podsje}ada je Komora i rani je tra ila zabra-njivanje ovih seansi.
"Ovo je ~ista prevara na-pa}enog naroda. Torabi od nas ni jetra io, a ne bi ni dobio dozvolu za ta-kav rad. Pitam se za{to ovakve sean-se ne pravi u Austri ji, Njema~koj ili
drugim zemljama. Ovdje se radi oklasi~noj sprezi politike i privrede.Napla}u je se ulaz, parking, na timseansama se proda ju milioni bocavode. Sve bi to neko trebalo da za-brani, ali na{i politi~ari su navikli davara ju narod, tako da narod vara ju i
ostali", negodovao je Kulenovi}.Iz "ZOI 84" su potvrdili da su
sklopili ugovor s Torabi jem da ondvoranu "Zetra" koristi za svo je na-vodno iscjeliteljske tretmane.
"Mi nemamo ni{ta s tim ko ju }eon vodu i na ko ji na~in prodavati. Mismo iznajmili dvoranu 'Zetra'. Ni je toklasi~ni na jam ve} }emo napla}ivatikarte za ulaz", kazala je Muamera[ehi}, glasnogovornica "ZOI 84", is-takav{i da ovo javno preduze}e nemora od Vlade KS tra`iti dozvolu zaiznajmljivanje dvorane ni u ovakvimslu~a jevima.
Meki Torabi, samozvaniiscjelitelj, je u oktobru i novembrupro{le godine odr`avao seanse u"Zetri" kada ga je posjetilo na stotine
hiljada ljudi, od ko jih su mnogi bilibolesnici.
Torabi tvrdi da posjedu je na-dljudske sposobnosti i da zahvalju ju-}i svo joj energi ji li je~i mnogebolesti.
Ma rokan ski iscjeliteljtvrdi da energi ju dobi ja s pet plane-ta i od bi}a ko ja li~e na kornja~e.Tokom njegovih seansi on energi juusmjerava na vodu, tako da su to-kom pro{logodi{njih seansi prodateogromne koli~ine fla{irane vode"Sara jevske pivare".
Tokom svog pro{logo-di{njeg boravka u BiH Torabi ja jeprimio i biv{i premi jer Federaci jeBiH Mustafa Mu jezinovi}, ko ji mu
je zahvalio na anga`manu u BiH.
Bruka: Ministarstvo }e u~initisve da se ova bruka pono vo nede{a va u Sara je vu. Posla}emo
inspekci je ko je }e zabranitisve {to ni je po zakonu,
rekao Vuko vi}
Bez dozvoleTorabi od nasni je tra`io,a ne bi ni dobiodozvolu zatakav rad,istakaoKuleno vi}
Po 100 marakanajboljim |acima
Menad`er Meki ja Torabi ja tvrdida 16. juna pono vo po~inju seanse
u sara jevskoj "Zetri"
MINISTARSTVO ZDRAVSTVA KS PROTIV PONOVNOGDOLASKA SAMOZVANOG ISCJELITELJA IZ MAROKA
BANJALUKA, ZAGREB - Urvatskoj je na djelu diskrimina-rska politika prema Srbima i ukonodavstvu i u praksi, a jo{ ni jepostavljeno nezavisno, nepris-
asno i efikasno pravosu|e.Tvrdi se to u pismu stotinakru`enja Srba protjeranih iz Hrvat-e, a ko je je potpisao Miodrag Lin-predsjednik Koalici je izbjegli~kih
ru`enja.U pismu, upu}enom {efo-
ma dr ava, vlada i diplomati je ze-alja ~lanica EU, navodi se da je0.000 Srba izbjeglih i prognanihHrvatske i vi{e od 100.000 gra|a-Srbi je ko ji su o{te}eni u svo jimovinskim i drugim pravima uvatskoj, razo~arano stavom da jeani~ni Zagreb ispunio sve kriteri-me i da je spreman i}i napri jed.anicama EU je upu}en apel da u
Savjetu EU, u ime na~ela jednakos-ti, pravde i vladavine prava, odgodedono{enje odluke o zatvaranju Po-glavlja 23, ko je se odnosi na pravo-su|e i ljudska prava, i potpisivanjuugovora o pristupanju te da se otvorisu{tinski di jalog s Hrvatskom o pro-
nala`enju sveobuhvatnog i trajnogrje{enja izbjegli~kih problema.U pismu se doda je da
bi, ukoliko se rje{avanju ovih proble-ma, od ~ega zavisi egzistenci ja hilja-da porodica, ne pristupi brzo,efikasno i iskreno, ugled Hrvatskekao demokratske dr ave u demokrat-skoj Evropi, a posebno njen kredibili-tet kao nove ~lanice EU, bili ozbiljnodovedeni u pitanje.
"Uvjereni smo da EU ne `eli~lanicu s takvnim teretom", sto ji u pi-smu, u ko jem se navodi da osnovasu{tinskog di jaloga treba da bude Be-~ki sporazum o sukcesi ji iz 2001. go-dine o vra}anju gra|anima njihovih
prava ko ja su imali na dan 31. de-cembra 1990. godine.
U tekstu se napominje da oduze-ta srpska imovina i ste~ena prava ni-su vra}eni, da je hrvatsko pravosu|eu funkci ji spre~avanja odr ivog po-vratka izbjeglih i prognanih Srba teda Hrvatska ni je ispunila evropskestandarde u oblasti pravosu|a i ljud-skih prava, nisu obnovljene sru{enesrpske ku}e, kao i da se sudi ugla-vnom Srbima za ratne zlo~ine.
U pismu se podsje}a na zaklju-~ak Hrvatskog helsin{kog odbora dau Hrvatskoj ni danas nema politi~ke
volje za procesuiranje ratnih zlo~inapo~injenih od strane hrvatskih oru`a-nih snaga, kao i da je ukupno 1.920Srba ubi jeno i nestalo za vri jeme inakon akci je "Olu ja".
Sa{a Milo{e vi}, zamje-nik predsjednika Srpskog narodnogvi je}a, ka`e da ne bi bilo dobro zaus-tavljati Hrvatsku na putu ka EU.
"Mo ja teza je da je tek sadaHrvatska pod kontrolom i ima timve}u obavezu ispunjavati obavezeko je su preostale. Oni }e sada imativrlo strog monitoring i mora}e ri je{itipreostala pitanja", smatra on.
Kako isti~e, kada bi EU pristalada zbog pitanja Srba odgodi ulazakHrvatske u EU, Srbi od toga ne biimali nikakve koristi.
"Da je ostala vani, frustrirana inikakva, misli li neko da bi Srbimabilo lak{e? Sada se Hrvatskoj otvara-
ju nove mogu}nosti kreditiranja i do-bi janja novca za pro jekte, a to }e bitidobro i za Srbe", kazao je Milo{evi}.
Milojko Budimir, predsjednik Asoci jaci je izbjegli~kih udru`enjaSrba iz Hrvatske, smatra da je velika{teta {to EU ni je uva ila petici ju ko jusu srpska udru`enja uputila ambasa-dama ~lanica EU.
"Sada o~eku jemo da }e u nare-dnom periodu tokom monitoringa bi-ti prisutan na{ ~lan, ko ji }e sugerisatii pribli iti na{e brige, i nadamo se da}e barem dio toga biti uva`en. Mi netra imo ni{ta vi{e osim da se ispo{tu-
ju evropski standardi", rekao je on.Milan Erako vi},
iz teren-ske kancelari je Srpskog narodnog vi- je}a u Ri jeci, ka`e da biv{i nisiocistanarskog prava podnose molbe zastambeno zbrinjavanje, ali da je zah-tjeva manje nego {to su o~ekivali.Kako isti~e, ljudi vjerovatno ~eka juljetne odmore i posjete rodbini i pri-
jateljima, te da u tom vremenu o~e-ku je vi{e molbi. Naime, VladaHrvatske je pod pritiskom EU uvelanovi rok za stambeno zbrinjavanje sr-pskih izbjeglica, ko ji isti~e u decem-bru. Ljudima }e biti omogu}eno dadobi ju zamjenske stanove u mjestimau ko jima su `ivjeli, a ko je }e kasni jemo}i otkupiti.
Stotinak izbjegli~kih udru`enja uputilo pismo ~lanicama EU
Problemi: U tekstu se napominjeda oduzeta srpska imo vina i
te~ena pra va nisu vra}eni
RokNo vi rok zastambenozbrinja vanjesrpskihizbjeglica isti~eu decembru
Hrvatska diskrimini{eSrbeZvani~ni Zagreb je na putu ka EU
stra `ivanja o prevenci ji go ja znosti kod {kol ske djece iadolescenata u Kantonu Sara jevo poka zala su da je
petina ove djece pretila, a ljekari, pedi jatri i nutrici-onisti za to uglavnom optu `u ju roditelje. Roditelji sukrivi {to djeca previ{e jedu slat ki{e, pi ju ga zirane soko-ve i previ{e sjede pored kom pjutera. Da li su svi ti
stru~ njaci, kada su radili istra `ivanja i kao osnovne krivce na-veli roditelje, u ob zir uzeli ~injenicu da ve}ina rodite lja na po-slu provodi ci jeli dan. Da majke i o~evi predve~e do|uku}ama, a da su djeca pre pu{tena sama sebi ili u nekim slu~a-
jevima tetama ko je ne `ele stavljati "zabrane" na hranu i igra-~ke, jer tako je lak{e. ^injenica jeste da za ovakvu situaci juod govornost snose i roditelji, ali najve}u od govornost snosidru{ tvo u ko jem `ivimo i te{ka ekonomska situaci ja ko ja rodite-lje tjera da sve ~e{ }e prihvata ju posao "po svaku ci jenu" kako
[ta djeca jedu
Stav
MirsadaLINGO
bi djeci omo gu}ili {to bolji `ivot, a najve}u ci jenu, na `alost,uvi jek plate djeca. Ve}ina roditelja nema radno vri jeme ko jetra je osam sati. Zbog to ga za poslene `ene sve vi{e pribje gava-
ju spravljanu brze hrane, ko ja lo{e uti~e na ra zvoj djeteta. Zabrinjava ju}a je ~injenica da je me|u {kol skom djecom i
adoloscentima sve vi{e mali{ana ko ji ima ju vi{e od 100 kilo- grama, a to ljekari tretira ju kao bolest, jer i uzroku je sr~ane te- gobe, di jabetes i hormonske poreme}a je.
U Kantonu Sara jevo osnovano je Savjetovali{te za ishra-nu i poreme}a je ishrane, ali to ni je dovoljno, jer mno go je onihko ji tu pomo} treba ju, a mali broj ljekara nutricionista radi u
Savjetovali{tu i ne mo gu sti}i svima pomo}i. Re zul tati bi bilibolji kada bi ~e{ }e bila or gani zirana predavanja o zdravoj is-hrani u {kolama i na taj na~in bi se educirala djeca, a i rodite-lji.
Press
Toni Bler redo vno~ita KuranDok je bio britan-
ski premi jer, skoronikada ni je `elio dadiskutu je o vjeri, ibio je krajnje opera-zan u vezi s tim pita-njem. Me|utim,kada je napustio Da-uning strit, 2007. go-dine, Toni Bler jepostao prili~no otvo-ren kada je vjera upitanju.
[tavi{e, odmah ponapu{tanju funkci je,preobratio se u katoli-~anstvo, ali je veomazainteresovan i zadruge vjere. Nedavno,u j ednom intervjuu,ovaj biv{i vo|a labu-ris ta izjavio je daskoro svakodnevno~ita Kuran.
On ka`e da ~ita-njem i prou~avanjemraznih religi ja zapra-vo `eli da bude "vjer-ski pismen", jer
koliko je bitno znati o svo joj vjeri, tako je bitno biti upoznat i o osta-lim vjerama.
"Biti vjerski informisan, pismen, je od su{tinskog zna~a ja u dana{-njem, globalizovanom svi jetu. Istina je da skoro svaki dan prou~avamKuran. Jednim di jelom elim da shvatim stvari ko je se de{ava ju u svi-
jetu, a sa druge strane, Kuran je veoma pou~an", priznao je Bler.Bler vjeru je da obavije{tenost i o drugim vjerama mo`e da mu po-
mogne u sagledavanju situaci je na Bliskom istoku, regionu za ko ji jeon speci jalni izaslanik "velike ~etvorke": UN, SAD, EU i Rusi je.Biv{i britanski premi jer ka`e da kao speci jalni izaslanik za Bliski is-
tok nasto ji da razri je{i sporna pitanja u izraelsko-palestinskom konfli-ktu.
Bler je islam opisao kao "predivnu" vjeru, a za pororoka Mohameda je rekao da je on bio jedna "nevjerovatno civilizira ju}a snaga".
"Kuran je jedna veoma zanimljiva knjiga. Mislim da u nekim di je-lovima ide ~ak ispred vremena, posebno kada je ri je~ o braku, enamate vlasti", rekao je Bler.
za jednice jepomirenjenepomirlji vogkako bi svi vuko vi bili siti,a ovce na bro ju.
Drago KALABI],{ef KlubaposlanikaSNSD-a u
Predstavni~komdomu PS BiH
RE(TRO)VIZOR
Upotrazi za aktuelnom temom
ko ja bi se mogla komentari-sati, ponovno listanje dnevne{tampe, prisje}anje na izjavesamoprogla{enih va`nih ljudii pogled kroz prozor... Preko
puta ~etiri kontejnera, dva nezanimljiva jerna njima pi{e "plastika" i "staklo", a drugadva bez poklopaca jer su pre~esto otvarana.
Mnogo rje|e do njih dolaze ljudi ko ji baca jusme}e, a mnogo ~e{}e oni ko ji tra`e ne{to {to je prerano ba~eno u otpad.
Ima i organizovanih obilazaka kontejne-ra. Bosonogi dje~aci gura ju kolica "posu|e-na" u nekom tr`nom centru i poma`u jednidrugima da zavire malo dublje u metalne ku-ti je i eventualno izvuku ne{to {to im mo`eobezbi jediti neku nov~anicu. Izvuku pokvara-ne ku}anske aparate, metalne {ipke, komadodje}e ili papir.
Polako, okre}u}i se oko sebe, kontejneri-ma prilaze stari ji ljudi, ceker u jednoj ruci,drugom prebacu ju odba~ene pre dmete i ugla-vnom odlaze kako su i do{li - s pogledompreko ramena, uz bo jazan da }e nai}i nekopoznat. U blizini pekara, gdje se upola ci jeneproda je hljeb od ju~e, a preko puta most nari jeci i klupe s ko jih se ~esto jedva ~u je pita-
nje upu}eno prolazniku ako ima jednu marku jer ba{ toliko nedosta je za li jek iz obli`njeapoteke. Ne zna se kome je gore - onome ko jitra`i ili onome ko ji ne mo`e dati. A, svi susamo obi~ni ljudi iz kom{iluka ko ji `ive uglavnom gradu ne~ega {to se ambi ciozno na-ziva dr`avom.
Zna ju li dok prekopava ju tu|e otpatke koim je predsjednik Vlade i ko ji je ministar na-dle`an za njihove muke? U kontejneru gdjene pi{e "papir" prona}i }e neke novine gdjesu na naslovnicama slike ljudi ko ji }e povestiu `ivot bosonogu djecu {to su |a~ke torbe za-mjenili ukradenim kolicima iz tr`nog centra.Staro, ~isto odi jelo i {e{ir na glavi starca sacekerom u ruci jedini su podsjetnici njegovogbiv{eg `ivota. Recidiv pro{losti je i o~iglednanelagoda dok pogledom tra`i tu|e otpatkeko ji ga odr`ava ju u sada{njosti.
S naslovnih strana i luksuznih automobi-la ne vidi se stvarnost jednog grada, posebnone glavnog, dr`ave ~i ja je budu}nost bosono-ga. Na naslovnicama izvje{ta ji, reforme, tro-{k ovi mini sta ra i vlada. Mini str ica zaparfeme potro{ila skoro 5.000 KM, na ru~ko-ve i pi}e ove godine potro{eno 20.000 KMvi{e nego lani, novi vozni park, novi kabineti namje{taj. Sve je novo da bi dr`ava li~ila nadr`avu i da bi imala insti tuci je, kabinete,
ovalne i kockas te urede. Minis tar sa sre-dnjom stru~nom spremom je dobar jer ni jekupio diplomu. Divna poruka za bosonogogdje~aka, ko ji je sa deset godina ve} ukrao ko-li ca iz proda vn ice. Kad bude malo ve}iukra{}e nekog ~etveroto~ka{a, no`em }e utramva ju zbosti vr{njaka da uzme njegov mo-bilni telefon ili }e se popeti na bogomolju daukrade zvono. Onaj starac navu}i }e {e{ir da
mu obod sakri je suzne o~i dok u odba~enimstvarima tra`i smisao jo{ jednog dana u svom`ivotu ko ji se gasi. To su gra|ani, pripadnici ipredsta vni ci naroda u dr`avi ko joj periodtranzici je dozvoljava sve. Tako je to u gla-vnim i manje glavnim gradovima dr`ave ko ja
je izgubila selo, njivu, stoku ili blago, kakose to nekad s razlogom zvalo.
U dr`avi, ko joj tranzici ja dozvoljava sve,mogu}e je da ministar ko ji ni je kupio diplomupovede "selo na ~elo", sazove demonstarci jezbog te{kog polo`a ja poljoprivrednika i podi-
jeli hranu onima {to }e tog dana umjesto poredkontejnera sta jati ispred dr`avnog parlamenta.Tako }e seljaci, ko ji odavno nema ju selo niblago, stati opet na gradske plo~nike i za dne-vnicu obe}anu u politi~koj parti ji pomalo pri-~ati o neposto je}oj {e}ernoj repici, kupusu,p{enici, a galamiti o carinskim tarifama, pod-
stica jima i fondovima Evropske uni je. Tranzi-ci ja je dove la skoro je vi }e u kabi ne te ,intelektualce na biroe za zapo{ljavanje, u~eni-ke u policijske biltene, starce pred kontejnere.
Onda se negdje po javi djevoj~ica ko ja jo{ ne zna dobro da pri~a i ka`e {ta je to lju-bav, osje}anje ko je se po javi niotkud i prepo-zna{ je kad di jeli{ kiflu napola. Njen vr{njakka`e da su narod - ljudi. Ovu djecu jo{ nisuni~emu nau~ili u novim obrazovnim sistemi-ma i oni samo zna ju ono {to je iskonsko neis-kv are no isku stv ima, tu|om pame ti iinteresima. Kad po~nu da u~e, kiflu }e di jelitinapola samo ako dobi ju ne{to zauzvrat, a na-rodi }e dobiti ime i presta}e biti samo ljudi.
Nema teme ko ja je toliko aktuelna da bise mogla komentarisati kad bosonogi i nemo-}ni tra`e izlaz na smetlji{tu obuvenih i mo-}nih. U dr`avi, ko ja se ambi ci ozno tako
naziva, ono {to se, kao kifla, moglo podi jelitinapola izdi jelilo se u parampar~ad i pretvori-lo u mrvice. Niko ni je dobio ni{ta. Pa, ni oniko jima nikada ne bi palo na pamet da odvo jeod usta i da ju svo ju polovinu nekome bezikavog razloga, samo da bi bio sre}ni ji.
Dr`ava brine o ljudima, o narodima, o si-romasima, bolesnim, starim... Ovdje je obra-tno - svi oni brinu o dr`avi, }ute i gladu ju dabi sa~uvali iluzi ju o sopstvenom `ivotu.
Pi{e:Nata{a KRSMAN
Tranzici ja jedo velaskoro je vi}e ukabinete,intelektualcena biroe,u~enike upolicijskebiltene, starcepredkontejnere.Onda se po ja vidje voj~icako ja tek u~ida pri~a i ka`eda je ljubavkad di jeli{kiflu napola
Dr`a vu zapola kifle
VE]INA RODITELJANEMA RADNOVRIJEME KOJETRAJE OSAM SATI.ZBOG TOGA
SRBAC - Mje{tani Kukulja,kod Srpca, prona{li su u nedje-lju u ri jeci Vrbas be`ivotno ti je-lo nepozna te `enske osobestarosti oko 60 godina, potvr|e-
no je u polici ji."Nezavisnim" je potvr|enoda je pokojnica imala kra}u si-
jedu kosu.N.M.
Uhap{eni zbog13 razbojni{ta va
SA RA JEVO - D`enan [uti}(23), Albin Oru~ (24) i Anes Te-lalovi} (20), sva tro jica iz Zeni-ce, uhap{eni su zbog sumnje dasu oplja~kali Poslovnicu [par-kase banke u Pofali}ima.
Tro jica uhap{enih su, prema in-formaci jama iz polici je, odgovor-na i za plja~ku benzinske pumpe"Green" u Novom Sara jevu, iz-vr{enu 17. ma ja ove godine.
"Ova grupa je osumnji~ena za jo{ 11 razbojni{tava ko ja su po-~injena u Sara jevu, a ko ja su ufazi rasvjetljavanja i dokumento-vanja", kazao je D`afer Hrvat,na~elnik Sektora Kriminalisti~kepolici je sara jevskog MUP-a.
D.Mu.
NOVI GRAD - Polici ja izNovog Grada ju~e je, nakon sa-slu{anja i kriminalisti~ke obrade,na slobodu pustila tro jicu Novlja-na osumnji~enih za poku{aj ra-zbojni{tva.
Trojica osumnji~enih, GoranPeti} (41), Vladimir Arbutina (31) iMilo{ Arbutina (20) su, prema poli-cijskom izvje{ta ju, 10. juna fizi~kinasrnuli na Mirka Zeli}a (60) iz selaDonje Vodi~evo, kod Novog Grada,zadav{i mu vi{e udaraca u predjeluglave i le|a. Sve se doga|alo oko21 sat na vratima Zeli}eve porodi-~ne ku}e, kada ga su napada~i po-~eli udarati {akama, ali i `eljeznimvilama, tra`iv{i da im preda novac.
Prema informaci jama iz polici-
je, doma}in, ko ji je ina~e bio sam uku}i, uspio je da se sna|e i dohvatisjekiru ko jom je zapri jetio napada-~ima. Oni su nakon toga pobjegli, apolici ja im je nekoliko sati kasni jeu{la u trag.
"Napali su ~ovjeka ko ji je bo-lestan. Sumnjam da je napad na nje-ga sra~unat te da je ga je nekonaru~io. Zbog sudskih sporova uvezi sa porodi~nim imanjem i rani jemu je pri je}eno. Sve sam to rekao ipolici ji", ispri~ao je Mi le Zeli}, ro-|ak napadnutog.
Mirko Zeli} ina~e `ivi u Trogi-ru u Hrvatskoj, ali navra}a u DonjeVodi~evo, gdje odr`ava porodi~noimanje.
D.K.
Tra`ili mu no vac,otjerao ih sjekirom
MORA^A
BANJALUKA - Maskiranizbojnik oplja~kao je u nedjeljue~e "Maksi market" u banja-~kom naselju Star~evica i
krao oko 1.500 maraka pazara,tvr|eno je u polici ji.
Oru`ana plja~ka pri javljena jenedjelju oko 21.55 u objektu
Maksi ja" u Ulici Josifa Pan~i}a.Nakon uvi|a ja polici ja je ut-
dila da je razbojnik bio maskiran ioru`an automatskom pu{kom.
"U 'Maksi' je upao oko 21.55, aprodavnici su bile dvi je radnice.
Zapri jetio je automatskom pu{kom izatra`io od radnica da mu preda jupazar. U strahu za vlastite `ivote,radnice su poslu{ale razbojnika i
predale mu novac. Nakon plja~kerazbojnik je pobjegao u nepozna-tom pravcu", po jasnili su u polici ji.
O slu~a ju je obavi je{ten i de-`urni tu`ilac Okru`nog tu`ila{tvaBanjaluka, ko ji }e rukovoditi da-ljom istragom.
Podsje}amo, na gotovo identi-~an na~in od po~etka ove godine uBanjaluci su oplja~kana jo{ dva ve-}a marketa.
U ma ju je naoru ani razbojnikuperio automatsku pu{ku u radniceprodavnice "Moj market" u UliciSime Matavulja i ukrao oko 4.000maraka pazara.
Razbojnik je bio strpljiv, pa jetako sa~ekao da radnice ostanu sa-me u prodavnici i oko 21.30 izvr{iooru`anu plja~ku.
U martu je razbojnik naoru-`an automatskom pu{kom oplja-~kao i prodavni cu "Orion 3" uLorkinom naselju, odakle je ukrao200 maraka.
kola MORA A
BANJALUKA - Draganaabi} (34) iz Omarske je poginu-
a njen suprug Zoran Babi}3) te{ko je povri je|en u sao-a}ajnoj nesre}i ju~e ujutro uestu Radinja~a, na magistral-
m putu Banjaluka - Pri jedor.Nesre}a je pri javljena oko {est
sova, a nesretni supru`nici bili sukamionu na povratku ku}i. Iz zada nepoznatih razloga sletjeli sumagistralnog puta u kanal.
Babi}e va je poginula naestu nesre}e, dok je voza~ kami-
ona sa te{kim povredama preba~enu banjalu~ki Klini~ki centar.
"Nesre}a se dogodila na-kon {to je kamion mercedes iz zasada nepoznatih razloga sletio samagistralnog puta. Nakon uvi|a jautvr|eno je da se nesre}a dogodilatako {to voza~ kamiona dolaskom umjesto Radinja~a ni je prilagodiobrzinu kretanja kamiona uslovimana putu, nakon ~ega je do{lo do sli-
jetanja", naveli su u banjalu~kojpolici ji.
Doda ju kako }e nakon vje{ta-~enja, me|u ko jima je i tehni~ka is-pravnost kamiona, biti poznat ta~an
uzrok nesre}e."Nezavisnim" je potvr|eno da
je u trenutku nesre}e kamion biopun pili}a ko je su Babi}i ju~e ranoujutro kupili na farmi u Srpcu, a za-tim krenuli ku}i.
Mje{tani ko ji su `eljeli
ostati anonimni ispri~ali su da sumogu}e dvi je verzi je ko je su dove-le do te{ke nesre}e.
Prema jednoj verzi ji, voza~ ka-miona je najvjerovatni je zaspao,nakon ~ega je do{lo do sli jetanja, aprema drugoj, na kamionu je pukla
guma."Ono {to se zna jeste
da su na cesti vidljivi tragovi ko~e-nja, te da smo pritekli u pomo} po-vri je|enom voza~u, ~i je su nogebile priklje{tene u kabini", ispri~ao
je mje{tanin Radinja~e.
On je dodao da je nesretna `e-na poginula na mjestu nesre}e i tozbog toga {to ni je bila vezana pa je,kako tvrde mje{tani, gotovo ispalaiz kabine.
"K ami on je kabinomudario u kanal, a zatim i u betonskiodvod. Nakon udarca `ena je napo-la ispala iz kabine, dok je voza~ os-tao priklje{ten. Nekoliko trenutakanakon nesre}e zaustavili smo auto-bus i poku{ali razvu}i smrskani limna kamionu i izvu}i voza~a, ali nito ni je pomoglo, jer su mu noge os-tale zaglavljene. Morali smo ~ekativatrogasce ko ji su rasjekli lim", na-veo je mje{tanin Radinja~e.
Te {ka sao bra }a j na ne sre }a
na ma gis tral nom pu tu
Ba n ja lu ka - Pri je dor
Uzroci: Prema jednoj verzi ji,voza~ kamiona jenaj vjero vatni je zaspao, nakon
ega je do{lo do sli jetanja,prema drugoj, na kamionu je
pukla guma
DramaKamion jekabinom udariou kanal, a zatimi u betonskiodvod
BEOGRAD - Doktor Dragoslav Vukajlovi} ponovo je osu|en nagodinu dana zatvora u Prvom osnovnom sudu u Beogradu zbognesavjesnog lije~enja.
On je osu|en zbog smrti paci jenta Zorana Mati}a (28), ko ji je nakonoperaci je vena preminuo u klinici "Decedra" 2000. godine.Vlasnici klinike Svetlani Srem~evi} i ljekarima "Decedre" sudi se i
zbog smrti Jelice Radovi} (19), ko ja je umrla 9. septembra 2006. po-slije rutinske operaci je ~ukljeva.
Zoran Mati} je 10. novembra 2000. oti{ao na rutinsku operaci ju venau privatnu kliniku "Decedra". ^etiri dana kasni je Mati} je preminuozbog tromboemboli je plu}a.
Sudi ja Vlatko Sto janovski rekao je da Vije}e smatra da je Vukajlovi}kriv, jer je nehatno postupao i napravio propuste u radu.
Vukajlovi} je 2002. bio osu|en na godinu dana zatvora, ali je ta pre-suda ukinuta dvije godine kasni je. (B92)
. . .Policajci naplatili dug
BEOGRAD - Pripadnici Policijskog sindikata Srbi je postigli sudogovor sa rukovodstvom Ministarstva unutra{njih poslova o pre-kidu {trajka ko ji je po~eo ju~e ujutro.
Prema saop{tenju Ministarstva unutra{njih poslova, uslovi se odnosena isplatu zaostalih dnevnica i putnih tro{kova, a PSS je saop{tio da suispunjeni "svi zahtjevi postavljeni pred nadle ne instituci je".
"Sa ministrom je dogovorena isplata prvog dela zaostalih dugovanjapripadnicima polici je, formirana je komisi ja za mirno re{avanje radnihsporova, ~ime su osnovni zahtevi PSS ispunjeni", saop{tio je VeljkoMi jailovi}, predsjednik Sindikata. (B92)
. . .Dzurinda: [to pri jedatum Srbi ji
BRATISLAVA - Mikula{ Dzurinda, {ef slova~ke diplomati je,obe}ao je ju~e u Bratislavi Vuku Jeremi}u, ministru spoljnih po-slova Srbi je, da }e Slova~ka aktivno raditi na tome da Beograd {topre dobi je datum po~etka pregovora o pri jemu u Evropsku uni ju.
Obo jica su istakla i zna~aj di jaloga Beograda i Pri{tine, ali i odbili
uslovljavanje evrointegraci je kompromisima u tom di jalogu.Jeremi} je naglasio da je za mir i bezbjednost na Balkanu va`an di ja-log Beograda i Pri{tine, ali da bi bila gre{ka da se taj di jalog optere}u jenekakvim spolja{njim temama.
"Srbi ja je zainteresovana za ulazak u EU. Me|utim, ne mo`emo sebida dozvolimo takve ustupke u di jalogu sa Pri{tinom ko ji bi naru{ili us-tavni okvir", naglasio je Jeremi}. (Beta)
. . .Su|enje za zlo~in u Kle~ki
PRI[TINA - Su|enje osmorici optu`enih za ratne zlo~ine tokom1998. godine u selu Kle~ka, u op{tini Mali{evo, po~elo je ju~e uPri{tini.
Su|enje je po~elo pod strogim mjerama obezbje|enja u Okru`nomsudu. Me|u optu`enima je i Fatmir Ljimaj, potpredsjednik Demokrat-ske parti je Kosova, i poslanik Skup{tine Kosova, me|utim on se ni jepo javio u sudu po{to optu`nica protiv njega ni je potvr|ena na na~inpredvi|en Zakonom o krivi~nom postupku Kosova.
Mauricio Salustro, me|unarodni tu`ilac, je, kako prenose pri{tinski me-di ji, zatra io produ enje mjere pritvora, odnosno ku}nog pritvora za osmo-ricu optu enih. Branioci svih optu enih su se usprotivili tom zahtjevu.
Biv{i pripadnici OVK, sva osmorica uhap{ena su u martu pod sumnjomda su izvr{ili ratne zlo~ine u kampu biv{e OVK u selu Kle~ka, u op{tiniMali{evo. Optu be ih terete za ubistva, mu~enje i ugro`avanje zdravlja al-banskih i srpskih civila sa Kosova i ratnih zarobljenika. (B92)
UKRATKO
BEOGRAD - Srbi ja treba daostane vojno neutralna, a BorisTadi}, predsjednik Srbi je, i Dra-gan [utanovac, ministar odbrane,treba da ka`u da li su donijeliodluku da Srbi ja u|e u NATO,poru~ila je ju~e Demokratskastranka Srbi je.
Na konferenci ji na Brankovommostu, funkcioneri DSS-a poru~ilisu da je odr`avanje Strate{ke vojnekonferenci je NA TO-a i partnerskih
zemalja u Beogradu jasan
znak da srbijanske vlasti `ele da na"prikriven na~in ugura ju" dr`avu utaj vojni savez.
^lano vi DSS-a postavilisu veliki transparent na stari @ele-zni~ki most na ko jem pi{e "Nikad uNA TO", a konferenci ju su simboli-~no odr`ali na Brankovom mostu,da bi podsjetili na sru{ene mostoveu bombardovanju 1999. godine.
DSS }e danas odr`ati protestnuvo`nju kroz centar grada kako bipokazali da Beograd iSrbi ja "nikada ne}e bitiNA TO grad i NA TOdr`ava".
Sto ti nak pristalica SRSprotestovalo je ju~e ispred Pred sje-dni{tva u Beogradu. Oni su poku{a-li da Tadi}u proslijede protestnopismo, ali ih je polici ja u tomesprije~ila pri ~emu je do{lo do ko-{kanja i guranja izme|u demonstra-nata i `andarmeri je.
Pismo je pro~itano dok je gorje-la NA TO zastava i pjevana "Spremtese, spremte ~etnici". U pismu se,izme|u ostalog, navodi da je Tadi}"Srbi ju doveo do okupaci je i bacio jena koljena Briselu i Va{ingtonu".
"Sa lako}om si zgazio svedr avne i nacionalne interese. Odre-kao se Kosova i Metohi je. Ugrozioopstanak Republike Srpske", poru~ili
su radikali u pismu Tadi}u.Beograd }e tri dana biti doma-
}in strategijske vojne konferenci jeNA TO-a i zemalja "Partnerstva zamir", uklju~u ju}i Rusi ju i predsta-vnike 60 dr`ava.
U prijestonici Srbi je }eboraviti na~elnici general{tabovadr`ava ~lanica NA TO-a, Partner-stva za mir, Mediteranskog di jalogai Istanbulske inici jative za saradnju,kao i general Valerij Gerasimov, za-mjenik na~elnika General{taba Voj-ske Ruske Federaci je.
Vladan @ivulovi}, predsjednik Atlantskog savjeta, ka`e da su neo-zbiljne i politikantske tvrdnje da se
odr`avanjem ovog sami-ta Srbi ja priklanja NA -
TO-u i odri~e vojneneutralnosti. (Agenci je)
BEOGRAD, BUKURE[T -Polici ja je uhapsila Bombeto Paska-line Ester, suprugu savjetnika Am-basade Konga u Srbi ji, i jo{ tridr`avljanina Srbi je zbog {verca ci-garetama na grani~nom prelazuMoravica.
Prilikom hap{enja policajci su ra-zbili prozore automobila nakon {to `e-na ko ja se predstavila kao EsterPaskaline i njen voza~ srpske nacional-nosti nisu htjeli da iza|u, poziva ju}i sena diplomatski imunitet. U vozilu senalazilo 18.500 kuti ja cigareta, a tu`i-la{tvo je navelo da su u automobilu ot-krivene cigarete iz Crne Gore i da su
privedena tako|e jo{ dvo jica srpskihdr avljana iz drugog vozila.
Rumunski obavje{tajci i krimina-listi~ka polici ja ve} mjesecima pratekretanje ovih kola i, prema njihovimrije~ima, ona su u Rumuni ju iz Srbi jeulazila dva puta sedmi~no, ponekad u
pratnji diplomate iz Ambasade Kongau Beogradu.
Istrage su pokazale da je ovo ve}deseti ilegalni transport cigareta izSrbi je u Rumuni ju uz pomo} diplo-mata.
Tu`ila{tvo je saop{tilo da su bra-
~ni par Mark Marius Itela Elomba,savjetnik u Ambasadi Konga u Beo-gradu, i njegova supruga Ester Paska-line Bombeto {vercovali velikekoli~ine cigareta u Rumuni ju koriste-}i kola sa diplomatskim tablicama.(Agenci je)
TureTo je ve} desetiilegalni transportcigareta iz Srbi jeu Rumuni ju uz
pomo} diplomata
Transparent: ^lano vi DSS-a nastari @elezni~ki most posta vili
veliki transparent "Nikad uNA TO"
UO^I KONFERENCIJE NATO-aI ZEMALJA "PARTNERSTVA ZA MIR"
BANJALUKA - Analiti~ariHypo Alpe Adria banke smanji-li su prognoze ekonomskog ras-ta BiH u ovoj godini sa rani jih2,5 na dva odsto zbog {estomje-se~nog nekonstituisanja vlastina dr`avnom nivou.
Hypo banka u BiH u maj -
skom ekono mskom alma nahuprocjenju je da }e politi~ki zastojusporiti reforme usmjerene ka po-bolj{anju poslovnog okru`enja, teodlo`iti direktna strana ulaganja iinfrastrukturne pro jekte uprkosve}oj dostupnosti kreditnih sred-stava.
"Tenzi je }e se dalje pove}ava-
ti zahtjevima Me|unarodnog mo-netarnog fonda za smanjenje soci-
jalnih davanja demo bi li sanimborcima, dok }e rastu}a nezapo-slenost, deflaci ja plata i stagnaci jau kreditiranju gra|ana nastavitinegativno da uti~u na potro{nju",navodi se u publikaci ji ko ju ure-|u je Mari jana P. Mili}, glavniekonomista Hypo banke u BiH.
Sve navedeno, kako isti~u,pokazu je da je izvoz i dalje glavnipokreta~ oporavka, pri ~emu uka-zu ju da su stope rasta pozitivne,ali i dalje u prosjeku prili~no nis-ke nakon lanjskog pove}anja od28 odsto.
"^ak i ako bi rast bruto do-ma}eg proizvoda (BDP) u 2012.
godini iznosio 2,8 odsto, kratkoro-~ni rezultati osta ju ispod potenci- jalno mogu}eg rasta od 4,7 odsto iuglavnom se zasniva ju na niskomnivou u~e{}a radne snage i nezna-tnom tehnolo{kom napretku", na-pominju u Hypo banci.
Osim toga, ukoliko struktu-ralne reforme ne obezbi jede fis-
kalni prostor za javne kapitalneizdatke, tempo doprinosa akumu-liranja kapitala stvarnom rastuBDP-a }e u postkriznom periodubiti ni`i.
Analiti~ari Hypo banke pro-cjenju ju da }e industrijska proi-zvodnja u BiH u 2011. porasti za3,5 odsto, kao posljedica o`ivlja-vanja tr`i{ta zapadne Evrope i po-
tra`nje za metalima.Uprkos tome, u 2011. pro je-ktu ju pove}anje stope nezaposle-nos ti sa lanjskih 27,2 odsto na28,5 odsto, smatra ju}i da bi mo-glo do}i do "dugo na javljivanihreformi u javnom sektoru i ~ini seneizbje`nim smanjenjem bro ja za-poslenih u realnom sektoru".
Predrag KLINCOV,Sa nja ^A KA RE VI]
BANJA LUKA, DOBOJ -Radnici "@eljeznica RS" (@RS) ju~e su nastavili s obustavom
`eljezni~kog saobra}a ja uprkostome {to je Uprava preduze}apovukla disciplinske pri ja veprotiv nekoliko njihovih kolega,{to je rani je bio uslov {trajka~aza deblokadu prevoza.
Ej!sf!l up s! Sv!eoj!lbNmb!efo!Kf!mb!•b!sf!lbpkf!eb!~f!lpn!qb!oj!kb!v{b!wj!topt!uj!pe!jt!ip!ebqsf!hp!wp!sb!Wmb!ef!Sf.qvcmjlf!Tsqtlf!j!\usbk!.lb!•lph!pecp!sb!AST-sb!{np!usj!uj!np!hv!~optu
qp!lsf!ub!okb!pe!|uf!uoph{bi!ukf!wb/
"Mittal"predkolapsom
Nadmudri vanje: @eljezni~ari u generalnom {trajku sve dok ih Vlada RS ne pozo ve na razgo vore. Vlada po~etak prego vora
uslovlja va usposta vom minimalnog procesa radaProtest
J{!Tb!wf!{b!{b!lmkv•vkv!eb!kf!of!ep!.qvt!uj!wp!twb!lp!op!wp!qp!wf~bokf!usp!.|lp!wb! a jwp!u b! lb!eb! k f! t up !qbof!{b!qp!tmf!opt!uj!j{obe!56!pe!tup-qsp!tkf•ob!qmb!ub!plp!911!nb!sb!lb-epl!wj!|f!pe!331/111!{b!qp!tmf!ojijnb!nkf!tf•ob!qsj!nb!okb!ojab!pe
BANJALUKA - Savjet za pri-vatizaci ju RS raspravlja}e danas oprivatizaci ji Fabrike duvana Ba-njaluka, a o~eku je se da }e razma-trati i zahtjev za raskid ugovora okupoproda ji dr`avnog kapitala utom preduze}u ko ji su uputili iz
Udru`enja malih akcionara.U zahtjevu ko ji su poslali Ale-ksandru D`ombi}u, premi jeru RS,kao predsjedniku Savjeta, tra`i seda Savjet {to ozbiljni je sagleda situ-aci ju u Fabrici duvana Banjaluka ida na osnovu stvarnog stanja u pre-duze}u premi jer raskine ugovor oproda ji dr`avnog kapitala na {tetukupca "Antoni} trejd".
U zahtjevu se zaklju~uje da od-govornost za stanje u Fabrici duva-na snosi kupac dr`avnog kapitala,zbog ~ega Udru`enje tra`i da se te-meljno ispita njegovo poslovanjekako u Fabrici duvana, tako i poslo-vanje firmi "Antoni} trejd" i "Cen-tro tabak".
Gubitak u poslovanju Fabrikeduvana na dan 31. decembra 2010.
godine prema{u je vri jednost kapita-la preduze}a za 3.156.400 KM, a do
danas je taj gubitak ve}i za vi{e odmilion KM. Nezavisni revizor u iz-vje{ta ju skre}e pa`nju da zbog togaFabrici duvana Banjaluka po Zako-nu o privrednim dru{tvima pri jeti
postupak otvaranja likvidaci je.Udru`enje malih akcionara pod-
sje}a da je u vi{e navrata upozorava-lo da kupac dr`avnog kapitala "na-mjerno, nesavjesnim poslovanjem na{tetu fabrike, ~iji je samo jedan pri-mjer izvoz cigareta po ci jeni duplo
manjoj od ci jene ko{tanja cigareta,vodi preduze}e u propast". (Srna)
nomskog rasta BiH
BANJALUKA - Ministarstvo
finansi ja RS objavilo je ju~e javnipoziv za drugu aukci ju trezorskihzapisa RS na Banjalu~koj berzi uplaniranom iznosu emisi je od 29miliona KM ko ja je zakazana za20. jun.
Nominalna vri jednost trezor-skog zapisa iznosi 10.000 KM sarokom dospije}a od devet mjeseci.
RS je prvu aukci ju trezorskihzapisa, potpuno novog finansijskoginstrumenta na tr`i{tu BiH, odr`ala11. ma ja sa realizovanim iznosomemisi je od 36 miliona KM. Za au-
kci ju je vladao izuzetno veliki inte-
res, {to potvr|u je da je ukupaniznos pristiglih ponuda iznosio 83,9miliona KM.
To je rezultiralo da je jedinstve-na ravno te`na ci jena dostigla98,774 odsto od nominalne vri je-dnosti, {to predstavlja kamatnu sto-pu od 2,4757 odsto sa ko jom su uMinistarstvu finansi ja RS bili izuze-tno zadovoljni.
"S obzirom na to da su institu-cionalni investitori pokazali velikuzainteresovanost za ovaj vid ulaga-nja, jasno je da je RS u{la u jedan
veoma zna~a jan pro jekat razvo jatr`i{ta novca ko ji treba da osigurada se kratkoro~ni nesklad izme|uprihoda i rashoda u bud`etu RS fi-nansira vi{kovima kapitala na do-ma}em finansijskom tr`i{tu, ~imese smanju je zadu`ivanje prema stra-nim finansijskim instituci jama", is-
takli su u Ministarstvu finansi ja.Trezorski zapisi emitu ju se poodluci Narodne skup{tine RS okratkoro~nom zadu`ivanju RS. Potoj odluci zadu`ivanje emisi jom tre-zorskih zapisa ne smi je pre}i iznosod pet odsto godi{njih bud`etskihprihoda RS, {to zna~i da maksima-lan iznos emitovane glavnice i ka-mate zadu`ivanja u toku 2011.iznosi 65 miliona KM.
Maksimalna kamatna stopa ut-vr|ena je kao relevantni Euriborplus 4,25 odsto.
LIVNO - U Livnu }e biti
otvoren centar za pru`anje po-mo}i u zapo{ljavanju, prvenstve-no mladih, ko ji ~ine ve}inunezaposlene populaci je u toj op-{tini.
Op{tinsko vi je}e Livna dalo jesaglasnost na~elniku op{tine zaobnovu objekta u blizini zgradeop{tine u ko jem }e biti smje{ten
centar, potvr|eno je iz op{tinske
uprave.Luka ^elan, na~elnik op{tine,rekao je novinarima da }e pro jekatuskoro biti realizovan u saradnji sRazvojnim programom UN (UN-DP) i Zavodom za zapo{ljavanjeLivanjskog kantona, {to }e sigurnopomo}i da mladi lak{e do|u do po-sla i doprini jeti ubla`avanju proble-
ma nezaposlenosti u op{tini.
Navode}i da je otvaranjem po-tpuno obnovljene zgrade op{tine 23.aprila op{tinska administraci ja na-pokon dobila optimalne uslove zarad, elan je podsjetio da je u pro je-kat, ~ija je realizaci ja tra jala tri go-dine, ulo`eno oko 2,5 miliona KM,te da je ve}inu novca izdvo jila op-{tina iz vlastitog bud`eta. (Srna)
mah, a ~ekala je {esti dan, takoza nas vi{e nema povratka na-
d", isti~e Kuzmi}.On je istakao da }e `eljezni-
ri ostati u generalnom {trajkue dok ih Vlada RS ne pozove nazgovore. U Vladi, pak, po~etakegovora uslovljava ju usposta-m minimalnog procesa rada.
"^la no vi [trajka ~kogbora su u Banjaluci i spremnina poziv Vlade za pet minuta
}i i pregovarati. U Vladi, me|u-m, ho}e da mi pri je toga uspos-vimo minimalan proces rada,ji po njihovom re`imu podrazu-jeva saobra}anje 70 odsto vo-va. Na takav na~in bismo mogliajkovati dvi je godine, a na{ihtjevi ne bi bili rije{eni", smatrauzmi}.
Do zaklju~enja ovog bro jaNezavisnih", nisu bili otpo~eli
zgovori izme|u predstavnikaajka~a i zvani~nika Vlade RS.Vi{e stotina `eljezni~ara je ju-
, pri je odluke rukovodstva @RSpovu~e disciplinske pri jave
otiv nekoliko radnika, blokiralopravnu zgradu preduze}a u Do-
bo ju. Okupljeni radnici ogla{avalisu se pi{taljkama i uzvikivali "lo-povi, lopovi" i "iza|ite napolje".
"Evo, koliko ima ljudi, svi ra-dnici su nas podr`ali, krenuli smoza jedno i tra`imo svo ja prava.Tra`imo pravo na `ivot, ni{ta dru-go", rekao je ma{inovo|a @eljkoSimi}.
Generalni direktor @RS Dra-gan Savanovi} rekao je da protivotpravnika vozova @eljka Simi}a
ni je pokrenut disciplinski postu-pak na osnovu pri jave o nepo{to-vanju minimuma procesa rada. On
je rekao da ni je upoznat sa drugimpri javama i da u Direkci ju @RSni je do sada stigla ni jedna drugadisciplinska pri java.
Vlada RS je rani je saop{tilada je spremna da otpo~ne prego-vo re sa [trajka~kim odboro mukoliko uspostave minimum pro-cesa rada.
"Odmah po uspostav lja njuminimalnog procesa rada u `elje-zni~kom saobra}a ju voljni smopo~eti pregovore u ko jima bismoanalizirali stepen izvr{enosti pre-uzetih obaveza iz sporazuma od15. februara i iznala`enju najbo-ljeg rje{enja na funkcionisanju `e-lje zni~kog saobra }a ja u @RS",naveo je Aleksandar D`ombi},premi jer RS, u dopisu [trajka-~kom odboru.
Svih {est sindikata @RSstupilo je 3. juna u {trajk nakon {to
je Uprava preduze}a prekr{ila spo-razum od 15. februara o dinamiciisplate zaostalih primanja. Radnici@RS, pored neispla}ene tri plate i
jednog toplog obroka u ovoj godi-ni, te regresa za 2009. i 2010, tra`ei utvr|ivanje odgovornosti za te-{ko stanje u tom preduze}u.
[trajka~ki odbor @RS rani je je na javio da }e danas organizova-ti proteste u Banjaluci.
Li vno poma`e nezaposlenima
OM PRU@NOG SAOBRA]AJA
u vozo ve
RS emitu je drugu
emisi ju zapisaQp!mj!uj!•lb!qsf!qv!db!wb!okb!qp!wp!epn!|usbk!lb!sb!eoj!lb!AST!obt!ubw!mkf!ob!tv!kv!•f-!vhmb!wopn!ob!sf!mb!dj!kj
CIRIH - [vajcarska reosigura-va ju}a grupaci ja "Swiss Re" po-slo vala je s gubit kom uproteklom tromjese~ju, pod pri-tiskom potra`ivanja povezanihsa {tetama od razornih potresa u
Japanu i Novom Zelandu.Kompani ja sa sjedi{tem u Cirihu
izvi jestila je da je u prva tri mjesecaove godine poslovala s neto gubit-kom od 665 miliona dolara, dok jegodinu rani je zabilje`ila profit od158 miliona dolara.
Ri je~ je o drugom uzastopnomkvartalnom gubitku kompani je.
Me|utim, "Bloombergovi" anali-ti~ari u prosjeku su prognozirali
znatno ve}i gubitak u prvom tro-mjese~ju, u visini 1,03 mili jardedolara.
"Swiss Re" je druga po veli~inisvjetska reosigurava ju}a kompani-
ja. Kompani ja sa sjedi{tem u Ciri-hu osnovana je 1863. godine, adanas poslu je u vi{e od 25 zemaljasvijeta.
U "Swis Re" je 2009. godine Vo-ren Bafet investirao 2,6 mili jardidolara u sklopu plana dizanja di-oni~kog kapitala za "Swiss Reinsu-rance Co". "Berkshire Hathaway"ve} posjedu je udio od tri odsto i sapravom da posjedu je vi{e od 20 od-sto. (Agenci je)
Ekonomija
ASTANA - Kina o~eku je da}e uskoro posti}i nove energetskesporazume sa biv{im centralnoso-vjetskim republikama, {to bi imalo
veliki zna~aj za energetsku stabil-nost najmnogoljudni je zemlje.Hu \intao, predsjednik Kine,
sastao se ju~e u Astani sa Nursulta-nom Nazarba jevom, predsjednikomKazahstana, na po~etku turne je pobiv{im centralnoazijskim sovjetskimrepublikama, ko ja }e, kako se nada juu Pekingu, rezultirati postizanjem tihenergetskih sporazuma.
Predsjednik Hu }e na-rednih nedjelju dana u~estvovati naregionalnom samitu u glavnom graduKazahstana, Astani, posjetiti Rusi juradi razgovora s liderima te zemlje iu~e{}a na jednom ekonomskom fo-rumu i turne ju okon~ati u Ukra jini,
prenijela je francuska novinska agen-ci ja AFP.
U Kazahstanu }e Hu nasto jati daunaprijedi odnose Kine, velikog po-
tro{a~a energenata, sa tom naf tombogatom zemljom u centralnoj Azi ji,u ~iju je ekonomi ju Peking ve} uliomili jarde dolara investici ja.
Predsjednik Kine }e u srijeduu~estvovati na samitu [angajske or-ganizaci je za saradnju (SCO), regi-onalne bezbjednosne grupaci je ko jase smatra rivalom zapadnom vojno-politi~kom savezu NA TO, na ko jem}e prisustvovati i predsjednici Rusi jei Irana, Dmitrij Medvedev i Mahmud
Ahmadined`ad.Hu se nada da }e njegova posje-
ta Rusi ji rezultirati potpisivanjem ve-likog sporazuma sa tamo{njimdr avnim energetskim d`inom "Gaz-
prom" o isporukama prirodnog gasaiz zapadnog Sibira u Kinu u sljede}ih30 godina.
Kina, najmnogoljudni ja ze-mlja na svijetu, i Ruska Federaci ja,na jprostrani ja na Zemlji, pro{le godi-ne ve} su potpisale o tim isporukamapo~etni sporazum ko ji }e biti od pre-
lpn!qb!oj!kb!nb!tlmp!qjpof!pc!bwf!{v!kv!~j!tqp!sb!.{vn!ob!uf!nf!mkv!lp!kfh~f! o kf !hp!wb! l sp !woblpn!qb!oj!kb!#Tqzlfs#!ep!.cj!uj!gj!obo!tjk!tlv!jokf!ldj!kvpe!vlv!qop!356!nj!mj!pobfw!sb/!Lb!lp!tf!ob!wp!ejplp!247!nj!mj!pob!fwsb!~fvmp!aj!uj!lpn!qb!oj!kb!#[if!kj!.boh!Zpvo!hnbo!Mp!uvt
Bvup!np!cj!mf!Dp#/
O~eki vanja: Kineski predsjednikse nada da }e njego va posjetaRusi ji rezultirati potpisi vanjemsporazuma sa "Gazpromom" oisporukama gasa iz Sibira u Kinu
DETRO IT - Kompani jaFord" planira da utrostru~ioizvodnju hibrida i elek tri~nihzila sa uti~nicom do 2013. godi-u Sjevernoj Americi na vi{e od0.000 modela, u nasto janju daja~a prisustvo u segmentu najem dominira japan ska
Toyota" i priprema ju}i se zapunjavanje novih pravila ener-tske efikasnosti.
"Ford", drugi najve}i ameri~ki
oizvo|a~ automobila, planira dave}a proizvodnju hibridnog va-na c-maks i elektri~nog modelauti~nicom za direktno napa janjeu jom c-mak enerd`i", izjavio jeim Ferli direktor marketinga ovempani je.
"Ford" }e po~eti da proizvodizilo tipa vagon sa pet sjedi{ta
2012. godini u Sjedinjenim Ame-ri~kim Dr`avama, gdje ne `eli daproda je samo jednu benzinsku ver-zi ju.
Direktor Ferli je naglasio da }ekompani ja izdvo jiti 135 miliona do-lara i zaposliti 220 novih radnika utri pogona u saveznoj dr`aviMi~igen u za proizvodnju elek-tri~nih vozila.
"Ford" priprema elektri~nu ver-
zi ju kamioneta tranzit konekt i ovegodine }e po~eti da proizvodi kom-paktni fokus na bateri je.
Kompani ja, tako|e, razvi jamodele na elektri~ni pogon zbogsve ve}ih zahtjeva da bude smanje-na potro{nja goriva u SAD.
Alan Malali, izvr{ni direktor"Forda", uspio je da o`ivi rad i pro-da ju kompani je fokusira ju}i proi-zvodnju na energetski efikasnemodele i {ire}i lini ju manjih auto-
mobila kao {to su fokus i manjekompaktno vozilo fi jesta.Kao jedini veliki ameri~ki proi-
zvo|a~ kola ko ji je izbjegao bankrotbez pomo}i federalne vlade, "Ford"
je u posljednje dvije godine zaradio9,28 mili jardi dolara, poslije 30,1mili jarde dolara gubitaka od 2006.do 2008. (Agenci je)
mnog zna~aja za "Gazpromov" ciljmanjenja zavisnosti njegovih ispo-ka evropskim potro{a~ima.
Zvani~nici se nada ju da }e tajorazum biti potpisan na ovonedje-om Ekonomskom forumu u Sanktterburgu, na ko jem }e Hu biti~asni gost.
Hu }e u Ukra jini, ko ja se smatrasiroma{nom energentima u pore|enjusa Kazahstanom i Rusi jom, nasto jatida pove}a uticaj Kine u jo{ jednojbiv{oj sovjetskoj republici od strate-{kog zna~aja. Ina~e, kazahstanski ru-darski d`in "Kazahmis" potpisaosporazum sa Kineskom razvojnom
bankom za dobi janje 1,5 mili jardi do-lara vrijednog kredita, namijenjenograzvo ju rudnika bakra "Aktogaj" naistoku zemlje, prenijela je agenci ja In-terfaks-Kazahstan.
Za jam, ko ji }e biti pu-{ten do kra ja 2011, omogu}i}e "Ka-zahmisu", 10. po veli~ini kompani ji usektoru bakra na svijetu, da razvi jeveliko nalazi{te tog metala bez pro-da je 49 odsto rezervi bakra u "Akto-
ga ju" kineskoj grupaci ji "\in~uan",najve}em kineskom proizvo|a~u ni-kla i tre}em po veli~ini proizvo|a~ubakra. Procjenju je se da "Aktogaj"posjedu je rezerve od pet miliona tonabakra i da }e biti potrebno oko dvijemili jarde dolara investici ja za pokre-tanje godi{nje proizvodnje od100.000 tona koncentrata bakra od2015. godine.
"Kazahmis" je 2009. ve} dobioza jam od 2,7 mili jardi dolara od "Ki-neske razvojne banke", od ~ega }eoko dvije mili jarde dolara biti upo-trijebljeno za razvoj drugog velikogkazahstanskog nalazi{ta bakra, "Bo-z{akol".
Saudi jci oborilicijenu nafte
NJUJORK, LONDON - Cije-ne sirove naf te ju~e su u Azi jioslabile na blizu 99 dolara za ba-rel, pove}av{i velike gubitke odpetka poslije izvje{ta ja da Sa-
udijska Arabi ja planira da pove-}a proizvodnju te sirovine.Naf ta za ori jentacionu isporuku
u julu je u elektronskom poslo-vanju na Nju jor{kom merkantil-nom tr`i{tu bila u padu 29 centi iugovarana je po 99 dolara za ba-rel. U Londonu na tr`i{tu ICEnaf ta marke brent za isti terminisporuke oslabila je 22 centa, na118,56 dolara za barel, prenijela
je agenci ja AP. (Agenci je)
U Srbi ji malokoriste kartice
BEOGRAD - U Srbi ji je emi-tovano oko {est miliona platnihkartica, ali obim njihove primjenene mo`e biti zadovoljavaju}i,konstatovano je na savjetovanju"Platne kartice 2011", odr anomu Beogradu.
Na tradicionalnom skupu izda-va~a i korisnika platnih kartica uSrbi ji navedeno je i da je po bro juobavljenih transakci ja Srbi ja me-|u posljednjima u Evropi. Razlo-zi su opada ju}a kupovna mo}gra|ana, visoke cijene i povreme-ni nedostatak po jedinih artikala.
Primje na platnih kartica, me|u-tim, u velikoj mjeri doprinosi efi-kasni jem i ekonomi~ni jemposlovanju i smanjenju "siveekonomi je".
Amerikancimase "topi" imo vina
NJU JORK - Na kra ju prvogtromjese~ja ove godine Ameri-kanci su raspolagali sa 7,7 biliona
dolara manje nego pri je ~etiri go-dine, odnosno {est mjeseci pri jenego {to je po~elo ono {to sa dru-ge strane Atlantskog okeana ~estozovu "velikom recesi jom".
Najnovi ji podaci Feda pokazali suda je ukupna vri jednost imovineameri~kih doma}instava na kra juprvog kvartala iznosila 58,1 biliondolara, dok je na svom vrhuncu, na-kon prva tri mjeseca 2007. godinebila vri jedna 65,8 biliona dolara. Ali, nisu sve vi jesti lo{e. Imovi-
na Amerikanaca ipak vri jedi 8,7biliona dolara vi{e nego u najgo-rim danima recesi je, na kra juprvog tromjese~ja 2009. pala je
sve do 49,4 biliona dolara, pi{e"CNNMoney".
Fedove brojke, osim {to pokazu jusasvim razli~itu sliku ameri~kogoporavka od nekih drugih podataka,na primjer bruto nacionalnog proi-zvoda, ko ji je nadoknadio sve izgu-bljeno tokom recesi je, otkriva ju irazlog za{to se najve}a svjetska eko-nomi ja ne oporavlja onoliko brzokoliko bi mnogi `eljeli. (Agenci je)
Rast"Ford" pripremaelektri~nu
verzi jukamionetatranzit
Vri jednostImo vina
ameri~kihdoma}insta vaiznosila 58,1bilion dolara
PolitikaHu }e nasto jatida unaprijediodnose Kine saKazahstanom
Nagradu za najbolju predsta-vu na ovogodi{njem Teatarfestu "Petar Ko~i}" u Ba-njaluci ravnopravno su po-
di jelile "Radni~ka hronika"Narodnog pozori{ta RS i "Banovi}
Strahinja" Narodnog pozori{ta Subo-tica.Banjalu~ki i suboti~ki ansambl
su dobili statuetu "Petar Ko~i}" na si-no}njoj ceremoni ji dodjele nagrada uNarodnom pozori{tu u Banjaluci.
@iri ju su se kao najzna~ajni jenamentule ove dvi je predstave sa"svo jim odva nim su~eljavanjem, snajkrupni jim eti~kim pitanjima i svo-
jom promi{ljenom scenskom artiku-laci jom".
U drami "Banovi} Strahinja" je-
dan konkretni srpski plemi} suprot-stavlja se neprisutnoj, ali neopozivojsvemo}i Jugovi}a Majke, smatra ju}ida je on jedino pozvan da odlu~u je osvo jim postupcima. Ovaj individu-
alisti~ki bunt protiv autoriteta do`ivio je u na{em vremenu, u ko je je re iserUrban Andra{ postavio ovu pri~u,svoj puni odjek. Predstava je izazvalapodi jeljena mi{ljenja publike. Dok su
jedni bili odu{evljeni kako se re`iserdosjetio da pri~u smjesti u dana{njevri jeme, drugi su zamjerali izbor kos-tima, kao i to da odre|ene scene po-malo bezobrazno asocira ju na nekestvari.
Sli~nu pozadinsku pri~u ima ipredstava "Radni~ka hronika", ko jagovori o jednom radniku i njegovojporodici. Tekst i predstava da ju pre-sjek stanja u tranzicionom dru{tvu uposljednje dvi je deceni je i ima an-ga`ovani karakter.
"Ko~i}e vu knjigu" zanajbolji dramski tekst na festivalu do-bio je Goran Petrovi} za tekst "Mati-ca", komad ko ji je u Banjaluci izveobeogradski "Atelje 212".
"Iako ima izvjesnih dramatur-{kih nedostataka, drama Gorana Pe-trovi}a ostvaru je toplu i ljudskukomunikaci ju sa uzbu|enim gledali-{tem, kroz veristi~ki prikaz `ivota
ljudi ko je je nesta janje jedne zemljegurnulo na marginu dru{tvenog `ivo-ta, u 'podrum sje}anja' i 'razo~are-nja'", saop{tenje je iri ja.
Gluma~ka nagrada "Ja-zavac u d`aku" je podi jeljena ravno-pravno na pet glumaca za njihovanajbolja ostvarenja. Ovu statuetu suosvo jili Petar Kralj za ulogu Andri jeGavrovi}a u predstavi "Matica", Kre-{imir Miki} za tri uloge u predstavi
"Balon", Branko Jankovi} i SandraLjubo jevi} za uloge u predstavi "Ra-dni~ka hronika" i Milo{ Samolov zauloge u predstavi "Sedam i po".
@iri ovogodi{njeg festivala jebio u sastavu Slavko Milanovi},predsjednik, i ~lanovi \ur|a Te{i} iMladen [ukalo. Na festivalu, ko ji jetra jao od 7. do 13. juna, prikazano je{est predstava. Na ovogodi{njem fes-tivalu, po mi{ljenju `iri ja, prikazan jepresjek razli~itih tendenci ja karakte-risti~nih za sada{nji pozori{ni trenu-tak, od povratka literarnom teatru,gdje se glumci i re`i ja podre|u ju in-terpretaci ji dramskog teksta, prekopoku{a ja da se pozori{no djelo -predstava u potpunosti obliku je glu-ma~kim izra`ajnim sredstvima, doradikalnog postdramskog poigrava-
nja svim komponentama pozori{nog~ina, uklju~u ju}i publiku."Pozori{ta se nisu samodovoljno
bavila isklju~ivo autopoeti~kim istra-`ivanjima, nego su postavljala bitnaeti~ka pitanja, u najboljoj tradici ji an-ga`ovanog, pa i politi~kog teatra",konstatu je `iri i doda je da se ovoopredjeljenje najsna ni je manifesto-valo u igri samosvjesnih glumaca ko-
ji prihvata ju pozici ju koautora ure iserskom konceptu otvorenom zaaktivnu komunikaci ju sa publikom.
Prvo ve~e je prikazana"Matica" Gorana Petrovi}a u re`i jiRahima Burhana i izvo|enju "Ate-ljea 212" iz Beograda, zatim su Te-atar "Exit" i "Teatar 2000" izZagreba izveli "Balon" Mate Mati{i-}a, u re`i ji Mislava Bre~i}a, a tre}eve~e izvedena je predstava "Banovi}Strahinja" Borislava Mihajlovi}aMihiza, u re`i ji Urbana Andra{a iizvo|enju Narodnog pozori{ta Subo-tica. Banjalu~ka predstava "Radni-
1814.6.2011.Scena
D. PA VLO VI]
Prvi dio filma "Montevideo,Bog te video" vidjelo je vi{e odpola miliona ljudi, a snimanjedrugog di jela po~inje ovih danana Tenerifi.
Posli je obimnih produkcijskihpriprema, drugi film o u~e{}u repre-zentaci je Kraljevine Jugoslavi je naPrvom svjetskom prvenstvu 1930.godine po~inje da se snima na Tene-rifi, a ekipa filma }e na ovoj lokaci jiprovesti oko ~etiri nedjelje "o`ivlja-va ju}i" ono {to se desilo na uzbu-dljivom putovanju.
Radnja drugog filma prati fu-dbalere na njihovom prekookean-skom putovanju od marseljskeluke do Montevidea, kao i u~e{}ereprezentativaca na prvom Mun-di jalu, gdje su osvo jili tre}e mjes-to. Scene putovanja fudbalera doglavnog grada Urugva ja su kra jempro{le godine snimljene u sceno-grafi ji posebno konstruisanog bro-da u Barandi. Brod povr{ine oko1.000 metara kvadratnih je kon-struisan na tri nivoa i u filmu
predstavlja po{tanski brod "Flori-da".
Ambi jent Tenerifa, ko ji, kakoprodukcijska ku}a "Intermedia Ne-twork" navodi, ambi jentom odgovaraMontevideu, poslu i}e za snimanjescena utakmica i svega {to se de{ava-lo van broda ko ji je reprezentativcedovezao do Ju`ne Amerike.
I drugi dio }e re`irati DraganBjelogrli}, a fudbalere }e igrati istaekipa mladih glumaca: Milo{ Biko-vi} (Tirke), Petar Strugar (Mo{a),
Viktor Savi} (Milutinac), Andri jaKuzmanovi} (Jak{i}), Aleksandar
Rado ji~i} (Balerina) i drugi. U fil-mu ne}e biti Nine Jankovi} (Valeri-
ja), a zvi jezdama filma pridru`i}e sei mladi glumac Ivan Zeki} u ulozipoznatog fudbalera Ivice Beka.
Kao jedan od ozbiljnih kandi-data za epizodnu ulogu u drugomdi jelu se spominjao i srbi janski te-niski as Novak \okovi}. Pri~alo seda je Nole pristao nakon utakmiceko ju je odigrao sa glumcima ovogfilma, ali ipak, ove tvrdnje nikadanisu potvr|ene.
Dar jana Mihajlovi}a, a u izvo|enjuNarodnog pozori{ta RS, pozori{ta"Atelje 212" iz Beograda i novo-sadskog pozori{ta "Ujvideki Sin-haz", u Narodnom pozori{tu RS uBanjaluci zavr{en je takmi~arskidio Teatar festa "Petar Ko~i}2011".
Sjajna gluma~ka ekipa oku-pljena iz tri pozori{ta odli~no jeodigrala predstavu ko ju je mnogo-brojna publika nagradila aplauzomi ovaci jama.
Tekst: "Ko~i}e vu knjigu"za najbolji dramski tekst nafesti valu dobio je GoranPetro vi} za tekst "Matica"
Srpska glumica Katarina Radi-vo jevi} u vezi je s proslavljenim ho-livudskim kolegom Benisiom delTorom.
Njih dvo je upoznali su se pri jedvi je godine, kada je ona glumila upredstavi "In Painkillers" na Bro-dve ju, ali su tada samo razmi jenilikontakte.
"Katarina i Benisio su se zbli`ilipri je nekoliko mjeseci, prilikom sni-manja jednog filma u Londonu. Ona
zbog njega ~esto pu-tu je u Ameri-
ku, pa je
o t -k a -z a l a
dalji anga`man u hrvatskoj seri ji'Najbolje godine'. On je dijelom pre-uzeo brigu o njenoj kari jeri tako {to
ju je ubacio u dobru agenci ju, ko ja bitrebalo da joj prona|e neku zna~ajnuulogu", otkriva neimenovani izvor.
"Katarina je u Americi i, molimvas, nemojte mene to da pitate, ja ni{tane znam", ljubazno je odgovorila napitanje o eventualnoj vezi dvo je glu-maca Katarinina sestra Jasna, po{to seRadivo jevi}eva ni je javljala na mobil-ni telefon.
Pri je tri mjeseca je objavljeno da je Kimberli, k}erka Roda Stjuarta, tru-dna, a da je otac djeteta Del Toro. Ovu
vi jest potvrdio je i glu-m~ev PR mena-d`er, ko ji je dodaoda vjen~anja ne}ebiti, te da budu}i
roditelji nisu za- jedno.
U vezi KatarinaRadi vo je vi} i
Benisio del Toro
Jasmina Palavra - DJ Jaca, Adnan Banji} - DJ Albino i Elve-din Mu jagi} - D.F.K. prvi su fina-listi muzi~kog rialiti {oua "DJTalent Show - Master of Cere-mony", ko ji se prikazu je na Tele-vizi ji Pink BH.
Njih je u nedjelju, prve polufi-nalne ve~eri, nakon dva predstavlja-nja, izabrao stru~ni `iri, ko ji ~inemuzi~ar Vladimir Podani, kompozi-tor Dino Re{idbegovi}, te JasminFerovi} Fera, jedan od osniva~a bh.elektronske muzi~ke scene.
Me|u polufinalistima ko ji suse borili za novi korak ka nagradi itituli najboljeg DJ-a BiH bili su:
Jasmina Palavra - DJ Jaca, Jasmin[ahinagi}, DJ Duo (Nenad Vidovi}
& Marko Luki}), Slavica ^ule, Adnan Banji} - DJ Albino i ElvedinMu jagi} - D.F.K.
Svi polufinalisti imali su dvanastupa - revi jalni u tra janju odosam minuta, gdje su mogli mi-ksati muziku po sopstvenom izbo-ru, i takmi~arski u tra janju od {estminuta.
U bekstejd`u su izvla~ili neo-zna~ene CD-ove s muzikom ko ju je
`iri spremio za njih i s ko jom su po-kazali kako se ko snalazi u razli~i-tim pravcima elektronske muzike,{to je na kra ju presudilo u odluci kood njih prolazi u finale.
Druga polufinalna emisi ja bi}eodr`ana 19. juna, a nastupa ju polu-finalisti: Tibor Kljaki}, Dra`en Zi-monji}, Mirza La~evi}, DinoDizdarevi}, Edin Gazi} i Darko Po-letan. Ovaj rialiti, prvi u svi jetu, in-teraktivni ji je od ostalih zato {topru`a mogu}nost publici da zaple{eve} od prvog DJ ritma, tako da niu~esnicima ni publici zabave ne ne-dosta je.
Voditeljski par ~ine Nina Hulu-si} i Dani jel Daki}.
B.L.
"DJ Talent Show"dobio prve finaliste
Laura Ziskin, proslavljena ho-livudska producentkinja, ko ja je za-slu na za ekranizaci ju filmskog hita"Spiderman", preminula je u nedje-lju u 61. godini, u svom domu uLos An|elesu, nakon dugogodi{njeborbe s rakom dojke.
Jedan od filmova na ko jima jeradila je i megapopularna romanti-~na komedi ja "Zgodna `ena" saD`uli jom Roberts i Ri~ardom Gi-rom u glavnim ulogama, te brutalnadrama "Fight Club", u ko joj glumeBred Pit i Edvard Norton.
Osim filmova, producirala jeprenos dodjele "Oscara" u dva na-vrata i osta}e zapam}ena kao prva`ena ko ja je samostalno odradila taj
veliki posao. Bila je i jedan od dire-ktora kompani je "Fox".
Najve}u slavu doni jela joj jetrilogi ja "Spiderman". Kari jeru jezapo~ela kao li~ni asistent, a igranefilmove je po~ela snimati sredinomosamdesetih godina pro{log vi jeka.Rak joj je di jagnosticiran 2004. go-dine.
Preminula Laura Ziskin
Dodjele "Oscara"Osim filmo va,producirala jeprenos dodjele"Oscara" u dvana vrata
Polufinale
Drugapolufinalnaemisi ja bi}eodr`ana 19. juna
SusretGlumci su sezbli`ili pri jenekoliko mjeseci,prilikomsnimanja
jednog filmau Londonu
ela "Monte videa"
ena iz prvog di jela filma o fudbalerima i Svjetskom prvenstvu 1930. godine
~ka hronika" Petra Mihajlovi}a, u re-`i ji Ane \or|evi}, izvedena je ~et-vrto ve~e, a dan kasni je "@ivot utesnim cipelama" Du{ana Kova~evi-}a, u re`i ji Du{ana Kova~evi}a iizvo|enju "Zvezdara teatra" iz Beo-grada. Pretposljednje ve~e je izvede-na predstava "Sedam i po"Miroslava Mom~ilovi}a, u re`i ji Da-ri jana Mihajlovi}a i izvo|enju Naro-dnog pozori{ta RS, "Ateljea 212" iNovosadskog pozori{ta.
Na ovogodi{njem Teatar festu"Petar Ko~i}", ko ji je zavr{io sino},predstavu "Otelo" u ~ast pobjednikaizveli su ~lanovi "Bitef teatra" i Gra-da teatra Budva.
Generalni pokrovitelji ovogodi{-njeg festivala su bili Ministarstvoprosvjete i kulture u Vladi RS i gradBanjaluka, a medijski pokrovitelj RTRS, dok je posebnu podr{ku pru`iloMinistarstvo kulture, informisanja iinformacionog dru{tva RS.
bludama za krajRi je~ je o pri~i o sedam smr-
h biblijskih gri jehova, smje{te-
j u glavne gradove i pokra jinuv{e Jugoslavi je: Beograd, Sko-e, Zagreb, Sara jevo, Novi Sad,ubljanu i Podgoricu. Svaki tajad nosi posebnu pri~u sa pose-im junacima ko ji su suo~eni sakim od gri jehova.
Reditelj Mihajlovi} kazao jepredstava nosi potresnu i po-
~nu pri~u o na{im mitomani ja-a i karakterima.
"To je, u stvari, pri~a o zablu-ma i predrasudama svih nas
ko ji smo na ovaj ili onaj na~in bilii ostali dio i danas nostalgi~ne 'od
Vardara do Triglava' sintagme.Ova pri~a je i pravljena u smisluda poka`e koliko se u posljednjihdvadesetak godina radilo na tomeda se mi kao sredine odvo jimo je-dni od drugih, i kulturno i eko-nomski. Zato smo i `eljeli da upredstavi spo jimo sve ono {to nas
je posljednjih godina rastavljalo inapravimo neko novo vi|enje isagledavanje situaci je", kazao jeMihajlovi}.
Na otvaranju Festivala "Cine-ma city" 18. juna u Novom Sa-du, glumcu Velimiru - Bati@ivo jinovi}u bi}e uru~ena na-grada "Ibis" za `ivotno djelo, atokom festivala }e biti prikazana
retrospektiva njegovih filmova.Nagradu "Ibis" za doprinos ki-nematografi ji @ivo jinovi}u }euru~iti direktor Festivala "Cine-ma city" Milo{ Ignjatovi}.
Prve ve~eri festivala novosad-ska publika }e imati priliku dapogleda kultni film "Valter braniSara jevo" Hajrudina Krvavca, uko jem je @ivo jinovi} ostvario je-dnu od svo jih najprepoznatljivi-
jih uloga.Na festivalu, ko ji }e tra jati
do 25. juna, u okviru oma`aBati @ivo jinovi}u, bi}e prika-zani i filmovi "Tri" Aleksan-dra Petrovi}a, "I Bog stvorikafansku peva~icu" Jovana @i-vanovi}a, "U raljama `ivota"Rajka Grli}a i "Bitka na Nere-
tvi" Veljka Bula ji}a.Festival "Cinema city" svakegodine prikazu je ostvarenja zna -~ajnih filmskih autora ko ji suobilje`ili razvoj inostrane i sr-pske kinemato grafi je. Ove godi -ne je odlu~eno da oma` budeposve}en @ivo jinovi}u.
Predstavnici Ministarstva pros-vjete i kulture RS i banjalu~kogpreduze}a "PC Max" uru~ili su
ju~e donaci ju od pet ra~unara Ar-hivu RS, u okviru pomo}i digitali-zaci je toj ustanovi.
Irena Soldat-Vu janovi}, pomo}nikministra prosvjete i kulture RS, rekla
je da je to humana akci ja, jer }e ~etiriposto je}a ra~unara Arhiva biti dodi-
jeljena odli~nim u~enicima banjalu-~kih osnovnih {kola.
Ona je zahvalila kompani ji "PCMax" za tu donaci ju, doda ju}i da Ar-hiv, kao republi~ka upravna organi-zaci ja, ima veliki zna~aj zaMinistarstvo, te da }e novim tehnolo-gi jama pobolj{ati djelatnost.
Du{an Popovi}, direktor ArhivaRS, rekao je da je proces digitalizaci-
je te instituci je jo{ u povo ju i da njenabanjalu~ka centrala ima potrebu za
jo{ 10 ra~unara da bi jo{ kvalitetni jeopslu ivala gra|ane i ustanove RS.
"U ovom momentu za rad na nivouevropskih arhiva potrebno nam jeoko 420.000 KM, a problem nampredstavlja nedovoljan broj depoa",naglasio je Popovi}.
Prema njegovim ri je~ima, Arhivima potrebu i za ve}im bro jem ra-dnika, s obzirom na to da posto je}iopslu u ju centralu u Banjaluci i petfili jala na teritori ji RS, a neophodnasredstva bi}e obezbi je|ena povezi-vanjem s arhivima Sloveni je iHrvatske i aplikaci jama za za jedni-~ke pro jekte.
No vi ra~unari zadigitalizaci ju Arhi va
Pobolj{anjeNo vimtehnologi jama
Arhiv RS }epobolj{atidjelatnost
Roman "Gospodska ulica",autora Ranka Riso jevi}a, dire-ktora Narodne i univerzitetske
biblioteke u Banjaluci, u izdanju"Matice srpske" iz Novog Sada,predstavljen je u Torontu, u Ka-nadi.
"Gospodsku ulicu" predstavilisu sam autor i glavni urednik i izda-va~ knji`evnog ~asopisa u di jaspori"Ljudi govore" Radomir Baturan.
Radnja romana "Gospodskaulica" smje{tena je pred kraj 19. i napo~etak 20. vi jeka, u period aneksi-
je BiH, Prvog svjetskog rata, a Go-spodska ulica je ki~ma varo{iBanjaluke i svih pri~a u romanu.
U du}anima i kafanama Go-spodske ulice obitava ju i Srbi i Tur-ci, muslimani, katolici i Jevre ji, akasni je i Austri janci, Ma|ari, ^esi,Poljaci i Rusi. Me|u emocionalno osjen~e-
nim likovima romana "Gospod-
ska ulica" je i knji`evnik PetarKo~i}, veliki satiri~ar i borac zasrpska prava.
"Gospodska ulica je pripovi jesto vremenu kada je stvarana na{atanka i kratkovjeka gra|anska klasa.Mozai~nost pripovijedanja diktirana
je `eljom da se `ivot sagleda iz svihuglova", rekao je Riso jevi} na pro-
moci ji."Gospodska ulica", drugi ro-
man u istoimenoj Riso jevi}evoj tri-logi ji, bio je u izboru za nagradu"Zlatni suncokret" za najbolju knji-gu na srpskom jeziku.
Riso jevi}, po obrazovanju ma-temati~ar, autor je 40 proznih i pje-sni ~kih djela, me|u ko jima iromana "Dje~aci s Une", ko ji je dio|a~ke lektire u BiH.
"Gospodskaulica" u Torontu
IzborRiso je vi}evroman bio uizboru zanagradu "Zlatnisuncokret"
F O T
O S
R N A
Bla `enka LE JI]
Vi{e od 50 plesa~a starosti
od ~etiri do 27 godinaPlesnog studi ja "Point"iz Banjaluke u nedjelju
uve~e prepunu Koncertnu dvora-nu Kulturnog centra Banski dvorza~aralo je magi~nim plesom.
Odu{evljena publika, ko ju suvelikim di jelom ~inili porodice i pri-
jatelji malih i velikih umjetnika, na-
gra|ivala je svaki njihov zahtjevanpokret aplauzom.Kako ni{ta ne bi bilo uobi~a jeno
i monotono, i voditeljska na java kon-certa, ko ji je bio poklon Banjalu~ani-ma povodom slave grada
Spasovdana, bila je zabavna.Nakon {to je voditelj na po~etku
svog govora Plesni studio "Point" na-zvao "Poen", krenula je "rasprava" sadjevojkom iz publike, za ko ju se, nakra ju, ispostavilo da je njegova kole-ginica.
Na scenu su tada iza{lemale balerine, ko je su pobrale svesimpati je prisutnih. Posli je njihove
ta~ke usli jedilo je jo{ 13 uzbudljivihkoreografi ja, u ko jima su svo je ple-sno umi je}e predstavile i vi{estrukedr avne prvakinje.
"Ovo je na{ prvi koncert i na{poklon gradu. Sve cure ple{u od
osam do 15 godina u drugim klubo-vima, ali pri je dva mjeseca smo seosamostalile. Ima nas oko 50, {to dje-ce, {to seniora. Seniori su uglavnomdr avni prvaci. Ple{emo moderni ba-let, a imamo i sekci ju za hip-hop. Ba-njalu~anima smo predstavilinajnovi je koreografi je na{ih treneraSnje`ane Lazi}, Ane Te{i}, JovaneLemez i Dragane [krbi}", rekla je
balerina Ana Budi{a.Priznala je da je pred koncertbilo pozitivne treme, jer im je bilostalo da sve pro|e dobro i da publikabude zadovoljna, {to se i ostvarilo, sobzirom na reakci je prisutnih.
Tamara Momi}, trener ikoreograf hip-hop plesova, obja{nja-va da se u njihovom plesnom studi judio ~lanova plesom bavi rekreativno,dok odre|eni broj djevo jaka ide na
takmi~enja i shvata ples ozbiljni je."Imamo ~lanova uzrasta od ~eti-
ri godine pa navi{e. Djevoj~ice sa ~e-tiri godine rade moderni balet, jer tudjeca razvi ja ju koordinaci ju, motori-ku, stopala, ki~mu, a od sedme godi-ne di jete mo`e da se opredi jeli zaneki od plesova", rekla je Momi}eva.
Ona je pozvala sve za-interesovane da im se pridru`e u
prostori jama Fakulteta fizi~kog va-spitanja i sporta, od 20 ~asova sva-kim radnim danom. Koncertu jeprisustvovala i Ljiljana Radovanovi},na~elnica Odjeljenja za dru{tvenedjelatnosti grada Banjaluka.
U K u l t u r n o m
c e n t r u Ba n s k i
d v o r o d r `a n
k o n c e r t P l e s n o g
s t u d i ja
" P o i n t "
Reakci je: Odu{evljena publikabodrila male i velike plesa~e,
nagra|u ju}i svaki njihovzahtje van pokret aplauzom
Plesna magi jaza~arala Banjalu~aneKoreografi jePlesa~i su izveli14 zanimlji vihkoreografi ja iispunilio~eki vanjaprisutnih
Nikola Nastetski Lester, Ni-la Maurovi} i Nirmal Kuki} suvi finalisti ~etvrtog seri jala
Velikog brata", a iz {oua je iza-a Antoni ja Jovanovi}. Ovo jelu~eno u nedjelju nave~e to-m urnebesnih nastupa na
Balkan Song Contest" takmi~e-u, ko je je publiku nasmi jalo doza.
Stru~ni `iri i publika glasali suvrovizijski" i uklju~ivali se u`ivoSkoplja, Sara jeva, Zagreba, Beo-
grada i Podgorice.Nikola, Nirmal i Lester osvo jili
su ukupno 35 glasova, Du{ko Bo-gdanovi} i Horvat ^agalj 29, Sora jaVu~eli} i Branislav Radoni} Bren-don 21, Mari jana ^vrljak i Antoni jaJovanovi} 14, a posljednji su bili
Nikola Neme{evi} Neme{ i Bo janaStojkovi} sa 11 glasova.
"Nadali smo se pobjedi i uspje-li smo. Hvala vam svima", rekao jeNikola nakon {to je sa Lesterom iNirmalom progla{en za pobjednika"Balkan Song Contesta". Sva tro jicapobjedom su osigurala ulazak u fi-nale {oua.
Nedjelja za njima pokazala jeda timski rad ne posto ji ni u zadaci-ma, ni u umjetnosti.
Brendon i Sora ja su dvi je diveko je se ne podnose, Antoni ja i Ma-ri jana molile su Neme{a za pomo}u vezi sa pjevanjem, on je svoj nas-tup morao sam da iznese, jer Bo janipevanje nikako ne ide, mu{ki triomu~io se sa "fra jerskim" repova-njem, a jedino je Du{ko bio presre-}an zbog pjesme Miroslava Ili}a iprognozirao je sebi pobjedu uz raki-
jicu.Nastup ispred studi ja za uku}a-
ne (osim la`no izba~enih) zna~io jei prvi izlazak u "spolja{nji svi jet"posli je tri mjeseca.
Nakon pjesme sli jedi "tuga" -za izbacivanje su, zbog najmanjeglasova publike, nominovane Anto-ni ja, Bo jana i Sora ja.
Atraktivna Hrvatica izba~ena jepo{to su joj po dva glasa dali Hor-vat, Du{ko i Lester, a po jedan Ni-kola, Nirmal, Brendon, Bo jana iSora ja. Neme{ i Mari jana nisu imalipravo glasa.
"Bilo mi je prekrasno. Hvalaprodukci ji {to mi je omogu}ila sveovo. O~ekivala sam da }u iza}i", re-kla je Antoni ja nakon izbacivanja.
Iz "Velikog brata"izba~ena Antoni ja
Nomino vaneZa izbaci vanjesu nomino vane
Antoni ja,Bo jana i Sora ja
Antoni jao vano vi}
zba~ena iz VB
NN
F O T O
vor PA VLO VI]
juzikl "Knjiga Mor-mona", autora TV se-ri je "South Park",osvo jio je u nedjelju
ve~e u "Bikon" pozori{tu narodve ju devet pozori{nih nagra-
"Tony", uklju~u ju}i nagradu inajbolji mjuzikl.
Doma}in dodjele nagrada bio jeumac Nil Patrik Haris, ko ji je po~eou pjesmom o Brodve ju i nastavio{alama na ra~un glavnih nomino-nih. Trej Parker i Met Ston, tvorciouth Parka" na{li su srodnu du{u u
obertu Lopezu, ko ji je napisao "To-jem" nagra|eni komad "Aveni jau" i njihov komad u ko jem se bla-podsmi java ju Mormonima i ko ji
osvo jio Brodvej.[ou o dvo jici mormonskih
sionara u Ugandi dobio je nagradenajbolji mjuzikl, najbolju knjigu,jbolju re`i ju mjuzikla, najboljuuziku, najbolju glumicu i ~etiri te-i~ke nagrade. Mjuzikl je imao 14
nominaci ja i bio je glavni favorit naovogodi{njoj dodjeli nagrada.
"Ratni konj", pri~a o vojniku izPrvog svjetskog rata ko ji traga zasvo jim konjem, ispri~ana uz pomo}lutaka i glumaca, osvo jio je pet "To-nyja", uklju~u ju}i i nagradu za najbo-lji komad. Po tri "Tonyja" dobili su"Normalno srce" i "Sve mo`e".
Mark Rajlens progla{en je za
najboljeg glumca za svo ju sna nuulogu D`oni ja "Rustera" Bajrona ukomadu "Jerusalim".
Norbert Lio Buc je najboljiglumac u mjuziklu, a glumiFBI agenta u komadu "Uhva-ti me ako mo`e{".
Saton Foster, ko jase po javlju je u mjuziklu KolaPortera "Sve mo`e", progla{e-na je za najbolju glumicu u mjuzi-klu, dok je Frensis Mekdormandnajbolja glumica za ulogu radniceko ja se ponovo nalazi sa biv{omsimpati jom iz srednje {kole u koma-du "Dobri ljudi".
Nagrada za najbolju re`i ju mju-
zikla pripala je Kejsi juNikolau i Tre ju Parkeruza "Knjigu Mormo-na", dok su
Ma ri - jen Eliot i
Tom Moris nagra|eniza najbolju re`i ju pozori{nog koma-da za "Ratni konj".
Nagrade su ove godine dodi je-ljene u "Bikon" pozori{tu na Bro-dve ju, jer je dugogodi{nje mjestoodr`avanja "Radio Siti mjuzikhol" zauzela pozori{na trupa"Cirque du Soleil".
Nagrade: [ou o mormonskim misionarimadobio je nagrade za najbolji mjuzikl, knjigu,
e`i ju mjuzikla, muziku i glumicu
BrodvejDoma}in
dodjele nagrada bio je glumac Nil
Patrik Haris, ko ji jepo~eo {ou pje-
smom o Brodve ju
De vet "Tonyja" za
tvorce "South Parka"Met Ston i
Trej Parkerpotukli
konkurenci juFOTO BETA
D o d i j e l j e na
p r i z na n ja za
p o z o r i { na
o s t va r e n ja
"Ratni konj" pri~a o vojnikuiz Prvog svjetskog rata ko jitraga za svo jim konjem
Biv{a njema~ka teniserka i jedna naj-znati jih i na juspe{ni jih u istori ji [te-ni Mari ja - [tefi Graf ro|ena je 14.na 1969. godine u Manhajmu.
U 17 godina dugoj profesionalnoj kari-i osvo jila je 107 WTA turnira u po jedi-~noj konkuren ci ji i 11 turni ra urovima.U istori ju je u{la 1988. godine kao tre}ana u istori ji ko ja je osvo jila grend slem,nosno pobijedila na ~etiri najva`ni jarnira u istoj sezoni. Te je godine postavi-jo{ jedan rekord ko ji }e te{ko biti na-
ma{en. Grafova je ukupno 377 nedeljaa prva na WTA listi.
Osim {to je osvo jila sva ~etiri velika tur-nira, bila je i olimpijska pobjednica. Po-djedna ko je dobro igrala na svimpodlogama. [est puta bila je najbolja na
Rolan Garosu i sedam puta na terenimaVimbldona. Prva velika kriza nastala je1991. godine dolaskom Monike Sele{.
Od aktivnog tenisa oprostila se 13. av-gusta 1999. godine i udala se za ameri-~kog tenisera Andrea Agasi ja, sa ko jimima dvo je dece. Njen otac Peter bio je do-minantna figura u njenom `ivotu do 1995.godine, kada je uhap{en zbog uta je pore-za. Grafova se tada oslobodila o~evog uti-ca ja.
Na dana{nji danStrip "Supermen" je bioprvi strip ko ji je iza{ao usklopu "Actions Comics"na dana{nji dan 1938. go-dine.Supermen je fikti vni su-per junak, jedan od naj-
poznati jih inajpopularni jih liko va.Stvorili su ga ameri~kipisac D`eri Sigel i kanad-
ski umjetnik D`o [uster1932. godine.Pra va na strip su prodaliizda va~koj ku}i "Detecti-
ve Comics" 1938. godine,a prvi put se po ja vio uprvom izdanju "Action
Comics" na dana{nji dan,da bi kao poseban strippo~eo izlaziti 1939. godi-ne.
VA[IN GTON - Lovac nablago, Amerikanac Bil Voren izKaliforni je, navodno je pokre-nuo potragu za ti jelom Osamebin Ladena.
Naime, ti jelo su Amerikancibacili u Arapsko more s ratnogbroda "Karl Vinson", a to je uje-dno i jedino {to se zna o lokaci ji.
Veteranski istra`iva~ pokre-nuo je istragu jer ne vjeru je da jeameri~ki predsjednik Barak Oba-ma dao dovoljno dokaza da je te-rorista mrtav.
Voren je rekao da }e njegovtim koristiti nekoliko brodova ivrhunsku tehnologi ju, te da }e toko{tati hiljade dolara, pi{e "Dejlimejl".
"Radimo ovo zato {to smopatriote i vjeru jemo da nam Oba-ma ni je dao dovoljno dokaza",rekao je Voren i dodao kako nevjeru je ni Vladi ni predsjedniku.
Ako na|u ti jelo, slika}e ga itestirati DNK na brodu.
Ameri~ki zvani~nici pustilisu pro{li mjesec posjetioce na ra-tni brod ko ji je postao popularan
kao zadnje mjesto na ko jem jebio {ef Al Kaide.
Ti jelo su stavi li u vre}u s
utezima, izrekli nekoliko vjerskihre~enica i polo`ili ga na plo~u sako je su ga spustili u more.
Voren je po~eo roniti 1972.godine.
Prva olupina ko ju je na{aobila je engleski trgova~ki brodko ji je potonuo kraj Santa Kruzau Kaliforni ji. (24sata)
Tresao seNo vi Zeland
KRAJST^ER - Dva zemljo-tresa, ja~ine 5,5 stepeni i {est ste-peni Rihterove skale, pogodila su
grad Krajst~er~ na Novom Ze-landu, a tom prilikom po-vrije|eno je vi{e od deset osoba.
Ljudi su u panici istr~ali naulice, a u centru grada sru{ilase zgrada. Isto~ni dio Kraj-st~er~a je poplavljen, a vi{e od10.000 doma}instava je bezstru je. D`on Kej, premi jerNovog Zelanda, rekao je dasu potresi uzrokovali velike{tete, kao i da lokalne vlastirazmi{lja ju o uvo|enju van-rednog stanja. (RTS)
Po`ar usmrtio12 osoba
JOHA NEZBURG - U po`aru
u Centru za mentalno oboljele istari je osobe nedaleko od Joha-nezburga poginulo je 12 ljudi.
Ju noafri~ka novinska agenci- ja javila je da su 34 osobe povri- je|ene u po`aru u graduSpringsu. Uzrok po`ara ni je po-znat. (Srna)
AMAN - Abdulah Drugi, jor-danski kralj, obe}ao je da }eubrzati sprovo|enje demokrat-skih reformi, ali je upozorio dauli~ni protesti vode u haos. Abdulah je u govoru povodom
svo je 12. godi{njice na ~elu zemlje idevet deceni ja od formiranja dr`averekao da podr`ava pri jedlog novogizbornog zakona po ko jem bi vladubirao parlament, a ne kralj.
"Svjedoci smo promjena u regi-onu", rekao je jordanski kralj i do-dao da posto ji razli ka izme|u
tra`enja demokratskih promjena iopasnosti od haosa i nemira.
On je rekao da `eli zakonodav-stvo ko je ima ve}a ovla{tenja i pro-mjenu Ustava ko ja bi garantovalave}a politi~ka prava, ali da ne pri-hvata da nepoznate radikalne grupena ulicama vr{e pritisak za sprovo-|enje reformi i izaziva ju nerede.
Jordanska opozici ja, ko ju predvo-de islamisti, izrazila je nezadovolj-stvo reformama predlo enim nakonvi{esedmi~nih protesta, jer smatrada su nedovoljne. (Srna)
Lo vac tra`i ti jelo
Bin Ladena Bil Voren,lo vac na blago
Kralj Jordanaobe}ao brze reforme
BRISEL - Belgi ja, svjetskirekorder u nemogu}nosti da for-mira vladu, ju~e je obilje ila go-dinu dana jalovih pregovora okoalici ji ko ja bi trebalo da vodidr`avu sastavljenu od Flamanacai Valonaca.
Naime, na op{tim izborimaodr`anim 13. juna 2010. u Flandri ji
je pobijedila separatisti~ka Novaflamanska ali jansa predvo|ena Bar-tom de Veverom, a u Valoni ji Soci-
jalisti~ka parti ja, ~i jem je lideru Eli- ju di Rupu kralj Albert II prije ne{tomanje od mjesec dana dao mandatza formiranje vlade.
To je, me|u tim, tekposljednji u cijelom nizu poku{a jabelgijskog suverena da u poslje-dnjih godinu dana prona|e ~ovjeka,ili ljude, ko ji bi bili u stanju da oku-pe sve politi~ke stranke za jednimstolom i poku{a ju da postignu kom-promis o formiranju nove federalne
vlade.U posljednjih godinu dana bel-
gijski kralj povjerio je ulogu man-datara gotovo svim politi~arima, aliza sada ni jedan ni je uspio da obez-bijedi parlamentarnu ve}inu.
Vo|a Soci jalisti~kestranke Elio di Rupo trenutno poku-{ava da oformi vladu, {to mu je dru-gi poku{aj u godinu dana. Kamenspoticanja uvi jek je bio zahtjevstranke Flamanski savez da se o re-
formama diskutu je pri je formiranjavlade.
Tako je ova zemlja 29. martapostala apsolutni svjetski rekorderbez vlade, po{to je potukla Irak ko ji
je bez vlade bio 289 dana.Belgi jancima, me|utim, ovaj
put ni 365 dana ne}e biti dovoljno,
po{to se svjetlo na kra ju tunela jo{ne nazire, iako je Di Rupo za petakkona~no uspio da zaka`e sastanaksa predstavnicima svih stranaka.
Ovakva opu{tenost,kada je formiranje nove vlade u pi-tanju, mo`e se objasniti ne samo su-protnim stavovima flamanskih ivalonskih stranaka, nego i ~injeni-
com da se nedostatak vlade prakti-~no i ne osje}a.Belgi ja je, primjera radi, bez
vlade obavila {estomjese~no pred-sjedavanje EU ko je su, ~ak, evrop-ski partneri ocijenili kao primjerno i
jedno od najboljih od osnivanjaevropskog bloka. Pored toga, vr{i-lac du`nosti premi jera Iv Leterm,uspio je ne samo da isposlu je usva-
janje bud`eta za 2011. godinu, nego
i da bez ve}ih problema dobi je do-zvolu za anga`ovanje belgijskihvazdu{nih snaga u napadima na Li-bi ju.
Be lgi janci, ina~eskloni crnom humoru, ka`u da,otkako nema vlade, ~ak `eljeznicabolje funkcioni{e i vozovi su ta-~ni ji. (RTS)
Zemlja u ko joj je sjedi{te EU i NATO-a postala svjetski rekorder
Belgi jagodinudana bez
vladeSta vo vi: Suprotni sta vo vi flamanskih i
valonskih stranaka razlog su za neformiranje vlasti, ali je ~injenica da se u ovoj zemlji
nedostatak vlade prakti~no i ne osje}a
Bud`etOva zemljaoba vila je{estomjese~nopredsjeda vanjeEU, te usvo jilabud`et
Belgi ja je postalaapsolutni svjetskirekorder, po{to je
potukla Irak,ko ji je bez vlade
bio 289 dana
Odluka Voren je odlu~io
da prona|eti jelo biv{eg {efa Al Kaide, jer ne vjeru je Obami
RIM - Silvio Berluskoni, itali- janski premi jer, izjavio je da sunjegova zalaganja za izgradnjunuklearnih elek trana u Itali ji do`i-vjela neuspjeh, jer je o~igledno da
je referendum protiv nuklearneenergi je u Itali ji uspje{an.
"Na osnovu odluke itali jan-skog naroda, izgleda da se moramooprostiti od izgradnje nuklearneelektrane u Itali ji, moramo se skrozokrenuti obnovljivoj energi ji", ka-
zao je Berluskoni.Prema podacima Mi-
nistarstva unutra{njih poslova Itali je,odziv na referendum, ko ji je odr a-van ju~e i prekju~e, bio je ve}i od 50odsto, ~ime je postao validan. Itali jatrenutno nema ni jednu nuklearnuelektranu, nakon {to se stanovni{tvo1987. godine, neposredno poslije ka-
tastrofe u ^ernobilju, putem referen-duma izjasnilo protiv nuklearneenergi je.
Berluskoni se ju~e sastao sa Be-njaminom Netanjahuom, izraelskimpremi jerom, i ponudio da bude do-
ma}in mirovnim pregovorima izme-|u Izraela i Palestinaca na Sicili ji,ako }e to ri je{iti novonastale proble-me.
Berluskoni se usprotiviopriznanju palestinske dr`ave na za-sjedanju Generalne skup{tine UN-a inaglasio da je ~ak i Mahmudu Aba-su, palestinskom lideru, rekao da je
to lo{a ide ja."Zaista, smatram da jednostranarezoluci ja nikako ne mo`e da dopri-nese miru, bilo da je ri je~ o jednos-tranom potezu Pales tinaca iliIzraelaca", rekao je Berluskoni i do-dao da je jedini napredak ka mirumogu} putem pregovora.
Sa druge strane, Berluskoni jedodao da podr`ava Mar{alov plan,ko ji se odnosi na ekonomsko ja~a-nje palestinskih teritori ja.
Netanjahu je doputovaou Itali ju kako bi prikupio podr{kuprotiv planova Palestinaca da u sep-tembru u UN zatra e priznanje pa-lestinske dr`ave. (Agenci je)
TRIPOLI - @estoke borbe ubi ji pale su u drugi plan ju~e,
da je libijska dr`avna televizi-a emitovala snimak liderauamera Gadafi ja, ko ji se sas-o s Kirsanom Iljum`inovom,edsjednikom Me|unarodnehovske federaci je (FIDE), teigrao parti ju {aha.
Prvi ~ovjek FIDE ka`e da je li-ski vo|a i njemu rekao ono {totovo svakodnevno ponavlja, dama namjeru da napusti zemlju,je to njegova otad`bina u ko joj
mu poginuli djeca i unuci.Gadafi je, tvrdi Iljum`inov, re-
o i da ne razumije ko ji to polo`ajba da napusti, po{to nema nika-u funkci ju.
"'Nisam ni premi jer, ni pred-
sjednik, ni kralj. Nemam nikakvufunkci ju u Libi ji i iz tog razloga ne-
mam polo`aj s ko jeg treba da sepovu~em", rekao mi je Gadafi, izja-vio je Iljum`inov.
Istovremeno Musa Ibrahim,portparol libijske vlade, kazao je daoni ne}e pregovarati s onima ko jitra e ostavku Gadafi ja.
"Samo narod ima pravo daodlu~i sudbinu Gadafi ja", rekao jeIbrahim.
Zapadni lideri u vi{e navratarekli su da Gadafi treba da se po-vu~e.
Pobuna ko ja je po~ela sredi-nom februara u Libi ji protiv Gada-fi ja ve} je odni jela hiljade `ivota.Vladine snage i dalje zadr`ava juborbene sposobnosti uprkos avio-napadima NA TO-a.
@estoke borbe ju~e su se odvi-
jale za vlast u gradu Zavi ja. Gadafi- jeva vojska trvdi da je slomilaotpor, a pobunjenici da zauzima juulicu po ulicu.
NA TO je ponovo ga|ao pred-sjedni~ku rezidenci ju u centru Tri-poli ja, kao i vojni aerodrom uisto~nom dijelu prijestonice. (RTS)
Gadafi jev gambit
olo`aj
Nemam nikakvuunkci ju i nemamolo`aj s ko jegreba da seo vu~em,azao Gadafi
Odluka: Naosno vu odlukenaroda, izgledada se moramooprostiti odizgradnjenuklearneelektrane uItali ji i skrozokrenuti
- Proda jem ku}u na sprat, gara`ai parcela 1.000 m2. Telefon:065/291-076. BK
- Proda jem prizemnu ku}u, gara-`a i dvori{te, na placu 700 m2. Tele-
fon: 065/291-076. BK
- Proda jem ku}u na sprat, gara`a40 m2, plac 630 m2, u Novoj varo{i.Telefon: 065/291-076. BK
- Proda jem nedovr{enu ku}u9x10 m u Drago~a ju, 300 m od{ko le, uz put za Gradinu, plac4.630 m2, papi ri 1/1. Telefon:051/381-332, 066/918-229,066/832-343. BK
- Proda jem ku}u u Obili}evu,kod "Alibabe", povoljno. Telefon:066/855-579. BK
- Proda jem ku}u, oku}nica oko600 m2, c. gri janje, gara`a, Star~e-vica. Telefon: 066/533-717, 216-067. BK
- Proda jem ku}u na sprat (dva
stana po 80 m2
, dvori{te, gara`a),po~etak Ulice Jovice Savinovi}a ilimi jenjam za manji stan. Telefon:065/636-545. BK
- Proda jem saniranu ku}u 50 m2
stambenog prostora, dvori{te 120m2, Ul. Gavrila Principa. Telefon065/636-545. BK
- Proda jem dvi je sanirane uselji-ve ku}e (gara`a, ogra|eno, plac3.500 m2, blizu petlje, asfalt, stru ja,voda), Ul. Blago ja Parovi}a. Tele-fon: 065/636-545. BK
- Proda jem ku}u na sprat s pot-krovljem (tri trosobna stana, gara-`a, oku}ni ca 330 m2, vlasti tocentralno gri janje, kod Zavoda dis-trofi~ara, Ul. dr Velimira ^ovi}a,papiri 1/1, odmah useljiva. Telefon:
065/636-545. BK - Proda jem ku}u na sprat (poslo-
vni prostor, manja dvori{na ku}a,oku}nica) u centru Klju~a. Telefon:065/636-545. BK
- Proda jem hitno ku}u na sprat(poslovni prostor - pekara, dvori{nazgrada, plac 500 m2, kod "Aliba-
be", Ul. Koste Vo jinovi}a. Telefon:065/636-545. BK
- Proda jem ku}u na sprat (pot-krovlje, oku}ni ca oko 900 m2,ogra|eno, vo}njak, vlastito gri janje,kod "Glasa", Hiseta. Telefon:
065/636-545. BK - Proda jem ku}u 130 m2, oku-
}nica 500 m2, uz put, hitno, povo-ljno, Ul. Gavrila Principa. Telefon:065/636-545. BK
- Proda jem ku}u na sprat (dvaposlovna prostora, gara`a i oku}ni-ca 500 m2) u Krfskoj ulici, 1/1. Te-lefon: 065/636-545. BK
- Proda jem ku}u i oko 3.000 m2
zemlji{ta u ^elincu Donjem, prekomosta, hitno i povoljno. Telefon:065/636-545. BK
- Proda jem ku}u na sprat, po~e-tak Gornjeg {ehera, kod turbeta. Te-lefon: 065/636-545. BK
- Proda jem hitno ku}u na sprat,Mejdan, U. bra}e Jugovi}a. Tele-fon: 065/636-545. BK
- Proda jem ku}u u Glamo~ani-ma. Telefon: 066/903-292. BK
- Proda jem ku}u na placu 655m2 u Banjaluci, Kozarska 83 (dvijegara`e, kotlovnica, ljetna prostori ja,dva ~etvorosobna stana). Telefon:065/398-182. BK
IZDAVANJE- Izda jem praznu ku}u na du`i
period (sanirana, okre~ena, ofarba-na stolari ja), kod Zelenog mosta.Telefon: 065/636-545, 065/192-000.BK
- Proda jem vikendicu uz put Ba-njaluka - Jajce, pri je mosta na Kara-novcu. Telefon: 065/955-895. BK
- Proda jem vikendice na Kr~ma-ricama, Tre{njiku, u [u{njarima iVelikom Bla{ku, povoljno. Telefon:065/355-359. BK
- Proda jem nedovr{enu vikendi-cu na zemlji{tu 1.030 m2, stru ja, vo-da, Glamo~ani, Lakta{i. Telefon:065/938-037. BK
- Proda jem vikendicu i {est du-numa zemlje u Ri je~anima kod La-kta{a. Telefon: 033/203-326. BK
- Prodajem povoljno vi{e viken-dica i placeva u Slatini i okolini. Te-lefom: 588-150, 065/964-929. BK
- Proda jem devstiranu vikendicukod Slatine, G. Kadinjani, 18 km odgrada, asfalt, stru ja, vo}njak, ogra-da, ~etiri m od ri jeke. Telefon:065/319-295. BK
- Proda jem viken dicu i plac1.500 m2 (vo}njak) u Ri je~animakod Lakta {a, hitno. Telefon:065/636-545. BK
- Proda jem vikendicu u Gornjem{eheru, prema [ehitlucima, hitno i
povoljno, papiri uredni 1/1. Telefon:065/636-545. BK
- Proda jem vikendicu i osam du-numa zemlje (voda, stru ja, asfalt,mlad vo}njak), 15 km od centra, ci-
jena povoljna. Telefon: 051/413-199, 066/870-370. BK
- Izda jem apartman 55 m2 uOkrugu Gornjem kod Trogira,Hrvatska, 250 m od mora, balkon,pogled na more, 35 evra/dan. Tele-fon: 066/184-804.
- Neum, povoljno izdajem apart-mane uz more. Telefon: 063/327-098, 036/884- 169. BK
PRODAJA- Proda jem nove useljive stanove
41 i 42 m2 u Banjaluci, naselje Ada,Ul. vojvode Stepe Stepanovi}a. Te-lefon: 065/518-375.
- Prodajem namje{ten dvosobanstan srednjo{kolkama ili studen-tkinjama, isklju~ivo u dogovoru saroditeljima, 400 KM + re`i je, Cen-tar. Telefon: 051/223-490, 065/834-056. BK
- Proda jem stan 30 m2 kod po{teu Obili}evu. Telefon: 063/377-485.BK
- Proda jem stan 35 + 3 m2, 3.sprat, u centru Vogo{}e, Sara jevo,52.000 KM (uklju~en porez). Tele-fon: 066/481-044, 062/739-377. BK
- Proda jem stan 65 m2 u "Titani-ku", Borik, hitno. Tele fon:065/636-545. BK
- Proda jem stan 105 m2, klima-tizovan, halogeno osvje tljenje,ame ri ~ki plakar pet m, 1.700KM/m2, Gunduli}eva ulica. Tele-fon: 065/636-545. BK
- Proda jem trosoban stan u Bo-riku (dva lif ta), hitno. Telefon:065/636-545. BK
Stanovi
Apartmani
Vikendice
Ku}e
28 Oglasi 14.6.2011.
Obavje{tavamo rodbinu i pri jatelje da je 11.6.2011. u 83. godini preminula na{a draga
MILICA TACI]
Sahrana }e se obaviti 14.6.2011. godine u 16 ~asova na groblju "Sveti Panteli ja",Borik.O`alo{}ena rodbina, kom{i je i pri jatelji
B^
U dubokom bolu i tuzi obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i je da je 13.6.2011.prerano preminula na{a draga
BO@ANA (Auli}) JANJI]1961-2011.
Sahrana }e se obaviti 14.6.2011. godine u 14 ~asova na groblju Razboj, Li jev~e.O`alo{}eni: suprug Mirko, sin Mi{o, k}erka Tanja i ostala o`alo{}ena rodbina.
B^
Tu nim srcem javqamo rodbini, pri jateqima i kom{i jama da je 12.6.2011. u 88. godini preminula na{a draga majka, sestra,baka, prabaka i svekrva
MILEVA (ro|. ]eto jevi}) BA BI]Sa hrana drage nam pokojnice }e se obaviti u utorak 14.6.2011. u13 ~asova u Slatini, Babi}a grobqe.O`alo{}eni: sin Bo`idar, k}erke @ivka i Milka, sestreKristina i Slavka, sna he, zetovi, unu~ad, pra unu~ad te ostala rodbina.
B^
Tu nim srcem javqamo rodbini, pri jateqima i kom{i jama da je11.6.2011. u 85. godini preminuo na{ dragi
DU [AN (Damjana) PA NI]
Sa hrana }e se obaviti 14.6.2011. godine u 14 ~asova naPerduvovom grobqu.O`alo{}eni: supruga, djeca, unu~ad i ostala rodbina.
B^
Tu`nim srcem javljamo rodbini, pri jateljima i kom{i jama da je 13.6.2011. u99. godini preminula na{a draga
JELA (Marka) RODI]
Sahrana }e se obaviti 14.6.2011. u 14 ~asova na groblju Podovi u Drvaru.Pogrebna povorka kre}u u 10 ~asova s Novog groblja u Banjaluci.O`alo{}eni: sinovi Du{ko, Rajko i Dragan, k}erka Du{anka, snahe, unu~ad,praunu~ad te ostala rodbina i pri jatelji.
B^
svojim
~itaocimadajumogu}nost
objaveBESPLATNE^ITULJE
u kojoj se objavljuje smrtnajbli ih dimenzije 82x70 mm)
Sve druge objave i formatise napla}uju po cjenovniku.
- Proda jem plac 470 m2 kod igrali-{ta u Drago~a ju. Telefon: 065/462-366. BK
- Proda jem pet dunuma zemlje u[u{njarima, u blizini auto-otpada.Mogu i manje parcele. Telefon:066/248-269. BK
- Hitno proda jem 4.500 m2 zemlje
u Zalu`anima, samo 65.000 KM. Te-lefon: 065/526-708. BK
- Proda jem povoljno placeve naStar~evici. Telefon: 065/355-359. BK
- Proda jem plac 6.000 m2, 1.800m od centra, Ul. Franca [uberta, 20KM/m2, stru ja, voda, asfalt. Telefon:065/836-056. BK
- Proda jem plac 623 m2 u Kara-novcu, uz Vrbas. Telefon: 065/978-775. BK
- Proda jem 19 dunuma zemlje,Sara jevo, centar, tri devastirana obje-kta. Telefon: 065/511-124. BK
- Proda jem plac 460 m2 u Lazare-vu, Ulica knjaza Milo{a 39, dozvo-ljena gradnja poslovno-stambenogobjekta 400 m2. Telefon: 065/529-
471. BK
- Proda jem 15 dunuma zemlje u[u{njarima (stru ja, voda, telefon, as-falt). Telefon: 051/216-140, 065/310-057. BK
- Proda jem plac 227 m2 na moru,Milna, Bra~, ci jena povoljna, papiriuredni, put, voda, stru ja. Telefon:051/482-249, 065/032-930. BK
- Proda jem plac 4.000 m2, VelikoBla{ko i 1.000 m2 na Kr~maricama,blizu voda i stru ja. Telefon: 065/636-545. BK
- Proda jem plac 1.000 m2 u Krmi-nama, pod borovima i 1.900 m2 Ve-liko Bla{ko. Telefon: 065/636-545.BK
- Proda jem dva placa do 840 m2 u
Gara`e
- Izda jem poslovni prostor75 m2 u centru Banjaluke, Je-vrejska ulica, 1. sprat. Telefon:065/620-717. BK
Placevi
Poslovni prostori
Oglasi30 14.6.2011.
REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE
Trg Republike Srpske 1, Bawaluka, tel: 051/338-461, faks: 051/338-842, www.vladars.net, e-mail: [email protected]
Broj: 07.023/052-1503-6/11. Datum: 10.06.2011. godine
Na osnovu ~lana 21 stav 3 i 4 Zakona o u~eni~kom standardu ("Slu`beni glasnik Republike Srpske" broj93/06), Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske
o b j a v q u j e
PONI[TEWE JAVNOG KONKURSA ZA IZBOR I IMENOVAWE ^LANA UPRAVNOG ODBORA JAVNE USTANOVE
SREDWO[KOLSKI DOM BAWALUKA
Poni{tava se javni konkurs za izbor i imenovawe ~lana Upravnog odbora Javne ustanove Sredwo{kolskidom Bawaluka, objavqen u dnevnom listu "Nezavisne novine", dana 11.05.2011. godine i "Slu`benom gla-sniku Republike Srpske", broj 51/11.
MINISTAR Anton Kasipovi}, dipl. pravnik
UNIVERZITET U SARA JEVU
O B A V I JESTO KONKURSU ZA UPIS STUDENATA U PRVU GODINU
PRVOG CIKLUSA STUDI JA NA FAKULTETIMA I AKADE-MI JAMA UNIVERZITETA U SARA JEVU U [KOLSKOJ
2011/2012. GODINI
U skladu s ~lanom 83 Zakona o visokom obrazovanju, pre~i{}enitekst ("Slu`bene novine Kantona Sara jevo", broj 22/10), a na osno-vu saglasnosti Vlade Kantona Sara jevo od 09. juna 2011. godine,obavje{tavamo vas da }e konkurs za upis studenata u prvu godinuprvog ciklusa studi ja na fakultetima i akademi jama Univerziteta uSara jevu za {kolsku 2011/2012. godinu biti objavljen 15. juna
2011. godine na web stranici i oglasnoj plo~i Univerziteta u Sara je-vu: http://www.unsa.ba/ i web stranicama i oglasnim plo~ama fa-kulteta i akademi ja Univerziteta u Sara jevu.
Univerzitet u Sara jevu
PRAVILA NAGRADNE IGRE "ZIRODENT KONZUM"Broj: 06/4-463-1574/11. Datum, 13.6.2011.
1. Prire|iva~ nagradne igre: MEPAS d.o.o. [iroki Bri jeg u suradnji sa KONZUM d.o.o. Sara jevo.
2. Svrha nagradne igre: promid`beni u~inak na proizvod zirodent ko ji se nalaze u proda ji na teritori ju Bosne i Hercegovine.
3. Tra janje nagradne igre: Nagradna igra tra je od 20. lipnja 2011. do 6. kolovoza 2011. godine na teritori ju Republike Srpske.
4. Nagradni fond:1. nagrada - 5 x PLA ZMA TV 920,00 KM x 5 kom. = 4.600,00 KM2. 20. poklon paketa SA PONIJA 20,00 KM x 20 kom. = 400,00 KM
Nagrade iz prethodnog stavka ne mogu se zami jeniti za novac.Ukupna vri jednost nagradnog fonda iznosi 5.000,00 KM
5. Uvjeti za sudjelovanje u nagradnoj igri: pravo sudjelovanja ima ju sve osobe s mjestomprebivali{ta u Bosni i Hercegovi-ni ko je ispune uvjete opisane u to~ki 6 ovih pravila osim radnika Mepasa i Konzuma te ~lanova njihove u`e obitelji.
6. Na~in sudjelovanja: Svaki sudionik mo`e sudjelovati u nagradnoj tako {to }e kupiti 2 komada zirodenta te popuniti kuponsa svo jim osobnim podacima (ime i prezime s to~nom adresom, br. tel. ili mob.) te isti ubaciti u predvi|enu kuti ju za nagradnuigru u predmetnom objektu.Jedna osoba mo`e sudjelovati s neograni~enim bro jem kupona iz stavka 1 ove to~ke.U slu~aju da dobitnik nagrade na dan pri jave nagrade nema 14 godina, nagrada }e biti izdana na ime roditelja, odnosno staratelja.7. Nagradno izvla~enje: Izvla~enje }e se obaviti 10.08.2011. u hipermarketu KONZUM Wisa u Sara jevu.U izvla~enju }e su-djelovati svi sudionici ko ji su pravilno popunili kupon i ubacili ga u predvi|enu kuti ju za nagradnu igru a nisu djelatnici Me-pasa, Konzuma, odnosno nisu ~lanovi njihovih u`ih obitelji.Izvla~enje }e se obaviti nakon mi je{anja kupona, te izvla~enjem kupona dok sve nagrade budu izvu~ene.Izvla~enje }e nadzirati komisi ja od 3 ~lana po izboru prire|iva~a nagradne igre.Mjesto preuzimanja nagrade: Poklon paketi se {alju po{tom, PLA ZMA TV se preuzima u hipermaketu KONZUM Wisa u Sara jevu.
8. Objava pravila nagradne igre i rezultata, odnosno dobitnika nagrada: Pravila nagradne igre bit }e objavljena u "Neza-visnim novinama" 7 dana pri je po~etka nagradne igre, a nakon izvla~enja u roku od 8 dana od izvla~enja u istim novinama bit}e objavljeni rezultati s popisom dobitnika.
9. Rok za podizanje nagrada: 30 dana od dana objave dobitnika u "Dnevnom avazu".Dobitnici prvih 5 nagrada du`ni su platiti porez na dobit sukladno pozitivnim pravnim normama Bosne i Hercegovine.
10. Na~in dobivanja nagrada: prvih 5 dobitnika bit }e o nagradi obavi je{teni telefonom i nagrada }e im biti uru~ena osobno.Ostalim dobitnicima nagrade }e biti uru~ene po{tom.
12. Uvjeti pod ko jima se nagradna igra mo`e prekinuti: nagradna igra mo`e se prekinuti u slu~aju vi{e sile. Na~in iz-
vla~enja ako se u igru uklju~i manje sudionika od bro ja nagrada ko je su predvi|ene nagradnim fondom:Ukoliko se u nagradnu igru uklju~i manje sudionika od predvi|enih nagrada, bit }e uru~eno nagrada koliko je sudionika, aprema redosli jedu izvla~enja, odredit }e se tko je dobitnik ko je nagrade (npr. 1. izvu~eni dobitnik dobiva prvu nagradu itd).
14. Organizator ne odgovara za gre{ke u po{tanskim uslugama.
15. Sudjelovanjem u nagradnoj igri svi sudionici prihvataju ova pravila nagradne igre.
- Proda ja, kupovina i iznajmljiva-nje: ku}e, stanovi, poslovni prostori,legalizaci ja objekta. S&Zinves, agen-ci ja od povjerenja. Telefon: 065/018-100.
- Tepih servis vr{i usluge kvalite-tnog pranja svih vrsta tepiha, staza,itisona, jorgana, deka, prekriva~a,besplatan odvoz i dostava, radimo inedjeljom. Telefon: 065/891-407.
- Ovla{teni prevodilac za engleski iruski jezik. Pri jem dokumenata od 9do 20. Telefon: 066/497-868.
- Popravljam sve vrste fotoaparata,Miki. Telefon: 065/573-349.
- Vr{im usluge prevoza (selidbe)sa radnicima u zemlji i inostranstvu,furgon do 3,5 t sa rampom. Telefon:065/317-840, 051/313-116. BK
- Popravljam okvire nao~ara svihvrsta, brzo i kvalitetno, Ale ja svetogSave br. 16. Telefon: 051/318-227. BK
- Profesor engleskog jezika - ~aso-vi i instrukci je, prevodi tekstova i do-kumenata, sudski tuma~-prevodilac.Telefon: 065/938-401. BK
- Stolar na licu mjesta radi poprav-ke stolari je, namje{ta ja, le a ja i role-tni, stakli stolari ju. Telefon:051/281-470, 065/562-149. BK
- Povo ljno izvodim molerske, far-barske, kerami~ke i podne radove, ga-ranci ja. Telefon: 062/529-684. BK
- Popravke, presvla~enje i tapacira-
nje namje{ta ja, prevoz i garanci ja. Te-lefon: 065/526-824. BK
- Arhitekta s licencom radi pro je-kte stambenih, stambeno-poslovnihobjekata i hala (legalizaci ja i novogradnja). Telefon: 065/644-526. BK
- Pravim sve od `eljeza - ograde,nadstre{nice, stala e, gara`na vrata,za{titne re{etke, natkrivam balkone.Telefon: 065/600-993. BK
- Elektri~ar zamjenjuje dotra jaluelektroopremu, popravlja stare iugra|uje nove elektroinstalaci je. Te-lefon: 065/418-878. BK
- Proda jem nove plastenike od
PVC materi jala svih dimenzi ja, ga-ranci ja na najlon, prevoz. Telefon:065/081-563.
- Proda jem ispravnu TA pe} (~et-vroka). Telefon: 065/846-016. BK
- Proda jem ugalj banovi}ki i |ur-|evi~ki kameni ugalj, bukov briket iogrevno drvo za centralno gri janje(bukva i hrast) s prevozom do va{egdvori{ta, mo`e i `iralna uplata. Tele-fon: 065/894-241, 065/969-530. BK
- Proda jem kasa pultove komple-tnom instalaci jom i pokretnom tra-kom, du`ina 3,10 m, {irina 1,20 m.Kase mo`ete pogledati u prodajnomcentru "Centrum" Zalu ani. Telefon:065/896-422. BK
- Proda jem betonsku grobnicu(dva, tri i ~etiri mjesta) u pravosla-vnom groblju Borik, Banjaluka. Tele-fon: 066/402-307. BK
- Proda jem {tenad njema~kog ov-~ara. Telefon: 065/580-269. BK
- Proda jem bagremovo kolje zaograde, vinograde i pulceve za gra|e-vinare. Telefon: 065/206-060. BK
- Proda jem 150 m alkatan ci jevi zavodu - pet ~etvrtina, dva cola, osambari. Telefon: 065/206-060. BK
- Proda jem harmoniku melodi ja,80 basova, devet registara i novu dje-~ju harmoniku, tali janska proizvo-dnja. Telefon: 065/206-060. BK
- Proda jem ma{inu za bu{enje ru-pa u betonu, 600 KM. Telefon:065/564-479. BK
- Proda jem prepariranu trofejnuvidru. Telefon: 065/981-026. BK
- Proda jem {tenad njema~kog ov-~ara. Telefon: 065/580-269. BK
- Proda jem bra~ni krevet i madrac
(200x180 cm) i ameri~ki plakar. Ko-ri{teni samo 18 mjeseci. Telefon:065/200-920. BK
- Proda jem balirano si jeno u Ko-zarskoj Dubici, vrlo povoljno. Tele-fon: 052/419-028, 052/437-537. BK
- Proda jem dva grobna mjesta,Gradsko groblje, kod mrtva~nice. Te-lefon: 051/216-254. BK
- Proda jem nov kau~. Telefon:065/973-027. BK
- Proda jem porodi~nu grobnicu({estica) u novom di jelu Rebrova-~kog groblja. Telefon: 065/534-748.BK
BS. Telefon: 065/938-947.- Proda jem {kodu fabi ju sedan 1.4PI, 2002. godi{te, pre{la 81.000
m, metalik plava, registrovana do
septembra 2011, 8.500 KM. Telefon:065/526-032.
- Proda jem VW d`etu 1.6 dizel,~etvora vrata, '90. godi{te, pre{la217.000 km, 3.000 KM. Telefon:065/980-536.
- Prodajem FIAT dabio 1.9 dizel(kedi), 2001. godi{te. Telefon:065/513-191. BK
- Proda jem kavasaki Z 750 streetfighter 2007. g. p., pre{ao 9.850 km,kao nov, sva oprema, registrovan,9.900 KM. Telefon: Telefon:065/444-150. BK
- Proda jem {kodu fabi ju sedan 1.4MPI, 2003. godi{te, pre{la 115.000km, metalik siva, airbag, bord kom-pjuter..., reg. do februara 2012. Tele-
fon: 0655/640-225. BK
- Proda jem ford eskort karavan1.6, 16v, benzin, '97. g. p., registro-van do decembra 2011, klima, servo,
ABS, el. podiza~i, airbag. Telefon:065/528-238. BK
- Proda jem voza~ki airbag za {ko-du fabi ju, 280 KM. Telefon:065/567-367.
- Proda jem di jelove i limari ju zaford eskort 1.6 dizel, bi jeli i ford es-kort 1.4 benzin, plavi, uredni papiri.Telefon: 065/894-570. BK
- Proda jem mercedes 124-200.
Auto-dijelovi
Automobili
314.6.2011. Oglasi
OSNOVNI SUD U BANJALUCI
BROJ: 71 0 P 099773 10 PDana, 29.04.2011. godine
Osnovni sud u Banjaluci po sudi ji Smiljani Savi}, u pravnoj stvari tu`ioca UNIS TOURS d.o.o. Banjalu-ka, zastupanog po punomo}niku Draganu N. Mati}u, advokatu iz Banjaluke, protiv tu`enog AleksandraProle, iz Banjaluke, Ul. kralja Petra II br. 87, radi duga v.s. 3.341,40 KM, dana 29.04.2011. god. donio je
PRESUDU ZBOG PROPU[TANJA
Obavezu je se tu`eni da tu`iocu plati iznos od 3.341,40 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev odravosna`nosti presude pa do isplate i sve u roku od 30 dana pod pri jetnjom izvr{enja.
O b r a z l o ` e nj e
Tu ilac je podnio ovom sudu tu`bu protiv tu`enog radi duga. U tu`bi navodi da je s tu`enim dana4.07.2009. god. zaklju~io ugovor o proda ji turisti~kih usluga br. 2468/09, prema kojem ugovoru se tu`e-i obavezao da plati tu`iocu ukupan iznos od 3.995,70 KM u 6 rata, s tim da {esta rata dospi jeva2.02.2010. god. Tu`eni je djelimi~no izmirio navedeni dug, tako da prema knjigovodstvenoj evidenci jiu`ioca ukupan dug tu`enog iz navedenog ugovora iznosi 3.341,40 KM. Tu ilac tra`i da sud donese pre-
udu ko jom }e obavezati tu`enog da isplati tu`iocu ukupan iznos od 3.341,40 KM sa zakonskomateznom kamatom po~ev od 12.02.2010. godine, pa do isplate te da nadoknadi tro{kove postupka s ka-
matama, a sve u roku od 15 dana pod pri jetnjom izvr{enja.
Tu enom je dostavljena tu`ba na odgovor dana 29.03.2011. god. prema dostavnici u spisu i isti u ostavlje-om roku ni je dao pisani odgovor na tu`bu.
Prema odredbi ~l. 182 ZPP-a, kada tu`eni kome je uredno dostavljena tu`ba ne dostavi pisani odgovor nau`bu u zakonskom roku, sud }e doni jeti presudu ko jom se usva ja tu`beni zahtjev, osim ako je tu`beniahtjev o~igledno neosnovan. Iz prilo`ene dokumentaci je Ugovor o proda ji turisti~kih usluga br. 2468/09.d 24.07.2009. godine, ra~una br. 945/09. od 12.08.2009. god., analiti~ke karitce za period od7.07.2009. do 12.08.2009. god. i na dan 01.01.2010. god. sli jedi da je tu`beni zahtjev tu`ioca u cjelostisnovan.
Sud je na osnovu odredbe ~l. 65 i 182 ZPP-a donio presudu kao u izreci.
O kamati je odlu~eno na osnovu odredbe ~l. 277 ZOO-a.
O tro{kovima postupka odlu~eno je na osnovu odredbe ~l. 386 i 387 ZPP-a i isti se sasto je od tro{kovaastava tu`be po ovla{tenom licu-punomo}niku u iznosu do 160 KM, pau{ala i poreza 74 KM, takse nau`bu 200 KM i presudu u iznosu od 100 KM, te tro{kova objavljivanja tu`be i presude u dnevnim novi-ama u iznosu od po 292,50 KM.
SUDIJA Smiljana Savi}
POUKA:Protiv ove presude ni je dozvoljena `alba, ali tu`eni mo`e podni jeti pri jedlog za povra}aj u pre|a{nje stanje.
Konferenci ja o kulturnomarhitektonskom naslje|u"Va`nost mjesta" otvo-rena je ju~er u Sara jevu.
Trodnevni skup organizira Me-|unarodni centar za za{titu kulturnognaslje|a (CICOP) - Ured u BiH iCICOP Itali ja, u saradnji s Arhite-ktonskim i Gra|evinskim fakultetomu Sara jevu.
Planirano je u~e{}e vi{e od 250arhitekata iz vi{e od 20 zemalja svi-
jeta, uz 15 gostu ju}ih predava~a.U okviru ove konferenci je
Komisi ja za o~uvanje nacionalnihspomenika u BiH na Arhitekton-skom fakultetu u Sara jevu postavila
je i izlo`bu "Kulturno pam}enje, bla-
go ko je nesta je".Na panoima su prikazani naj-
zna~ajni ji spomenici u BiH, te doku-mentaci ja o njihovoj restauraci ji, ali ispomenici ko ji tek ~eka ju svo juobnovu.
Me|u spomenicima na panoimaizlo`ene su fotografi je tvr|ave u Jaj-cu, Starog mosta u Mostaru, mostaMehmed-pa{e Sokolovi}a u Vi{e-gradu, sara jevske Vi je}nice i drugih.
Konferenci ja "Va`nostmjesta" promovi{e zna~enje ko je na-slje|e ima u slici i strukturi jednoggrada i dr`ave, a za{tita kulturnognaslje|a predstavlja zna~a jan procesu o~uvanju nacionalnog identitetadru{tva.
Iz Komisi je za o~uvanje kultur-nog naslje|a u BiH isti~u da ova
MATI^NI URED (Banjaluka)
Ro|eni:Milan Gagi}, sin Nemanje i Bo jane; Teodor Milovano-vi}, sin Bo jana i Ma je; Katarina Savi}, k}i Dragana iBo`ane; Dunja i Dragan Balaban, k}i i sin Vlatka i Da-ri je; Reihana Lubenovi}, k}i Mirzeta i Sebine; Petko Sa-lak, sin Ratka i Milke; Kristi jan Sumonja, sin Slavi{e iIndire; Teodora Kosi}, k}i Bobana i Ti jane; KatarinaMajstorovi}, k}i Radoslava i Veselke; Mia Dobri jevi},k}i Rada i Vanje.
Vjen~ani:Vjen~ani: Jovo Markovi}, oficir, i Ljubica Kesi}, dipl.in`. gra|evine; Dalibor [kori}, voza~, i Vanja Olja~a,kuvar; Muharem Mujkanovi}, voza~, i Senada Si jamho-d`i}, doma}ica; Dragan Kara}, elektrotehni~ar, i ZoricaSmilji}, pravni tehni~ar; Lazo Babi}, tokar, i Rajka Mi-
ji}, mr farmaci je; Dario Teli}, automehani~ar, i TanjaGavranovi}, dipl. ekonomista; Goran Bjela jac, voza~, i
Dragana Lazi}, prof. filozofi je i sociologi je; Nikola Ze-lenkovi}, elektrotehni~ar, i Irina D`a ja, dipl. ekonomis-ta; Mladen Staki}, automehani~ar, i Sanja Mari},student; Bo jan Milji}, `enski frizer, i Vanja Bali}, prof.srpskog jezika i knji`evnosti; Nikola Dmitrovi}, dipl.in`. arhitekture, i Milena [api}, dipl. muzi~ar - pi janista;Goran Sukara, elektrotehni~ar, i Milanka Kondi}, frizer;Bo jan Pa ji}, dipl. pravnik, i Borka Blago jevi}, cvje}arvrtlar; Slobodan Popadi}, novinar, i Bo jana Bu ji}, prof.razredne nastave; Aleksandar Lazi}, ek. tehni~ar, i Ma jaLaki}, apsolvent likovne umjetnosti; Novo Gojkovi},
slu benik, i Biljana Kremenovi}, konfekcionar tekstila;Igor [tikl, konobar, i Jelena Bogo jevi}, {minker; Strahi-nja [ari}, vi{i med. tehni~ar, i Dra`ena Koprena, med.sestra tehni~ar; Dalibor Savi}, radnik, i Suzana Branko-vi}, trgovac.
Umrli:Branka (@ivko) Selakovi}, ro|ena 1939. godine.
Fotografi je: Izlo`ene su
fotografi je tvr|a ve u Jajcu,Starog mosta u Mostaru, mosta
Mehmed-pa{e Sokolo vi}a u Vi{egradu, sara jevske Vi je}nice
VA@NIJI TELEFONISA RA JE VOPOLICIJA...............................................................................................................122HITNA POMO]....................................................................................................124VATROGASCI........................................................................................................123"ELEKTRODISTRIBUCIJA" (KVAROVI)........................................0800201133BOLNICA "KO [EVO"................................................................................444-800TELEFONSKE INFORMACIJE.......................................................................1182"TOPLANE"........................................................................................033/650-979"VODOVOD"......................................................................................033/641-462AUTOBUSKA STANICA....................................................................033/213-100
BA NJA LUKA POLICIJA..............................................................................................................122HITNA POMO]....................................................................................................124VATROGASCI.......................................................................................................123"ELEKTROKRAJINA".......................................................................051/215-888KLINI^KI CENTAR...........................................................................051/342-100CALL CENTAR...................................................................................................1185"TOPLANA"..........................................................................................051/336-111"VODOVOD".......................................................................................051/212-428AUTOBUSKA STANICA..................................................................090/513-000
na ja~anje svi jesti javnosti o razno-vrsnosti naslje|a BiH i nasto janjimako ja su neophodna da bi se ono za-{titilo i sa~uvalo, ali da se tretira kaodio za jedni~ke evropske kulturne ba-{tine.
Izlo`ba upu}u je na toda se pravilnom za{titom spomenikaobezbje|u je njegov opstanak, teomogu}ava njegovo o~uvanje za bu-du}e nara{ta je.
Uz izlo`bu panoa, posjetioci }ebiti u prilici da se do 16. juna, u ter-minu od devet do 17 ~asova, infor-mi{u o naslje|u i radu Komisi jeputem promotivnog materi jala.
NA IZLO@BAO KOJE NESTAJE"
Zna~enjeKonferenci ja
"Va`nostmjesta"promo vi{ezna~enjeko je naslje|eima u slici
narodni memori jalni miting"Sr|an i Maksim", a nakon dvadana takmi~enja na juspje{ni ja jebila ekipa sara jevske Bosne, ko ja
je u Trebinju osvo jila 51 medalju.Sarajli je su se okitile sa 25 zlatnih,
15 srebrnih i 11 bronzanih medalja.Drugi je bio doma}i Leotar sa 27medalja (15 - 8 - 4), a tre}i Jadran izHerceg Novog sa 40 medalja (10 -17 - 13).
Najbolji rezultat po FINA bodovima ostvario je Zlatko Ali}, pliva~ Bo-sne, ko ji je u disciplini 50 m delfin osvo jio 718 bodova, s vremenom26.05. Ali} je ujedno pobi jedio i u memori jalnoj trci na 100 metaraprsno. U Trebinju je oboreno 15 rekorda, od ~ega 10 rekorda BiH i petCrne Gore. Po pet zlatnih medalja osvo jili su An|elo Pa{ukan i An|elo[imi} iz sara jevske Bosne, dok je Nina @arkovi} iz Leotara osvo jila ~etirizlata i jedno srebro. Zlatko Ali} (Bosna), Ahmed Imamovi} (Zmaj Al-pamm) i Emina Sejdinovi} (Galeb) su osvo jili po ~etiri zlatne medalje.
^.M.. . .Danas `ri jebregionalne ligu
@ri jeb za prvu sezonu regionalne lige za rukometa{e odr`a}e sedanas (19 ~asova) u beogradskom hotelu "Holidej in". Bi}e ovo uje-dno i zvani~no predstavljanje novoosnovane asoci jaci je SEHA (So-uth East Handball Association).
Regionalna liga startu je 10. septembra, a u njoj }e u~estvovati klu-bovi iz BiH (Bosna BH Gas, Borac M:tel, Izvi|a~ MI grupa), CrneGore (Mojkovac, Lov}en), Hrvatske (Zagreb CO, Nexe), Srbi je (Par-tizan, Crvena zvezda), Makedoni je (Metalurg, Vardar) i Slova~ke (Ta-tran Pre{ov).
D.Pr.
. . .Dominaci ja BSK-a
Biciklisti BSK-a izBanjalukedominirali su na drugoj trci LigeBiH,ko ja je vo`ena na dionici Gora`de - Fo~a - Gora de.
Ivan Jezdimirovi} slavio je u kategori ji elite, po{to je stazu dugu 68,5kilometara pre{ao za 1.43.38 ~asova. On je slavio ispred Hajrudina Trlea(Zmaj od Bosne, 1:44,37) i klupskog kolege Neboj{e Petrovi}a (1.44.38).
Iz banjalu~kog kluba slavili su i Dino Bo{kovi} (junior), Du{an Kalaba(kadet) i Dragan Vu~i} (veteran), dok je u konkurenci ji mla|ih kadeta po-bi jedio De jan Pa{i} iz Sane.
M.P.
. . .Dvostruka pobjedaJoki}e ve
Teniserka novogradske Slobode Katarina Joki} (1. nosilac) slavila je u singlu i dublu na juniorskom turniru "Memori jal Goran Tano-
vi}", ko ji je odr`an u Tuzli.Ona je u finalu pobi jedila Banjalu~anku Nikolinu Jovi} (2), ko ja nastu-pa pod zastavom Srbi je, rezultatom 6:0, 6:1. Joki}eva je slavila i u dublu.Ona i Mari ja Kelava iz Hrvatske (1) pobi jedile su Enu Babi} iz Hrvatskei Hanu Mraz iz Sloveni je (4) rezultatom 6:4, 6:4. U konkurenci ji junioraslavio je Domagoj Bilje{ko (1) iz Hrvatske, ko ji je sunarodnika KarlaLozi}a (2) savladao rezultatom 6:3, 3:6, 6:1. U finalu dubla Srbi FilipGrbi} i Du{an Vuki~evi} (1) savladali su hrvatski par Alek Gracin/FranTonejc rezultatom 3:6, 6:4, 11:9.
M.P.
. . .Prvaci Fati} i D`afi}e va
Nerman Fati}, teniser Juniora iz Had`i}a, i Na-|a D`afi} iz tuzlanske Slo-bode osvo jili su titule naPrvenstvu BiH za juniorei juniorke do 18 godina,ko je je protekli vikendodr`ano u Mostaru.
Fati} je u finalnom me~u savladao Mileta ^ili}a iz TK Me|ugor je re-zultatom 6:2, 7:5, a D`afi}eva je u me~u za titulu bila bolja od Aide Keli}iz banjalu~ke Mladosti i slavila rezultatom 6:2, 6:2.
M.P.
UKRATKO
De jan MA KSIMO VI]
Adnan [abanovi}, golmanrukometne reprezentaci je BiH,svo jom sjajnom parti jom uutakmici s Makedo-ni jom spri je~io jenovi debakl iza-branika selekto-ra Vo ji sla vaRa|e.
Na kra ju,Makedon ci su ususre tu poslje-dnjeg kola
kvalifikacione Grupe 1 za "EURO2012" slavili u Skoplju sa ubjedlji-vih 25:19 i tako za jedno sa svo jimnavi ja~ima proslavili plasman na
jo{ jedno veliko takmi~enje.Sa druge strane, bh. reprezen-
taci ju ~eka velika analiza i pos-pre manje, jer ovo je,vjerovatno, najgori kvalifika-cioni ciklus u njenoj istori ji.
U grupi s Ma|ar -skom, Makedoni jom i Esto-ni jom na{a selekci ja osvo jila
je tek jedan bod i zauzela po-sljednje, ~etvrto mjesto. Takavrasplet bh. timu donio je vrlo
lo{ rejting, pa }e u nare-dnim kvalifikaci jama
za Svjetsko prven-stvo 2013. godi-
ne prilikom`ri jeba gru-
pa biti upodre-
| e -
nom polo`a ju. Dakle, eventualnogRa|inog nasljednika ~eka}e veomate`ak posao.
Uz to, tokom ovih kvalifikaci- ja bh. selekci ja je ostala bez nosila-ca igre kapitena Mirsada Terzi}a, teMuhameda Toromanovi}a i DamiraDoborca. Oni su zbog nesporazu-ma sa selektorom odlu~ili da neigra ju dok je Ra|a na klupi. U po-sljednjoj fazi ni je se odazvao niDani jel [ari}, ko ji se bh. timu pri-klju~io na po~etku kvalifikaci ja zaEP u Srbi ji.
Utakmica s Makedoni jomi{la je o~ekivanim tokom. Odmahna otvaranju doma}ini, ko ji su i pri-
je po~etka susreta osigurali Evrop-sko prvenstvo, stvorili su prednostod 4:1. Makedonci nisu igrali ni{taspeci jalno u napadu, ali je zato nji-hova odbrana lako izlazila na kraj sna{om selekci jom, ko ja ni je imalarje{enja. Sre}om, na golu je biosjajni [abanovi}, ko ji je odbranio~ak deset udaraca, od ~ega nekoli-ko zicera, pa se na odmor oti{lo sapodno{ljivih minus pet (7:12). Po-datak da je bh. tim postigao svegasedam golova za prvih 30 minuta
dovoljno ilustru je njihovu igru unapadu.
Posli je prvog di jela bilo je jasno da }e Makedonci lako do}ido dva boda, pa su u nastavku bezve}ih problema odr`avali prednost.Na kra ju plus {est za Makedoni ju inovi poraz za BiH, ko ja je kvalifi-kaci je okon~ala bez ijedne pobjede.Nezapam}eno. To se ni je dogodilo~ak ni u prvim kvalifikaci jama bh.tima za EP 1996. godine. Zanimlji-vo, i tada je BiH bila u grupi sa Es-toni jom, ali za razliku od ovihkvalifikaci ja, jednom je slavila i je-dnom remizirala, uz to, bh. selekci-
ja je u to vri jeme doma}in bila uslovena~kom gradu Kr{ko.
BiH KVALIFIKACIJE ZA EPU RUKOMETU ZAVR[ILA BEZ PO BJEDE
OdbranaMakedonskaodbrana lakoizlazila na krajs na{omselekci jom
Prvi put: BiH je kvalifikaci je okon~ala bez pobjede, {to se ni jedogodilo ~ak ni u prvim kvalifikaci jama bh. tima za EP 1996.
Ko{arka{i Dalasa ispisali sunajvredni ju stranicu u istori jikluba. Oni su prvu titulu prvakaNBA lige osvo jili pobjedom nadMa jami jem u {estoj utakmici fi-nalne seri je.
U Ma jami ju su su se Hitu re-van{irali za poraz u finalu
2006. godine i slavili rezul-tatom 105:95 za 4:2 u seri ji,
ko ju je obilj io Dirk No-vicki. Igra~ ko ji je pro-
gla {en zanajkorisni jeg igra-
~a finala je 1.2sekunde pri je
kra ja uta-k m i c e
iznenadanapustio
parket ikre nuo usvla~ioni-
cu. Ipak,brzo se vra-
tio i podigaodugo pri`e-ljkivani pehar.
"M ora osam to da
uradim. Uhva-tio me trenutak,
zaplakao sam, bilo je ba{ emotivno. Ni-
sam `elio da iza|em nadodjelu pehara, ali sai-gra~i su me nagovori-li", rekao je Novicki io osva janju titule re-kao:
"Ne mogu
jo{ da povjeru jem u ovo. Vri jedno idugo smo radili da bismo do{li dov-de. Tim je pre{ao neverovatan put.Ovaj ose}aj, biti najbolji na svi jetu,to je neopisivo. Za ovo sam igraoposljednjih godina. Dolaskom u ligu`elite se ustabiliti. Sve ol-star uta-kmice, sve takve stvari su li jepe, aliu odre|enim godinama sve to ste ve} do`ivjeli i zanima vas samo titu-
la. Sada nam je niko ne mo`e odu-zeti i godinu dana smo najboljaekipa."
Posljednju utakmicu Ni- jemac je odigrao ispod svog nivoa({ut 9-27), ali je prethodne utakmiceodigrao odli~no i pored pokidanogligamenta srednjeg prsta li jeve ruke,probelam sa temperaturom i upalomsinusa. Bio je pravi vo|a tokom ci-
jele sezone. Mnogi nisu vjerovali napo~etku sezone da Dalas, predvo|enveteranima, mo`e do titule, ali, prviprsten dobili su Novicki (32), D`ej-son Kid (38) i Teri (33), ko ji je trofejistetovirao na po~etku finala.
O tajni uspjeha govorio je RikKarlajl, trner Maveriksa:
"Ovo je prava ekipa. Stari smo,
ne mo`emo brzo da tr~imo ni visokoda ska~emo, ali ovi momci jedandrugome ~uva ju le|a. Igrali smo naispravan na~in, vjerovali smo jednidrugima kada smo dodavali loptu."
Dalas je odli~no po-~eo i imao je u prvom poluvremenuvo|stvo od 12 poena (40:28) iako jeNovicki tada lo{e {utirao, samo 1-12u prva 24 minuta. Ma jami je uspionakratko da preuzme vo|stvo, ali sugosti, zahvalju ju}i pri je svih Teri ju,do{li do najva ni je pobjede u sezo-ni. On je me~ zavr{io sa 27 poena,Novicki sa 21 poenom i 11 skokova,a na jefikasni ji u Ma jami ju bili suLebron D`ejms sa 21 poenom i KrisBo{ sa 19. Tre}a zvi jezda Hita
Dvejn Vejd zabilje io je 17 poena.Kid, ko ji je do titule do{ao po-sli je 17 godina u NBA ligi, nalazi sena drugom mjestu liste najboljihasistenata lige svih vremena (prvi jeD`on Stokton) i na tre}em mjestunajboljih "kradljivaca" (iza Stoktonai Majkla D`ordana).
"Ne mogu da vjeru jem kakav
sam put pre{ao. Izgleda da mi je tre-}e finale doni jelo kona~no sre}u. Neznam jo{ koliko }u igrati. Osje}amse dobro, a saigra~i su mi sjajni.
Ako se ovako nastavi, gleda}ete me jo{ dvi je-tri godine", rekao je Kid.
On je postao drugi najstari ji
igra~ ko ji je osva jao trofej kao ~lanprve postave, posli je Karima AbdulaD`abara.
Tre ner Dala sa DikKarlajl priklju~io se maloj grupionih ko ji su osva jali NBA titule ikao igra~i i kao treneri. Samo se jo{10 ljudi nalazi na toj listi, a me|unjima su i nedavno penzionisani FilD`ekson, jedan od Karlajlovih u~i-telja Kej Si D`ons i predsjednik Ma-
jami ja Pet Rajli, ko ji je predvodioekipu do titule 2006. godine.
Vjerovatno najve}i gubitnik jeD`ejms, ko ji je do{ao iz Klivlendapro{log ljeta u `elji da osvo ji titulu itako navukao na sebe gnjev navi ja~abiv{eg kluba. On je s Klivlendomigrao finale 2007. godine, ali je iz-gubio od San Antoni ja.
"Ne pada mi te{ko pritisak o~e-kivanja. Uop{te. Nisam uspio 2007.nisam uspio ni sada. Nisam krivacza neuspjeh u finalu", rekao je D`ej-ms, dok je Vejd izjavio:
"Svaka ~ast Dalasu. Ima opa-san tim. Nai{li smo na bolje odnas." (Agenci je)
Svi su u Red Bulu u nedjeljubili spremni da proslavu nove po-bjede Sebasti jana Fetela u Kana-di, ali u posljednjem krugu desilose ono od ~ega su strahovali. Fetel
je proklizao a D`enson Baton is-koristio proliku i pretekao ga zaprvu pobjedu u ovoj sezoni.
Bio je to samo jedan od mno{-tvo zanimljivih doga|a ja na Velikoj
nagradi Kanade ko ja je tra jala ~ak~etiri ~asa. Razlog za {est prekidatrke, mnogo krugova odvezenih izasigurnosnog automobila te dostaodusta janja i sudara, bila je `estokaki{a ko ja je potopila stazu "@il Vil-nev" u Montrealu.
Bilo je neizvjesno ho}e li trkauop{te biti odvezena nakon {to je u25. krugu prekinuta na dva ~asa.
Kada se ki{a kona~nosmirila a staza li{ena velike koli~inevode, trka je nastavljena. Vi|eno jedosta dobrih borbi, a jedna od njih
je bio i poku{aj Luisa Hamiltona dapretekne Batona, ali je do{lo dokontakta i to je bio kraj za tamnopu-tog voza~a Meklarena.
Interesantan podatak je da jeBaton ~ak {est puta bio u boksu,dva puta pod istragom, u jednomtre nut ku je bio na posljednjemmjestu, dobio je kaznu zbog prebrzevo nje iza sejfti kara, ali ga to ni jezaustavilo da do|e do podi juma.Baton ka`e da mu je ovo vjerovatnonajbolja pobjeda.
"Bila su ovo tri veoma emoti-vna sata ili koliko je ve} vremenapro{lo od starta. Za mene je ovo bi-la fantasti~na trka, i da nisam pobi-
jedio, nevjerovatno sam u`ivao",rekao je Baton.
Uz Batona i Fetela napodi jumu se na{ao i Mark Veber,dru gi voza~ Red Bula. ^etvrtomjesto osvo jio je Mihael [umaherko ji je sjajno vozio ovog vikenda. Utrenucima kada je padala ki{a, Ni je-mac je pokazao za{to je jedan odnajboljih voza~a u istori ji preti~u}irivale na stazi. Dugo je dr`ao drugupozici ju i iza Vebera i Batona, alibilo je evidentno da bolid Mercede-sa ni je na nivou Red Bula i Mekla-rena pa je na kra ju zavr{io kao~etvrti. Gubitnik je i Ferari jer su nakvalifikaci jama Fernando Alonso iFelipe Masa bili jednako brzi kao iRed Bul.
Ipak, Masa je na kra ju zavr{iokao {esti iza Vitali ja Petrova u Re-nou dok je Alonso nakon kontaktasa Batonom udario u zid i zavr{iotrku.
Naredna trka u {ampionatuFormule 1 vozi se ulicama Valensi jeza Veliku nagradu Evrope 26. juna.
Sudi je na predsto je}emVimbldonu bi}e rigorozneprema teniserima ko ji buduposvali na terenima. Organiza-tori i ~elnici teniske federaci jespremili su spisak psovki nasvim jezicima, a kazne }e bitivisoke i u hiljadama dolara.
Me|u onima ko je psu ju je i Andrea Petkovi} (23), teniserka bh. pori je-kla ko ja nastupa pod njema~kom zastavom.
Ro|ena Tuzlanka je i rani je ka`njavana zbog psovki, ali isti~e da sudi-e sada sve vi{e obra}a ju pa`nju, pa i kada to ~ini na maternjem jeziku."Dok igram, pri~am nekad na srpskom, nekad na njema~kom, nekad na
panskom. [ta mi padne na pamet. Ali, psu jem na srpskom", ka`e ona.Temperamentna djevojka na terenu i van njega pla{i se da turnir na tra-
vi mo`e da bude velika nevolja za one ko ji psu ju tokom igre."Posto ji katalog ri je~i ko je ne smi jete da izgovarate tokom me~eva. U
vim mogu}im jezicima. Ukoliko vas sudi je ~u ju, sli jedi `estoka nov~anakazna. Mene su u SAD kaznili sa 4.000 dolara, ali je to kasni je smanjeno
na 450. Me|utim, u Londonu ne}e biti milostivi", ka`e Petkovi}eva. Andrea ka`e da }e teniseri i teniserke morati da psu ju sebi u bradu,kao i da sudi je zna ju srpske psovke:
"Ako smatrate da imam luksuz {to psu jem na srpskom, grdno se vara-e. Ima dosta tenisera sa ovih podru~ja pa su sudi je nau~ile sve ru`ne ri-e~i na na{em jeziku."
. . .[ari} ni je igraozbog sponzora
Pobjedu hrvatske ko{arka{ke reprezentaci je do 19 godina na pripre-mnom turniru u Trevizu nad Srbi jom (Srbi je) zasjenio je skandal ko ji suzazvali sponzori. Dario [ari} (17), zbog ko jeg je na tribinama bilo dosta
evropskih i NBA skauta, ni je dobio priliku da zaigra i to zbog "pogre-nih" patika. Hrvatski ko{arka{ ima ugovor s firmom "Nike" i smi jegrati samo u patikama te marke, a sponzor kampa u Trevizu bio jeAdidas".
. . .Vozni jacki sla vilau Kopenhagenu
Dankinja Karoline Vozniacki, najbolja teniserka svi jeta, odbranila jeitulu na WTA turniru u Kopenhagenu, ko ji je igran za nagradni fond od
220.000 dolara. Ona je u finalu pobi jedila ^ehinju Lusi [afarovu sa 6:1,6:4. Danskoj teniserki ovo je bila peta WTA titula ove sezone, a 17. ukari jeri.
. . .Smotra karatea u Dubici
U Kozarskoj Dubici proteklog vikenda odr an je 19. vidovdanski karatekup na ko jem je u~estvovalo 265 takmi~ara iz 15 klubova iz Sloveni je,Srbi je i BiH. Na juspje{ni ji klub turnira je Karate klub Sloga-Hemofarm izDobo ja ispred drugoplasiranog kluba Rajko Crnobrnja Gligo iz NovogGrada i doma}ina Kne{polja iz Kozarske Dubice. Na juspje{ni ji takmi~ariz kluba doma}ina su Ana Tati} sa dvi je zlatne i jednom bronzanom me-daljom, kao i Ognjen Kova~evi} ko ji je imao isti bilans odli~ja.
. . .Mu ji} ne}e u Azerbejd`an
Senad Mu ji}, najbolji stri jelac tuzlanske Slobode, dobio je ponudu izAzerbejd`ana, ko ju je nakon kratkog razmatranja odbio.
"S obzirom da mi je istekao ugovor i da jo{ nisam po~eo pregovore saSlobodom, na mo ju adresu su po~ele pristizati ponude. Jedna je stigla izAzerbejd`ana, ali sam je odbio. U ovom trenutku nisam spreman za bilokakve avanture", kazao je Mu ji} i dodao da ga tokom ljetne pauze nikoni je kontaktirao iz rukovodstva Tuzlaka.
"Nisu me ni jednom nazvali, ali ja sam profesionalac i po javit }u se naprozivci 26. juna", dodao je Mu ji}. D.S.
AndreaPetkovi}
D`enson BatonFOTO AFP
Velika nagrada KanadeRezultati trke
Voza~i
Voza~i Konstruktori
Timovi Vrijeme
Meklaren
Red Bul
Red Bul
Bod
Bod Bod
D`ensonBaton
25
18
15
SebastijanFetel
Mark Veber
4:04:39, 537 ~aso va
+ 2.709 sek
+ 13.828 sek
Plasman u Svjetskom prvenstvu
Sebasti jan Fetel (Njem) 161
D`enson Baton (VBr) 101
Mark Veber (Aus) 94
Luis Hamilton (VBr) 85
Fernando Alonso ([pa) 69
Red Bul 255
Meklaren 186
Ferari 101
Lotus Reno 60
Mercedes 52
Voza~ Meklarena zaustavio Fetela u Kanadi
Batonu ki{nimaratonPut do pobjede: Baton u posljednjem krugu iskoristio gre{ku Fetela.Nisu ga zausta vili ni {est ulazaka u boks, kazna i kliza va staza
Ali{er Usmanov, mili jarder izUzbekistana i vlasnik 30 odsto di-onica Arsenala, smatra da bez zna-~ajnih ulaganja u predsto je}emprelaznom roku ne}e biti uspjehana terenu, a ni van njega.
Iako je posli je Stena Krenkeanajve}i dioni~ar slavnog londonskogfudbalskog kluba, Usmanov ni je ~lanklupskog Borda direktora, a razlog zato je veoma neobi~an.
"Ako je uloga ~lanaBorda da nadgleda 'su{ni' period beztrofe ja, dok on li~no ubire zna~a janprofit, a od navi ja~a o~eku je da ku-pu ju sve skuplje ulaznice, onda je bo-lje da ne budem ~lan takvog ti jela",
rekao je Usmanov, ko ji ka e da `elida pomogne klubu, ali da bi to uradiomora da do|e do velikih promjena:
"Ali, ako je cilj obezbijeditiuslove da tim bude kontinuirano us-pje{an, pobolj{ati komerci jalnu pozi-ci ju kluba i omogu}iti navi ja~ima dauti~u na dono{enje odluka, ondasmatram da imam {ta da ponudim."
Usmanov je konstatovao da svi
va`ni sponzorski ugovori Arsenala
isti~u u narednih godinu-dvi je i da }enovi ugovori biti unosni samo akoekipa po~ne da osva ja trofe je. A da bititule po~ele da sti`u na "Emirate"Usmanov smatra da treba ulo`iti ve-lika nov~ana sredsta i dovesti pravapo ja~anja ko ja }e ~ini razliku.
"Sla`em se s ocjenamada su nam potrebni dominantan gol-man, jaki stoperi i zadnji vezni kali-
bra Kloda Makelelea. Da bismo an-
ga ovali odli~ne igra~e moramo vi-{e da tro{imo. Premi jer liga je jednaod naj ja~ih i najte`ih u svi jetu. Dabiste osva jali trofe je neophodno jerazvi jati mlade talente, ali i ulo`itinovac u dovo|enje vrhunskih fu-dbalera, {to dosad ni je bio slu~aj",
jasan je Usmanov.On je dodao da ni je siguran da
ostali ~lanovi Borda direktora isto
misle. "Njima, izgleda, ne smeta ka-
da Arsenal osvo ji drugo, tre}e ili ~et-vrto mjesto. To im je prihvatljivo, a uisto vri jeme gleda ju kako da proda jusvo je dionice i odu iz kluba", zaklju-~io je Usmanov.
Posljednji trofej Ar-senal je osvo jio 2005. kada je slaviou FA kupu, a od tada, iako igra ju sja-
jan fudbal, nema ju snage da parira juMan~ester junajtedu i elsi ju.
Gigs platio za abortus Odlazak"ludaka"
Sjajni argentinski napa-da~ Martin Paler mo odi-grao je posl jednji me~ na
"Bombonjeri" za Boka ju-niors i to u danu u kome jeVelez osmi put osvo jio titu-lu prvaka.
Palermo je u 37. godinido`ivio ovaci je ~itavog sta-di ona, na ~i je tribi ne suovoga puta navi ja~i do{likako bi se oprostili od "zla-tne devetke".
Me~ pretposljednjeg kolas Banfildom je zavr{en re-zul tatom 1:1, ali suze na"Bombo nj eri" nisu bilezbog remi ja, ve} zbog emo-tivnog rastanka s najboljimstri jelcem Boka juniorsa,~uvenim "ludakom", Paler-mom.
U bogatoj istori ji Boka
ju ni orsa Pale rmo je bezpremca najbolji sti jelac sa236 golova na zvani~nimutakmicama. Jo{ 36 je daoza Estudi jantes, 25 dok jeigrao u [pani ji, a devet za
Argentinu.
Nata{a Gigs (32), supruga bra-ta Ra ja na Gigsa, fudba leraMan~ester junajted, za "News of the World" potanko je ispri~alakako je pobacila Ra janovo di je-te u aprilu pro{le godine.
Osmogodi{nja tajna ljubavna ve-za 37-godi{njeg fudbaler i tada jo{dugogodi{nje djevojke njegovogtri godine mla|eg brata kulminira-la je kada mu je, pro{log prolje}a,rekla da je zatrudnjela s njim.
Dogodilo se to dvi je sedmicepri je zakazanog vjen~anja, ko je je
s njegovim bratom Rodri jem (34)imala u Las Vegasu. Ra jan joj jeodmah rekao da posto ji samo je-dna opci ja ukoliko ne `eli da razo-ri ti ~itavu poro dicu - mora da
abortira."Bio je u`asno vru} dan. Do{ao je do mene na biciklu. Bio je ukratkim pantalonama i sa sun~a-nim nao~arama na licu, ko je ni jeskidao. Dao mi je 500 funti rekav-{i da je to sve {to ima kod sebe iza`elio mi puno sre}e", rekla jeNata{a, otkriv{i da je zahvat u pri-vatnoj klinici "Stockport" ko{tao700 funti.
U Man~ester junajtedu Vel{aninigra za sedmi~nu platu od 80.000funti i 20. je na listi najbogati jihsportista u Velikoj Britani ji.
"Nisam uop{te tra`ila taj novac,tako da je samo pogor{ao situaci-
ju. Bila sam jako uznemirena, naivici suza", dodala je ona.
Istog dana kada je njegova ljuba-vnica prekidala trudno}u, Gigs jeigrao humanitarnu utakmicu u or-ganizaci ji UNICEF-a.
Nata{a je rekla da }e nasto jati daspasi svoj jedva godinu dana dugbrak, dok je Rodri zatra`io sasta-nak s bratom kako bi u ~etiri okara{~istili porodi~nu krizu.
Mnogobrojne Sarajli je, i zna-ne i neznane, ali i mnogi drugioprostili su se ju~er od Josipa -[ki je Katalinskog, legendarnog fu-dbalera @eljezni~ara i reprezenta-ci je SFR Jugoslavi je.
Ispratili su [ki ju na posljednjipo~inak i pru~ili da }e njegovi lik idjelo ostati u srcima i sje}anju mno-gih, ne samo njegovih sugra|ana, ne-go i fudbalskih poklonika s prostoraci jele za jedni~ke dr ave.
Katalinski je nakon duge borbe ste{kom bole{}u preminuo u svom ro-dnom gradu u 63. godini. Ju~er je
odr`ana komemorativna sjednica ucentru gradskog groblja "Bare", a po-tom i pokop na sara jevskom groblju"Stup".
O [ki jinoj veli~ini najbolje go-vore poznata lica ko ja su se moglavidjeti na komemoraci ji i sahrani. Po-
sljednji put do{li su da mu se naklo-ne, izme|u ostalih, Ivica Osim, @e-ljko Kom{i}, Safet Su{i}, JosipBukal, Bo`o Bra~ulj, Martin Novo-
selac, te veliki broj njegovih saigra~aiz {ampionske generaci je "@elje", alii sada{njih i biv{ih igra~a kluba s"Grbavice".
Na komemorativnoj sjednici go-vorom su se od Katalinskog oprostiliIvica [ari}, ministar kulture i sportaKS, Ali ja Behmen, gradona~elnikSara jeva, Vlatko Markovi}, predsje-dnih Hrvatskog nogometnog save-za...
Katalinski je u svo joj bogatojigra~koj kari jeri nastupao ~ak desetgodina (od 1965. do 1975. godine) za@eljezni~ar, s ko jim je 1972. osvo jio
jedinu klupsku titulu {ampiona SFRJ.Za tim s "Grbavice" odigrao je
oko 350 utakmica i postigao vi{e od100 golova. Iz perioda provedenog u"@elji" vri jedi spomenuti da je 1974.progla{en za najboljeg fudbalera Ju-goslavi je. Naravno, zahvalju ju}i le-gendarnom golu u dresu biv{e dr aveprotiv [pani je "plavi" su se plasiralina Svjetsko prvenstvo u Njema~koj.Za reprezentaci ju biv{e Jugoslavi jeodigrao je 41 utakmicu i postigao 10golova.
Uz relati vno po voljne biometeorolo{ke prilikeve}ina ljudi }e biti boljeg raspolo`enja,a hroni~ni bolesnici i meteoropati ne}e imatiizra`eni jih tegoba. Drugi dio dana pro}i }e uz
po ve}anu naoblaku, {to bi kod osobaosjetlji vih na promjene vremena moglouzroko vati po ja~anje tegoba u vezi sanjiho vim bolestima.
a dimir GRBI]
Branislav Arseni jevi}, fudba-r Sara jeva, i Sa{a Kova~evi},zista Rudar Pri jedora, potenci-na su po ja~anja banjalu~kog
orca, ko ji }e ove godine prvi putrati kvalifikaci je za Ligu {ampi-a.
U redovima prvaka BiH svje-i su da mora ju oja~ati igra~ki ka-r ukoliko `ele da naprave rezultatme|unarodnoj sceni, te spremni
enu u odbranu titule u narednojzoni.
Darko Ljubo jevi}, sportski di-
rektor Borca, istakao je da bi Arse-ni jevi} i Kova~evi} bili vi{e negodobra po ja~anja za "crveno-plavu"~etu, ali je naglasio da razgovora snjihovim klubovima jo{ ni je bilo.
"R adi se o dva veomakvalitetna igra~a ko ja bi bila pravopo ja~anje za sve klubove u Premi jerligi. Razgovora o njihovom dolaskuni je bilo, {to ne zna~i da ne}e biti uskori joj budu}nosti", rekao je Lju-bo jevi} i dodao:
"Razmi{ljamo o po ja~anjima isigurno je da su Arseni jevi} i Kova-~evi} veoma interesantni igra~i.Me|utim, u ovom trenutku ne mo-gu ni{ta vi{e da ka`em."
Arseni jevi} igra po desnoj stra-ni i odli~no se snalazi u defanzivnimi ofanzivnim situaci jama. U prote-kloj sezoni je za Sara jevo nastupio u26 me~eva i postigao pet pogodaka.Njegov dolazak vjerovatno }e najvi-{e zavisiti od Darka Maleti}a, ko ji
jo{ ni je prelomio da li }e produ`iti
saradnju s banjalu~kim klubom.Do la sko m Zvezdana
Cvetkovi}a na mjesto trenera na jav-ljena je mnogo ofanzivni ja igra i u
takav stil odli~no bi se uklopio iKova~evi}. Ofanzini vezista RudarPri jedora ima identi~nu statistikukao i Arseni jevi} - u 26 odigranih
me~eva u Premi jer ligi BiH posti-gao je pet golova.
Prvo po ja~anje Borca trebao bida bude Lazar Mar janovi}, fudbaler
Leotara, ko ji bi nakon razgovora sLjubo jevi}em trebalo da potpi{eugovor. Zvani~na potvrda o~eku jese u toku dana{njeg dana.
Arseni jevi} i Kova~evi} potenci jalna po ja~anja Borca
Ljubo je vi} kri je karteIntereso vanja: Razmi{ljamo
o po ja~anjima i sigurno jeda su njih dvo jica veoma
interesantni igra~i,ali razgo vora jo{ ni je bilo,
Bokserska legenda Majk Tajson i holivudska zvi jezda Sil-vester Stalone primljeni su u bo-ksersku "Ku}u slavnih" uKanastoti, u ameri~koj saveznojdr`avi Nju jork.
Tajson je mjesto me|u velika-nima "plemenite vje{tine" zaslu`iosjajnim predstavama u ringu, dok jeStalone u{ao u "Ku}u slavnih" zbogpromovisanja boksa kroz seri jal fil-mova "Roki". Osim njih dvo jice,mjesto u galeri ji slavnih dobili su ipoznati promoter Vilfred Saurland,zatim veliki bokseri Hulio Cezar^avez i Konstantin Dzju, trenerIgnasio Beristain, te sudi ja D`oKortez.
" P r e s r e } a n
Gvozdeni Majk sa suzama u o~ima.Tajson je jedan od najbo-ljih te{ka{a svih vremena. Bio jenajmla|i bokser ko ji je osvo jio titu-le u te{koj kategori ji prema verzi ja-ma WBA, WBC i IBF, te prvi ko ji
je istovremeno bio vlasnik po jasa utri spomenute verzi je. U kari jeri jeostvario 50 pobjeda, od ~ega 44nokautom, i{est po-raza.
Stalone je jedan od na jistaknu-ti jih filmskih akcionih junaka osam-desetih i prve polovine devedesetihgodina, a najpoznati je uloge ostva-rio je u seri jalima filmova o Roki ju iRambu. Snimio je ~ak {est filmovao bokseru Roki ju Balboi, pa ne ~udi
{to je ulazak u "Ku}u slavnih" pro-komentarisao ovim ri je~ima:"Jo, Adrian, uspio sam", pono-
viv{i ri je~i ko jima zavr{ava prvinastavak filma snimljenog 1976.godine:
"Nikada se nisam pretvarao dasam bokser jer nemam potrebnevje{tine. Me|utim, shvatio sam krozkakvu muku prolaze bokseri, pose-bno izvan ringa. Ovo je priznanje iza sve njih", poru~io je 64-godi{njiStalone.
^a vez je meksi~ka bo-kserska legenda. [est puta je biosvjetski prvak, a u 115 borbi po-
ra`en je samo {est puta. Zanimljivo, tri najzna~ajni je verzi je profesional-
Zasluge: Tajson je mjesto me|u velikanima"plemenite vje{tine" zaslu`io sjajnimpredsta vama u ringu, a Stalone zbogpromo visanja boksa kroz seri jal filmo va "Roki"