8/4/2019 Dnevne nezavisne novine [broj 4659, 3.-4.9.2011] http://slidepdf.com/reader/full/dnevne-nezavisne-novine-broj-4659-3-492011 1/56 str. 2 i 3 www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 30 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 4659 • 3. i 4. SEPTEMBRA 2011. str. 11 str. 5 [EF KLUB A SRPSKIH DELEGA T A U DOMU NAR OD A BiH RE A GO V A O NAKON GOS TO V ANJ A U EMISIJI PINKA BH Dokument demanto vao Cikoti}a u vezi s eksplozi vom Minis tars tvo odbrane dos ta v ilo Predsjedni{ tvu BiH in formaci ju o nes tanku 11.530 kg TNT-a str. 6 "Podmi}ivanjem oborili aprilski paket" str. 4 Branka Balaban uhap{ena u Ma|arskoj Vi ki lik s obja vio op tu `be Da gla sa Mek l hej ni ja na ra ~un SBiH i HD Z 1 990 O T K R I] E PRIVEDENA @ENA KOJA JE IZAZVALA NESRE]U U BANJALUCI, U KOJOJ SU POGINULI DJED I UNUKA ASTANAK RUKOVODSTAVA NSD-a I SDS-a NA JAHORINI Ko{arac: Napadnut sam zbog tri prsta Nema odstupanja od platforme
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
NOVI TRAVNIK - Nepoznati po~inioci zapalili su u petak ujutrudva teretna vozila "Elek troprivrede HZ HB", u krugu poslovnicatog preduze}a na podru~ju Novog Travnika i Nove Bile, a uni{teno jei oko 20 mjernih mjesta, odnosno ormara s bro jilima.
"Elektroprivreda HZ HB" pozvala je MUP na brzu rekaci ju povodomnapada na njihovu imovinu, nakon {to im je, prema prvim procjenama,pri~injena {teta od oko 300.000 KM.
"Znakovito je kako se ovakvo brutalno uni{tavanje imovin 'Elektropri-vrede HZ HB' doga|a u vremenu dok tra je akci ja na smanjenju gubitaka ispre~avanju kra|a elektri~ne energi je na prostorima djelovanja poduze}a,odnosno izmje{tanja mjernih mjesta - bro jila, tamo gdje je to potrebno,kako bi bila dostupna za o~itavanja i servisiranje", sto ji u saop{tenju"Elektroprivrede HZ HB". (Agenci je)
. . .Deset no vih autobusa uprigradskom saobra}a ju
ZENICA - Deset dugo na javljivanih novih autobusa iz [anga ja,preko luke Kopar u petak su stigli na zeni~ke ulice.
Vlasnik 2,2 miliona KM vri jednih vozila je Javno komunalno preduze-}e "Zenicatrans - prevoz putnika", ko je }e za jedno sa op{tinom Zenica u
umjeru 50:50 odsto, snositi tro{kove nabavke autobusa nami jenjenih zaprigradski saobra}aj."Za kupovinu autobusa sredstva smo osigurali kreditnim zadu enjem
ko je }emo vratiti u periodu od {est godina. Autobusi ima ju 49 sjede}ihmjesta i 30 mjesta za sta janje, opremljeni su motorom euro 3 i prvi suovakve vrste u BiH. Posjedu ju klima-ure|aj i niz druge savremene opre-ma ko ja }e osigurati ve}u udobnost i sigurnost korisnicima na{ih usluga",kazao je Jusuf Bori}, direktor JKP "Zenicatrans - prevoz putnika".
Dobavlja~ autobusa bio je konzorcij "ITC Zenica" i "Babi} Biss Tours",ko ji su osigurali garanci je na autobuse u tra janju od ~etiri godine. Najsta-ri ja prevozni~ka firma u Zenici ima 190 radnika, a prevoz na lini jama uBiH i inostranstvu obavlja sa 54 autobusa.
A.M.
. . .Zapri jetili smjenomministra Li jano vi}a
SARA JEVO - Poljoprivrednici iz FBiH dali su novi rok za isplatu
dugu ju}ih potica ja iz pro{le godine nakon {to prethodna tri obe}anatermina nisu ispo{tovana, a zapri jetili su da }e u protivnom tra`itismjenu ministra poljoprivrede FBiH Jerka Ivankovi}a Li janovi}a.
Kako je rekao Mehmed Nik{i} iz Koordinaci je udru`enja poljoprivre-dnika u FBiH, novi rok je utorak, za kada je prolongiran sastanak s pred-stavnicima federalnog ministarstva.
"Ministarstvo je na svo ju ruku objavilo Pravilnik za isplatu potica ja. Tajpravilnik ni je usagla{en s poljoprivrednicima. To je drugi put da Ministar-stvo objavlju je pravilnik bez nas. Time kr{i dogovor. Ako nastavi ovako iako do utorka ne dobi jemo potica je, vjerovatno }emo ve} idu}e sedmicepo~eti prikupljati potpise za petici ju ko jom }emo od Parlamenta FBiH tra-`iti ministrovu smjenu na tematskoj sjednici o poljoprivredi, ko ja bi mo-gla biti 12. oktobra", dodao je Nik{i}. Izjavu ministra Ivankovi}aLi janovi}a u petak nismo uspjeli dobiti.
M.R.S.
. . . Vatra pri jetila ku}ama
TREBINJE - Po`ar u re jonu Dobromana na podru~ju trebinjskeop{tine kasno u ~etvrtak se spustio na stotinu metara od ku}a, ali suvatrogasci uspjeli da spri je~e vatrenu stihi ju da zahvati naselje.
Ovaj po`ar pri je nekoliko dana izazvao je udar groma.Kako je u petak re~eno u Teritori jalnoj vatrogasnoj jedinici Trebinje, sta-
nje na po`ari{tima na podru~ju trebinjske op{tine taj dan je bilo stabilno.Helikopter Oru`anih snaga BiH je u petak ujutro dejstvovao u re jonu
Zubaca, gdje se vatra povremeno javlja na jednom kraku po`ari{ta. (Srna)
UKRATKO
Tunel Stambol~i} bi}e u funkci ji
Na ta {a KRSMAN
SARA JEVO - Milorad Dodik,lider SNSD-a, izjavio je nakon
razgovora rukovodstava SNSD-a iSDS-a u petak na Jahorini, da }eza jedno nastupiti na razgovorimau Mostaru, koji su zakazani za po-nedjeljak na inicijativu lidera dvaHDZ-a Dragana ^ovi}a i Bo`eLjubi}a.
"Dvije partije }e nastaviti me-|usobno ja~anje strana~kog povjere-nja. Radi}emo popis, ali tako da RSbude posebna statisti~ka jedinica. Ta-ko|e, spremni smo na zaklju~ak odr avnoj pomo}i uz korekci je u par-lamentu BiH", rekao je Dodik te do-dao da }e dvije parti je nastaviti
ja~anje RS u BiH."Ovaj mode l za jedni-
~kog djelovanja nastavi}e se u svim
instituci jama. Entiteti treba da potpi-
{u me|usobni sporazum o ustavnimpromjenama u vezi s presudom uslu~aju 'Sejdi} - Finci'", naglasio jeDodik.
Mladen Bosi}, predsjednikSDS-a, izjavio je da je za jedni~kaplatforma pobolj{ala polo`aj RS uBiH, te da tako treba nastaviti i ubu-du}e.
"Ovo je dobar model zastupanjaRS, i to treba nastaviti i u budu}emizbornom ciklusu, ko god da pobije-di", naglasio je Bosi} i zaklju~io dabudu}i saziv Savjeta ministara trebada po{tuje princip rotaci je, te da pre-govori u Mostaru ne treba da buduisklju~ivi.
"Relaksirani za jedno idemo u
Mostar", zaklju~io je Bosi}.
Sastanku su, pored Dodika iBosi}a, prisustvovali visoki funkci-oneri obje pari je. Iz SNSD-a su pri-sustvovali Neboj{a Radmanovi},Igor Rado ji~i}, Aleksandar D`om-bi}, Milorad @ivkovi}, Rajko Vasi},@eljka Cvi janovi}, Sta{a Ko{arac,Nada Te{anovi} i Sredo je Novi},dok su SDS, izme|u ostalih, pred-stavljali Ognjen Tadi}, Mi}o Mi}i},Predrag Kova~evi}, Mirko [arovi},Dragan ]uzulan i Snje`ana Bo`i}.
Platforma ko ju su unovembru 2010. godine potpisaliDodik i Mladen Bosi} sadr`i {estprincipa ko ji se odnose na pitanja us-tavnih promjena, ~lanstva u EU, mo-gu}nosti raspisivanja referenduma,
pokretanje vitalnog nacionalnog i en-titetskog interesa, kao i to da }e RSvoditi politiku nepriznavanja Kosova.
[esti princip se odnosi na ~itavniz pitanja, izme|u ostalog i na ra-spodjelu dr`avne i vojne imovine,popis stanovni{tva, Br~ko distrikt,sistem odbrane, pitanja raspodjeleporeza, pitanja rada Tu`ila{tva i SudaBiH, izborni sistem, te funkcionisa-
N. KRSMAN
PALE - Izgra dnja tunelaStambol~i} kod Pala trebalo bida bude zavr{ena do kra ja ovegodine, izjavio je u petak Ale-ksandar D`ombi}, premi jer Re-publike Srpske.
D`ombi} je napomenuo da jeiz Razvojnog programa RS za pro-
jekat izgradnje ovog tunela izdvo- jeno 10 miliona KM.
Nakon posjete tunelu Stam-bol~i}, premi jer RS istakao je da jenjegova izgradnja izuzetno zna~aj-na za razvoj turizma i otvaranje
Jahorine s isto~ne strane.D`ombi} je izrazio zadovolj-stvo dosada{njim tokom radova."Odre|eni rokovi probi jeni su sobzirom na to da je slovena~ki ko-operant CPM trenutno u ste~a ju",objasnio je D`ombi}.
Ratko Mi{anovi}, tehni~ki di-rektor firme "Niskogradnja", ko ja
je izvo|a~ radova, rekao je da jeugovorna vri jednost radova bila13,5 miliona KM.
"Me|utim, za zavr{etak tune-la bi}e potrebno jo{ 3,5 milionaKM, za ko je se pregovora s Javnimpreduze}em 'Putevi RS', tako da bikona~na vri jednost radova iznosila
16.995.000 KM", rekao je Mi{ano-vi}.
On je precizirao da je tunelukupne du`ine 1.100 metara od2009. godine probi jen 890 metara,odnosno kompletno je probi jen,hidroizolaci ja je ura|ena 70 odsto,a primarna podgrada kompletno je
zavr{ena.Slobodan Savi}, na~elnik op{ti-
ne Pale, istakao je da }e Isto~no Sa-ra jevo otvaranjem tunela Stambol~i}dobiti izuzetno va`nu putnu komu-nikaci ju prema drinskoj regi ji, dok}e istovremeno turisti~ki centar Ja-horina biti dosta pristupa~ni ji.
GRA DA AC - Demineri Fe-deralne uprave Civilne za{titeZ.Lj. (34) iz Busova~e i M.K.(45) iz Sara jeva povri je|eni su upetak kada je njihovo terensko
vozilo nagazilo na minu u mjes-tu Mionica, kod Grada~ca, saop-{teno je iz MUP-a Tuzlanskogkantona.
Nakon {to im je pru`ena prvapomo} u Domu zdravlja u Gra-da~cu, oni su prevezeni u Uni-verzitetski klini~ki centar Tuzla.
O doga|a ju je obavi je{ten kan-tonalni tu`ilac, a na lice mjestaiza{li su polici ja, predstavniciCivilne za{tite Gada~ac i firmeBH MAK. (Srna)
Osumnji~enida su o{tetilipreduze}e
DOBOJ - Kriminalisti~ka poli-
ci ja iz Dobo ja podni jela je Okru-`nom tu`ila{tvu izvje{taj protiv[.V. i O.V. s podru~ja op{tine Bi-
jeljina zbog poslovne prevare ko- jom je jednom dobojskompreduze}u nanesena {teta od59.608 KM.
Prvopri javljeni je, kao odgovor-no lice preduze}a u Bi jeljini, po-tpisao i ovjerio punomo}drugopri javljenom licu da mo`e uime i za ra~un preduze}a obavlja-ti poslove u vezi s radom i zastu-panjem preduze}a, na osnovuko je je O.V. u septembru 2008. spreduze}em iz Dobo ja zaklju~iougovor o kupovini predizolova-nih ci jevi i druge opreme za ugo-voreni iznos novca ko ji je trebaloda bude ispla}en u roku od 45 da-
na. Nakon upla}enog avansa,preduze}e iz Dobo ja isporu~ilo jeugovorenu robu za ko ju preduze-}e ko je po punomo}i zastupaO.V., i pored opomena, ni je upla-tilo ostatak duga u iznosu od59.608 KM, saop{teno je iz CJBDoboj. Prilikom zaklju~ivanjaugovora, O.V. je bila poznata ~i-njenica o zadu enosti preduze}ako je po punomo}i zastupa. (Srna)
Za vr{ensastanakdirektorapolici ja
LA KTA [I - Dvodnevni sasta-
nak nacionalnih koordinatoraSEPCA (Asoci jaci ja {efova poli-ci ja jugoisto~ne Evrope), a ~i ji je~lan i Gojko Vasi}, direktor poli-ci je RS, zavr{en je u petak u La-kta{ima.
Tema sastanka je bila prezenta-ci ja pro jekata Asoci jaci je {efovapolici ja jugoisto~ne Evrope i na-cionalnih polici ja ~lanica SEP-CA, a u skladu s Akcionimplanom SEPCA za period 2011 -2013. Nacionalni koordinatoripredstavili su pri jedloge pro jeka-ta ko ji }e biti realizovani u 2012,da ju}i osnovne informaci je opro jektima i u isto vri jeme foku-sira ju}i se na ciljeve pro jekata.Na sastanku je govoreno o pri-premnim aktivnostima za organi-
zaci ju sastanka Izvr{nog odboraSEPCA, ko ji }e biti odr`an 19.septembra, kada }e Veselin Ve-ljovi}, direktor polici je Crne Go-re, preuzeti funkci ju predsjednika
Asoci jaci je, a Vasi} }e preuzetifunkci ju zamjenika predsjednikaSEPCA.
D.St.
Polici ja i slu`beniciu SBK u {trajku
TRAVNIK - Predsta vniciKoordinaci je tri sindikata MUP-a Srednjobosan skog kantonadr`avnih slu`benika i zaposlenihu pravosu|u danas su otpo~eligeneralni {trajk zbog neusva ja-nja seta zakona o platama dr`a-vnih slu`be nika i radni ka,mirnim protestima ispred zgradekantonalne vlade u Travniku.
Ovo je potvrdio predsjednikSindikata MUP-a Srednjobosan-skog kantona Dragan [kulj i isti~u-}i da je u petak od osam ~asovanastupio generalni {trajk i da osta juu {trajku sve do ispunjenja njihovihzahtjeva, a to je po hitnom postup-ku usva janje seta zakona o platamau Skup{tini tog kantona.
[kulj je rekao da je vi{e od
1.200 polica jaca u generalnom{trajku, ali da protesti ne}e biti sva-kodnevno organizovani jer su sku-pi. On je na javio sljede}i protestispred zgrade op{tine u Travnikugdje je 7. septembra zakazana sje-dnica Skup{tine Srednjobosanskogkantona.
"Do tada }e biti general ni
{trajk i sa svo jim poslodavcimasmo napravili sporazum o poslovi-ma ko je }emo obavljati za vri jemetra janja {trajka", rekao je on i na-glasio da je razlika u platama poli-ca jaca u Srednjobosan skom iSara jevskom kantonu i do 100 od-sto, a da bi se usva janjem seta za-kona i{lo na izjedna~avanje platana nivou kompletne Federaci je. Is-takao je da bezbjednost gra|ana zavri jeme generalnog {trajka ni jeugro`ena i da }e biti ra|eni poslovisamo po pozivu gra|ana, te da }edo}i do smanjenog obima radaadministraci je kada je u pitanju iz-davanje li~nih dokumenata. [traj-ka~ima se od nadle`nih u vlasti
niko ni je obratio. Premi jer VladeBajro Maki} ni je imao vremena,kao ni predsjedava ju}i Skup{tineSrednjobosanskog kantona NikolaSimi}, dok su zamjenici predsjeda-va ju}eg Skup{tine Josip Kvaisna iRefik Popari} prihvatili razgovor sapredstavnicima Sindikata, kako ka-`u, samo da im du{u olak{a ju.
"Ni na pro{lim protes timapremi jer ni je bio tu. Bio je vanzgrade i svo je odsustvo pravdaonekim drugim poslovima, a sadimamo informaci ju da je oti{ao uMinistartsvo finansi ja i da ne}e dase po javi na protestima, jer nemani jednog argumenta da ovaj za-kon, za ko ji su osigurana sredstvau bud`etu, ne bude implementirani ne usvo ji", objasnio je [kulj. Do-
dao je da i zamjenici predsjedava- ju}eg Skup{tine Srednjobosanskogkantona ponovo "prebacu ju lopti-cu" na kantonalnu vladu. [kulj jepod sje tio da su oni bi li voljniodustati od tu`bi ako bi bila imple-mentirana ova dva zakona, a Vla-da bi u{tedjela oko 20 miliona KMna godi{njem nivou. (Srna)
Umjetnici iduispred politi~ara
VIMINACI JUM - Bakir Ize-tbegovi}, ~lan Predsjedni{tvaBiH, izjavio je u petak da oblastkulture pru`a mogu}nost bli`e
saradnje u regionu i da se nadada }e UNESCO na tom polju odi-grati klju~nu ulogu.
Obra}a ju}i se u~esnicima 9.samita {efova dr`ava jugoisto~neEvrope pod nazivom "Savremenaumjetnost i pomirenje u jugoisto-~noj Evropi", Izetbegovi} je rekaoda umjetnici idu ispred politi~ara, ada BiH istinski radi na pomirenjume|u narodima.
Podsjetiv{i da je BiH pro{la te-`ak period rata i razaranja, u komenisu po{te|eni mnogi kulturni spo-menici, Izetbegovi} je ukazao da sekorak po korak obnavlja ju i spa ja jupokidane veze me|u narodima. Na-veo je da je, zahvalju ju}i dobroj re-gionalnoj saradnji, inici jativa da seste}ci Srbi je, Hrvatske, BiH i CrneGore upi{u u svjetsku ba{tinu uro-dila plodom i da sada svaka zamljaima to zna~ajno istorijsko blago iregistrovano.
Na jednodnevnom samitu natemu "Savremena umjetnost i po-mirenje jugoisto~ne Evrope" su,osim doma}ina Borisa Tadi}a,predsjednika Srbi je, u~estvovali i
Bamir Topi, predsjednik Albani je,Georgi Prvanov, lider Bugarske,Ivo Josipovi}, hrvatski predsjednik,\or|e Ivanov, predsjednik Make-doni je, i Filip Vu janovi}, crnogor-ski lider, kao i Bakir Izetbegovi},~lan Predsjedni{tva BiH. Skupu suprisustvovale i Irina Bokova, gene-ralna direktorka UNESCO-a, An-droula Vasili ju, evropskakomesarka za obrazovanje, kulturu,multi jezi~nost i mlade, i Gabri jelaBataini-Dragoni, generalna dire-ktorka za obrazova nje, kulturu i na-slje|e, mlade i sport Savje taEvrope.
U~esnici 9. regionalnog samitaUNESCO-a, posve}enog savreme-noj umjetnosti i pomirenju, u pauzizasjedanja su posjetili arheolo{kilokalitet Viminaci jum.
Zaposleni su ih upoznali sa sa-dr`a jem lokaliteta na ko jem se na-laze ostaci najve}eg grada rimskeprovinci je Gornje Mezi je, ko ja jeobuhvatala prostor dana{nje cen-tralne Srbi je. Viminaci jum je osno-van u 1. vi jeku nove ere, a uni{tenu 5. vi jeku na jezdom Huna. Posjeti-oci Viminaci juma, osim mauzole jai nekropole sa grobovima, fresakaiz kasnoanti~kog perioda i nekolikoskeleta, mogu da vide i sjevernukapi ju utvr|enja ko ja je nekadaizlazila na Dunav.
Jednodnevni sastanak zavr{io je za jedni~kom posjetom Srebrnom jezeru i ve~erom na Dunavu, a u~e-snici su trebali da donesu deklaraci-
ju. (Agenci je)
Drasti~no
Plata polica jacau SBK iSara jevskomkantonurazliku je sei do 100 odsto
talog, tra`iti i zavo|enje reda uinistarstvu inostranih poslova BiH,su, kako je navedeno, izrazito ne-
dovoljne dosada{njim vo|enjemoljne politike ministra Svena Al-la ja i diplomatsko-konzularnere e.
Ukoliko, ipak, do|e dosporazuma po bilo ko jem pitanju,anke su dogovorile pravo veta,e podrazumi jeva da jedna stranka
o`e spri je~iti drugu da o odre|enojmi glasa u za jedni~kim instituci ja-a ukoliko smatra da je ugro`en in-es RS. U manje bitnim pitanjimagovoreno je da, ako ne posto ji sa-asnost, svaka stranka glasa poom naho|enju, odnosno u skladu
sa svo jom politikom.
Dodik je uo~i jahorinskog sas-tanka rekao da RS pripada ju ~etiriministarstva u Savjetu ministaraBiH, od ko jih je jedno Ministarstvoinostranih poslova. Rekao je, tako-|e, da su obje parti je saglasne damjesto predsjedava ju}eg pripadnekandidatu ko ji ima podr{ku autenti-~nih hrvatskih parti ja, odnosno dvaHDZ-a.
Bosi} je uo~i sastanka rekao da je potrebno hitno formirati novi sa-ziv Savjeta ministara, a Dragan ]u-zulan, generalni sekretar stranke,istakao je da sada{nji saziv nemaizborni legitimitet, te da ga je zbogtoga potrebno hitno zami jeniti no-vim.
"Ovo je od velikog zna~a jastanovnike Pala, posebno onihdru~ja prema Pra~i i industrij-oj zoni, ko ja je sada odsje~enao{a je komunikaci ja zbog ovognela, ko ji je ura|en na uskotra-oj pruzi jo{ u doba Austro -
ugarske", naglasio je Savi}, do-dav{i da }e pu{tanjem u funkci jutunela Stambol~i} put od Sara je-va do Drine biti kra}i za 20 kilo-metara.
Radovi na tunelu Stambol~i}po~eli su 1990. godine.
Ministarstvo odbrane dostavilo Predsjedni{tvu BiHinformaci ju o nestanku 11.530 kg TNT-a
4 Doga|aji 3. i 4.9.2011.
M. RENER-SMA JO VI]
SARA JEVO - Parlamentar-na skup{tina BiH, ParlamentFBiH i Narodna skup{tina RSintenzivirat }e me|usobnu sa-radnju i koordinaci ju kako bi
bio aktueliziran tvining pro je-kat s EU, ~i ja je svrha unapre-|e nje rada parla me na ta uprocesu evropskih integraci ja.
Saop{teno je ovo u petak na-kon prvog sastanka ~elnika bh. ientitetskih parlamenata od izbora
2010. godine.Na sastanku je zaklju~eno i
da }e, u skladu sa dosada{njompraksom, rukovodstava bh. i enti-tetskih parlamenata najmanje sva-kih {est mjese ci odr`ava tisastanke, s tim da prvi sastanak
bude pri je kra ja ove godine u Ba-njaluci.
Sas tan ku su prisu stvo va lipredsjedava ju}i Predstavni~kogdoma bh. parlamenta i njegov za-mjenik Denis Be}irovi} i Milorad@ivkovi}, te predsjedava ju}i Pred-sta vni ~kog doma Parlamen taFBiH Denis Zvizdi} i predsjednikNarodne skup{tine RS Igor Rado-
ji~i}."Tvinig pro jekat s EU bi}e
predlo`en za fondove IPA 2012.godine. Spektar na~ina njegove re-alizaci je prote`e se od organizaci jaedukativnih radionica i seminaraza parlamentarce, posebnih obukao k arakteru i mehanizmima EU,analiza procedura u vezi s uskla|i-
vanjem nacionalnog sa zakono-davstvom EU do niza profesional-nih obuka. Za ove svrhe EU bi
obezbi jedila 1,7 miliona eura, aambici ja je da se pro jekat imple-mentira dvi je godine", saop{teno
je nakon sastanka.^elnici parlamenata u petak
su dogovorili da }e u roku od de-set dana biti formirano za jedni~kokoordinaciono ti jelo sa~injeno odparlamentarnih slu`bi, te da }e bitiorganizovan sastanak na ko jem bitrebalo da budu precizirana podru-~ja i ciljevi potenci jalnog tviningprograma.
"U~esnici sastanka uputili suza jedn i~ko pismo Delegaci jiEvropske komisi je u BiH ko jim jeobavje{tava ju o jednoglasnoj po-dr{ci realizaci ji tvining pro jekta",saop{teno je iz bh. parlamenta.
Entitetski i bh. parlamentintenzi vira}e saradnju
Dogo vorZaklju~eno jeda }eruko vodsta va bh.
i parlamenata RSi FBiH najmanjesvakih {estmjeseciodr`a vatisastanke
Konfrontaci ja: Cikoti} je odgo vorio da nema saznanja onestanku eksplozi va, pa u informaci ji ministarstva na ~i jem jeon ~elu, dostavljenoj Predsjedni{tvu o spornom eksplozi vunakon sedam dana, sam sebe demanto vao
Prvi sastanak ~elnikaparlamenata nakon izbora
FOTO S. PINJAGI]
Dokumentdemanto vaoCikoti}a u vezi
s eksplozi vomUro{ VUKI]
SARA JEVO - Selmo Cikoti},ministar odbrane BiH, u in forma-ci ji o nestanku 11.530 kilogramaTNT-a dostavljenoj Predsjedni{-tvu BiH pi{e da je za to saznao po-lovinom aprila, iako je ~etirimjeseca kasni je, odnosno na po-
sljednjoj sjednici Predsjedni{tvaBiH, izjavio da nema informaci juo nestanku ek sploziva.
Neboj{a Radmanovi}, ~lanPredsjedni{tva BiH, na sjednici 24.avgusta zatra io je od Cikoti}a izja{-njavanje o nestanku 11.530 kilogra-ma eksploziva.
Cikoti} je odgovorio da nemasaznanja o nestanaku eksploziva,iako je u informaci ji ministarstvana ~i jem je on ~elu, dostavljenojPredsjedni{tvu o spornom eksplo-zivu nakon sedam dana, sam sebedemantovao.
"S ciljem pra}enja pi-lot pro jekta 14. aprila 2011. godineorganizovana je radna posjeta predu-ze}u 'Pretis' Vogo{}a od strane timaMO BiH. Tada je izvr{en obilazak
pogona za delaboraci ju i sagledava-nje otvorenih pitanja u vezi s povra-tom nedelaborisanih elemenata ieksploziva iz pilot pro jekta. Prilikomposjete predstavnici Ministarstva od-brane upoznati su od strane predsta-vnika preduze}a 'Pretis' da jeodre|ena koli~ina eksploziva TNTprodata preduze}u 'Vitezit' Vitez, cca
10.600 kilograma. S tom informaci- jom upoznati su ministar i zamjeniciministra odbrane. Ministar odbrane
je po dostavljenim pri jedlozima iz-
dao smjernice za dalje postupanje",navodi se u informaci ji ko ju su "Ne-zavisne" dobile od izvora iz Minis-tarstva odbrane BiH.
Pored toga, u informaci jio nestanku eksploziva ko ja je u po-sjedu "Nezavisnih" navodi se da jeministar razli~ito informisan od Se-ktora za nabavku i lo gistiku i Za je-
dni~kog {taba Oru`anih snaga BiH(OS) o spronom eksplozivu.Naime, Sektor za nabavku i lo-
gistiku OS BiH navodi da iz "Preti-sa" ni je vra}eno 11.550 kilogramaTNT-a, dok je Za jedni~ki {tab OSBiH konstatovao da je preuzeto ma-nje od potrebnog 11.530 kilograma.
"Prema prezentiranim podaci-ma, o~iti su razli~iti pokazatelji o ne-dostatku TNT eksploziva, i to 19,22kilograma, i vi{ku dopunskih punje-nja metak 90 milimetara", sto ji u in-formaci ji.
Prema pisanju medi ja,iz Oru`anih snaga BiH nestalo je i7.886 tromblonskih mina, ko je su bi-le predate na delaboraci ju. Me|utim,iz informaci je ko ju je Cikoti} dosta-vio Predsjedni{tvu BiH tako|e se vi-
de razli~iti podaci Sektora za nabav-ku i logistiku OS BiH i Za jedni~kog{taba OS BiH.
Naime, iz dokumenata Sekto-ra za nabavku i logistiku preduze-}u "Pretis" i "Binas" predate su7.723 tromblonske mine ko je suuni{tene, ali prema podacima Za je-dni~kog {taba OS BiH dato im je7.886 komada.
Podsje}amo, Ministarstvo od-brane BiH sklopilo je ugovor s pre-duze}em "Pretis" iz Vogo{}e ouni{tavanju spornog eksploziva, me-|utim "Pretis" je eksploziv prodaofirmama "Vitezit" iz Viteza i "Kra ji-na sport" iz Banjaluke.
SARA JEVO - Sta{a Ko{arac,{ef Kluba srpskih delegata u Do-mu naroda bh. parlamenta, tvrdida je verbalno napadnut i da je sa-mo sre}om izbjegao fizi~ki napadnakon gostovanja u emisi ji TVPink BH "Zabranjeni forum",emitovanoj u ~etvrtak nave~e.
Drugi gosti ove emisi je, ko jesmo uspjeli kontaktirati, ka`u da nisuvidjeli ovaj napad na Ko{arca, ko ji jei ~lan Glavnog odbora SNSD-a. I
Aleksandar Hr{um, autor emisi je"Zabranjeni forum" ~i ja je tema bila"Dr ava bez vlasti, politi~ari na go-di{njem odmoru" isti~e da napada ni-
je bilo.Ko{arac tvrdi da je gru-
pa od dvadesetak srednjo{kolaca izKalesi je napala njega i osobe ko je su
bile sa njim nakon {to je on u studi judigao tri prsta ~ime je iskazao svo jenezadovoljstvo zbog pu{tanja navi ja-~ke pjesme "Hajmo Bosno, hajmoHercegovino".
"Napadnut sam u studi ju, ispred
studi ja i ispred zgrade Pinka. Vri je|a-li su me, psovali. Fizi~ki napad je iz-
bjegnut, ali je bilo povla~enja zarukav. Pozadina ovog napada je ne-trpeljivost prema Srbima u Sara jevu",kazao je Ko{arac istakav{i da napadni je pri javio ni polici ji ni ~elni{tvuTV Pink BH.
"[to da pri javlju jem kada seni{ta ne}e promijeniti. Ja sam digao
tri prsta jer je meni kao Srbinu iz RS iBiH bila uvredljiva pjesma ko ju su
pustili, a ko ju pjeva ju navi ja~i ko ji nastadione donose ratne zastave ARBiH. Kome smeta ju tri prsta i za{tose to do`ivljava kao provokaci ja. To
je dio mog identiteta", rekao je Ko{a-rac, ko ji je iznio i zamjerke na TVPink zbog "tendenciozne emisi je ipropusta u osiguranju u~esnika".
Aleksandar Hr{um, autor i vodi-telj emisi je, ka`e da je zgrada Pinka u
Sara jevu pod cjelodnevnim video-nadzorom."Ja sam malopri je pregledao vi-
deo-snimak i incidenta ni je bilo. Kogod `eli, mo`e pogledati te snimke.Ko{arac je uredno i doma}inski do-~ekan u 20 sati i iz zgrade je iza{ao u23.20. Na snimcima se ni{ta sporno
ne vidi. Jedino {to je bilo neuobi~a je-no jeste da je Ko{arac, iz njemu po-znatih razloga, digao tri prsta tokomemisi je, nakon ~ega su mladi ljudi izKalesi je napustili studio ne `ele}i dabudu isprovocirani", rekao je Hr{umu petak, istakav{i da se gosti emisi jeko ji su bili iz SDS-a i PDP-a, nisu a-lili na bilo kakav incident.
Mi rsad \ugum, ~lanSaveza za bolju budu}nost BiH ko ji
je tako|e gostovao u emisi ji, tvrdi dani je vidio napad.
"U studi ju za vri jeme tra janjaemisi je kao i nakon {to su se kamere
ugasile ni je se ni{ta desilo. Dio publi-ke je napustio studio nakon {to jeKo{arac digao tri prsta i to je jedinobilo neobi~no. Kad se emisi ja zavr{i-la, ja sam ostao u razvogoru s nekimod u~esnika", kazao je \ugum ista-kav{i da ne zna {ta se de{avalo ispredzgrade Pinka.
Niko Lo vrino vi}, za-mjenik predsjednika HDZ BiH, tvrdida je vidio kome{anje ispred zgradePinka nakon zavr{etka emisi je, ali da
je mislio da su se djeca ko ja su bila ustudi ju poko{kala izme|u sebe.
"Vidio sam neko okupljanje ineko kome{anje. ^uo sam i redarakako djeci govori da se razi|u. Mi-slio sam da su se ne{to me|u sobomposva|ali. Mo`da se tu desio inci-dent. U studi ju je bilo sve regular -
no", kazao je Lovrinovi}, ko ji jeimao zamjerke na emisi ju jer su,prema njegovim ri je~ima, u razgo-vorima dominirali prisutna novinar-ka i vodi telj a da je on bioignorisan.
MORA A
BANJALUKA - "Mozak"ganizovane kriminalne grupeja je u proteklih nekoliko godi-kroz fiktivan uvoz kafe ojadilad`et BiH za nekoliko milionaaraka je Branko Miodrag izlita, sazna ju "Nezavisne" iz
vora bliskog istrazi.Na{ izvor otkriva da je Mio-
ag nekoliko trenutaka pri je hap{e-a u rodnom Splitu uspio pobje}ilici ji, te da je on osoba za ko jom
se intenzivno traga."Nezavisnim" je u petak pot-
vr|eno da je Sudsko vi je}e SudaBiH odbacilo zahtjeve advokata zaukidanjem pritvora osumnji~enimako ji su sredinom avgusta ove godi-ne uhap{eni u akci ji Dr`avne agen-ci je za istra ge i za{ti tu (SIPA)kodnog naziva "Kafa".
Pritvor osumnji~enima produ-`en je zbog mogu}eg utica ja nasvjedoke i ometanja krivi~nog pos-tupka.
Podsjetimo, 19. avgusta SIPA
je u saradnji sa Upravom za indi-rektno oporezivanje (UIO) BiH ipolicijskim agenci jama privela vi{eod 40 osumnji~enih ko ji su na biloko ji na~in bili povezani s fiktivnimuvozom kafe iz Hrvatske u BiH.
Nakon kriminalisti~kih obrada"knjiga je spala" na devet imena,odnosno prvoosumnji~enog Ivicu]uka ko ji je ozna~en kao "kralj kafe"iz Hercegovine, Neboj{u Antoni}a,vlasnika Fabrike duvana Banjaluka,njegovog kuma i poslovnog partnerazaposlenog u MUP-u RS Miroslava
Crn~evi}a, te Rasima @igi}a, MilanaNovakovi}a, Mari ju ]uk, NenadaVuli}a i Senada Svraku.
Osumnji~eni se terete za orga-nizovani kriminal u vezi s pranjemnovca, kri jum~arenjem, carinskimprevarama, milionskim uta jama,falsifikovanjem, te fiktivnim uvo-zom kafe na osnovu ko jeg su dobi-
jali povrate PDV-a.Izvor "Nezavisnih" blizak SI-
PA po jasnio je jo{ rani je da su osu-mnji~eni u proteklim godinamauvozili kafu u BiH, zatim pravili
dokumentaci ju da su je izvezli izBiH i na konto toga dobi jali povrat
PDV-a, a uvezena kafa je u stvariprodavana na tr`i{tu BiH.
"Tako|e sa sau~esnicima izHrvatske dogovarali su fiktivanuvoz kafe, ko ja nikada ni je ni u{lana tr`i{te BiH, a sve kako bi o{tetilidoma}i bud`et", po jasnio je izvor"Nezavisnih".
Akci ja "Kafa" nastavljena je iprotekle sedmice kada je SIPA napodru~ju Gradi{ke, Srednjobosan-skog kantona, te Hercegovine uhap-sila ve}i broj saradnika ]uka idrugih osumnji~enih.
Ko {a rac: Na pa dnu t
[EF KLUBA SRPSKIH DELEGATA U DOMU NARODA BiHREAGOVAO NAKON GOSTOVANJA U EMISIJI TV PINK BH
U bi jeguBranko Miodragnekolikotrenutaka pri jehap{enja urodnom Splituuspio pobje}ipolici ji
"Nezavisne" sazna ju nove detalje u vezi sa obimnom akci jom "Kafa"
BANJALUKA - Visoki pred-stavnik ni je predstavnik pravosu-dnih instituci ja nego je autoritet zatuma~enje Dejtonskog sporazuma.Sudstvo mora da bude nezavisnood svega, osim Ustava i zakona, pasvakako nezavisno i od stavova vi-sokog predstavnika", rekao je upetak Miroslav Mike{, senator RS.
Naime, visoki predstavnik BiHValentin Incko izjavio je dan rani je,nakon posjete Visokom sudkom i tu-
`ila~kom savjetu (VSTS) BiH, da ni-ko ne mo`e tvrditi da VSTS ni je fun-kcionalan, u {ta se uvjerio u nekolikoposljednjih mjeseci. Incko smatra dasu takve izjave politi~ki motivisane ida nema ju upori{te u ~injenicama.
Reagu ju}i na izjavu visokogpredstavnika, Mike{ je kazao da In-ckovoj funkci ji ne odgovara da ulaziu rad VSTS-a.
"^injenica da je, mimo Zakonao VSTS-u, visoki predstavnik imeno-
vao jo{ jednog dodatnog ~lana, ko jide fakto predstavlja OHR i ima, mo-`da, najve}u ulogu u radu VSTS-a",precizirao je Mike{.
D`erard Selman, ministar prav-de RS, smatra veoma indikativnim to{to Incko podr`ava VSTS, a da uprethodne tri ili ~etiri godine ni parla-ment BiH, a ni entitetski zakonoda-vni organi nisu prihvatili izvje{taj oradu ovog ti jela. On je oci jenio da jeInckova izjava apsolutno politi~ki
motivisana."Posjeta visokog predstavnika
kako bi dao autoritet jednom organu,~i je je posto janje danas svakako upi-tno, indikativna je", rekao je Selman iprecizirao da je posto janje VSTS-asporno zbog njegove nadle`nosti ifunkcionalnosti.
"VSTS BiH dio je me|unarodnekomponente u BiH ko ja ispunjavazadatke me|unarodne za jednice uBiH", smatra Sta{a Ko{arac, rukovo-
dilac Tima za koordinaci ju aktivnostiistra ivanja ratnih zlo~ina i tra`enjanestalih lica RS.
"Me|unarodna za jednica i vi-soki predstavnik u BiH hvale oneinstituci je ko je su oni formirali na-metnutim odlukama. Sasvim je ja-sno da su oni ko ji su bili proizvodtakvog odnosa OHR-a i ko ji su do-bili pozici je mimo Dejtona, taocime|unarodne za jednice", smatraKo{arac. (Srna)
"Incko ni je predsta vnik pra vosudnih instituci ja"SpornoPosto janje
BANJALUKA - Stranka zaBiH i novoformirani HDZ 1990oborili su aprilski paket ustavnihpromjena 2006. godine predi-zbornim mahinaci jama, potku-pljivanjem i podmi}ivanjem,objavio je sajt Vikiliks iz depe{ako je je potpisao Daglas Mek lhej-ni, ameri~ki ambasador.
"Ove dvi je parti je su, rade}i za- jedno, vrlo vjerovatno kupile po-dr{ku time {to su dale odre|enemateri jalne podstica je, kako bi obe-zbi jedile potrebna dva glasa ko jimabi, uz svo je glasove, blokirale pa-ket", pi{e Meklhejni.
Kao moti ve za ove dvi jepar ti je da odbi ju aprilski paketMeklhejni navodi "Silajd`i}evu ne-uta ivu glad za vla{}u" (Haris Silaj-d`i}, predsjednik SBiH), te osvetuBo`e Ljubi}a i Martina Ragu`a,glavnih zagovara~a stvaranja novogHDZ-a, "autokrati" Draganu ^ovi-}u, lideru HDZ BiH, za ko jeg Mek-lhejni ka`e da je 2005. godine nastrana~kim izborima za predsjedni-ka HDZ-a, "najvjerovatni je zahva-lju ju}i izbornim manipulaci jama",pobi jedio Bo`u Ljubi}a.
"^ovi}eva odluka iz novembra2005. godine da izbaci predsjedava-
ju}eg Doma naroda BiH MartinaRagu`a iz stranke se o~ito pokazalakao lo{ potez", pi{e Meklhejni. On
je po jasnio na ko ji na~in je do{lo do
potkupljivanja i obezbje|ivanja po-dr{ke za ru{enje aprilskog paketa:"Zlatko Had`idedi}, pomo}nik
ministra civilnih poslova Safeta Ha-lilovi}a iz SBiH, koordinisao jeudru`ene napore SBiH, HDZ 1990 irazli~itih radikalnih elemenata. Ha-d`idedi} je svo je napore i novac fo-kusirao na dobi janje dva dodatnaglasa protiv paketa. Na{ao ih je, neme|u Srbima, nego me|u Bo{njaci-
ma. Mnogi ovdje vjeru ju da je ba-rem jedan od dva bo{nja~ka glasabukvalno kupljen i pla}en od straneSBiH. Oko 48 sati pri je, ali i tokomdebate, Mehmed @ili}, prebjeg izSDA, ~inio se ~ovjekom spremnimda bude taj ko ji }e glasati tako akomu plate", pi{e Meklhejni. On na-vodi da su svi poku{a ji njegovihpri jatelja, uklju~u ju}i ~ak i reisaMustafu Ceri}a, za ko jeg sam Mek-lhejni ka`e da ga je li~no zamolioda uti~e na njega, da ga nagovore dane glasa protiv paketa, propali.
Dru gi klju~ni elementza pad paketa Meklhejni vidi u Ka-toli~koj crkvi i kardinalu Vinku Pu-lji}u, za ko je on ka`e da su direktno
uticali na formiranje HDZ 1990,okretanje protiv ^ovi}a i na njihovoodbacivanje paketa. Za HDZ 1990 iSBiH ka`e da su kroz podmi}ivanjei uz podr{ku Katoli~ke crkve vodilikampanju "spr`ene zemlje" da sru{eamandmane i kupe veliku medijskuzastupljenost.
Me|utim, za RS bi mnogo in-trigantni ji i zanimljivi ji mogli bitidetalji iz ameri~kog plana podr{keaprilskom paketu. Meklhejni pi{eda je aprilski paket trebalo samo dabude "prva faza" ustavnih promje-na, iza ko je bi do{lo do "preispitiva-
nja" entitetskih struktura vlasti.Meklhejni je Va{ingtonu prepri~aosadr`aj razgovora sa Berizom Bel-ki}em, ~lanom SBiH, za ko jeg ka`eda je bio voljan da prihvati paket,ali da ni je mogao nadja~ati svog {e-fa Silajd`i}a. Meklhejni ka`e da jeobe}ao Belki}u podr{ku za "drugufazu", ko ja bi usli jedila nakon im-plementaci je "prve faze", odnosnoimplementaci je aprilskog paketa.
"Belki} nam je rekao damu je potreban signal ameri~ke vla-de i Srba ko ji bi mogao koristiti
unutar svo je parti je, ko ji bi osiguraoda 'druga faza' obuhvati pitanja ulo-ge entiteta. Ambasada je naglasilana{u jasnu podr{ku da se bavi svimpotrebnim pitanjima u sljede}oj fazipregovora", pisao je Meklhejni. On
je naveo i da je Hrvatima iz HDZ1990 nudio sli~ne podstica je.
"Usko koordini{emo napore savisokim predstavnikom i ambasa-dorima zemalja EU da dobi jemopotrebna tri glasa. Visoki predsta-vnik je nazvao Ragu`a 12. aprila2006. i obe}ao mu da }e, ako po-
dr`i paket, OHR igrati aktivnu ulo-gu u 'drugoj fazi' ustavnih promje-na, a dan kasni je je razgovarao saBo`om Ljubi}em ko ji je tako|e biofokusiran na 'drugu fazu'. Visokipredstavnik imao je povjerljive sas-tanke i sa hrvatskim i njema~kimbiskupima i lobirao u Vatikanu dabarem poku{a ju neutralizovati opo-zici ju iz Katoli~ke crkve", pi{e on.
U jednoj od povjerljivihdepe{a, u ko jima analizira poslje-dice odbi janja aprilskog paketa,kao najve}e gubitnike navodi Su-lejmana Tihi}a (lidera SDA), ko ji}e, kako je rekao, biti podvrgnut`estokoj kritici u bo{nja~kom na-rodu zbog prihvatanja paketa od
strane SBiH, kao i lidera HDZBiH Dragana ^ovi}a, za ko jegMeklhejni pohvalno pi{e da je to-kom prego vo ra ~vrsto brani ohrvatske nacionalne interese.
Bo `o Ljubi}, predsj ednikHDZ 1990, u petak nam je rekaoda }e kasni je rado komentarisatinavode Vikiliksa, ali da jo{ s nji-ma ni je upoznat.
"Morao bih se upoznati s tim
navodima u izvornom obliku. Na-zovite me u nedje lju, ne}e bitiproblem da vam to prokomenti-ram", rekao je Ljubi}.
Had`idedi} je u petak deman-tovao da je u~estvovao u potku-pljivanju bilo koga i dodao da seradi o li~nim i privatnim razlozi-ma Meklhejni ja da isti~e te navo-
de. "Istina je da sam u~es-tvovao u razgovorima i lobirao dazaustavimo aprilski paket. Ako seto zove potpla}ivanje, u redu, mo-`da sam ko jim osmi jehom 'platio'ne~i ju naklonost. Ta~no je da se@ili} kasni je priklju~io SBiH. To je
jednostavno ~ovjek ko ji je, kao imi, smatrao da je aprilski paketlo{", rekao je Had`idedi}.
VIKILIKS OBJAVIO OPTU@BE DAGLASA MEKLHEJNIJANA RA^UN HDZ 1990 I SBiH
BANJALUKA, SARA JEVO- [kolska zvona u RS i ve}em di-
jelu FBiH oglasi}e se u ponedje-ljak, 5. septembra.
U Kantonu Sara jevo i u Zeni-~ko-dobojskom kantonu nastava uosnovnim i srednjim {kolama ve}
je po~ela 1. septembra. Anton Kasipo vi}, mi-
nistar prosvjete i kulture RS, pot-vrdio je u petak da je sve spremnoza po~etak nove {kolske godine zaoko 50.000 srednjo{ko laca i101.000 osnovaca u Republici Sr-
pskoj.Prvi put u {kolskim klupama u
RS na}i }e se oko 10.500 prva~i}a,dok su u prve razrede srednjih {ko-la upisana 13.162 u~enika.
U O[ "Branko Radi~evi}" iz
Banjaluke u petak je tradicionalnoorganizovan sve~eni do~ek zaprva~i}e.
Jadranka Bo`i}, di-rektor O[ "Branko Radi~evi}",kazala je da svake godine organi-zu ju do~ek za prva~i}e, kako biim mogli posvetiti posebnu pa`-nju.
"Ove godine upisali smo se-
dam odjeljenja prvog razreda i ima-mo oko 180 upisanih u~enika, {tozna~i da se na{e {kolsko podru~je{iri, zbog toga {to oko {kole imamnogo novoizgra|enih zgrada i po-ve}ava se broj stanovnika", navela
je Bo`i}eva.Ona je ka za la da su
u~enici stari jih razreda prva~i}ima
Doga|aji 3. i 4.9.2011.
D. MUMINO VI]
SARA JE VO - Hari sTvrtkovi}, dje~ak ko ji je kra-
jem juna u Vogo{}i do`ivio te-{ku saobra}ajnu nezgodu, idu}esedmice }e sa intenzivne njegebiti preba~en na Kliniku za fizi-kalnu terapi ju gdje ga ~eka du-go trajna i neiz vj esn a
rehabilitaci ja."Dje~ak je imao stra{ne po-
vrede. O{te}en mu je prednji mo-`dani re`anj. Na`alost, jo{ je ustanju vegetativne kome. Pri je 20godina paci jent ne bi ni pre ivioove povrede. Iako je njegovo sta-nje malo bolje, jo{ je daleko odizlje~enja", kazala je u petak Bi-ljana Jandri}, glasno govor nica
Klini~kog centra Univerziteta uSara jevu.
Roditelji i porodica ~etrnaes-togodi{ njeg Hari sa Tvrtkovi}aizni jeli su niz optu`bi zbog na~i-na li je~enja u Klini~kom centru.Ljekarima su zamjerali nedovo-ljnu inici jativu u li je~enju njiho-vog sina, manjak brige te izni jeli
jo{ optu`bi na ra~un osoblja bol-
nice."Mi smo imali proble ma s
tim roditeljima, ali ja ih mogu ra-zumjeti. Imali su di jete ko je jei{lo u {kolu i bilo odlika{ a sada
je u komi. Tada obi~no napada juljekare. Roditelji sada tra`e ~udo,ali Harisov oporavak vi{e ni je niu rukama ljekara jer su povredeizuzetno te{ke", rekla je Jandri}e-
[kolska zvona u ve}ini osnovnih i srednjih {kola u BiH ogla
Po~inje rehabilitaci jako ji je dva mjeseca u
Ogor~eni
Harisovopora vak vi{eni je ni u rukamaljekara, reklaJandri}e vaHaris Tvrtko vi} pri je
saobra}ajne nezgode u ko joj je te{ko po vri je|en
FOTO NN
S ve spre mno za po ~e tak
nas ta veBroj upisanih: Prvi put u{kolskim klupama u RS na}i }ese oko 10.500 prva~i}a, dok suu prve razrede srednjih {kolaupisana 13.162 u~enika
BANJALUKA - Pred po~e-tak nove {kolske godine organi-ozovane su u Banjaluci akci je zapomo} djeci poginulih boraca idjeci iz vi{e~lanih porodica.
Iz Administrativne slu`be gra-da Banjaluka kazali su da se porodi-ce poginulih boraca od ponedjeljkamogu pri javiti za pomo} ko ju je
grad Banjaluka obezbi jedio za u~e-nike i studente iz ovih porodica."Ri je~ je o sredstvima za na-
bavku ud`benika u iznosu od 100
KM po u~eniku, odnosno, studentu,a ko ja su obezbije|ena u gradskombud`etu za 2011. godinu", kazali suu Administrativnoj slu`bi, doda ju}ida pravo na ovu pomo} ima ju u~e-nici osnovnih i srednjih {kola, testudenti iz kategori je porodi ca po gi-nulih boraca ko ji ima ju rje{enjeOdjeljenja za bora~ko-invalidskuza{titu grada Banjaluka.
Tako|e, Banjalu~anke Zlata
^konjovi} i Bo`ana Krivo{i ja, u sa-radnji sa Crvenim krstom Banjalu-ka, organizovalesu akci-
ju prikupljanja {kolskog pribora zadjecu ~i ji roditelji nisu zaposleni.
"Konsultovale smo se sa @e-ljkicom Ili}, sekretarom Crvenogkrsta, i ona nam je predlo`ila daakci ju usmjerimo na prigradska na-selja, gdje ima mnogo porodica sa
desetoro djece, a roditelji su neza-posleni", kazala je Krivo{i ja, doda- ju}i da su u banjalu~kom Crvenomkrstu dobile informaci je o na jugro-`eni jim porodicama, ko jima je ovavrsta pomo}i neophodna.
Ona je objasnila da ova akci jatra je od 1. do 10. septembra, a po-drazumi jeva prikupljanje {kolskihtorbi i {kolskog pribora.
Istakla je da su na desetak lo-kaci ja u gradu postavili plakate ikuti je u ko je }e se prkupljati pribor,a 10. septembra }e se konsultovatisa Ili}evom o usmjeravanju priku-pljenih sredstava.
Neke od lokaci ja na ko jima }ekuti je biti postavljene su Raf tingklub Kanjon, vinski bar "Provansa",Narodna univerzitetska biblioteka,Panevropski univerzitet, Univerzitetza poslovne studi je, frizerski saloni"Glamur" i "Dani jela", kafe bar"Krim", kafe bar "D3" i drugi.
premili prigodan program, aola im je obezbi jedila prigodneklone.
Kasipovi} je istakao da ono {tovara nezadovoljstvo jeste ~inje ni-
da se iz godine u godinu sma-u je broj upisanih u~enika unovne {kole.
"To pokazu je i podatak da je
od {kolske 2003/2004. godine brojosnovaca smanjen za oko 25.000 ",naveo je Kasipovi}.
On je podsjetio da su besplatniud`benici obezbi je|eni za 21.200u~enika prvog i drugog razredaosnovnih {kola, za {ta je Vlada RSizdvo jila 752.000 maraka, doda ju}ida }e zna~a jan broj bespla tnihud`benika biti obezbi je|en i uokviru akci je "Pokloni knjigu, po-mozi drugu".
"Z a vod za ud`benike inastavna sredstva dostavio je {kola-ma na vri jeme spisak obaveznihud`benika, pa niko ne mo`e da tra-`i od u~enika da nabavlja ju ud`be-nike ko ji nisu na tom spisku",naglasio je Kasipovi}.
On je naveo da Ministarstvopla}a prevoz za 22.321 u~enika, za{ta je u ovoj godini planirano petmiliona maraka.
Doga|aji 9i 4.9.2011.
Voza~i oprez,po~inje {kola
BA NJA LUKA - Povodom po-~etka nove {kolske godine,
Auto-moto savez RS u saradnji sMinistarstvom saobra}a ja i vezaRS i Ministarstvom unutra{njih
poslova RS 5. septembar pokre-}e akci ju "Voza~i, oprezno - po-~ela je {kolska godina".
Cilj je smanjenja stepena ugro-`enosti {kolske djece u saobra}a-
ju na podru~ju RS. AMS RS je za ovu akci ju, a u
saradnji s MUP-om RS, od{tam-pao letak s porukom ko ja oba-vje{tava voza~e o po~etku{kolske godine i zahtijeva odnjih odgovara ju}u opreznost. Po-red letka za voza~e, izra|en je iletak za roditelje djece od prvogdo ~etvrtog razreda osnovne{kole "Roditelji, jeste li svjesnisvo je odgovornosti", putem ko-
jeg se upoznava ju o stradanjudjece, opasnostima ko je ih vre-ba ju u saobra}a ju, ograni~enim
psihofizi~kim sposobnostima uodnosu na odrasle, kao i infor-maci jama ko je su relevantne zanjihovo samostalno i bezbjednou~e{}e u saobra}a ju.
D.St.
Kasapo vi}zado voljaniz vr{enjembud`eta
TESLI] - Savo Kasapovi},na~elnik op{tine Tesli}, u petak
je izrazio zadovoljstvo izvr{e-njem op{tinskog bud`eta za {estmjeseci ove godine, isti~u}i da jeuvjeren da }e biti ostvaren plan
bud`etskih prihoda."Na osnovu Izvje{ta ja o iz-vr{enju bud`eta za {est mjeseciteku}e godine, a prate}i stanje u
julu i avgustu, plan bud`etskihprihoda }e sigurno biti ostvaren ismatram da }e biti prostora zarebalans bud`eta", dodao je on.
Istakao je da je optimisti~no dasu prvi put za {est mjeseci skorosto odsto ostvareni neporeskiprihodi u odnosu na planirane.
"To je znak da su sve mjere ko- je smo preduzimali urodile plo-dom, odnosno da je posve}enazna~ajni ja i ve}a briga u pogleduprikupljanja op{tinskih prihoda",naveo je Kasapovi}. (Srna)
Gradeoperacioniblok zamali{ane
TUZLA - Klinika za dje~jebolesti UKC Tuzla }e u doglednovri jeme dobiti operacioni blok.
Naime, radovi su u toku, a iz-gradnjom i opremanjem hirur-{kih sala bi}e zaokru en prvi diopro jekta adaptaci je Klinike zadje~je bolesti po savremenomkonceptu organizaci je, navode izUKC Tuzla.
Isti~u da je cilj pro jekta da Kli-nika za dje~je bolesti postane re-gionalni lider u brizi o dje~jemzdravlju, te da briga o dje~jem
zdravlju i rad klinike treba dabudu zasnovani na li je~enju,edukaci ji i inovaci jama.
Prvom fazom rekonstrukci jeobuhva}eno je adaptiranje inten-zivne njege, ~ime je dobi jenamoderna multidisciplinarna in-tenzivna njega. (Fena)
Akci je pred po~etak {kolske godine
Knjige i pribor za
siroma{ne |ake
A. MUJKI]
ZENICA - Klju~eve 28 stam-benih jedinica u petak je dobiloisto toliko romskih porodica s po-dru~ja op}ine Zenica.
Huse jin Smajlovi}, na~elnikop}ine Zenica, ovom je prilikomporu~io da je i ovo dokaz da je Ze-nica grad u ko jem nema strahova,predrasuda i frustraci ja i da je otvo-ren za sve gra|ane.
"Odabranim korisnicima ~esti-tam {to su dobili ovako li jepe obje-
kte, pozivam ih na doma}insko po-na{anje. Vr{it }emo stalnu kontrolui obe}avam da }emo biti nemilo-srdni u proceduri iseljavanja onihko jih se ne budu pona{ali u skladusa `eljenim normama", poru~io jeSmajlovi}.
Ukupna vri jednost investici je je 1.960.000 KM, dok je izgradnjaobjekata ko ja je po~ela u novembru2009, a zavr{ena u junu teku}e go-dine, ko{tala 1.205.000 KM.
Ministarstvo za ljudska prava iizbjeglice BiH je za realizaci ju pro-
jekta izdvo jilo 930.000 KM, {ved-ska agenci ja za me|unarodnu sara-dnju SIDA - 170.000 KM, a op}inaZenica 105.000 KM, ko ja je obe-zbi jedila i neophodne dozvole zagradnju
"Za stambeno zbrinjavanje Ro-ma u BiH u periodu od 2008. do da-nas utro{eno je oko osam milionaKM. Izgra|eno je i rekonstruisano216 stambenih jedinica", izjavio jetokom prigodne sve~anosti SafetHalilovi}, ministar za ljudska pravai izbjeglice BiH.
No vi stano vi za 28romskih porodica
, istakav{i da je Tvrtkovi} pri-o najbolju mogu}u ljekarskumo}.
Tvrtkovi} je 25. juna stradaoda ga je, dok je vozio bicikl, naskrsnici ulica Igmanska i Akifaendi je Biserovi}a u Vogo{ }iarilo vozilo Hitne pomo}i ko jepro{lo kroz crveno svjetlo.
Voza~ A.T. ni je pritvoren i
protiv njega se vodi postupak uTu`ila{tvu Kantona Sara jevo.
"Tu`iteljica je saslu{ala neko-liko svjedoka i dobila neka vje-{ta~enja. Jo{ ni je odlu~eno kako}e se okvalifikovati ovo djelo. Tu-`iteljica je na odmoru tako da jeto usporeno", kazala je JasminaOmi}evi}, glasnogovornica Kan-tonalnog tu`ila{tva u Sara jevu.
e se 5. septembra
je~akaomi
Manjerva~i}a
Od {kolske003/2004.odine, brojsno vacamanjen za oko5.000, na veo
Kasipo vi}
O[ "Branko Radi~e vi}"imala do~ek za prva~i}e
In vestici ja vri jedna
1.960.000 KM
Lokaci jeNa desetaklokaci ja u graduposta vili plakatei kuti je u ko je }ebiti prikupljanpribor
[ansa studenta Univer ziteta u Banjaluci da "pro|e"na konkursu za smje{taj u Studentski centar "Niko-la Tesla" iznosi jedan na prema tri, {to je nedo pusti-vo, jer gradu na Vrbasu epitet "univer zitet ski" ni je
pri pisan ju~e, tako da je taj problem trebalo rje{a-vati mno go rani je.
Standard budu}ih akademskih gra|ana ionako je svelo{i ji, a stanarine u najve}em gradu RS u privatnoj re `i jidosti `u vrto glave ci fre, pa je, sto ga, {to pri je potrebno po-~eti sa iz gradnjom novih objekata ko ji }e upotpuniti ka pa-citete po pularnog "studenjaka".
Aktuel na situaci ja ni je nimalo ru `i~asta, jer gotovosvake godine interesovanje za smje{taj u neki od studen-tskih paviljona iska `e oko 3.000 mladi}a i djevo jaka, a Stu-dentski centar "Nikola Tesla" raspola `e tek sa oko 1.100
Tri studenta, jedan krevet
AKO ]EMOULAGATI UZNANJE, ONDA
ONIMA KOJI@ELE DA U^EMORAMO DATISVE USLOVE
Stavkreveta, {to zna~i da se, bukval no, za jedan le `aj nadme}utri studenta.
Mo `da bi ta statistika bila jo{ pora zni ja kada bi se sviko ji `ele smje{taj u ovom domu pri javljivali na konkurs.Ovako, oni ko ji ima ju ne{to lo{i ji prosjek ocjena, uop{te nekonkuri{u, jer pretpostave da }e obimna pa pirolo gi ja, ko jumora ju dostaviti, na kra ju zavr{iti u ladici, a oni ispod crtena rang-listi.
Ako }emo ula gati u {kol stvo, u nauku i znanje, ondaonima ko ji `ele da u~e moramo dati sve uslove za to. Ri je~
je o investici ji ko ja se sporo, ali vi{estruko is plati. Pora `ava ju}e je da se neki ambiciozan i nadaren stu-
dent, zbog finansijskih bari jera, vrati ku}i i sa srednjo-{kol skim obra zovanjem prona |e posao u ka fi }u ilibutiku.
Krava Ivon, ko ja je pri je tri mjeseca pobjegla s jedne ba-varske farme pri je nego {to je trebalo da je odvedu na klanje,
prona|ena je na imanju jednog farmera. Predstavnik `ivo-tinjskog prihvatili{ta Gut Ajderbihl utvrdio je identitet oveizuzetne krave na osnovu oznake na njenom uhu.
Nekoliko sati pri je nego {to je trebalo da je odvedu u klaonicu,{estogodi{nja sme|a krava Ivon je 24. ma ja pobjegla s poljasmje{tenog u blizini mjesta Zangberg. Uspjela je probiti elektri-~nu ogradu, ko ja je ogra|ivala farmu, i pobje}i u obli`nju {umu.Od tada je vodila miran `ivot hrane}i se travom u {umi, sve dok
je nedavno nisu zamalo udarila policijska kola.Nakon bi jega, Ivon je postala pra-
va atrakci ja u Njema~koj jer je ne-ko li ko puta uspj e{no bje`a la odpotrage ko ju su organizovali vlasni-ci farme. Kako se vi jest o njenombi jegu {irila, tako su aktivisti za za-{titu `ivotinja sve vi{e iskazivali in-te re so vanje za ovaj neuobi~a jenislu~aj, naro~ito kada su lokalni lovcidobili dozvolu da ubi ju Ivon ~im je
vide. Pomenuto prihvatili{te je prihvatilo da otkupi ovu kravu
za 600 evra. Mnogi medi ji u Njema~koj su postali opsjednutikravom ko ja je tako uspje{no izbjegavala ljude i ~ak je jedanmagazin ponudio 10.000 evra onome ko je preda prihvatili{tuGut Ajderbihl. Njena pri~a se pro{irila planetom pa je jedan vi-dovnjak iz Ju`noafri~ke Republike tvrdio da je komunicirao snjom i poku{avao je nagovoriti da ode u prihvatili{te. Tako|e,
jedan {apta~ `ivotinjama iz [vajcarske je poku{ao da je nama-mi iz {ume u Bavarskoj koriste}i telepati ju, ali mu to o~ito ni jeuspjelo. Ivon se sada mo`e odmoriti na poljima prihvatili{tabez ikakve bo jazni da }e zavr{iti kao kobasica na lokalnom ba-varskom tr`i{tu.
GUARDIAN.CO.UK
Bor jana KRI[TO,zamjenik
predsjedava ju}egKomisi je
za odbranu ibezbjednost BiH
BEZV(I)EZNI RE@IM
Stanovnici Bosne i Hercegovine davnosu se pomirili sa spozna jom da oddr`ave i njenih instituci ja mogu o~eki-vati samo nove namete i nikakvuuslugu ili pomo}. Godinama identi~nao~ekivanja ima ju i od politi~ara. Ne
o~eku ju ni{ta od njih, njih slu{a ju i za njih navi ja ju.
Pravo na `ivot, na dom, pravo na posao ite meljne ljudske slobode navedeni su kao stav-ke u na{im ustavima ~isto da bi se polit~ka eli-
ta imala ~ime hvali ti u razgo vo ri ma sanovinarima i kada ih neko pozove na me|una-rodne skupove o dometima demokrati je u 21.vi jeku. Ostvarenje pobro janih i drugih prava uBiH, na`alost, ni je ni~i ja obaveza i o~ito je do-voljno {to su nam Ustavom zagarantovana.
To {to u praksi samo ri jetki ima ju ono {to imustavne odredbe nude odavno se smatra pukomsre}om i privilegi jom. Ovdje samo sretnici bezdodatnog zadu`ivanja mogu opremiti djecu zapolazak u {kolu. Samo povla{teni bez ka{njenjaupla}u ju rate za stambene kredite pa ne mora ju savlastitim unu~i}ima `ivjeti u stanu svo jih vreme-{nih roditelja. Samo ro|eni pod iznimno sretnomzvi jezdom ima ju posao na ko jem za rad dobi juplatu, a ne otkaz ili odlazak na ~ekanje.
Mo`da negdje zaista `ive ljudi ko jima se
podrazumi jeva da je dovoljno da u~e, usavr{a-va ju se i marljivo rade pa da zauzvrat mogu se-bi i porodici obezbijediti dosto janstven `ivot.Mo`da negdje i posto je politi~ari od ko jih nji-hovi bira~i zahti jeva ju ispunjavanje datih obe-}anja o progresu, pove}anju stope zaposlenosti,o savremeni jim {kolama i bolnicama, moder-nim putevima.
Sve je mogu}e samo ne i to da se ova "~u-da" dese u BiH. Druga~i je ni ne mo`e jer ve}i-na, u ~i jim ruka ma je bar formal na mo}odlu~ivanja, ne ~ini ni{ta da ju se ~u je pa da vo-|e progleda ju i vide gdje zaista `ive oni ko je oninavodno {tite. Glasa~ko ti jelo apati~no je i ane-mi~no jer mu je mo} rasu|ivanja, ako je uop{tesa~uvana tokom krvavog rata, sistemski uni{ta-vana proteklih gotovo 16 posli jeratnih godina.Od politike stalnog prepadanja od "onih tamo"
od konstantnog upozoravanja da treba da buduspremni na nove odbrane ugro`enih nacionalnihidentiteta i interesa, glasa~i su zaboravili da sezapita ju kad }e ve} jednom prestati biti ugro`enipa da kona~no mogu po~eti `ivjeti, stvarati i na-predovati. Godinama iste bira ju da ih brane i go-dina ma ih ti "brani oci" samo traum ira juna javama novih stradanja.
U me|uvremenu (a to je deceni ja i po)odrasto{e generaci je ko je ni ne zna ju da posto- je drugi i druga~i ji zato {to su njihovi roditelji,
suprotno logici zdravog razuma, na kra ju pri-hvatili da druga~i je ni ne mo`e biti.
Ovaj fatalis ti~ki stav ve}ine, ko ja trpiumjesto da poku{a odlu~ivati, politi~kim prva-cima ostavlja slobodu da uop{te ne mora ju kre-irati nove strana~ke programe. Dovoljno je tekda od izbora do izbora jakim ri je~ima udare uslabe i poluprazne `eluce naroda i uspjeh im jezagarantovan. Malo pote{ko}a ima ju u posti-zborna doba dok se sa do ju~era{njim nepri jate-
ljima ne usaglase o podjeli mjesta u vladama iagenci jama, pardon o "planu napretka dr`avena putu ka euroatlantskim integraci jama".
Na kra ju se kockice ipak slo`e i na|e seadekvatno mjesto za kadrove svih nacionalnihbo ja i veli~ina. Ukoliko slu~ajno zafali foteljaonda se osnu je novo ministarstvo nakon izborakao {to je pri je ~etiri godine ura|eno u Herce-gova~ko-neretvanskom, a moglo bi se sada de-siti i u Srednjobosanskom kantonu.
Da se bi bio izvu~en pogre{an zaklju~akkako osva ja~i mandata nakon njihovog preuzi-manja nema ju ni{ta konkretno za raditi (jer tood njih baza ni ne tra`i) dovoljno je podsjetitina najnovi ju vi jest iz Brisela. Iz centra EU uponedjeljak nam sti`e Peter Sorensen ko ji }ebiti na ~elu Delegaci je Uni je u na{oj zemlji.
Od Sorensena iz svih bh. politi~kih parti jaima ju velika o~ekivanja. Jedni bi da ovaj danskidiplomata u Sara jevu ne primjenju je politiku na-redbi i ucjena, drugi `ele da Danac ne bude ni je-mi posmatra~ nego da povu~e BiH ka EU makarmorao i ka`njavati, dok su tre}i za kombinaci jupritiska i di jaloga, a sve radi dobi janja kandidat-skog statusa. Za jedni~ko svim politi~kim strana-ma u BiH je to da ni jedna ostvarenje trenutnoklju~nog vanjskopoliti~kog cilja dr`ave ne vidikao obavezu doma}ih instituci ja. Dobi janje statu-sa kandidata za ~lanstvo u EU, po ra~unici ovda{-njih lidera, zavisi od toga ko je su smjernice dateSorensenu i kako }e ih on preto~iti u djelo.
Sporedna im je ~injenica {to zakon o popi-su stanovni{tva, o dr`avnoj pomo}i i ukidanjediskriminatorske odredbe iz Ustava BiH, kao
uslovi EU mora ju biti zavr{eni u bh. parlamen-tu u ko jem Peter Sorensen nema ni delegatskoni poslani~ko mjesto. Predstavnici naroda istranaka u parlamentu su da bi zabavljali novi-nare, uzimali dnevnice i stekli popularnost usvo jim mahalama, a Sorensen je tu da se odnjega mnogo o~eku je i tra`i. Kad od {efa Dele-gaci je EU u BiH niko ne dobi je {ta je htio, sli- je de nam nove epizo de verba lnog ratapoliti~kih lidera. Sve ve} vi|eno jer ni ne zna-mo da je mogu}e i druga~i je i bolje od ovoga.
Pi{e:Nihada HASI]
Predsta vnicinaroda istranaka uparlamentusu da bizabavljalino vinare isteklipopularnost
u svo jimmahalama,a Sorensen
je tu da seod njegamnogoo~eku je itra`i
Dobrodo{licaPeteru Sorensenu
Prona|ena odbjeglakra va Ivon
Dragan
SLADOJEVI]
Ivon sesada mo`eodmoritina poljimaprihvatili{ta
Press
Napadna bilo kogau vri jemekada BiHkona~notreba dazabora vimiris baruta
BANJALUKA, BUDIMPE-TA - Branka Balaban (53) iz Lju-go{te, kod Pri jedora, optu`enaizazivanje te{ke saobra}ajne ne-e}e u martu 2009. godine u ba-alu~kom naselju Borik, kada suginuli petogodi{nja A.G. i njened Mom~ilo Kurid`a (63) uha-ena je u ~etvrtak posli jepodne naani~nom prelazu Santovo u Ba-o-ki{kunskoj `upani ji izme|ua|arske i Srbi je.
Potvrdio je to u petak "Neza-visnim" Simo To{i}, advokat Bala-banove. Ujedno nam je potvr|enoda su ma|arski grani~ni policajciprilikom uobi~a jene kontrole li-~nih dokumenata utvrdili da seBalabanova nalazi na listi najtra-`eni jih bjegunaca iz BiH i odmahsu je uhapsili.
Cvi jeta Kurid`a, bakanastradale djevoj~ice i supruga pre-minulog, je "Nezavisnim" izjavilada prvi put ~u je vi jest o hap{enjuBalabanove, te da je niko od nadle-
`nih o tome ni je obavi jestio."Ovo je jo{ jedan dokaz da mi
nemamo pravne dr`ave. Dakle,ona je slobodno {etala vi{e od dvi-
je godine preko granica, a porodi-ca na kra ju ni je obavi je{tena ni da
je uhap{ena, ve} smo iz novinapro~itali da joj je danas trebalo po-~eti su|enje", ispri~ala je u petak{okirana Cvi jeta.
Balabano va je no} na-kon hap{enja u Ma|arskoj provelau pritvoru, a u petak oko 11 ~aso-va izvedena je pred sud u Budim-
pe{ti, ko ji joj je odredio ekstradi-cioni pritvor u kojem }e ostati doizru~enja BiH.
Balabanova se tako u petak ni- je ni po javila na po~etku su|enja ubanjalu~kom Osnovnom sudu, na-kon ~ega je To{i} upoznao sudi ju da
je njegova kli jentica uhap{ena isprovedena u ekstradicioni pritvor uMa|arskoj.
"Znam da je krenula iz Ma|ar-ske u Banjaluku kako bi stigla nasu|enje, ali eto uhap{ena je na gra-ni~nom prelazu Ma|arske i Srbi je iodre|en joj je ekstradicioni pritvot",po jasnio je To{i}.
Podsjetimo, Spasen Kele-man sudi ja Osnovnog suda u Banja-luci, ko ji vodi predmet, u julu ovegodine je naredio raspisivanje crveneInterpolove potjernice za Balabano-vom, ko ja se u rani jem periodu ni jepo javljivala u sudnici.
Nakon naredbe sudi je, o potjer-nici je obavi je{ten i MUP Srbi je, jer
je prema posljednjim informaci jamaBalabanova, navodno, boravila u Su-botici, gdje se opet navodno, nalazilana li je~enju u jednoj psihi jatrijskojustanovi.
Balabano va je 19. mar-ta 2009. godine, oko 11.45 vozilafolksvagen polo i pri brzini od oko80 kilometara na ~as bukvalno po-kupila djeda i unuku, ko ji su prela-zi li vidno obilj e`eni pje{a~k iprelaz u banjalu~kom naselju Bo-rik kako bi do{li do obli`njeg dje-~jeg igrali{ta.
Policijski uvi|aj je potvrdioda Balabanova, nesavjesni voza~,ni je ni pritisnula ko~nicu, a nakonnesre}e zaustavili su je stubovipokraj puta.
Djed i unuka izdahnuli su namjestu nesre}e, dok je Balabano-
va neko liko ~asova sjedjela usvom automobilu, okru`ena poli-ci jom i {okiranim gra|anima, svedok se na mjestu nesre}e ni je po-
jeta, ko ja je uz vrisak prepoznalasvo je najmili je.
Hronika i 4.9.2011.11
PR I JE DOR - Ma{i no vo |aVladimir Komarica lak{e je po-vri je|en u `eljezni~koj nezgodiko ja se dogodila rano u petak uPri jedoru.
U nezgodi su o{te}ena dva vago-na i jedna cisterna "Hrvatskih `elje-znica", potvr|eno je iz "@eljeznicaRepublike Srpske".
Do nezgode je do{lo u tri ~asaprilikom ulaska teretnog voza, ko ji
je saobra}ao na relaci ji Banjaluka -Novi Grad, u stanicu Pri jedor, gdje
je trebalo da bude smje{ten na ~et-vrti kolosi jek, ali je zbog pogre{noodre|enog pravca kretanja upu}enna peti kolosi jek i udario na sto je}i
bruto. Teretni voz je prevozio alu-mini jum za Austri ju i drugu robumje{ovitog sastava, a udario je ucisternu "Hrvatskih `eljeznica" slokomotivom, ko ja je bila puna ce-menta.
"Na podru~ju sekci je formirana jekomisi ja iz svih oblasti `elje-zni~kog saobra}aja ko ja }e ta~no
utvrditi uzroke ove nezgode", rekao je Milan Be{ir, dire ktor Saobra}aj-no-transportne djelatnosti na `elje-zni~koj stanici u Pri jedoru.
On ni je `elio da komentari{e {tabi mogao da bude uzrok ove ne-zgode, ne isklju~uju}i mogu}nostda je u pitanju ljudski faktor.
"Ima u ci jelom slu~aju i elemena-ta zakazivanja ljudskog faktoraskretni~ara i otpravnika vozova, alii signalno-sigurnosnih ure|aja, alito su samo na{e pretpostavke. Nakomisi ji je da utvrdi ta~an uzrokudesa", rekao je Be{ir.
Istakao je da je izvr{eno alko-tes-tiranje svih radnika ko ji su radili
no}nu smjenu i da je utvr|eno daniko od njih ni je bio pod utica jemalkohola, kao i da je obavljeno sa-slu{anje svih ko ji su bili na radnimmjestima u vri jeme udesa.
"Ukoliko se utvrdi da je uzrokudesa ljudski faktor, protiv odgo-vornih }e biti pokrenut disciplinskipostupak", na javio je Be{ir. (Srna)
Ma{ino vo|alak{e po vri je|en
Dileru trigodine robi je
BA NJA LUKA - Posebno odje-ljenje Okru`nog suda u Banjaluciza najte e oblike organizovanogkriminala osudilo je Radivo jaBumbi}a iz Gacka na tri godinerobi je, jer je bio ~lan organizova-ne kriminalne grupe ko ja se bavi-la proda jom narkotika napodru~ju Hercegovine.
Sud je tako u potpunosti pri-hva tio nagodbu Bumbi}a i Spe-ci jalnog tu`ila{tva RS, ko ja jeozvani~ne sporazumom o prizna-nju krivice, a ko ji je Bumbi}u"garantovao" tri godine zatvorazbog krivi~nih djela ko ja je po~i-nio kao dio organizovane grupe.
Speci jalno tu`ila{tvo RS u junu
je sprovelo akci ju kodnog naziva"Hercegovina", kada je uhap{eno25 osumnji~enih dilera i zapli je-njeno 45 kilograma genetski mo-difikovane marihuane, takozvanogskanka, te ve}a koli~ina oru`ja,munici je i eksploziva.
N.M.
S. AKAREVI]
TESLI] - Polici ja u Tesli}u li{ilaslobode Igora C. (31), s podru~jae op{tine, zbog sumnje da je ua navrata poku{ao da u Banji
ru}ici silu je dvi je ene.Operativnim radom slu`benika Po-ijske stanice Tesli}, Igor C. je iden-kovan i u sri jedu uhap{en, a nakon
vr{ene kriminalisti~ke obrade u pe-k je predat u nadle nost Okru`nog`ila{tva Doboj.Mladi} je neuropsihi jatrijski li je~e-
bolesnik, ina~e {ti}enik Centra zaentalno zdravlje Tesli}.z CJB Doboj u petak je saop{tenoposto ji sumnja da je mladi} 25. ju-oko 4.45 u Kara|or|evoj ulici u
anji Vru}ici poku{ao silovati tride-~etvorogodi{njakinju, ko ju je pra-dok je i{la na posao.Pri javljeni joj je pri{ao, zadao uda-
rac u predjelu glave, oborio na ze-mlju i na silu odvukao u obli`nju nji-vu, gdje ju je poku{ao silovati.
O{te}ena se uspjela otrgnuti i pobje-}i, nakon ~ega su joj pomo} pru`iliprolaznici", navodi se u saop{tenjudobojske polici je.
U istoj ulici, Igor C. je 31. avgustaoko 4.30 presreo tridesetsedmogodi{-njakinju, ko ja je tako|e i{la na posao,te joj na uvredljiv na~in nudio seksu-lani odnos, a nakon {to mu je zapri je-tila da }e pozvati polici ju on seudaljio u nepoznatom pravcu.
Du{e vno oboljelipoku{ao silo vanja
Dvi je godineOna je slobodno{etala vi{e oddvi je godinepreko granica,a porodica nakra ju ni jeoba vi je{tena,ka`e bakaCvi jeta
Dvi je `ene presreo naulici u Banji Vru}ici
FOTO NN
Pritvor: Balabano va je no} nakon hap{enja uMa|arskoj pro vela u pritvoru, a u petak oko
1 ~aso va izvedena je pred sud u Budimpe{ti,ko ji joj je odredio ekstradicioni pritvor u
BEOGRAD - Udru`enja izbjeglih i pro-gnanih Srba iz Hrvatske su nepri jatno izne-na|ena pona{anjem hrvatskog predsjednikaIve Josipovi}a, jer je svo jom posjetom srem-skom selu Kuku jevci u Srbi ji uputio porukusrpskoj i hrvatskoj javnosti da posto ji samoproblem izbjeglih Hrvata iz Srbi je.
"Josipovi} ni je smatrao za potrebno da primi delegaci ju prognanihSrba iz Hrvatske na razgovor, niti da obi|e neko od brojnih izbjegli-~kih naselja ili kolektivnih centara u ko jima `ive prognani Srbi, ko ji ni16 godina posli je rata ne mogu da ostvare svo ja imovinska, ste~ena idruga prava u Hrvatskoj", ka`e se u saop{tenju Udru`enja.
Ovo udru`enje ocjenju je da Josipovi} ni je smatrao za potrebno darazgovara i sa gra|anima Srbi je ko ji su o{te}eni u svo jim imovinskim idrugim pravima u Hrvatskoj, te da je u svo joj delegaci ji poveo predsta-vnike Hrvata ko ji su do rata `ivjeli u Kuku jevcima. (Srna)
. . .Nema zabrane
parade ponosa
BEOGRAD - Ivica Da~i}, zamjenik premi jera i ministar unutra{-njih poslova Srbi je, izjavio je u petak da MUP ne}e zabraniti odr`a-vanje parade ponosa 2. oktobra u Beogradu i pozvao sve relevantnepoliti~ke stranke da se izjasne o odr`avanju te manifestaci je.
Da~i} je rekao da posto ji veliki bezbjednosni rizik za odr`avanje togdoga|a ja, istakav{i da ne posto ji mogu}nost da ga MUP zabrani.
On je naveo da bi, ukoliko bi MUP zabranio odr`avanje manifestaci- je, cjelokupna odgovornost tada bila ba~ena na polici ju."Neka se 'isprse' politi~ari i neka ka`u {ta ho}e - nemoj da se kri ju iza
MUP-a", poru~io je ministar.Upitan da li posto ji pritisak iz Evrope da se organizu je parada ponosa,
Da~i} je odgovorio potvrdno: "To je tema svih razgovora s Evropom."Polici ja, dodao je Da~i}, u skladu sa svo jim ovla{tenjima i dalje pravi
bezbjednosne procjene za organizovanje parade ponosa. (Agenci je)
. . .Kosor: Zakon ni jepo{to van ni rani je
ZAGREB - Jadranka Kosor, premi- jerka Hrvatske, kazala je u petak daZakon o hrvatskim braniteljima ni jepo{tovao ni u vri jeme kada je ona bilaministar hrvatskih branitelja.
Kosorova je ovo priznala na dru`enju s
hrvatskim ratnim vojnim invalidima u Vara-`dinskim Toplicama, gdje je otvorila devetisimpozijum. Premi jerka Kosor, govore}i oproblemima hrvatskih vojnih invalida, te o svo joj borbi za njihova prava,ogradila se vi{e puta, kazav{i kako ovo ni je "predizborni govor". Tako|e
je naglasila da mnogi ima ju predrasude o tome kako `ive hrvatski ratnivojni invalide, a mnoge to, smatra premi jerka, ni ne zanima.
Dotakla se i inici jative da Zakon o braniteljima bude uveden kao us-tavna kategori ja kako im se nikada ne bi "dogodila 2001. godina".
"Ustavni zakon bio bi sidro ko je zna~i da ste u sigurnoj luci", nagla-sila je Kosorova. (Agenci je)
. . . Ambasadorrazri je{en du`nosti
PODGORICA - Crnogorska vlada razri je{ila je Gorana Rako-~evi}a du`nosti vanrednog i opunomo}enog ambasadora Crne Go-
re u Hrvatskoj.Pri jedlog za opoziv Rako~evi}a na njegov li~ni zahtjev i pri je istekamandata, zaklju~no s 1. novembrom, crnogorskoj vladi uputio je mi-nistar inostranih poslova Crne Gore Milan Ro}en.
Prema Zakonu o spoljnim poslovima Crne Gore, pri jedlog za opoziv am-basadora utvr|u je Vlada na pri jedlog ministra, o ~emu predsjednik odlu~u jeukazom. Rako~evi} je 28. ma ja 2009. godine postavljen na du`nost vanre-dnog i opunomo}enog ambasadora Crne Gore u Hrvatskoj. (Agenci je)
UKRATKO
Region
PODGORICA - Tri ~lanaposade poginula su u petak u pa-du vojnog helikoptera, ko ji seoko 11 ~asova sru{io na poluos-trvu Lu{tica, izme|u pla`a Do-bre~ i @anjice u Bokokotorskomzalivu.
U nesre}i su poginuli potpuko-vnik pilot [ahbaz Belhadin (44),ma jor Ivan Obradovi} (46) i Vido jeTomi}, stari ji vodnik I klase.
Boro Vu~ini}, ministar odbraneCrne Gore, kazao je da je helikopteru ko jem su bila tri vojnika bio naredovnoj obuci.
Vu~ini} je potvrdio da jeiza helikoptera bila jo{ jedna letjeli-ca vojske CG, ali ni je mogao da sa-
op{ti uzroke nesre}e ko ji se jo{ ut-vr|u ju. Helikopter ko ji je pao bio jetipa gazela. Druga letjelica se sre-}no prizemljila.
Nesre}u ko ja se dogodila pri-mijetili su kamperi.
Zoran Bubnje vi} izBeograda, jedan od o~evidaca ko ji spri jateljima kampu je u blizini mjes-ta nesre}e, kazao je da je pad heli-koptera vidjela jedna djevo jka izgrupe. Nakon toga, zaputili su se namjesto nesre}e gliserom i zateklistravi~an prizor.
"Dva ~oveka su maltene sa-mljevena, a tre}i je jo{ davao znake`ivota kada smo nai{li", opisu je pri-zor ko ji su uspjeli da vide iz glisera.
Pozvali su Hitnu pomo} i poli-
ci ju, ko ja je uputila patrole na mjes-to nesre}e.Ekipe Hitne pomo}i iz Tivta
i Kotora su se vratile neobavljenogposla, jer se ni je moglo pri}i mjestunesre}e.
Iz istog razloga vratila se i eki-pa Urgentnog centra, ko ja se heli-kopterom uputila ka Lu{tici.
"Le{eve tro jice poginulih vi-djeli smo iz helikoptera, ali nismomogli pri}i mjestu kako bismokonstatovali smrt ve} su to uradilipripadnici MUP-a", rekao je ljekariz Urgentnog centra Zoran Jovan-~evi}.
Na mjesto nesre }e seuputio vojni helikopter ko ji }e po-ku{ati da tijela poginulih evakui{emorskim putem.
Tijela poginulih }e, prema Jo-van~evi}evim rije~ima, biti otpre-mljena najvjerovatni je u Tivat, azatim u Klini~ki centar. (Agenci je)
LJUBLJANA - Toma` Drolec,gradona~elnik Komende, gradi}asjeverno od Ljubljane, priznao jeda je davao mito dr`avnim funkci-onerima kako bi obezbijedio poslo-
vne pro jekte tom gradu.Drolec je rekao da je to "jedinina~in da se u Sloveni ji ne{to uradi."
Drolec je rekao odbornicima nasjednici gradskog vi je}a 30. ma ja da jedavao mito funkcionerima u razli~itimdr avnim instituci jama i ministarstvi-ma zato {to je to bio jedini na~in dagrad dobi je dozvole za poslovnu zonu.
Prema sopstvenim rije~ima, Drolec seosje}ao kao pravi mafi ja{ dok je dije-lio koverte pune ke{a.
On je naveo da je susjedna op-{tina Dom`ale i dalje bez poslovne
zone jer "ne zna ju kako da lobira ju"
i do dao da je za odobrenjedr`avnih slu`bi potrebno vi{eod pisanja "lijepih pisama."
"Ta~no sam znao kolikotreba da dam svakom od
njih da dobi jem doku-mentaci ju za zavr{e-tak posljednje fazedenacionalizaci je",rekao je Drolec.
Gradona~elnik je odbornicimakazao da gri je{eako misle da se
usluge ne pla}a ju ida funkcioneri u
razli~itim ministar-stvima o~eku ju
mito. (B92)
Na~inTo je jedini na~inda se u Slo veni jine{to uradi,kazao Drolec
Toma` Drolec,gradona~elnik
Komende
Gradona~elnik priznaoda je dao mito
VOJNA LETJELICA UDARILA O STIJENU UBOKOKOTORSKOM ZALIVU
U paduhelikopteratro je mrtvih
Prilaz: Ti jela poginulih ljekari su vidjeliiz helikoptera, ali nisu mogli pri}i kako bikonstato vali smrt ve} su to uradili pripadniciMUP-a, rekao Jo van~e vi}
PRI[TINA - Tokom akci jeipadnika KFOR-a i EULE-S-a na podru~ju Zubinog Po-ka uhap{ena su dvo jica Srba,umnji~eni za incidente do ko-
jih je do{lo tokom akci je 25. ju-la, izjavio je portparol KFOR-aNikolas Hoton.
Sa druge strane, ova hap{enjeni je mogla da potvrdi portparol
EULEKS-a Irina Gudeljevi}, kaoni srpski izvori na sjeveru Koso-va.
Hoton u izjavi na albanskom jeziku ni je otkrio identitet uha-
p{enih u akci ji.Srpski izvori sa sjevera Ko-
sova nisu mogli da potvrde ha-p{ enje dvo ji ce Srba. Drugiportparol EULEKS-a Irina Gude-ljevi} istakla je da je akci ja spro-vedena, ali da u vezi s hap{enjemne mo`e ni{ta re}i.
Mj e{t ani Zubi no gPotoka su tokom no}i izme|u ~et-vrtka i petka ostali u blizini bari-ka da, preko ko jih se jednom
kolovoznom trakom odvi ja sao-bra}aj, po{to KFOR na javlju jenas tavak akci je hap{e nja osu-mnji~enih za ubistvo kosovskogpolicajca 25. jula.
Sn age EULEKS polici je i
KFOR-a u ~etvrtak su pretreslehotel "Aleksandar" u ZubinomPotoku u okviru potrage za po~i-niocem ubistva pripadnika speci-
jalne jedinice kosovske polici je"Rosu".
Tokom akci je, ko ja jetra jala od 14 do 15 ~asova, ZubinPotok bio je blokiran, kao i sviputni pravci na magistralnom pu-tu Kosovska Mitrovica - Ribari}e.
U po tr azi za po~i ni oc imaubistva kosovskog speci jalca jakesnage KFOR-a, EULEKS-a i Ko-sovske policijske slu`be pretreslesu u sri jedu, 31. avgusta vi{e sr-pskih doma}instava u selu @up~eu Ibarskom Kola{inu i ZubinomPotoku.
Nakon ove akci je iz EULE-KS-a su stizale kontradiktorne in-formaci je o rezultatima akci je.
Ho ton je izja vio dani je bilo hap{enja, niti je prona|e-no oru`je, dok je Gudeljevi}evatada rekla da je prona|eno oru`je.Tada je re~eno da posto ji {est na-loga za hap{enje u vezi sa ubis-tvom pripa dn ika koso vsk especi jalne jedinice "Rosu" 26. ju-la.
Akci ja je uznemirila stano-vnike @up~a i Zubinog Potoka,ko ji su postavili barikade. Zabilje-`en je i incident kada je jedan odmje{tana povri je|en kada je pogo-|en suzavcem u glavu. (Agenci je)
BOR - Voza~e na novomtu Bor - Za je~ar, ko je je ujedu nakon pono}i presretalavara `ene u bi jelom ko ja leb-iznad puta, nisu pla{ili zli du-vi niti privi|enja, ve} dvi jeobe obu~ene u vjen~anice.
Izvor iz polici je, ko ji vodi is-gu i ko ji je zahti jevao anoni-
nost, rekao je u petak da seerativnim radom do{lo do za-u~ka da su ljude pla{ile dvi jeobe, i to obje obu~ene u bi jeleen~anice, s biderma jerom i pla-
{tom preko lica."Jedna osoba u bi jeloj vjen-
~anici nalazila se na uzvi{enjukraj di jela puta Bor - Za je~ar ko jeni je osvi jetljeno, tako da je voza-~ima iz daljine izgledalo kao daneka osoba u bi jelom lebdi neko-
liko metara iznad kolovoza", re-kao je izvor.
U podno`ju uzvi{enja, sakri-ven u grmlju kraj puta, nalazio seautomobil sa {iberom.
Druga osoba, tako|e obu~enau bi jelu vjen~anicu, bila je na
krovu automobila i pru`ala bider-ma jer ka voza~ima.
Nakon {to bi se ovi dovoljnopribli`ili, izgrednik bi, jednosta-vno, usko~io kroz otvor u auto iosta jao sakriven u grmlju kraj pu-ta.
Te prizore je nekoliko voza~aautomobila iz Bora pri javilo Poli-cijskoj upravi u Boru, a ministarunutra{njih poslova Ivica Da~i}rekao je nakon toga da polici jatraga za osobom ko ja je je to u~i-nila i da je obavi je{ten da se su-mnja da je ri je~ o osobi sodre|enim zdravstvenim proble-
mima.Da~i} je u petak potvrdio da je osoba ko ja je obu~ena u vjen-~anicu pla{ila voza~e na podru~juBora mu{karac ko ji ima psihi~keprobleme.
Te informaci je Da~i} je, kako je rekao, dobio od na~elnika Poli-cijske uprave u Boru. (Agenci je)
BEOGRAD - Slova~ka }e nas-taviti da pru`a punu podr{kuSrbi ji na putu evropskih integra-ci ja i Srbi ja u tom procesu mo`eo~ekivati svaku vrstu pomo}i odSlova~ke, izjavio je u petak Jozef Mihal, potpredsjednik slova~kevlade.
Mihal je u Beogradu razgovarao sRasimom Lja ji}em, ministrom radai soci jalne politike Srbi je, o izazovi-ma s ko jima se Srbi ja susre}e naputu evropskih integraci ja i nastav-ku saradnje dvi je zemlje u oblasti-ma rada i soci jalne politike.
Slavica \uki}-De janovi}, pred-sjednica Skup{tine Srbi je, izrazila jeo~ekivanje da }e do kra ja godinedr`ava ste}i status kandidata, kao ida }e biti poznat datum otpo~injanjapregovora za ulazak u EU.
"EU je i dosad pri~ala da ne}e
uslovljavati integraci je Srbi je pri-znanjem nezavisnosti Kosova, ali }etra iti da ukinemo na{e instituci je naseveru, da priznamo carinske prela-ze kao da su grani~ni i tako dalje -pa {ta je to, ni je {i ja nego vrat", re-kao je Ivica Da~i}, srbi janski minis-tar unutra{njih poslova. (Agenci je)
Mu{karci u vjen~anicama pla{ili voza~e Slo va~ka podr`a vaSrbi ju na putu ka EUtvara
Voza~ima izaljine izgledaloao da nekasoba u bi jelom
ebdi iznadolo voza
PRIPADNICI KFOR-a I EULEKS-a OPETTRAGALI ZA OSUMNJI^ENIMA ZA INCIDENTE
Uhap{ena dvo jica SrbaLokaci ja: Snage EULEKSpolici je i KFOR-a pretreslehotel "Aleksandar" u ZubinomPotoku u okviru potrage zapo~iniocem ubistva pripadnika"Rosu"
Cbk!sbn!Sf!eaf!qj-!nj!.ojt!ubs!vov!usb|!okji!qp!.tmp!wb!Lp!tp!wb-!j{kb!wjp!kfeb!Qsj!|uj!ob!of!~f!tqsp!.wp!ej!uj!bldj!kf!tmj!•of!poj!.n b! pe! 36/ ! k v!m b! obtkf!wf!sv!Lp!tp!wb/
Cijena metra kvadratnog poslovnogprostora u konstantnom padu
Zorica DRAGOVI]
BANJALUKA - Cijenametra kvadratnog poslovnog pro-stora u RS je u proteklih pet go-dina u prosjeku pala ~etiri puta, azbog smanjene potra`nje pad vri-
jednosti se nastavlja, ka`u vla-snici agencija za nekretnine.
Te{ka privredna situacija, koja je kumovala zatvaranju malih trgo-vina, svakodnevno gasi potrebu zaiznajmljivanjem poslovnih prostora,dok se za kupovinu lokala sitnijiprivrednici gotovo uop{te neodlu~uju.
Senka Gatari}-Vasili}, vlasnicabanjalu~ke agencije za nekretnine"Euroagent" je rekla da cijena metrakvadratnog poslovnog prostora imatrend konstantnog pada.
"Ponuda poslovnihprostora za prodaju je velika, a in-
tresovanje za kupovinu lokala svemanje", ka`e Gatari}-Vasili}eva idodaje da je poznat podatak da sezbog krize mjese~no zatvori 200 ra-dnji, {to je jedan od neizostavnihfaktora koji uti~u na konstantan padvrijednosti.
Gatari}-Vasili}eva je dodala dase metar kvadratni poslovnog pro-stora na periferiji Banjaluke sadamo`e kupiti i po cijeni metra kva-
dratnog stare stanogradnje, pa ~ak i jeftinije, odnosno po cijeni od 1.400do 1.800 KM.
Iz banjalu~ke agencije za ne-kretnine "Pont" su istakli da se sadau centru Banjaluke cijena metrakvadratnog poslovnog prostorakre}e izme|u 2.500 i 6.000 KM, {to
je prije pet do {est godina bilo neza-mislivo.
U ovoj agenciji su do-dali da je trenutno sve manji brojonih koji tra`e da kupe male poslo-vne prostore od 15 do 20 metarakvadratnih, {to }e biti trend koji }e senastaviti, ali napominju da zna~ajnijapotra`nja vlada za poslovnim prosto-rima velike kvadrature koje sadatra`e ve}e finansijske institucije.
Vlasnici agencija ocjenjuju dase zbog novouvedenih uslova natr`i{tu uskoro ne}e mo}i izadvati"sve i sva{ta" i potvr|uju da }e se
ubudu}e nastaviti manja potra`njaza sitnijim poslovnim prostorima.
Poseban akcenat kod njihoveprodaje }e uskoro biti usmjeren i nato da }e morati da ispunjavaju svevi{e uslova, jer se vi{e ne}e mo}iizdavati i pordavati prostori bezWC-a, male kvadrature i bez osno-vnih infrastukturnih specifikacija.
Vlasnici agencija dodaju da }ese uspostavljanjem novih uslovakoje moraju ispuniti poslovni pro-stori morati ta~no znati koliku kva-draturu mora imati apoteka,ambulanta ili trgovinska radnja.
Neboj{a Balaban, ~lanUdru`enja ekonomista SWOT, jeocijenio da u trenutnoj situaciji veli-kom broju malih firmi se ne isplatida kupuju prostore u novoj gradnji.
"Ovo se posebno od-nosi na one koji planiraju da se bave
nekom malom trgovinom jer sadanije pametno da kupuju poslovneprostore", rekao je Balaban i dodaoda je za sitne privrednike iznajmljiva-nje, a ne kupovina, ipak bolja opcija.
On je dodao da }e potra`njaza poslovnim prostorima padati doblage stabilizacije privrednih kre-tanja.
Kriza: Te{ka privredna situacija, koja je
kumovala zatvaranju malih trgovina,svakodnevno gasi potrebu zaiznajmljivanjem poslovnih prostora
CijenaKvadrat
poslovnogprostora naperiferijiBanjaluke semo`e kupiti iza 1.400 KM
NOVI SAD - Direktori voj-|an skog Fonda "Evropskislovi" (FEP) Predrag Novi-v i Agenci je za razvoj malih iednjih preduze}a Republikepske Slobodan Markovi}, po-isali su u petak u Novom Sa-
u Spora zum o evropskomrtnerstvu.
Smisao sporazuma jeste za je-i~ki nastup FEP-a i Agenci je iz
S, kada je ri je~ o konkurisanjuojvodine i RS za sredstva fondo-
va EU, posebno onih ko ji podsti~ubiznis, odnosno zapo{ljavanje.
"Od danas kre}emo u za je-dni~ku ofanzivu na evropske fon-
dove i na prvi javno objavljenipoziv iz nekog od njih za jedni~ki}e aplicirati Fond i Agenci ja. Vo-lio bih da to budu ona sredstvako ja poma`u mali biznis, odno-sno one poslove ko ji su nastali ra-zv o jem novih tehn olo gi ja, aposebno zbog ~injenice {to je RSobezbi jedila sve evropske instru-
mente podr{ke za njihov razvoj izapo{ljavanje ljudi u toj oblasti",rekao je Slobodan Markovi} no-vinarima posli je potpisivanja spo-
razuma.Na pita nje Srne koli ko je
novca iz evropskih fondova u{lou RS putem Kancelari je za evrop-ske poslove u Briselu, Markovi}
je rekao da se profit tek o~eku je.
"Kancelari ja RS u Briseludosad se zbog raznih negativnihokolnosti u BiH pozicionirala sa-mo politi~ki. U sjedi{tu EU uspje-li smo, me|u tim, da RSprepozna ju kao samostalnu eko-nomsku regi ju, a konkretnu koristod posto janja Kancelari je o~eku-
jemo do kra ja godine", naveo je
Markovi}.Predrag Novikov naglasio je
da }e sporazum omogu}iti za je-dni~ki nastup RS i Vojvodine pre-
ma fondovima ko ji omogu}ava juotvaranja novih radnih mjesta."Regionalna saradnja je gla-
vni instrument ekonomske politi-ke, a sporazum nudi za jedni~kinastup prema sredstvima evrop-skih fondova, ko ja omogu}ava juotvranje novih radnih mesta u RSi Vojvodini", dodao je Novikov.
On je naveo da je sa Marko-vi}em postigao dogovor i o za je-dni~kom nastupu kod evropskihfondova kada je u pitanju energe-
tika."Osim energetike, namerava-mo da iz evropskih, i, naravno,sopstvenih izvora, promovi{emonove tehno logi je, ekonomsko po-vezivanje, saradnju malih i sre-dnjih predu ze }a, a naro ~i toruralni razvoj u RS i Vojvodini",istakao je Novikov. (Srna)
Voj vodina i RS za jedni~ki "napada ju" EU fondo ve
edrag KLINCOV
BANJALUKA - "Elek tropri-eda RS" (ERS) bi spa janjemsto je}ih zavisnih preduze}a u
dnu kompani ju znatno oja~alapitalnu pozici ju i investicionetenci jale uz perspektivu izlaskaneku od velikih evropskih ber-ocjenju ju njen menad`ment,
akcionari i stru~njaci sa tr`i{takapitala.
Oni su redom podr`ali na javupredsjednika RS Milorada Dodika opotrebi reorganizaci je ERS u pravcustvaranja sna`ne kompani je regional-nog karaktera, ko ja }e mo}i da se no-si na energetskim tr`i{tima iberzama. U Upravi ERS ka`u da jeposto je}i sistem organizaci je i uprav-ljanja holdingom s mati~nim i 11 za-
visnih preduze}a trom i neracionalan,{to ne dozvoljava da se njeni resursikoriste na optimalan na~in.
"Stoga je neophodno stvoritiuslove da se slobodna sredstva amor-tizaci je i dio dobiti ko ji treba da slu`iza razvoj objedine u cilju finansiranjakapitalnih pro jekata, te obezbjedi efi-kasni ji na~in odlu~ivanja i racionalni-
ja organizaci ja", kazala je Branislava
Mileki}, generalni direktor ERS.Ona ka`e da sada sli jedi izrada
elaborata na osnovu ko jeg }e biti ut-vr|ena nova organizaci ja kompani je.
"Podr{ka svih relevan-tnih faktora, naro~ito predsjednikaRS i Vlade RS, je garanci ja da }emoprona}i optimalna rje{enja za ERS, ada se pri tome ne ugroze interesi nje-nih akcionara. U zadnje vri jeme ~ak i
predstavnici fondova da ju podr{ku~vr{}oj organizaci ji ERS", naglasila
je Mileki}eva.Darko Laki}, direktor Dru{tva
za upravljanje Penzijskim rezervnimfondom RS, drugog po veli~ini akci-onara ERS, smatra da bi fuzi ja posto-
je}ih zavisnih preduze}a bila korisnaza sve akcionare.
Navode}i da je pro{logodi{nja
dobit zavisnih preduze}a ERS iznosi-la oko 28 miliona KM, uz povrat nakapital ispod jedan odsto, Laki} jeizrazio uvjerenje da bi profitabilnost
jedne objedinjene kompani je bila ve-}a, jer bi sistem uz zna~ajne u{tedebio efikasni ji.
"Holding ERS sada ima12 uprava, isto toliko nadzornihodbora, skup{tina, internih revizora,revizora, ra~unovodstvenih i pravnihslu bi, {to ostavlja prostor za zna~aj-ne u{tede. Tako|e sam uvjeren da bitr`i{na vri jednost te kompani ja bilave}a nego {to sada zbirno vri jedeakci je 11 preduze}a na berzi", istakao
je Laki}.Trenutna vri jednost akci ja zavi-
snih preduze}a ERS na Banjalu~kojberzi iznosi 820 miliona KM, {to je~etvrtina njene knjigovodstvene vri-
jednosti.Laki}, ko ji se odavno zala e za
fuzionisanje ERS, smatra da bi jednatakva kompani ja, za razliku od zavi-snih preduze}a, imala i finansijske ikadrovske resurse da gradi nove ka-pacitete i samostalno finansira ra-zvojne pro jekte velike vri jednosti.
Branko Kecman, dire-ktor banjalu~kog dru{tva "Advantisbroker", ka`e da bi fuzionisani ERSimao kapacitet za izlazak na evrop-ske berze, pa ~ak i da u~estvu je u iz-gradnji energetskih postro jenja uinostranstvu.
"Vjeru jem da posto ji doma}apamet ko ja bi mogla napraviti model
funkcionisanja ERS ko ji bi i{ao upravcu ostvarivanja pomenutih cilje-va. Naprosto, ne vidim razlog zbog~ega RS ne bi mogla imati kompani-
ju kao {to ^esi ima ju ^EZ. Za{to iERS ne bi mogla ulagati u, na pri-mjer, izgradnju nuklearne elektraneBelene u Bugarskoj", kazao je Ke-cman aludira ju}i na sli~ne ambici je"Elektroprivrede Srbi je".
Zapo{lja vanjeNajinteresantni jifondo vi EU ko jipodsti~u biznis
NJU JORK - Aluminijumski div"Alcoa" izvi jestio je o sna`nomrastu kvartalne dobiti u drugomtromjese~ju.
Najve}i ameri~ki proizvo|a~ alu-mini juma u drugom je ovogodi{-
njem kvartalu ostvario neto dobit od322 miliona dolara, ili 28 centi poakci ji, u pore|enju s profitom od136 miliona dolara u istom lanj-skom razdoblju. Sna`an rast "Al-coa" mo`e ponajvi{e zahvaliti vi{imci jenama i ja~anju potra`nje za alu-mini jumom.
Dobit od teku}ih operaci ja iznosi-
la je, pak, 364 miliona dolara, ili 32centa po akci ji, {to je za jedan centmanje od prosje ~nih progno za"Bloombergovih" analiti~ara.
Prihodi su istovremeno sko~ili 27odsto, na 6,59 mili jardi dolara, {to
je, pak, bolji rezultat od o~ekivanja."Alcoa" je tre}i po veli~ini proi-zvo|a~ alumini jum, iza "Rio Tinta"i "Rusala". Iz svog sjedi{ta u Pit-sburgu "Alcoa" sprovodi operaci jeu 31 zemalji. Alumini jum i glinica predstavlja-
ju vi{e od tri ~etvrtine prihoda "Al-coa". (Agenci je)
REVIZOR "Alcoa" zabilje`iosna`an rast
Twkfu!tlb!jo!evt!usjk!.tlb! qspj!{wp!eokbvtqp!sj~f!tf!pwf!hp!.ej!of-!vt!qslpt!wj!|jntup!qb!nb!sbt!ub!v!{f!.nmkb!nb!v!sb!{wp!kv-qsp!d!kf!okv!kv!v!VO.vv!obk!op!wj!kfn!j{!wkf!.|ub!k v/ ! V ! e sv !hpnlwbs!ub!mv!jo!evt!usjk!tlbqspj!{wp!eokb!qp!sb!tmbkf!{b!6-3!pe!tup-!ob!.lpo!|up!kf!v!qsfu!ip!.e ob ! u sj ! nk f!tf!db{b!cj!mkfajmb!sbtu!v!wj!tj!.oj!8-5!pt!up-!ob!wp!ejtf!v!j{wkf!|ub!kv/
LONDON - Zemlje BRIK-ane}e uspjeti da obezbijede usponsvjetske ekonomi je, ima ju}i u viduda pad tra`nje i rast kamata nega-tivno uti~u na poslovanje me|una-rodnih kompani ja, koncentrisanihna tr`i{ta u usponu, procjenju jeagenci je "Bloomberg".
Indeks Goldman Sachs BRICsSales, 50 me|unarodnih kompani jaaktivno prisutnih u zemljama BRIK-a(Brazilu, Rusi ji, Indi ji i Kini) od kra ja
jula do 30. avgusta je opao za 8,7
procenata.Podaci ko je je prikupila ame-ri~ka agenci ja ekonomskih informa-ci ja "Bloomberg" ukazu ju da jemnoge kompani je pogodio pad profi-ta i prihoda u zemljama u usponu.
Proizvo|a~ ku}nih apa-rata "Whirlpool", ko ji tre}inu prihodaostvaru je na azijskom tr i{tu, je takou drugom kvartalu iskazao pad ope-rativne zarade na najmnogoljudi jemkontinentu za 92 odsto, dok u ostalimregi jama poslovanje ni je bilo tolikolo{e. Profit latinoameri~kih i azijskihpodru`nica "Citigroup" je opao za 14procenata u drugom kvartalu.
Proizvo|a~ kozmeti~kih prepa-
rata "Avon", ko ji je 74 odsto poslova-nja koncentrisao u zemljama u razvo-
ju, drugo tromjese~je je zavr{io sa 4,5odsto manjim prihodima u Azi ji.
Ekonomi je zemalja u razvo ju, uko je su do nedavno plagane nade da}e izvu}i svjetsku privredu iz krize,
usporava ju, smatra ju analiti~ari.Indeks poslovne aktivnosti u
Rusi ji je prema podacima bankeHSBC u avgustu ostao i dalje na ni-vou ispod 50 poena.
Po{to je bruto doma}iproizvod (BDP) Rusi je u prvom po-
lugodi{tu porastao za samo 3,7 pro-cenata, Ministarstvo za ekonomskirazvoj te zemlje je snizilo svo ju go-di{nju prognozu na 4,1 sa 4,2 odsto,dok je procijenjen rast industrijskeproizvodnje korigovan na 4,8 sa 5,4procenata. Prema podacima HSBC,
broj novih izvoznih porud`bina u Ki-ni je u avgustu primijetno opao u po-re|enju sa julom, {to je lo{ znak zaekonomi ju, zavisnu od izvoza.
Za razliku od razvi jenih zemalja,ko je sprovode blagu monetarnu poli-tiku, Centralna banka Kine je tri putau ovoj godini pove}avala baznu ka-matnu stopu.
Sli~ne korake preduzelesu i monetarne vlasti Indi je, a anali-ti~ari najve}e privatne organizaci je zaprofesionalne usluge "Deloit" procje-
nju ju da }e rast kamata u toj zemljibiti nastavljen. Izuzetak je jedinoBrazil, ko ji je ove nedjelje bio pri-nu|en da snizi kamatne stope kako bipodstakao privredni rast.
U toj zemlji industrijske po-rud`bine su u avgustu opale na mini-mum za 29 mjeseci, na 46 poena, aprimjetno je smanjen i broj novih po-rud`bina, dok je nezaposlenostzna~ajno pove}ana.
Analiti~ari su, me|utim, uvjere-ni da }e zahvaljuj}i relativno viso-kom tempu rasta zemlje BRIK i daljebiti privla~an za me|unardne kompa-ni je, prenio je ruski poslovni dnevnik"RBC Daily". (Agenci je)
Gradnja "Ju`nog toka"po~inje 2013. godine
BEO GRAD - Za jedni~kastudi ja izvodljivosti za pro jekatgasovoda "Ju`ni tok" trebalo bida bude zavr{ena do kra ja sep-tembra, a do izgradnje gasovodamoglo bi do}i po~etkom 2013. go-dine, izjavio je Du{an Ba jatovi},generalni direktor "Srbi jagasa".
"Kada bude zavr{ena, ta inte-grisana studi ja }e predstavljati ko-rak napred u dono{enju kona~neinvesticione odluke i u otpo~injanjuradova na izgradnji gasovoda. Ro-kovi se za sada po{tu ju, {to zna~i dabi izgra dnja mogla po~eti od2013.", rekao je Ba jatovi} u inter-vjuu za ~asopis "Kord".
On je podsjetio da je "Gaz-
prom" u junu prikupio sve po jedi-na~ne studi je izvodljivosti ko je se sa-da integri{u u jedinstveni dokumentza cjelokupan pro jekat "Ju`ni tok".
"Srbi ja zauzima zna~ajno mes-to u tom pro jektu. Na{a kompani jase ose}a apsolutno bezbednom utom pro jektu i nestrpljivo o~eku je
da po~ne izgradnja", rekao je Ba ja-tovi}, odgovarau}i na pitanje da libi uloga "Srbi jagasa" kao lidera utom pro jektu u regionu mogla bitiizmijenjena.
Pozici ja "Srbi jagasa" je, kako je podsjetio, regulisana sporazumi-ma sa "Gazpromom" i me|uvladi-niom sporazumom izme|u Srbi je iRuske Federaci je.
Srbi ja }e izgradnjom "Ju`nogtoka", kako je naglasio, dobiti novizvor isporuka gasa, unapredi}esvo ju energetsku bezbjednost, abi}e smanjeni i tro{kovi transportagasa u pore|enju sa sumom ko juna{a zemlja sada pla}a za tranzit ga-sa preko Ma|arske. (Agenci je)
Studi je"Gazprom" u
junu prikupiosve po jedina~nestudi jeizvodlji vosti
BRIK ne mo`e da
Razvoj: Ekonomi je zemalja urazvo ju, u ko je su do neda vno
polagane nade da }e izvu}i svjetskupri vredu iz krize, uspora va ju
izvu~e svijet iz krize
K o m pa n i j e
i z B ra z i la, R u s i j e,
I n d i j e i K i n e
p o g o d i o pa d p r o f i ta
Narud`beIzvozneporud`be uKini u avgustuprimjetno opale
Trasa "Ju`nog toka" }e za dvijegodine postati veliko gradili{te
Pri vrede zemalja u usponunedo voljne da iznesu teret krize
"Vatrenipoljubac":Najbolje samse osje}ao uformaci ji"Vatrenogpoljupca", aliimali smosamo ~etiri`i ve svirke,nakon ~egasmo se raspaliRaz go va ra la: Ne vena VR@INA
Za 30 godina kari jere, koli-ko je u rokenrolu, pjeva~Mladen Vo ji~i} Tifa naputu do slave ni je imao ni-
malo jednostavan zadatak.Bez obzira na to kako po jedini
gleda ju na ovog pjeva~a, nesumnjivo je da on ima izuzetan vokalni kvali-tet. Neki ga se sje}a ju po pjesmamako je su ve} zasjele na antologijskomjesto ovda{nje popularne muzike,
jedni po tome {to je kao malo kopromi jenio toliko bendova, a neki ipo njegovom turbulentnom `ivotu.
U intervjuu za "Nezavisne", Ti-fa govori o samom po~etku svo je ka-ri jere, nimalo laganom zadatku dazami jeni @eljka Bebeka u "Bi jelomdugmetu", ali i o solo kari jeri.
NN:Gostovanjem na kon-certu "Vlado Podany
Orchestral Pro ject" prekidate pe-riod od gotovo 20 godina kolikoniste nastupali u Banjaluci. Za{toVas ni je bilo toliko dugo u graduna Vrbasu?
TIFA: Ne znam pravi odgovorna to pitanje, vjerovatno je tako mo-ralo da bude. Od vremena kada sam
Mo j `i M la d e n V o j i ~ i } T i fa, p j e va ~
I N T E R VJ U
Licemjer jeNisam ~o vjekko ji voli da kri je
jer mislim da jeto licemjerno
Vo ji~i}: Bilo je svegatokom mo je kari jere,ali bitno je da samiza{ao kao pobjednik
enuo u samostalnu kari jeru nisam{to mnogo bio aktivan. Nisamao odre|enu strategi ju za samos-nu kari jeru. @ivim `ivot u pravom
mislu te ri je~i, ali {to se ti~e kari jere,tpuno sam opu{ten, naravno uvi-
k mo`e bolje, ali kako je, tako je.Sam po~etak Va{e kari-
jere ni je bio nimalo je-ostavan, iako se nekima ~iniprotno. Do{li ste u "Bi jelo du-
me", gdje ste zami jenili @eljkabeka, {to na samom startu ni je
i{lo na pozitivan pri jem kod pu-ke. Kakva sje}anja Vas ve`u zapo~etak kari jere?TIFA: Iskreno, ni je bilo lako
}i posli je pjeva~a ko ji je imao izabe {est studijskih albuma i na ko-g su ljudi ve} navikli i zavoljeli ga.sam bio tim toliko optere}en, ~akam ni bio svjestan u {ta ulazim,
dnostavno sam bio de~ko ko ji volipjeva i Goran Bregovi} je prepo-
ao u meni to ne{to {to je njemugovaralo u datom trenutku. Nau sre}u smo uspje{no smo prebro-i neke te{ke momente na po~etku,uspjeli smo i da osiguramo da seostanak Bebeka ne osjeti. Uspjehpokazao i s finansijske strane, jer"Dugme" mnogo vi{e zara|ivalo,
albumom "Kosovka djevojka" smostavili i neke nove standarde uuzici.
Nakon odlaska iz "Bi je-log dugmeta", prvo ste
i ~lan "Te{ke industri je", paVatrenog poljupca" i "Divljih ja-da". Kakva ste iskustva poni jeliovih bendova i gdje ste se Vijbolje osje}ali?
TIFA: Najbolje sam se osje}aoformaci ji "Vatrenog poljupca", ali`alost imali smo samo ~etiri `iveirke, nakon ~ega smo se raspali.edosta jalo nam je novca i nismopjeli da ostvarimo sve svo je na-ere. Ali, zaista ni je bilo lo{e ni utalim grupama ~i ji sam ~lan bio,sebno u "Jagodama", jer sam tada
} bio formirana li~nost i bez obziramoj neki turbulentan `ivot ko jim vodio, muzika ni je trpjela. Sada,da s ove distance analiziram stvari,aka grupa je imala neki poseban
mek. Naravno da je "Dugme" osta-o najspecifi~ni ji trag, jer kada sam~eo da pjevam s njima bio sam
anonimus, ali je nakon toga bilomnogo lak{e kr~iti put. U svakomslu~a ju, drago mi je da mi je po{lo zarukom da budem u tri klju~na bendau istori ji rokenrola na na{im prostori-ma.
NN:Ka ete da ste vodili tur-bulentan `ivot, ne kri je-
te da ste koristili i alkohol i droge,ali na svu sre}u, nikada niste pre{lineku granicu.
TIFA: U svemu imam mjeru ina kra ju se trudim da sve lo{e trpam,kako ja to volim re}i, u "guzove", ikoliko-toliko se trudim da ostanem
~ist u bilo ko joj komunikaci ji ili situ-aci ji. Nisam ~ovjek ko ji voli da kri je,
jer mislim da je to licemjerno, je-dnostavno moj `ivot je mo je pravo imoj izbor, ne `elim da `ivim pod ne-~i jom torturom ili utica jem. Normal-no da po{tu jem zakon i volim da`ivim u zemlji gdje se zakoni po{tu-
ju, ali {to se ti~e mog `ivota - moguda upravljam njime kako `elim. Nekri jem da je bilo svega, ali uspio samu svemu tome da iza|em kao pobje-dnik, jer da ni je tako, ne bismo sadarazgovarali. Ima nekih mo jih pri jate-lja i kolega ko ji jednostavno nisu us-
pjeli da se pokrenu i odu u neku ma-lo ljep{u krajnost.
NN:Bili ste u "Bi jelom du-gmetu" kada je ova
grupa bila na vrhuncu kari jere,popularnost je bila ogromna. Ka-ko ste se Vi nosili s popularno{}u iteretom slave?
TIFA: Ja nisam nikada ni biosvjestan svo je pozici je, pretjeranapa nja mi je uvi jek smetala, ali mo-gu da se pohvalim da nikada nisamzloupotri jebio popularnost. Mo`dami je jedina gre{ka {to volim da vje-ru jem ljudima i sigurno sam bio
mnogo puta izmanipulisan, ali ni jemi `ao. Svaki dan donosi ne{to novoi siguran sam da }e se sva{ta jo{ iz-de{avati. Bitno je da mogu svakogda pogledam u o~i i da pri tom neskrivam pogled.
NN:Kada ste zapo~eli solokari jeru, na neki na~in
ste se, u muzi~kom smislu, udaljiliod rokenrola. Za{to?
TIFA: Nisam se udaljio od po-sla ko ji znam da radim, jer osim pje-vanja ne radim ni{ta drugo i od toga`ivim ve} 30 godina. Mo ja pozici ja
je bila mnogo bolja pri je rata negosada, jer sam spletom okolnosti izgu-bio neke saradnike. Tada shvatite da
je mnogo lak{e raditi ne{to udvo je,ali isto tako mnogo je po{teni je neraditi ni{ta ukoliko nemate {ta da ka-`ete. Ne slu`im se starom slavom sa-mo kako bih izdavao album svakedvi je godine. Opet ka`em, za mo jukari jeru je zanimljivo i to da nikadanisam ni{ta planski radio, kod mene
je sve spontano. Nisam izdao albumve} 11 godina, radio sam neke pro je-kte, ali pri je nego {to se odlu~im nanovi album, moram da napravim jo{neke prave stvari. Svjestan sam daljudi o~eku ju ne{to novo od mene,ali kada bude bilo pravo vri jeme tada}u i objaviti ne{to novo.
NN:^injenica je da je danasrok pao u drugi plan.
Po Va{em mi{ljenju, za{to je to ta-ko i kako biste opisali dana{njumuzi~ku scenu?
TIFA:Ne bih dao sebi za pravoda komentari{em sve to, jer je to vje-rovatno odraz op{teg stanja i to ni jevezano samo za na{e prostore. Sma-
tram i da tehnologi ja, koliko god onai{la na ruku i pravila neke kratice docilja, u isto vri jeme ubi ja u namaljudskost. Ne volim virtualni svi jet,volim opipljive stvari i interakci ju izneposredne blizine. Mo`da je razlogi {to je kriza definitivno ne samo umuzici, ve} uop{te u svemu.
o t je mo ja s t varQp!qv!mbs!oj!spl!qkf!wb•Nmb!efo!Wp!kj!•j~-!qp!{ob!.
Knji evnik Ivan Serge jevi~Turgenjev, najzna~ajni jipredstavnik ruskog re-alizma, poznat kao slikar
feudalne Rusi je, pjesnik ruskogkra jolika, pisac suvi{nih ljudi i pri-kaziva~ sukoba nara{ta ja, olov-kom se borio za ukidanje kmetstvai ravnopravnost svih ljudi.
Pripovjeda~ i romanopisac, ko- ji je u romanima nasto jao odgovo-riti na pitanja ko ja je pred njegapostavljao dru{tveni razvoj Rusi je,ro|en je 9. novembra 1818. godineu Orelu, nedaleko od grada Mcen-ska, a umro 3. septembra 1883. go-dine u Francuskoj.
Majka mu je bila na~itana iobrazovana `ena i nasto jala je da injemu obezbi jedi kvalitetno {kolova-nje po internatima.
Od djetinjstva je sticao{iroko znanje i kulturne navike, a sobzirom na to da su i u ku}i imali bo-gatu biblioteku francuskih i njema-~kih knjiga, imao je odakle da senapa ja novim informaci jama.
Nerado se prisje}ao djetinjstva, jer je majka strogo postupala s njim.Po{to je bio svjedok mukotrpnog `i-vota kmetova, zamrzio je kmetstvo igospodsku samovolju.
U internatu u Moskvidobro je nau~io francuski i njema-~ki jezik, a u Petrogradu, gdje sepreselio s roditeljima, nastavio je
studirati knji`evnost i istori ju.
Istori ju antike i srednjeg vi jekapredavao mu je autor "Mrtvih du{a"Nikolaj Vasiljevi~ Gogolj.
Kao {to je u to vri jeme bio obi-~aj, da bi upotpunio svo je znanje nas-tavio je studirati u inostranstvu.
Godine 1843. Turgenjev jeobjavio svo je prvo djelo - dugu po-emu "Para{a". Prestao je pisati stiho-ve kada se upoznao s francuskomoperskom pjeva~icom {panskog po-ri jekla Paulinom Viardot, za ko ju jevezao svo ju dalju sudbinu.
Napustio je namje{tenje te snjom otputovao u inostranstvo. Nas-tavio se baviti knji`evnim radom, pi-{u}i najvi{e pripovi jetke i drame.
Kada je Gogolj umro, razo~aralaga je suzdr anost {tampe prema tomtu nom doga|a ju te je napisao nekro-log u ko jem je kazao sve {to ga jemu~ilo.
U Petrogradu je cenzura zabra-nila objavljivanje tog nekrologa, ali jeobjelodanjen u Moskvi.
Tada je car naredio da autor bu-
Pra vednost: Po{to je biosvjedok mukotrpnog `i votakmeto va, mrzio je kmetstvo i
ka`njen s mjesec dana zatvora,ada je pravi povod za to bila pi{~e-zbirka pripovjedaka "Lov~evi za-i".
Iako je budno pra}en od stranelici je, nastavio se baviti knji-
`evnim radom. Burne polemike iza-zvao je i roman "O~evi i djeca", gdje
je prikazao sukob izme|u starog i no-vog nara{ta ja, a to je u stvari bio su-kob izme|u liberala i demokrata
prosvjetitelja.Njego va djela su se pa-
ralelno prevo|ena na mnoge strane jezike. I u inostranstvu je dolazio usukob s istaknutim knji`evnicima.
Turgenjev se isku{ao u svimknji`evnim `anrovima i postigao za-vidne uspjehe, posebno u romanima,ali je iznad svega bio pripovjeda~.Nenadma{iv je u le`ernom i lirskompripovi jedanju o onome {to je samdo ivio ili ~uo od drugih.
Iako u njegovim romanima ne-ma nikakve fabule, ~itaocu nepresta-no dr`i pa`nju upozna ju}i ga s vrlozanimljivim likovima i li jepim pejza-`ima.
Istinito je prikazivao `ivotneprilike ruskih kmetova i njihovihgospodara, {to je tada bila te{kaoptu`ba tada{njeg dru{tvenog po-retka. Zato je imao nepri lika svla{}u.
Svi realni poznati ljudi upu}ivalisu mu pozitivne kritike jer je bio sa-vr{eno objektivan.
Fjodor Dosto jevskiza njega je napisao da je ri jetko sre-}an ~ovjek.
"Pjesnik, talenat, aristokrata, lje-potan, bogat, mudar, uobra en - neznam {ta mu sve priroda ni je dala",ri je~i su Dosto jevskog.
Me|utim, uprkos strogoj cenzu-ri, brojnim zabranama i pritiscimavlasti, tih godina zapo~elo je zlatnodoba ruske realisti~ke knji`evnosti.Mnogi su svo ja djela kri{om objavlji-vali.
"Te{ko da iko od dana{njih ljudimo e shvatiti kakvom je ropstvu bilapodvrgnuta {tampana misao svakog~asa i na svakom mjestu. Knji`evnikse ni je mogao druga~i je osje}ati negokao {vercer", kazao je tada Turge-njev.
Nj egov na~i n pisanjasna`no je uticao na razvoj drugihevropskih knji`evnosti.
S obzirom na to da je u Nje-ma~koj i Francuskoj bio u dru{tvusvjetski poznatih tog vremena, po-put Emila Zole i Gistava Flobera,stekao je popularnost i na Zapadu isamim tim imao uticaj i na njihovepisce.
Bio je impresioniran modernim
dru{tvom u zapadnoj Evropi, pa se urodnu zemlju vratio kao "zapadnjak",{to je bila su{ta suprotnost tada{njem"slavenizmu".
Vjero vao je da Rusi jamo e postati bolja zemlja imitira ju}iZapad i ukida ju}i zastar jele instituci jekao {to je kmetstvo.
Poznati ja njegova djela su zbirkanovela "Lov~evi zapisi" (1852), ro-mani "Ru|in" (1856), "Plemi}ko gni-
jezdo" (1859), "O~evi i djeca" (1862)te zbirke "Pjesme u prozi" (1878) i"Senilia" (1882).
Za jedno s mla|im kolegama,Dosto jevskim i Lavom Nikola jevi-~em Tolsto jem, doprinio je da ruskaknji`evnost dobi je svjetski status.Njegovo djelo "O~evi i djeca" smatrase jednim od najva ni jih romana 19.vi jeka.
21 i 4.9.2011. NN2
"Plemi}kogni jezdo"
"O~e vi idjeca"
"Senilia" "Uo~ino vih dana"
"Prolje}ne vode"
"No vele"
r s olovkom u ruci
olemikeurneolemike
zazvao jejegov romanO~e vi i djeca",dje je prikazaoukob liberala iemokrata
TorturaZbog svo jeiskrenostimjesec danapro veo uzatvoru
Oni radi je kopa ju grobovenego rade u kancelari ji,
jer im je dosadno da bu-du obi~ni ~inovnici. Ri-
je~ je o budu}im njema~kimgrobarima ko ji poha|a ju jedinuevropsku {kolu speci jalizovanu zapogrebe, smje{etnu u Mjuen{ta-tu. Biznis sa sahranama se osla-nja na ~inje nicu da Evropaposta je kontinent ko ji ubrzanostari.
U {koli, ko ja je smje{tena usjevernom di jelu Bavari je, nastavatra je tri godine i uklju~u je teorijskunastavu i prakti~nu obuku.
Osim u~enja kako isko-pati grob, polaznici u~e kako da seophode sa o`alo{}enom famili jom ikako pravilno da betoni ju grobnice.
Oni tako|e u~e kako da pripre-me ti jela za sahranu pa ~ak i kakoda pi{u umrlice i obavje{tanja o pre-minulim ljudima.
"^esto nas kontaktira ju stranci.Nekoliko puta smo imali grupe izKine i Rusi je ko ji su htjeli da videsistem u~enja", obja{njava RozinaEkert, upravnica administrativnogcentra {kole.
"Neki ljudi se pita ju kako samuop{te do{la u ovu {kolu", ka`e
dvadese{estogodi{nja Liza Magerdok oblivena zno jem kopa grob uzamrznutoj zemlji u improvizova-nom groblju napravljenom u je-dnom di jelu {kolskog dvori{ta.
Doda je da je rani je radilakako pomo}nik medicinske sestre.
"Kada bi neko umro, uvi jek me je interesovalo {ta pogrebnici rade
kada do|u da podignu ti jelo premi-nulog. Meni je to bilo interesantno",obja{njava Magera, jedna od 525polaznika {kole za grobare.
Pored improvizane rake ko jekopa nalazi se nadgrobni spomenikod sivog mermera na ko jem pi{e"August Vajshajt, 1878 - 1961, vo-ljeni mu` i dragi otac". Ali isprednjega nema cvi je}a i u zemlji se nenalazi ti jelo.
Dvadesetogodi{njaLara E{er misli da iskustvo ko je sti-~e u {koli podi e ~ovjekov duh.
"@eljela sam ne{to raditi {touklju~u je ljude, a ne da sjedim ~itavdan u nekoj kancelari ji", obja{njavamlada N jemica.
Profesor Vilhalm Lotenbah,ko ji povremeno dolazi iz Hanovera,obja{njava da je rani je to bio poro-di~ni biznis ko ji se prenosio sa ocana sina.
Njegova firma je osnovana1896. godine i on se nada da }e nje-gov sin Malte jednog dana preuzetiposao.
Ali promjene se de{a-va ju i sve vi{e ljudi, razli~itog obra-zovanja i stale`a, prelazi u taj biznisnajvi{e zbog ekonomske recesi je.
Ci jene sahrane u Njema~kojvarira ju, ali udru enja potro{a~a su
izra~unala da se prosje~na ci jenakre}e izme|u 2.000 i 5.000 evra.
Prema podacima zva-ni~nog njema~kog Zavoda za statis-tiku, u Njema~koj se u 2009. godinina 1.000 ljudi rodilo 8,1 djece dok
je istovremeno na isti broj ljudi bilo10,4 smrtnih slu~a jeva, ~ime je pot-vr|en trend starenja ko ji se de{ava iu ostalim evropskim dr`avama.
"Sve vi{e i vi{e se pri~a osmrti. Ljudi sve vi{e razmi{lja o pi-tanju `ivota i onome {ta se de{avanakon smrti", ka`e Lotenbah.
Iako se na prvi pogled ~i-ni kao opu{teni posao, organizova-nje sahrane to ba{ i ni je.
"Najte`a stvar je kako se opho-diti sa porodicom preminulog. Alito je upravo ono {to ovaj posao ~iniinteresantnim", obja{njava dvadese-t~etvorogodi{nji Kristi jan Rihterdok zabi ja eksere u kov~eg.
"Morate paziti da je unutra{njapostava dobro u~vr{}ena za drveniokvir", ka`e Sven [reder, studentko ji poma`e Rihteru i ko ji pomnoprovjerava sve detalje na kov~egu.
Pored rada u radionici {kola ta-ko|e ima "sobu za higi jenu", gdjestudenti u~e kako prati i balzamova-ti ti jela da bi se o~uvala u narednihnekoliko dana.
"Sve je to dio posla. U po~etku je bilo pomalo ~udno, ali u~ite ko-rak po korak i na kra ju se navikne-te", obja{njava Magera.
Budu}i grobari se obu-~ava ju na ti jelima ljudi ko ji su za-vje{tali svo ja ti jela nauci.
U okviru {kole se nalazi potpu-no opremljena kapela sa klupama ivje{ta~kim vijencima da bi se mogleorganizovati improvizovana opela.
Tako|e, tu je i velika bibli-oteka ko ja nudi mno{tvo speci jali-zovanih knjiga po~ev od Rje~nikapogrebnih usluga pa do Psihologi je`aljenja.
Tu je i ~itav niz marketin{kihknjiga kao na primjer knjiga "Onajko se ne reklamira umire".
"Najva`ni je je nau~iti kakou~estvovati u bolu porodice, ali is-tovremeno dr`ati distancu", zaklju-~u je Magera.
U njema~kom gradu Mjuen{tatu vrata
otvorila neobi~na obrazovna ustanova
[ko la za gro ba re Nasta va: Polaznici u~e kako daiskopa ju grob, ali i kako da seophode sa o`alo{}enomfamili jom
Polaznici u~e kakopra vilno betonirati
grobnicu
ObukaBudu}i grobarise obu~a va ju nati jelima ljudi ko jisu za vje{talisvo ja ti jela nauci
Jerina Bilbi ja iz pri jedor-skog naselja Tukovi prona-|ena je mrtva u tro{nojporodi~noj ku}i 21. marta
03. godine u Ulici Tode [vraki-broj 102.
Na ti jelu pokojnice prona|eni
su brojni tragovi fizi~kog zlostavlja-nja, a masnice su otkrivene i na vra-tu i butinama.
Detaljni je analize i obdukci jautvrdili su da je Jerina, ko ja je u vri-
jeme smrti imala 54 godine, premi-nula nakon izliva krvi u mozak, {to
je bilo izazvano jakim udarcima upredjelu glave.
DNK vje{ta~enje utvrdilo je dapokojnica ni je bila silovana, iako jeimala podlive na obje butine.
Motiv ubistva do danas ni je ut-vr|en.
Zlo~in: Ti jelo Jerine Bilbi japrona{la je kom{inica ko ja `ivi ususjednoj ku}i 21. marta 2003. go-dine.
Ta~no vri jeme smrti ni je po-znato ni danas, pa su kao odredniceuzeti dan kada je Jerina posljednjiput vi|ena `iva, odnosno 17. mart, idan kada je prona|ena mrtva, odno-sno ~etiri dana kasni je.
Ljubi{a Cvi{i}, inspektor zakrvne i seksualne delikte u CJB Ba-
njaluka, podsjetio je da je polici jaobavila detaljan uvi|aj i izuzela tra -gove ko ji su i rani je, ali bez uspjehabili poslati na DNK vje{ta~enja.
"Na ti jelu `rtve uo~ene su po-vrede u predjelu glave, lica, vrata, tebutina. Obdukci ja je utvrdila da jepokojnica preminula usljed izlivakrvi u mozak izazvanog jakim udar-cima u glavu. Tako|e, vje{ta~enje jeutvrdilo i da pokojnica ni je bila si-lovana. Motiv ubistva do danas ni jepoznat, koristoljublje je isklju~enotokom istrage", ispri~ao je Cvi{i}.
Istraga ubistva Jerine Bilbi jeotkrio je i da je pokojnica `ivjela ute{kim `ivotnim uslovima, da je bi-la naru{enog psihi~kog zdravlja, teda se i sama u nekoliko navrata po-ku{ala ubiti.
No, tokom detaljne istrage is-klju~eno je da se Jeri na Bilbi ja ubi-la, {to je utvrdila i obdukci ja.
Jerina Bilbi ja je u trenutkuubistva `ivjela sama u ku}i, a ubica
je uspio neopa eno u}i, jer niko odkom{i ja ko ji `ive u neposrednoj bli-zini nisu primijetili ni{ta neobi~no ukriti~nom vremenskom periodu.
Istraga: Polici ja je nakonubistva, ko je je {okirao mirno nase-lje Tukovi, privela 24 osobe.
Oni najsumnjivi ji, njih 10odvedeno je na poligraf, no ubicani je prona|en.
Ono {to je zanimljivo jeste da je polici ja u ku}i pokojnice prona{la
ve}i broj tragova ko ji bi mogli pri-padati ubici i ko ji }e u narednomperiodu biti poslati u Beograd.
Na pitanje za{to ti tragovi rani- je nisu poslati u Beograd, iz polici jesu odgovorili da je i rani je bilo po-ku{a ja da izdvo je DNK ubice, alibez uspjeha.
"Smatramo da }e vje{ta~enje uBeogradu biti uspje{no", rekao jeCvi{i}.
On je dodao da su sumnjiviDNK tragovi prona|eni u ku}i ubis-tva tokom istrage bili poslati u Tu-zlu, ali da tamo{nja instituci ja ni jeimala mogu}nost da na jasan na~in,bez svake sumnje, izolu je i utvrdiDNK ubice.
Osim ku}e, DNK je, kako jepo jasnio Cvi{i}, izuzet od ve}eg
bro ja saslu{anih tokom rani je istra-ge, ko ji su imali status osumnji~e-nog, pa polici ja o~eku je da }eodgovor iz Beograda biti pozitivan.
Kom{i je: Mje{tani Tukova, aposebno kom{i je pokojnice, bili su
jednoglasni u stavu da se radi o `eniko ja je bila te{kog psihi~kog stanja.
Zoran Jeremi}, ~i ja je pokojnamajka prona{la Jerinu u njenoj ku}i,ispri~ao je da je Jerina Bilbi ja `ivje-la sama i ni je bila sklona dru`enjusa ostalima.
"Sje}am se da su joj iz Centraza soci jalni rad Pri jedor donosili po-mo}, ali ih ona ni je pu{tala u ku}u.Jedne prilike joj je neko platio idrva, a ~ovjek ko ji je dovezao i isto-vario drva pred Jerininu ku}u kasni-
je ih je morao pokupiti i vratiti, jerona ni je `eljela ni ~uti za njih", is-pri~ao je Jeremi}.
Druge kom{i je ispri~ale su da je Jerina u nekoliko navrata poku{a-la sebi oduzeti ivot.
Motiv zbog ko jeg bi neko ubiopsihi~ki bolesnu `enu, ko ja je `ivje-la od tu|e pomo}i, niko od kom{i jani je mogao ni naslutiti.
No, u Tukovima su godinamanakon Jerininog ubistva kru`ile pri-~e kako je ona bila `rtva nekog ma-ni jaka ko ji se objesio tokomslu`enja kazne u Kazneno-popra-vnom zavodu Banjaluka zbog druga
dva ubistva."Sve je to jako tu`no. Evo, ta
ku}a u ko joj je ubi jena Jerina i da-nas je zapu{tena, jer ne mo`e bitiprodata, a nalazi se na atraktivnojlokaci ji, pored ri jeke Sane", ispri~ao
je kom{i ja ko ji je `elio ostati anoni-man.
Mo lba gra|a ni ma :Inspektori za krvne delikte CJB Ba-njaluka, u ~i joj nadle nosti se nalazitaj slu~aj, zamolili su sve one ko jiima ju bilo kakve informaci je o Jeri-ninom ubistvu da to potpuno anoni-mno, bez otkrivanja svog identitetamogu pri javiti na broj krimolovaca080 020 505, ili na broj polici je 122.
Trago vi: Na ti jelu pokojniceprona|eni brojni trago viizi~kog zlostavljanja
54hp!ej!of!jnb!mb!asuwb!
lb!eb!kf!vcj!kf!ob
24ptp!cf!qsj!wf!ef!of!up!lpn!jt!usb!hf
10obk!tv!nokj!wj!kji!vqv!~f!op!
ob!qp!mj!hsbg!
Neri je{eno ubistvo Jerine Bilbi jaiz pri jedorskog naselja TukoviDKC!Cb!okb!mv!lb!bl uj! wop! kf!qp!•fp!sb!ej! uj!
Za odre|ene filmske ulogemnogi glumci bi pristalina gotovo sve, uklju~u ju}ii drasti~ne promjene iz-
gleda.Re iseri u glavi ~esto zamisle da
bi upravo odre|ena glumica ili glu-mac bili najbolji izbor za njihov film,samo uz poneku transformaci ju.
Ovdje se ne misli ni na kakveestetske hirurgi je ili ekstremno skida-nje kila, ve} na mukotrpan rad viza-`ista i stilista prilikom snimanja filmakako bi glumci {to vi{e izgledali po-put zami{ljenih filmskih likova.
D`on Matu zak u"The Goon ies": Jedan odnajtra eni jih re isera osamdesetih idevedesetih godina pro{log vi jeka,Ri~ard Doner, ko ji ima hitove kao {tosu "Supermen", te sva ~etiri nastavka"Smrtonosnog oru`ja", oku{ao se u`anru dje~jeg filma i mo`emosigurno tvrditi da je s "Gooniesima" ite kako uspio u toj namjeri.
Uz pomo} Stivena Spilberga uulozi producenta, uvjerljivo je na fil-msko platno prebacio pustolovineklinaca prepune neo~ekivanih doga-|a ja, zadataka i nesvakida{njih liko-va, te time stvorio jedan od najboljihdje~jih filmova svih vremena.
Sje}ate li se "stra{nog ~udovi-{ta" Slota s ma jicom na kojoj je Su-permen ko ji Gooniese doziva s "Hey,you guys"? Ispod prili~no grotesknespolja{njosti se kri je obi~an glumacimena D`on Matuzak, a osim gluma-~ke kari jere, ameri~ka javnost znalaga je i kao profesionalnog igra~aameri~kog fudbala. Revolucionarna{minka za to doba i mukotrpan rad
od punih pet sati na dnevnoj bazi odnjega su u~inili najgoreg dje~jegmonstruma.
D`on Tra volta u mju-ziklu "Lak za kosu": Nakon{to je tri godine rani je odbio ulogu le-gendarnog D`ejmsa Bonda, predD`onom Travoltom je bio novi iza-zov, ni vi{e ni manje nego obu}i en-sku odje}u i po javiti se u novojverzi ji mjuzikla "Lak za kosu" u ulo-zi Edne Turnblad.
Film nasta je kao kombinaci jakultnog filma D`ona Votersa iz 1988.godine i istoimene pozori{ne predsta-ve.
Pri je nego {to se bacio na samore`iranje, re`iser i koreograf Alan[ankman tra io je od Votersa savjetoko pristupa materi jalu. Voters mu jena to pametno odgovorio da se neugleda ni na njegov film, ni na pred-stavu, nego da na|e svo ju vlastituverzi ju.
Mo emo re}i da se Travolta do-bro sna{ao u ulozi debelju{kaste ma-me ko ju je u Votersovom originaluodigrao poznati transvestit Divajn,ko ji je preminuo neposredno nakonnjegovog po javljivanja.
Za transformaci ju u debeljucubila je zadu ena ekipa filmskih {min-kera ko ja je svakodnevno provela ne-koliko sati da bi Travoltu pretvorila u`enu nalik Sofi ji Loren, a dobro mu
je i{lo i cupkanje u cipelama na viso-kim petama.
Travolta je u kari jeri imao jo{ je-dnu zna~ajni ju preobrazbu uz pomo}{minke. Radi se o ulozi Terla, gla-vnog negativca u jednom od najlo{i jeoci jenjenih filmova "Bojnom poljuZemlji".
[arliz Teron u "^u-
do vi{tu": Svjetska javnost os-tala je u {oku kada je poznata filmskaljepotica [arliz Teron pristala glumitiu filmu "^udovi{te" temeljenom naistinitoj pri~i o Ailen Vuornos, prosti-tutki ko ja se pretvorila u masovnuubicu da bi svo jim zlodjelima zaradi-la smrtnu kaznu.
Kako bi {to vi{e nalikovala Ailen, [arliz se za ulogu morala ude-bljati, nositi la`ne zube i mnogo{minke.
Po mnogim kriti~arima, njenainterpretaci ja poreme}enog serijskogubice jedno je od najboljih gluma-~kih ostvarenja 2003. godine. Pot-vr|u je to i osvo jeni "Zlatni globus",te mnogo presti ni ji "Oscar" za naj-bolju glavnu ensku ulogu.
Iako su viza isti odigrali klju~nuulogu u transformaci ji lika, glumapoznate ju`noafri~ke glumice poka-zala je Ailen ne kao ~udovi{te ve}kao obi~no ljudsko bi}e ko je je sple-tom groznih `ivotnih okolnosti pro-vela i zavr{ila ivot tragi~no.
Gv inet Paltrou ufilmu "Ljubav je sli je-pa": Slatka romanti~na komedi janastala po~etkom vi jeka osvo jila jesrca nepopravljivih romanti~ara.
On je kvazifra jer ko ji `eli samo
[arliz Teron je uztransformaci juodglumila ubicu Ailen
Suknja: Pred D`onom Tra voltom je bio no viizazov, obu}i `ensku odje}u i po ja viti se u
no voj verzi ji mjuzikla "Lak za kosu" u uloziEdne Turnblad
M u k o t r p n i m
ra d o m { m i n k e ra
g l u m c i s u
u p o j e d i n i m
u l o ga ma
n e p r e p o z na t l j i v i
3. i 4.9.2011.
Edi Marfi je u "Norbitu"imao nekoliko uloga
Bred Pit sa maskomstarca kao Bend`amin Baton
^udo vi{te[arliz Teron seza ulogu Ailenmoralaudebljati,nositi la`nezube i mnogo{minke
potice u svo joj okolini. Ali nakonsretne Entoni ja Robinsa, poznati
meri~ki autor knjiga o samopomo}ipnozom ga natjera da vidi samoutra{nju ljepotu u `enama, ~ime
u otvara put lju bavi njegovog `ivo-Problemi nasta ju kad uvidi da jebav njegovog `ivota u stvarnostiromna.
Radnja filma poznata je ve}ini, avinet Paltrou za ulogu debeljuceorala je svakodnevno na {minker-oj stolici provoditi ~etiri sata da za-~ne snimanje.
Re iserski tandem ko ji sto ji izag djela su bra}a Fareli, najpoznati jafilmskom svi jetu po filmovimavi su ludi za Meri" i "Glup i glu-i".
Ro bin Vili ams uMrs. Doubtf ire": Jedan
vlasnika najdugovje~ni je kari jereHolivudu zasigurno je Robin Vili-ms.
U njegovom opusu mo`emo}i raspon {arolikih uloga, a po~et-m devedesetih godina pro{logeka zapo~inje glu-ti u nizu fil-
mova porodi~ne tematike.Iako mnogi od njih nisu odvi{e
dugo ostali zapam}eni, sigurno sesje}ate onoga u ko jem se poznatiglumac na{ao u ulozi dadilje.
Radnja je dosta poznata, Vili-ams glumi o~ajnog oca ko ji prvodobi ja nogu na poslu, pa i nogu izvlastite ku}e. Kako bi ostao u kon-taktu s djecom, svaki dan obla~i seu os tar jelu `enu i posta je dadiljavlastitoj djeci. Filmska transforma-ci ja u gospo|u Daubtfa jer u kome-di ji iz 1993. godine ko{ta la jeVili jamsa, jer je morao prolazitiosam zasebnih faza {minkanja.
Ali, njegova promjena u o{tru,ali dobru staricu smatra se jednomod njegovih najzanimljivi jih uloga,a za svoj trud je ekipa {minkera na-gra|ena presti`nim zlatnim kipi-}em.
Edi Marfi u "Norbi-tu": Norbit ni je dobro pro{ao kodfilmske kritike, a ne mo`e se pohva-
liti ni velikom zaradom.M n o g i
smatra ju da
je film od propasti spasila samovrhunska {minka vi{estrukog oska-rovca Rika Bejkera od ko jih tro je li-kova ko je glumi Marfi zaistaizgleda ju kao da ga glume tri razli-~ite osobe.
Norbit ni je bio jedini film u ko- jem se Edi Marfi uz pomo} filmske{minke pretvara u razne likove.
Jedna od prvih takvih multika-rakternih avantura je "Princ otkriva
Ameriku" gdje su on i Arsenio Holzabavili svaki nekoliko razli-~itih likova.
Naravno da se svisje}amo "Luckastogprofesora" u ko jemse uz pomo} ~aro-bnog napitka sim-pati~ni nau~nikprepolovi za180 kilo-gr ama.Osimu
ulozi [ermana i njegovog alter egaBadi ja, glumi i sve ~lanove njegovebrojne, pretile porodice.
Re be ka Romijn useriji "X-Men": Ameri~kaglumica danskog pori jekla svjetskuslavu u filmskim vodama stekla jezahvalju ju}i ulozi strip heroine Mis-tik iz seri jala "X-Men".
Re iser Bra jan Singer ispunio jesva o~ekivanja ovom ekranizaci jomdogodov{tina neobi~nih mutanata, aposebnu je pa`nju posvetio scenari ju,ko ji je u velikoj mjeri ostao vjerankarakterizaci jama "Marvela" odakleX-Men izvorno poti~u.
Pred Rebekom ni je bio nimalolak zadatak. Igra ju}i ulogu Mistik,djevojke ko ja na svo joj plavoj ko`i
ne nosi gotovo ni{ta, Rebeka Romijnmorala se uhvatiti u ko{tac s fil-
mskom {minkom.Djelo ko je danas vidi-
mo na filmu rad je ~ak~etiri filmska{minkera,st o ti n e
sitnih komadi}a silicijske protetike,puno bo je za ti jelo i ~ak devet satipripreme pri je svakog filmskog seta.
Na radost ja~eg pola biv{i modelza donji ve{ kroz ci jeli film {etala jekao od majke ro|ena.
Bred Pit u "Neob i-~noj pri~i o Bend`ami-nu Batonu": U dvadesetimgodina pro{log vi jeka iz pera F. SkotaFicd`eralda za`ivjelo je djelo "Ne-obi~na pri~a o Bend`aminu Batonu"ko ji je inspiraci ju prona{ao u citatuMarka Tvena: "@ivot bi bio beskraj-no sre}ni ji kada bismo se mogli roditis osamdeset godina i postepeno do}ina osamnaest."
Dugo se ~ekalo na poduhvat dase neko od re`isera pozabavi s ambi-cioznom adaptaci jom.
U taj pro jekt krenuo jeDejvid Fin~er s listom pozna-
tih glumaca izasebe. Dane du`i-m op u n o
o samom filmu, spomenimo onaj bi-tan dio za na{u pri~u, a to je filmska{minka.
Bilo je zanimljivo vidjeti BredaPita kao starca, a za njegovu uvjerlji-vu starost zaslu ne su njegove skul-pture ko je su nastale premakompjuterskoj pretpostavci kako bimogao izgledati u dobi od osamdeset,sedamdeset i {ezdeset godina.
Za potrebe snimanja trebalo jenekoliko transformaci ja, a {minkerisu nagra|eni s jednim od uku-pno tri "Oscara" ko je je filmosvo jio.
Pripadnice ljep{eg po-la mogle su odahnuti predkraj kada se napokonpo javio Bred Pit
kakvog zna- ju.
D`on Tra volta kao enau mjuziklu "Lak za kosu"
Scena iz filma "The Goonies"sa ~udo vi{tem Slotom
Rebeka Romin u uloziMistik u seriji "X-Man"
FazeFilmska
transformaci jau gospo|uDaubtfa jeru komedi ji je
Vili jamsaiscrpjela jer jemorao prolazitiosam zasebnihfaza {minkanja
u`noafrikanac Oskar Pisto-rijus (25) prije nekolikodana nastupio je na Svjet-skom prvenstvu u atletici i
tu ne bi bilo ni{ta ~udno da nijerije~ o momku kojem su obje nogeamputirane u koljenu ~ime se upi-sao u istoriju svjetskog sporta.
Bila je to velika nagrada za jo{ve}i trud ~ovjeka pred kojeg je tek{to se rodio stavljen veliki ispit.Rodio se bez fibula (jedna od dvijeispotkoljeni~ne kosti) na obje noge isa velikim deformitetima stopala(samo po dva prsta), pa su mu uo~iprvog ro|endana obje amuputiraneispod koljena.
Od tada mali Oskarnosi proteze i pogledajte gdje je do-gurao, do smotre najbr`ih ljudi nasvjetu.
Prije nekoliko dana u Daeguu,
gdje se odr ava SP, dogurao je do po-lufinala trke na 400 metara ~ime jeodu{evio sve {irom svijeta i pokazaoda neke stvari, iako se tako ~ine, nisunemogu}e.
Ipak, bez obzira koliko pozitivanbio Pistorijusev nastup na SP, ~inje-nica je da je ovo opasan presedan u"kraljici sportova", koji, na`alost,mo`e imati lo{e i efekte na ovajsport, ali i ostale jer }e biti te{kopovu}i granicu u vezi s tim koja supomagala dozvoljena ili ne. [ta }e sedesiti ako razvojem tehnologije spor-tisti invalidi postanu br i, ja`i i boljiod sportista bez fizi~kih nedostataka.
Ipak, bilo kako bilo, Pistorijus }ese svakako na}i u analima sporta, anije on jedini koji je na neki na~insru{io granice u sportu.
U sportskim almanasima}ete svakako na}i i ime D`esijaOvensa. Kada su nacisti poku{ali daOlimpijske igre u Berlinu 1936. pre-tovore u promociju svoje ideologije,tamnoputi ameri~ki atleti~ar ima je`estoko "natrljao nos".
Ovens je u Berlinu uspio daosvoji zlatne medalje na 100, 200 i4x100 metara i skoku u dalj, {to je dodanas ponovio samo njegov zemljakKarl Luis u Los An|elesu 48 godinakasnije. Uspjeh sjajnog Amerikanca
I ONI SU U ANALIMA
Sebastijan LebPop!|up!kf
\ v n b i f ssbejp!v!Gps.
nvmj!2!up!Tf.cbtujkbo!Mfcsbej!v!Twkfu.tlpn!|bnqj.pobuv!v!sfmjkv/Tfebn!|bn.qjpotlji!ujuvmbw f~ ! j nb -! bptnb! kf! obqvuv/!Pe!3115/!ep!ebobt!nv!ojlp!ojkf!vtqjp!pev{fuj!lsvov!ob.kcpmkfh!nbktupsb!sfmj!wpaokf-!b!lblp!wp{j!kp|!evhp!oj!of~f/
Majkl FelpsN s | v m k b w j
npnbl!j{!Cbm.ujnpsb-!lpkj!kf!vnmbeptuj!jnbp
qpsfnf~bk!of.e p t u b u l bqbaokf-! vQfljohv! obP m j n q j k t l j njhsbnb!3119/!kfcbdjp! twf! oblpmkfob!j!qptubp
usfovuop!#hb{.evkf#! Opwbl]plpwj~-!\wbk.dbsbd!jnb!78ujuvmb!v!lbsjkfsj-p e! • fh b! k f
•bl!27!hsfoetmfnpwb/!Tw.k fu tl j! s flfucspk!kfebo!cjpkf! 348 ! tfe.njdb!{bsfepn!j!396!vlvqop/![bsbejp!kf!hpnjmv!opwdb!j!ptub~fvqbn~fo!lbp!wfmjlj!hptqpejo!tqpsub!v!cjkfmpn/
P jesnik u
ruka vicama i "le te}i ~o v j
V e l i ka n i k o j i s u p o m j e r i l i
g ra n i c e s p o r ta
Prkos: Ovens je prkosio Hitleru,a Ali Vladi najja~e dr`avena svijetu. D`ordan je vi{e"letio" nego {to
je hodaopo zemlji
Ali u IrakuOti{ao je danagovoriSadama Huseinada oslobodi15 talacaMuhamed Ali
tpuno je "izludio" Adolfa Hitlera,e je nezadovoljstvo zbog Ovenso-h podviga zabilje`eno i kamerom.ema~ki firer nije `elio da ~estitapjeh Ovensu koji je svojim pobje-ma nad njema~kim protivnicimanajbolji na~in demistifikovao nje-vu teoriju o rasnoj inferiornosti cr-ca i nadmo}i arijevaca.
Za legendarnog ameri~kog bo-era Muhameda Alija svi ka`u da jeve}i sportista 20. vijeka. Trostrukietski {ampion koji je ro|en kao
asijus Klej u svojoj bogatoj (u sva-m smislu) karijeri prevazi{aovire sporta. Borben i nesutra{iv jeo u ringu, ali i u `ivotu, pa je digaoas protiv rasizma i ugnjetavanja cr-ca u SAD, a nije se libio ni da u|eklin~ sa Vladom SAD. Odbio je daregrutuje jer je bio protiv rata u Vi-namu, pa je osu|en i oduzete su
u titule. Za njega ka`u da je i prvanska medijska zvijezda 20. vijeka
pored toga {to je znao da koristike, bio je vje{t i u verbalnom smi-i pravi pjesnik i govornik koji je
|en da privu~e pa`nju na sebe.Iako je po okon~anju bo-
erske karijere obolio od Parkinso-ve bolesti ostao je aktivan umanitarnim akcijama, a ~ak je90. otputovao u Irak gdje je nago-
vorio Sadama Huseina da oslobodi15 talaca.
Kasnije je od tada{njeg pred-sjednika SAD D`ord`a Bu{a odliko-van najve}im mogu}im civilnimpriznanjem u Americi, a Ali je ostaodostojanstven i veliki, iako vi{e oddvije decenije boluje od neizlje~ive ite{ke bolesti. To ga nije omelo davidno naru{enog zdravlja zapaliolimpijski plamen u Atlanti 1996.
U istoriji ko{arkemo`da je bilo i boljih, ali ime"lete}eg viso~anstva" MajklaD`ordana osta}e upi-sano. Jedan odnajve}ih majstora igrepod obru~evimatokom 15 sezonau NBA, najja~ojligi svijeta, imao
je prosjek od30,2 poena {tomu je donijelo
{est {ampion-skih prstenovai definitivan ula-zak u ko{arka{keud`benike. Zbogsvog nevjerovat-nog odraza i za-kucavanja salinije slo-
bodnh bacanja dobio je nadimak Er(Vazduh), a dok je on vladao parke-tima, svijet je naprosto poludio zako{arkom. NBA liga je tadado`ivjela pravu ekspanziju u svakompogledu, a D`ordan je i na terenu ivan njega postao idol djeci, ali i mno-gim drugima. Kompanija "Nike" je~ak i osnovala poseban brend pod na-zivom d`ordan, a sportska oprema snjegovim "lete}im" znakom bila je
hit u svijetu, a i danas je.Ko zna da li }e
ikad biti razrije{ena dilema ko je najve}i voza~ Formule 1svih vremena Ajrton Sena ili
Mihael [umaher. Ako je gle-dati po rezultatima[umaherovih sedam{ampionskih titulanaspram Seninih tridovoljno govori, ali
te{ko je poreditiF1 kada se
takmi~io Brazi-lac s [umije-vom erom.
Sena jenajbr`i cirkusna svijetu pro-
mijenio svo- j o m
smr}u u
Imoli 1994. On je bio posljednjivoza~ koji je poginuo za volanombolida Formule 1 i nakon togodoga|aja ovaj sport nije bio vi{e isti
jer je do`ivio radikalne promjene.[umaher se u sportske anale
upisao kao ~ovjek koji je po statisticidaleko ispred svih i te{ko da }e gaiko dosti}i. [umaher je u Formuli 1ono {to je D`ordan u ko{arci,ma{inerija za pobjedu koju prati stra-tus velike svjetske zvijezde oko kojegse vrtio, a i dalje se okre}e, ogromannovac.
Sli~na dilema je i u fud-balu, ko je bolji Pele ili Maradona.Oba su bez sumnje veliki, ali jedan~ovjek je mnogo promijenio licefudbala, a to je Devid Bekam. Poredzavidnih igra~kih kvaliteta od kojihse najvi{e isti~e njegov ~uveni cen-tar{ut s kojim i danas mo`e da po-godi gdje god da po`eli, Bekam jezvanje fudbalera podigao na nivome|unarodne zvijezde sporta na ci-
jeloj planeti. Iako je sada KristijanoRonaldo najskuplji fudbaler na svi-
jetu, Bekam je prva prava fudbalskama{ina za pravljenje novca jer sve~ega se on dotakao pretvaralo se uzelene nov~anice.
Potpisivanjem petogodi{njegugovora sa ameri~kim Los An|elesGalaksijem vrijednog 250 milionadolara uzdrmao je planetarnu sport-sku javnost. Ubrzo je postao idol mi-liona ljudi {irom planete i svijetom jezavladala prava bekammanija. Fud-bal su po~eli da prate ~ak i Amer-kanci. Postao je modna ikona ioli~enje stila. Njegove frizure, par-femi, odjeca bile su hit, a i danas su.
Njegovi dresovi se i dalje pro-daju u milionima primeraka, a koliko
je poplurana najbolje govori podatakda je nekoliko sati nakon prelaska uGalaksi, taj klub dobio ~etiri hiljadenovih ~lanova.
27NN24.9.2011.
Direktor Banskog dvoraMilorad - Mi{o Petri} ve}mjesecima iritira gra|aneBanjaluke svo jim bahatimpona{anjem prilikom svako-dnevnog dolaska i odlaska na
posao.Naime, da bi parkirao svojmercedes, direktor Petri}, bezobzira na prisustvo polici je,preveze preko trotoara i nasta-vi voziti oko tridesetak metarapje {a~kom zonom u centrugrada da bi ga ostavio u impro-
vizovanu gara`u Banskog dvo-ra. Isti postupak u obrnutomsmjeru ponovi nakon odlaska sposla.
"Ne zavisnim" je u CJBBanjaluka re~eno da je kazna
za vo`nju pje{a~kom zomom40 KM, {to zna~i da bi mjese-~no Petri} trebalo da plati oko800 KM samo za kazne. U po-lici ji nam nisu rekli da li su na-platili ijednu kaznu, jer da jesuvjerovatno bi direktor Banskogdvora odustao od ove prakse.
Milorad - Mi{o Petri}mjese~no "napra vi"800 KM kazni zbogparkiranja
F O T O A . ^ A V I ]
k"
Vozi pje{a~kom zonom
Mi{o Petri} automobilom prela zi preko trotoara
I na kraju parkirau improvizovanoj gara`i
Sudar divovaSena ili [umaherdilema je poputone Pele iliMaradona
s nevje rovatnim obi-mom inovaci ja, do vozi-la dizajniranog za Adolfa Hitlerai tehni~ki poznatog kao por{e tip60, ~asopis "Daily Mail" je iza-brao najbolje dizajnirane auto-mobile kroz istori ju.
FORD MODEL T (1908)- Nijemci su mo`da izmislili ben-zinski motor, ali je Henri Ford, far-mer iz Mi~igena, bio taj ko ji jeshvatio njegov dru{tveni potenci jal.Ford je jednom prilikom rekao da jeodlu~io napraviti svoj benzinski ba-gi da bi se borio protiv dosadnog i-vota na farmi. On je bio opsjednutefikasno{}u, a inspiraci ju za svo jeproizvodne lini je je prona{ao u ~i-ka{kim postro jenjima za pakovanjemesa. Njegov poznati dekret da
"kupci mogu birati bilo ko ju bo jusve dok je u pitanju crna" ni je done-sen da bi ograni~io izbor kupcima,ve} da bi bili smanjili tro{kovi, jer unjegovo vri jeme svje`e obo jeniautomobili su su{eni na suncu, acrna bo ja se br`e su{ila {to je bilo
jef tini je za proizvodnju. Do 1914.
godine model T se mogao proizves-ti za 93 minuta, dok su di jelovi mo-gli biti nabavljeni po{tom putem"Sirs Ribek" kataloga.
MINI (1959) - Iako to ni jebio najljep{i automobil, mini moris je ostao na juticajni ji automobil ika-da proizveden. Njegov dizajner
Alek Isigonis je bio opsjednut "pa-kovanjem", industrijskim terminomza efikasno prilago|avanje u proi-zvodnji. Mini je uklju~ivao nevjero-vatan niz inovaci ja kao {to suprednja vu~a, popre~ni motor samjenja~em u karteru da bi bio sa~u-van prostor i to~kove od 25 centi-metara. Zbog toga {to je biotehni~ki i estetski radikalan, bilo jenemogu}e tradicionalnim engles-kim snobovima da ga kategorizu ju itako je postao prvi mali automobilko ji su prihvatile sve klase.
D@IP (1941) - Prethodnikd`ipa je bila vojna verzi ja modela T,
ali kada je ameri~ka vlada organizo-vala takmi~enje za novi dizajn, re-zultat je bio jo{ jedan vanvremenskii neopisiv dizajn. Ugovor je dobilakompani ja "Vilis Overlend". D`ipse mo`e posmatrati kao vozilo zasve prilike i mnogi misle da je do-bio ime po liku Eugenu D`ipu iz
crtanog filma "Popaj". General ibiv{i ameri~ki predsjednik Dvajt
Ajzenhauer je rekao da d`ip, za je-dno sa transportnim avionom C-47,
predstavlja najzna~ajni ji dio vojneopreme u Drugom svjetskom ratu.Danas se ci jeni zbog svo je izuzetnefunkcionalnosti.
FOLKSVA GEN "BUBA"(1938) - Njema~ki nacisti su imalizadatak da mobilizu ju ljude i u je-dnom trenutku tridesetih godinapro{log vi jeka dizajner Bela Bren-d`i je dizajnirao automobil u oblikusuze sa motorom smje{tenim poza-di ko ji je brzo upao u o~i ~lanovimaNacional-soci jalisti~ke parti je. Pre-ma njegovom dizajnu dr FerdinandPor{e je napravio bubu za Hitlera inosila je tehni~ko ime por{e tip 60.Hitler je 1936. godine odlu~io da bipro jekat izgradnje trebalo da spon-zori{e njegov pokret "Kraft Dur{Frojde" i prvi modeli automobila su
vo|eni pod imenom kraft dur{ froj-de vagen. Serijska proizvodnja ni jepo~ela sve do 1945. godine, jer subritanske okupacione snage odbilepreuzimanje VW fabrike misle}i daautomobil nema budu}nost. Ispos-tavilo se da nisu bili u pravu, jer jeproizvodnja "bube" nastavljena do
1973. godine u Meksiku do 2003.godine.
FORD 49 (1949) - USjedinjenim Ameri~kim Dr`avamadugi niz godina kompani ja "Gene-ral Motors" je proizvodila privla~neautomobile, ali je "Ford" tek sa svo-
jim modelom 49 uspio pribli`itimoderni dizajn ameri~kim masama."Imam vizi ju. Krenimo od nule",bile su ri je~i glavnog "Fordovog"dizajnera D`ord` Vokera uo~i kre-iranja ovog vozila. Bio je to tehno-lo{ki jednostavan automobil, ali
komerci jalno revolucionaran. On jerezultat takmi~enja izme|u "Fordo-vih" i slobodnih dizajnera. Ina~e,ide ja za pobjedni~ki dizajn mu se
javila prilikom boravka u svo joj ku-hinji. Najve}a novina kod ovog for-da je bilo njegovo izva jana iintegrisana {asi ja ko ja je ponudilaide ju popularnog vozila kao prima-mljivog potro{a~kog proizvoda."Bio je mnogo bli`i automobilimako ji su se tek kasni je po javili negovozilima ko ja su se po javila odmahiza njega", objasnio je D`ej Mejs,trenutni kreativni direktor "Forda".
M E R C E D E S - B E N C300SL (1961) - Ni jedan automobil
Vojska: General i biv{i ameri~ki predsjednikDvajt Ajzenhauer je rekao da d`ip, za jedno satransportnim avionom C-47, predstavljanajzna~ajni ji dio vojne opreme u Drugomsvjetskom ratu
Mini moris je simbol Velike Britani je
Mnogi misle da je dobio ime po likuEugen D`ip iz crtanog filma "Popaj"
Ferdinand Por{e je napra vio"bubu" za Hitlera i nosila jetehni~ko ime por{e tip 60
"Ford" je tek s modelom 49 uspio pribli`itimoderni dizajn ameri~kim masama
Najmanji"Fi}o" je mo`danajprakti~ni jinajmanjiautomobil za~etvoro ko ji jeikada napravljen
predstavlja bolje njema~ku `eljustvaranjem najboljih stvari na
ijetu nego 300L. Ovaj model jestao popularan kada je ameri~kioznik obe}ao da }e prodati hilja-putni~kih verzi ja mercedes-ben-ko ji je osvo jio trku "Le Man 24a" 1952. godine. Dizajn vozila jeradio Fridrih Gajger i in`enjeri
arl Vilfert i Volter Haker, mada jei vopisni francuskih slikar Polak imao odre|enu ulogu. Glavnalika ovog mercedesa su vrata ko-su pri~vr{}ena na krov. Bez obzi-
na napre dnu i veoma laku iidnu strukturu 300SL je bio po-uno originalan. Ipak, kod njegae sve podre|eno funkcionalnostia~kog automobila. Brak je dodaona ispup~enja na haubi i mnogo
ni je nego je brendiranje postalosesi ja, 300SL je imao istaknutuijezdu na prednjoj usisnoj re{etki.
JA GU AR E-TIP (1961) -rektni nasljednik jaguara ko ji jeminirao trkama "Le Man" pede-ih godina, E-Tip je najljep{i i na-
zbudljivi ji automobil ko ji je ikadaao u masovnu proizvodnju. Ono je zna~ajno za njega je to da ni-
dan poseban dizajner ni je bio an-`ovan za njegovo kreiranje. On jeo proizvod geni jalnog sir Vili jamajonsa, ~ovjeka ko ji je osnovao
aguar", i in`enjera aerodinamikealkoma Sa jera. E-Tip je ~esto na-van "optimalnim izra`a jem ~eli-". Njega krasi stav, proporci je,stav, detalji i simbolizam. Bez ob-a na sve ove osobine u njegovuoizvodnju su uklju~ene mnogeonomi~nosti, kao {to je slu~aj za
za -dnjimsvjetl imako ja su posu|enasa tada{njeg jaguar sa-luna, ali ne{to malo modifikovani.E-Tip je bio prvi serijski automobilko ji je kupljen da bi bio uvr{ten ustalnu postavku Muze ja modernihumjetnosti u Nju jorku.
FI AT 500 (1957) - Za jednosa vespa motorom nova sinkve}en-to, popularno nazvan "fi}o", bio jeomiljeni simbol Itali je u 20. vi jeku.Mo`da najprakti~ni ji najmanji auto-mobil za ~etvoro ko ji je ikada na-pravljen, "fi}o" je dizajniran da bise mogao uspje{no kretati uskimitali janskim ulicama. Njegov dizaj-ner je bio Dante \iakoza i ovaj na-
sljednik predratnog topolina je za~etu "Ricostrucione", itali janskog peri-oda rekonstrukci je. Jednostavnost iekonomi~nost su bili odlu~u ju}iaduti ovog malog vozila. Da bismanjili tro{kove proizvodnje, "fi-}o" je imao gotovo ravne prozore,ali pametne konture {asi je oda ju uti-
sak da je ri je~ o privla~nom auto-mobilu. "Fi}o" se proizvodio sve do1975. godine, ali njegov duh jo{ op-sta je u vidu revidiranog modela ko-
jeg je FIAT izbacio na tr`i{te 2007.godine da bio odat oma` \akoso-vom originalu.
SITROEN DS (1955) - Zamnoge sitroen DS je najbolji auto-mobil ikada napravljen, jer nudi ne-ponov ljivu kombinaci ju hrabreumjetnosti i napredne tehnologi je.Njegov oblik je smislio itali janskiskulptor Flaminio Bertoni, glavnidizajner "Sitroena", ko ji je izlagao
sa poznatim slikarima nadrealisti-ma. In`enjerski dio je odradio
Pjer Bulan e, ko ji je poginuopri testiranju prototipa. U
njegove specifikaci je spa-da ju i samopodi`u}a su-spenzi ja, mo}neko~nice, plasti~ni krov iautomat sko kva~ilo.Francuski filozof Rolan
Barte je napisao rapsodi- ju o popularnoj "ajkuli"
nazvav{i ga "samom esen-ci jom napretka male bur`o-
azi je".SMART (1998) - Smart imaniz nedostataka, poput u`asne vo`-nje, ~udnog prenosa i naginjanjaprema nestabilnosti, ko ji su prikaza-ni u brojnim njema~kim magazini-ma u ko jima je vozilo prikazanoizvrnuto na zadnjoj strani. Ipak, upitanju je najradikalni ja ide ja kakotreba da izgleda automobil nakonmini ja. Smart je bio ide ja {vajcarskekompani je satova "Swatch", ko ji jesvoj prvi debi imao u Kaliforni jipod imenom svo~mobil. On je nas-tao u saradnji sa "Mercedes-Ben-com" 1994. godine i bio je voziloko je je trebalo da ri je{i problemezaga|enja i gu`vi, ali na zanimljiv izabavan na~in. Ultra jaka i sigurna{asi ja je uklopljena u kona~ni di-
zajn, dok plasti~ni paneli mogu bitimijenjani i reciklirani. Sa malimstepenom zaga|enja smart nudidvo jici putnika komfor i udobnostkarakteristi~nu za ve}a vozila. Kao ina primjeru mini ja dizajneri smartasu shvatili da maleni automobil nemora {tedjeti na udobnosti.
Henri Ford je odlu~io napra vitibenzinski bagi da bi se borio protiv
dosadnog i vota na farmi
Jaguar E-Tip je bio prvi serijski automobilko ji je kupljen da bi bio uvr{ten u stalnu
postavku MMU u Nju jorku
Za jedno sa vespa motorom,"fi}o" je bio omiljeni simbolItali je u 20. vi jeku
Francuski filozof Rolan Barte jenapisao rapsodi ju o popularnoj "ajkuli"
Smart ima niz nedos tata ka, po put u`a sne vo`n je,~udnog prenosa i nag inja n ja prema nes ta bilnos ti
MinutiDo 1914. godine
model T semogao
proizvesti za 93minuta
Gla vna odlika ovog mercedesa su vrata ko ja su pri~ vr{}ena na krovo bi la kroz is to ri ju
"Be za zle ni" Prilikom ubodap~ela za sobomostavlja `aoku
Vrtogla vicai gla vobolja
nisu dobri znaci
ugri zi pri je te zdra v l juBla `enka LE JI]
Ugrizi i ubodi insekata,pored toga {to su trenu-tno nepri jatni, moguimati i ozbiljni je poslje-
dice po zdravlje, pa ih ne trebazanemarivati.
Iako naj~e{}e ne predstavlja juni{ta vi{e od smetnje slabi je boli,nepri jatnog svrabe`a i peckanja,mogu "prerasti" u ozbiljan problem.
Prilikom uboda p~ela za sobomostavlja `aoku ko ja je povezana sotrovnom vre}icom. Zato kada vasubode p~ela, poku{ajte {to br`eukloniti `aoku isisavanjem, noktomili na sli~an na~in. S druge strane,ose ne ostavlja ju `aoku, {to zna~i davas ista osa mo`e ubosti nekolikoputa.
U tom slu~a ju vodom i sa-punom dobro operite podru~je ubo-da i to nekoliko dnevno, dok otokne splasne. Ako imate ne{to ja~u,ali ne i zabrinjava ju}u reakci ju naubod, na otok mo`ete staviti hladneobloge od leda ili od alkoholnog sir-}eta, a ako je samo bol jak, a nemadruge alergijske reakci je, mo`eteuzeti laganu tabletu protiv bolova.
Kako biste smanjili svra-be`, napravite pastu od aspirina ta-ko {to }ete smrviti dvi je tablete,dodati nekoliko kapi vode da mo`e-te napraviti pastu i nama ite ubode-
no mjesto (pasta ni je preporu~ljivaza djecu mla|u od 14 godina). Ko-`u mo`ete trljati i crvenim ili bi je-lim lukom jer sadr`e enzime ko jiima ju protivupalno djelovanje, alinisu ba{ pri jatnog mirisa.
Neizostavna u li je~enju otoka je i krema od nevena. Ako vas, pak,p~ela ili osa ubode u usta ili za je-zik, hitno potra ite pomo} ljekara.
Isto u~inite i ako posli je ubodana ti jelu osjetite te{ko}e sa disa-njem, zatezanje u grlu ili prsima,oticanje usana, jezika i lica, vrtogla-vicu, mu~ninu, nesvjesticu ili po-vra}anje.
Po~etna proceduraprilikom "li je~enja" ugriza pauka jeista kao i kod osa i p~ela, a to je
pranje ruku vodom i sapunom ne-koliko puta na dan, te stavljanje hla-dnih obloga. Mo`ete se poslu`iti iantibiotskim kremama.
Ako posto ji sumnja da vas jeugrizla crna udovica, odmah na ugrizstavite led i zatra ite pomo} ljekara,bez obzira na to imate li odre|enureakci ju na ubod ili ne. Ubod crneudovice naj~e{}e je pra}en jakimgr~evima, ko ji se javlja ju sat vreme-na od ugriza.
Gr~e vi zapo~inju okopodru~ja ugriza i nakon toga se {iredalje. Tako|e, mogu se javiti vrtogla-vica, povra}anje, drhtanje, groznica ibolovi u mi{i}ima. Ugriz krpelja ko-liko mo`e biti bezazlen, toliko mo`ebiti opasan, pa ~ak i koban kako zadjecu, tako za odrasle.
Nakon boravka u prirodi obave-zno pregledajte ti jelo. Ako prona|etekrpelja, odstranite ga pa`ljivo pince-tom, tako da u ko`i ne ostane dionjegovog ti jela. Nakon toga, mjestougriza dezinfikujte alkoholom.
Ako se crvenilo {iri, odmahposjetite doktora.
"Alarm": Visoka temperatura, vrtogla vica i
po vra}anje simptomi su ko ji upu}u ju da trebahitno posjetiti ljekara
Mjesto uboda ose treba prati vi{e puta dne vno
OprezNi jedan slu~ajuboda p~ele, oseili ugriz paukane trebazanemari vati
jezda svi bi `eljeli otkriti.Pri~e da svo je "nesavr{e-nosti" otklanja ju krema-
ma protiv hemoroida, pti~ jimizmetom i zmijskim otrovom po-malo prelaze granice razuma.
Kada se ugase reflektori i ka-mere, sve su one obi~ne `ene s tipi-~nim `enskim problemima. Kao isvi ostali, ponekad su prinu|ene dase poslu e nekim starim trikovima.
Tako sla vna glumica Te-ri Ha~er za dobar ten u kupku doda-
je i nekoliko ~a{a vina.
"O~ajna doma}ica" ni je prista-lica isklju~ivo skupih preparata, ne-go nasto ji ostati vjerna starimnavikama, iz vremena kada ni je bilaslavna.
Uvjerena je da je taj recept za-slu`an za njenu meku ko`u i ne na-mjerava od njega odustati.
I njena kole gi ni caKetrin Zita-D`ons rado koristi baki-ne recepte. Naime, preli jepa glumi-ca zube ~isti jagodama i sodombikarbonom. Tvrdi da joj je taj re-cept kazala njena baka i da ga sve`ene u njenoj porodici deceni ja-ma koriste.
Mlada holivudska divaD`esika Bil sama pripremamasku za ~i{}enje lica. Onase sasto ji od {e}era pomi je{a-nog s mli jekom za ~i{}enje lica islu i kao blagi piling.
Kristali {e}era skida juodumrlu ko`u i podsti~u cirkulaci ju.Umjesto {e}era, ponekad koristiti i
so. S druge strane, glumicaGvinet Paltrou tvrdi da suza njen blistav ten za-slu`na strogo organskaprehrana, velike koli~inevode i konstantno nano-{enje krema sa visokimza{titnim faktorom.
Ona je, tako|e, ot-krila da i dalje uzimavitamine ko ji se pre-poru~u ju trudnicama,
jer odr`ava ju njenu ko-su zdravom i sjajnom upr-kos ~estom farbanju.
I Kameron Di jazima svo je male tajne. Ona
lice uvi jek umiva posebnomfla {iranom vodom, nikadaonom sa ~esme. Obja{njava da je taj tretman uvela jer ima
problemati~nu ko`u i ne `elirizikovati da se stanje na licupogor{a.
Atraktvna glumicaD`enifer Lav Hjuit pro-
bleme sa bubuljicamarje{ava dobrim sta-
rim kaladontom zazube, a pjeva~icaMara ja Keri zapuni je usne ko-risti ekstrakt pe-p e r m i n t a .
"^arobne kaplji-ce" sipa u sjaj zausne, nakon ~e-
ga posta jucrveni je i
bujni je.
najpoznati je `ene svi jeta koriste stare recepte za uljep{avanje
Najtopli ji mjesec u godi-ni mo`e se pohvaliti ivrelinom na muzi~kimpodi jumima u BiH, ali
uglavnom u manjim gradovima.U najve}im gradovima na{e
zemlje ni je bilo nekih posebnihmuzi~kih imena, me|utim, kon-certna aktivnost bila je ne{to izra-`eni ja u manjim gradovima.
Pozornice klubova i ljetnjihscena pokorila su doma}a, regi-onalna i ri jetka strana imena, me-|utim spektakularnih doga|a ja ustilu stranih zvi jezda ni je bilo.
Svirke u BiH tokom avgustapravili su, izme|u ostalih, svjetski
poznati DJ Edvard Ma ja, @eljkoJoksimovi}, Severina, TBF....
Ka da je u pitanju grad naVrbasu, sam po~etak osmog mje-seca obilje`io je nezaboravan kon-cert makedonskog muzi~ara KirilaD`ajkovskog, ko ji je uz pratnjunjegovog "Live benda" i engles-kog muzi~ara Geto Prista napraviosjajnu zabavu na tvr|avi Kastel.
Za zagr i ja va nj e jebio zadu`en DJ Tibor iz Banjalu-ke sa svojim setovima, ali i So-mer sby, ko ji je konzumiran uvelikim koli~inama. To je napra-vilo sja jan uvod za ono {to je sli-
jedilo kasni je.Svirka je tra jala ne{to manje
od dva sata, a ono {to je sigurno
jeste da je bila nezaboravan do`iv-ljaj za sve prisutne.
Ovaj vrsni muzi~ar svirao jestare, ali i nove stvari, ko je }e pu-blika tek imati priliku da "u~i" sanovog albuma.
Zvuci trube i violine u kombi-naci ji sa elektronskim zvukom bilisu pun pogodak, a Geto Prist je to-kom ci jelog nastupa animirao pu-bliku, pri~ao zanimljive opaske,ali i grlio se sa onima ko ji su bili uprvim redovima.
Kada je na red do{ladobro pozna ta numera "JungleShadow", atmosfe ra je bila navrhuncu, svi su plesali, pjevali ibilo je i vi{e nego o~igledno da jemisi ja ovih muzi~ara i vi{e negoispunjena.
Na bisu su svirali ~etiri nume-re, a jedna od njih je bila i sjajna"Ri se up Your Hand", ko ju jeD`ajko vski radio sa EsmomRed`epovom.
Slobodno se mo`e re}i da jecentar de{avanja proteklog mjese-ca bilo Posu{je, gdje su u okviru"Bavaria Nomad Summer Festa"nastupila brojna muzi~ka imena.
Na "Velikoj areni" u Posu{juna{ao se i rumunski producent i
DJ Edvard Ma ja, a oko 4.000 po-sjetilaca plesalo je u ritmu komer-ci jalne house muzike du`e od~etiri sata.
Atmosf era je jednostavn o"proklju~ala" nakon njegove po ja-ve i u takvom ritmu je ostala doranih sati u zoru. Nakon toga pri-re|en je veliki afterparti, pa }e
svim posjetiocima tog koncerta usje}anju ostati i vi{e nego impresi-vni utisci.
Dan kasni je u Posu{ju je nas-tupila jedna od najve}ih muzi~kihzvi jezda Balkana @eljko Joksimo-vi}. Iako je spekulisano da srbi jan-ski pjeva~ ne}e nastupi ti nafestivalu, to se, na radost publike,ni je dogodilo.
Interesovanje za koncert po-kazalo je koliko je dugo publika uPosu{ju ~ekala Joksimovi}a. Kolo-ne automobila zakr~ile su hercego-va~ki gradi}.
Jo ksi mo vi} je odu{evi o10.000 posjetilaca, od ko jih su ve-}ina bile pripadnice ljep{eg pola.
U okviru tog festivala nastuplisu i muzi~ari iz Hrvatske bend
"Parni valjak", te pjeva~ Toni Ce-tinski, ~i ji su koncerti, tako|e, nai-{li na dobar pri jem publike.
Hrvatska pjeva~ica SeverinaVu~kovi}, ko ja je nedavno objavi-la vi jest da je trudna, i u avgustu jeaktivno odr`avala koncerte {iromregiona.
Seve je konecertom u klubu
"Daleka obala", ko ji je odr`an po-~etkom avgus ta, odu{evila sveMostarce.
Kolona automobila, veliki redna ulazu u dupke puni klub i svi`eljni dobre zabave uz Severinu,ko ja je sa prvim taktovima izazva-la ovaci je publike, obilje`ili suovaj doga|aj.
Ci jeli koncert u tra janjuod dva i po sata protekao je jakoemotivno, a i isto tako energi~no,kako od strane Severine, tako i odpublike.
R e gi onal
za pa li le
T o k o m na j t o p l i j e g
m j e s e ca u g o d i n i
v r e l o b i l o i
na m u z i ~ k i m
p o d i j u m i ma
Se verina: Kolona automobila i velikired na ulazu u dupke puni klub obilje`ilisu Se verinin nastup u Mostaru
Posu{jeCentar de{a vanjabilo Posu{je,gdje su u okviru"Ba varia NomadSummer Festa"nastupila brojnamuzi~ka imena
HarisD`ino vi}
Splitski bend TBFpredsta vio svojno vi album na koncertuu [irokom Bri jegu
Na koncertu @eljkaJoksimo vi}a u Posu{jubilo 10.000 posjetilaca
Najve}a erupci ja odu{evljenjastala je tokom izvedbe pjesmered Pit", trenutno najve}eg hitaegionu.
Severina se zahvalila svimao su do{li, da bi po zavr{etkuncerta publika skandirala njenoe.
Splitski bend TBF proteklogeseca je rasplesao publiku u [i-kom Bri jegu u okviru drugogaeger Music Night 2011".
TBF je predstavio svoj novibum "Pistaccio metallic", me|u-
tim, problem je bio veoma lo{ raz-glas, ali atmosfe ra u diskoteci"Flamingo" je ipak bila odli~na.
Ovaj bend sjajnom svirkompokazao je za{to je trenutno jednaod najpopularni jih i najzaposleni-
jih grupa u Hrvatskoj, kao i za{tosu osva ja~i brojnih nagra da te~esti gosti festivala u Hrvatskoj iBiH.
Jedan od najpopularni jih pje-va~a folk scene Jovan Peri{i} nas-tupio je na bazenima "Fortuna" uBanjaluci pred nekoliko stotina
po sje ti laca, ~ime jeopravdao zvanje jedneod najve}ih zvi jezdafolka.
Peri{i} je tokom tro-~asovnog koncerta svo jojvjernoj publici pokloniohitove kao {to su "Dola-zim", "Bumerang", "Samo
jednom srce voli", "Lju-bavi", "Rekom bola", alinajve}e odu{evljenje pu-blike izazvale su pjesme "Mo jenajmili je", "Sunce se ra|a" i "Ni-kada se promeniti ne}u", ko je suobi lje`ile Peri {i}evu kari jeru isvrstale ga u sam vrh doma}eestrade.
Pored starih hitovako je su svi pjevali u glas, Peri{i}e-vi fanovi imali su priliku da u`iva-
ju i u nekim novim hitovima, pa suodu{evljenje izazvale i numere"Zna{ me, znam te" i "Pri jateljumoj", za ko je je nesumnjivo da }e
da budu veliki hi-tovi.
Je dan odnajboljih pje-
va~a naro -dne muzikeH a r i s
D`inovi}kr a jem
m j e -s e c a j en a s -tupio
u "Coloseum
Clubu" u Sara- jevu. More hito-va i dobra muzika na
samom su po~etku zagarantovalinezaboravan provod ko ji je tra jaodo ranih jutarnjih ~asova. Gostivelikana folk muzike bili su mladii talentovani bh. pjeva~i Adnan Ja-kupovi} i Berina Buturovi}.
e z vi jez de
er ce go vi nu
T!pc!{j!spn!eb!hp!up!wp!joj!kf!cj!mp!lpo!df!sb!ub!lmb!tj!.•of!nv!{j!lf!up!lpn!bw!.hvt!ub-!lb!lp!cj!qp!qsb!wj!mbdkf!mp!lv!qbo!vujtbl!qp!usv!.ej!mb!tf!Bnj!sb!Nf!ev!okb!.o jo -! j o!ufs!qsf!ub!ups!lbusb!ej!dj!pobm!of!cp!tbo!tlfqkf!tnf!.!tfw!eb!mjo!lf-lp!kb!kf!pesab!mb!lpo!dfsuv!tb!sb!kfw!tlpn!lmv!cv#Dp!mp!tf!vn#/!
Ameri~ki filmski i televizijski glu-ac ^arli [in, pravim imenom Karlosvin Estevez je ro|en 3. septembra uu jorku 1965. godine. Popularnost jetvario glumom u filmovima "Wallreet", "Vod smrti" i "Kakvi fra jeri",
u humoristi~kim seri jama "Svi gra-na~elnikovi ljudi" i "Dva i po mu-arca".
Ro|en je kao tre}e od ~etvoro djeceumca Martina [ina i D`enet Templeton.a bra}u Ramona i Emili ja, ko ji je glu-
ac, te sestru Rene. Odrastao je u Santaoniki. Poha|ao je lokalnu srednju {koluje je bio uspje{an u bejzbolu. Samo ne-
koliko sedmica pri je mature, izba~en je iz{kole zbog slabih ocjena i markiranja.Snimao je svo je prve filmove na supero-sam kameri sa {kolskim kolegama Ro-bom Louom i pokojnim Krisom Penom.Filmsku kari jeru po~inje sa devet godina.
Kada je Oliver Stoun njegovu ulogu u fil-mu "Ro|en 4. jula" dao Tomu Kruzu, za-kleo se da nikad vi{e ne}e raditi s njim.Do sada je ostvario oko 75 uloga. @eniose tri puta i ima petoro djece. Najpoznati-
ja supruga bila mu je glumica Denis Ri-~ards s ko jom se rastao 2006. godine. Bio
je na odvikavanju od seksa i droga, a imaproblema i s pi}em.
U saobra}ajnoj nesre}i, naputu Beograd - No vi Sad, u23. godini, 3. septembra1985. godine poginuo jeDragan Mance, fudbalerPartizana i idol "Grobara".Fudbal je po~eo da igra uGalenici, bio je veoma ta-lento van igra~, tako da jesa nepunih 17 godina pos-tao prvotimac tada{njeg
drugoliga{a. Godine 1980.prelazi u FK Partizan. Po-sljednji go u dresu Parti-zana je postigao uprvenstvenom me~u Par-tizan - Budu}nost 2:1. Udresu reprezentaci je Ju-gosla vi je debito vao je uParizu 23. aprila 1983. upri jateljskoj utakmici pro-tiv Francuske.
^arli [in
1965.
Na dana{nji dan
a enka LE JI]
Neke `ivotinje, a posebno krave, usljednje vri jeme sve vi{e iznena|u jukim svo jim postupcima.
Tako nekada pune novinske stupce,ada ima i onih ko je dospi ju ~ak i na na-ovnicu ili posta ju TV zvi jezde.
Definitivno, nikome ni je jasno {ta jetjeralo kravu Lauru da u|e ba{ u butik`enskom garderobom - {areni izlog iliu {tali ~ula da je stigla nova kolekci ja?
Iz grada Serfeusa u austrijskoj pokra-i Tirol, stigao je neobi~an snimak ko jinapravile bezbjednosne kamere.
Na snimku, ko ji je obi{ao svi jet i iza-
zvao mno{tvo simapati~nih komentara naInternetu, krava Laura u{la je ba{ na `en-sko odjeljenje jedne velike prodavnice.
Dok je prolazila, razgledala je {tan-dove sa izlo`enom garderobom i prate-}om opremom, popular no re~eno,asesoarom.
Mo`da su je u grad dovele informa-
ci je o rasproda jama ko je su sada u toku sobzirom na to da su ve} u butike stigle je-senje i zimske kolekci je.
Jedan duhoviti austrijski novinar za-klju~io je da ni je na{la ni{ta odgovara ju}eveli~ine i po svom ukusu, tako da je na-pustila radnju i vratila se na svo ju farmu.
U svakom slu~a ju, vra}ena je vlasni-ku na obli`nje imanje.
Tub!mp!wbn!kf!eb!plp!mj!ob!qp!|uv!kfwb!|f!nj|!mkf!okf!j m j !eb!of!lp!p{cj!.mkoj!kf!tiwb!uj!qp!tmp!wof!jef!kf!{b!lp!.kf!tf!{b!mb!af!uf/!Cv!ej!uf!pqsf!{o jqsfe!ptp!cpn!lp!kb!ptqp!sb!wb!wb|ob!•jo!sb!{nj|!mkb!okb!j!wb!|f!qp!tmp!.
TV HA JAT17/21!Ujnnz-!dsub!oj!gjmn-!18/11 Gj!gj-!dsub!.oj!gjmn-!18/41 Cvn!cb-!dsub!oj!gjmn-!19/11Ab!cmkb!qb!usp!mb-!dsub!oj!gjmn-!19/41!Imb!qj!.~f!wf!op!wf {hp!ef-!dsub!oj!gjmn-!1:/51!Hbs!.gj!fme-!dsub!oj!gjmn-!21/51![wj!kf{!eb!np!af|cj!uj!uj-!bvej!dj!kb-!23/11!Obk!cp!mkf!hp!ej!of-tf!sj!kb-!24/11! Bvup.lmvc-!24/36!Af!mkb!qmvt-25/11! -!27/51 -!2:/11 Wj!kft!uj!v8-!2:/51 Ip!sj!{po!uj-!31/11! 33/11
-!11/16! GJMNGJMN
GJMN
GJMNGJMN
GJMN
GJMN
GJMN
GJMN
GJMN
GJMN
GJMN
GJMN
GJMN
GJMNGJMN
HBO 18.00
Iron Man 2, filmSb!eokb!gjm!nb!tf!wsuj!plp!nvm!uj!nj!mj!kbs!ef!sb!Up!oj!kbTubs!lb-!lp!kj!tf!tv!p•b!wb!tb!twf!wf!~jn!qsj!ujt!lpnwmb!ef-!kb!wopt!uj!j!op!wj!ob!sb!lp!kj!hb!qp!lv!|b!wb!kvob!ukf!sb!uj!eb!qp!ej!kf!mj!twp!kv!uf!iop!mp!hj!kv!t!wpk!.tlpn-!|up!po!oj!lb!lp!of!afmj!v•j!oj!uj-!kfs!tf!cp!kjeb!cj!jt!ub!np!hmb!qbt!uj!v!qphsf|of!sv!lf/!V{!qp!np~!wkfs!of!Qf!.qfs!Qput!j!Eafk!ntb!Spe!tb-!Up!oj!~f!tuwp!sj!uj!op!wf!tb!wf!{f/
Fudbal: Kvalifikaci je za EURO2012: [kotska - e{ka, prenos
Nemogu}a misi ja 3, filmEb!mf!lp!pe!of!np!hv!~ji!nj!tj!kb-!cjw!|jubk!oj!bhfou!Jubo!Ibou!{b!qp!•fp!kfop!wp!qp!hmbw!mkf!v!twpn!aj!wp!uv-!bmjlb!eb!{b!wsj!kf!nf!nj!tj!kf!oft!ub!of!kf!.eob!pe!okf!hp!wji!|uj!~f!oj!db-!wsb!~fonv!kf!tub!uvt!bluj!woph!bhfo!ub!j!ebu{b!eb!ubl!plv!qmkb!okb!tub!sph!uj!nb!uf!qsp!ob!mbt!lb!puf!uf!bhfo!uj!df/Tmj!kf!ej!ob!qf!ub!qp!usb!hb!{b!Pwf!opn!Eb!wj!bopn-!pqb!tojn!nf!.
}v!ob!sp!eojn!ushpw!dfn!psv!akfn/
BHT 1 22.00
Pariz, volim te, filmPnoj!cvt!qp!twf!~fo!obk!sb!{mj!•j!.uj!kjn!pcmj!dj!nb!j!wstub!nb!mkv!cb!.wj-!bmj!j!sb!{op!mj!lpt!uj!lwbs!up!wbhmb!woph!gsbo!dvt!lph!hsb!eb/Ob!gj m !nv!kf! sb!ej!mp!•bl!31sfajtf!sb-!pe!lp!kji!kf!twb!lpsfajsbp!qp!kf!eov!lb!sb!luf!sjt!uj!.
Mrak film 3, filmTjo!ej!Lfn!cfm!{b!ws|j!mb!kf!gb!lvm!.ufu!j!v!nf!}v!wsf!nf!ov!qpt!ub!mbuf!mf!wj!{jk!tlb!op!wj!obs!lb/!Vt!lp!sptf!•v!eof!tuwb!sj!qp!•ov!ep!hb!.}b!uj/!Ob!Mp!hb!op!wpk!gbs!nj!qp!.kb!wf!tf!lsv!hp!wj!v!ajuv-!bTjo!ej!ob!qsj!kb!uf!mkj!db!Csfo!ebvnj!sf!kf!{j!wpn!tns~v!/
ELTA TV 11/11!Wj!efp.tusb!of-!25/11!Dsub!ob!tf!sj!kb)s*!26/11!Nj!{j!•lj!qsp!hsbn-!27/11!Wj!|f!petqps!ub-!28/11!Nv!{j!•lj!qsp!hsbn-!28/41Qv!up!wb!okf!wp!{pn-!sf!qps!ub!ab-!28/61!Nv!{j!.•lj!qsp!hsbn-!29/41 Nj!j!wj!ob!uj-!{b!cb!wojqsp!hsbn!2:/41!Nv!{j!•lj!qsp!hsbn-!31/11Tj!sp!ub!op!wj!~j-!ivn/!qsp!hsbn-!32/11! -GJMN
TV SA RA JE VO18/11!Qmb!oj!of!Ckf!mb!|oj!db-!Jhnbo-!Kb!.ip!sj!ob-!vaj!wp-!18/26 Ep!lup!sp!mp!hj!kb-19/14 Bmj!tb!v!{f!nmkj!•v!eb-!qsp!hsbn!{bekf!dv-!19/66 Ejw!mkf!nb!•lf-!qsp!hsbn{b!ekf!dv-!21/21 Qvu!plp!twj!kf!ub!{b!91eb!ob-!qsp!hsbn!{b!ekf!dv-!22/11 Pcb!.wf!{bo!tnkfs-!22/41 Kb!woj!bhfou!144-{b!cb!woj!qsp!hsbn!)s*-!23/11 Ep!lv!nfo!.ubs!oj!qsp!hsbn-!24/11 Wj!kft!uj-!24/16 Cjp!.
NJU JORK - Ujedinjene na-ci je (UN) su u dugo o~ekivanomizvje{ta ju zaklju~ile da je bilaprekomjerna primjena sile uizraelskoj raci ji na brodu s hu-manitarnim tovarom za Gazu,kada je poginulo devetoro Tu-raka.
U izvje{ta ju se navodi i da jeblokada po jasa Gaze legalna.
Prema ovom izvje{ta ju,izraelski komandosi nai{li su na"organizovan i nasilan otpor gru-
pe putnika" u incidentu na brodu"Mavi Marmara" 31. ma ja pro{legodine. Istra`ioci svjetske organi-zaci je oci jenili su da je nivo sileko ji su izraelski speci jalci primi-
jenili na floti od {est brodova bio"prekomjeran i neumjeren".
Izraelski i turski ~lanovi is-tra`ne komisi je napisali su da se
ne sla`u u vezi sa najva`ni jim za-klju~cima, {to zna~ajno umanju jete`inu dokumenta.
Izrael tvrdi da je pomor-ska blokada Gaze mjera predos-tr o`nosti radi spre~a va nj adopremanja oru`ja za pokret Ha-mas i ostale palestinske militan-tne grupe. Palestinci smatra ju da
je blokada nelegalna, jer pred-stavlja kolektivnu kaznu, {to mi-sle i po jedini zvani~nici UN-a.
Izvje{taj o raci ji pripremila je
komisi ja, ko ju je predvodio pre-mi jer Novog Zelanda D`efri Pal-
mer. U petak je o~ekivano da }edokument biti formalno predatgeneralnom sekretaru UN-a BanKi Munu i potom zvani~no objav-ljen.
Objavljivanje izvje{ta ja od-go|eno je nekoliko puta kako bise Turskoj i Izraelu dalo vremenada kroz razgovore poprave me|u-sobne odnose naru{ene inciden-tom na "Mavi Marmari".
Ahmet Da vu to glu,turski ministar spoljnih poslova,
izrazio je `aljenje povodom sa-dr`a ja izvje{ta ja UN-a."Sve dok se Izrael ne izvini,
sve dok ne ispla ti od{te tu i nepreduzme korake u vezi sa bloka-dom - na{ stav }e ostati jasan, kaoi uvi jek", rekao je Davutoglu.Izrael je rani je odbacio mogu-}nost da se izvini Turskoj. (Srna)
Izvje{taj UN-a o izraelskojraci ji na brodu za Gazu
le gal na,si la ne
RIM - Silivio Berluskoni,pre mi jer Itali je, nedavno jeizjavio da }e oti}i iz Itali je, na-zvav{i je "usranom zemljom"od ko je ga hvata mu~nina i ko jamu se gadi, sto ji u policijskim
transkriptima.Polici ja je do ovih izjava do-{la prislu{kivanjem Berluskoni je-vog mobilnog telefona u istraziosoba ko je su ga ucjenjivale da }e
javnosti otkriti detalje iz njegovogburnog seksualnog `ivota.
Naime, u ~etvrtak je u eli-
tnom rimskom naselju uhap{en\anpaolo Tarantini, za ko jeg sesumnja da je klju~na osoba u lan-
cu ucjenjiva~a ko ji su pri je dvi jegodine krenuli u akci ju na Berlus-koni ja.
Itali jansku javnost, me|utim,vi{e od njegovog hap{enja zabav-lja navedena izjava premi jera ko ji
se voli predstavljati kao patriot.Berluskoni ju trenutno tra jesu|enje zbog navodnog pla}anja se-ksualnih usluga Marokanki Rubi,ko ja je u tom trenutku bila jo{ ma-loljetna. Terete ga i za zloupotrebupolo`aja i ovla{tenja, jer je Rubiizvukao iz pritvora. (24 sata)
Berluskoni ju se gadi Itali ja
Zaklju~ci: Izraelski i turski ~lano vi istra`nekomisi je napisali su da se ne sla`u u vezi snaj va`ni jim zaklju~cima
IzvinjenjeTurska `eliizvinjenje,a Izrael to odbi ja
SIRT - Sirt, rodni grad libij-og lidera Muamera Gadafi ja,ma stru ju i gas, {to planerimajnih operaci ja pobunjenika bu-nadu da }e u ovo mjesto, u ko-m se navodno nalazi izme|u.000 i 20.000 boraca, umar{ira-bez borbe, jer }e se Gadafi jeveistalice pokoriti pred naletomadi.
Istureni polo`a ji ustanika se,vodno, nalaze na manje od 40 ki-metara od grada, ali su koman-nti pobunjenika prili~no opreznied mogu}no{}u da se upuste uvoreni sukob s Gadafi jevim sna-ma.
Snagama u Sirtu ko-andu je Mutasim Gadafi, {to }e sa-o ote`ati poku{aj pobunjenika daadnu u grad.
Drugo mjesto u ko jem se Ga-
dafi jeve snage jo{ ~vrsto dr`e je Ba-ni Valid, navodno skrovi{te Sejda alIslama, ali se za razliku od Sirta naputevima ko ji vode do tog gradasvakodnevno vode borbe.
Su{tinski, bezmalo 80 kilome-tara oko tog grada ne kontroli{e ni-ko, po{to se ~ini da su pobunjeniciodlu~ili da posljednja velika ofanzi-va po~ne napadom na Sirt, jer na ra-
spo laganju, prema sopstvenimtvrdnjama, ima ju 16.000 boraca,odnosno jednako kao i Gadafi jevisinovi.
Poseban problem predstavlja
~injenica da su Gadafi jeve snagezauzele polo`a je na brdima oko Ba-ni Valida, kao i da se oko grada na-lazi prili~an broj tenkova ivi{ecjevnih raketnih baca~a, {to do-datno srozava entuzi jazam ustanika.Tu prednost Gadafi jevih snaga po-ku{ava da neutrali{e avi jaci ja NA -TO-a, ko ja prakti~no bez prestankabombardu je polo`a je oko grada.
Ipak, pobunjenici tvrde da }e
frontalni napad na Sirt, kada po~ne,okon~ati gra|anski rat u Libi ji zanajvi{e sedmicu dana.
Gadafi je izja vio da }enjegove pristalice nastaviti borbu,optu`u ju}i NA TO da poku{ava dazauzme Libi ju i ukrade naf tu. On seu ~etvrtak, na 42. godi{njicu preuzi-manja vlasti, obratio putem sirijskeTV stanice.
"Bo ri}emo se svuda protivnjih. Spali}emo zemlju pod njiho-
vim nogama", rekao je Gadafi.Istovremeno, u Libi ji }e za oko
osam mjeseci biti izabrana konstitu-tivna skup{tina, a predsjedni~ki i op-{ti izbori bi}e organizovani u rokuod 20 mjeseci, izjavio je ju~e Gumaal Gamati, predstavnik Prelaznognacionalnog savjeta. (Agenci je)
D@UNO - Sna`an zemljotres 7,1stepen Rihterove skale registrovan je u petak na Aljasci, zbog ~ega jeizdato upozorenje o po javi cuna-mi ja u vi{e priobalnih regiona, ko-
je je kasni je povu~eno, saop{teno je iz Ameri~ke slu`be za geologi ju.
Potres je registrovan u 12.56, dok je epicentar bio na dubini od 10 kilo-
metra na Aleutskim ostrvima, arhi-pelagu ko ji povezu je Aljasku i Rusi- ju.
Prema prvim informaci jama, nemapovri je|enih, a ni je pri javljena nika-kva materi jalna {teta.
Potres se osjetio u Aljasci tekod Aleut skih ostrva i ostrvaFoks. (Agenci je)
TOKIO - Premi jer Japana Jo-{ihiko Noda predstavio je u pe-tak sastav svo je vlade, ko ja }e
biti odgovorna za vo|enje re-konstrukci je zemlje, pogo|enerazornim zemljotresom i cuna-mi jem 11. marta.
Jo{ihiko Noda (54), {esti premi jerJapana u posljednjih pet godina,povjerio je Ministarstvo finansi ja49-godi{njem Junu Azumi, ko ji jepori jeklom iz oblasti Mi jagi, uni-
{tene u martovskom zemljotresu.Novoimenovani premi jer iza-
Gemba bio je minis tar za naci-onalnu strategi ju.
Na ~elu Ministarstva ekonomi je,trgovine i industri je bi}e Jo{io Ha-}iro (63), ko ji dosad ni je imaofunkci ju u Vladi. (Srna)
OSLO - Norve{ka polici japita}e jo{ nekolicinu britan-ih dr`avljana, kao dio istragemasakru ko ji je u julu po~inioorve`anin Andreas Brejvik.
Pol-Fredrik Hort Krabi, nor-{ki tu`ilac, potvrdio je da je po-ci ja u pro{l ose dm i~nomzgovoru s Paulom Ra jem, bri-nskim protivislamskim bloge-m i osniva~em desn i~ar sk egleske lige za odbranu, saznalaena jo{ nekoliko ljudi va`nih zaragu.
Istra`ioci su objasnili da nisuprona{li doka zeda je Brejvi kimao saradni-ke, ali tumo gu }nost
jo{ nisu is-klju~ili.
Potvrdilisu da }e raz-govore s bri-t a n s k i mdr`avlj an ima
obavljati u Norve{koj i VelikojBritani ji.
Brejvik je posljednji put ispi-tan u sri jedu, a istra`ioci su se fo-kusirali na njegov 1.500 stranicadug manifest, mentora ko jeg na-ziva "Lavlje srce", samozvanuvezu s grupom nazvanom "Vite-zovi templari" te potenci jalnim
vezama u Velikoj Britani ji.Brejvik i dalje tvrdi da je nje-
gov mani jakalni pohod, u ko jem je 22. jula ubi jeno 77 ljudi, samo
dio misi je krsta{a da-na{njice, ko ji }epo ~e ti evrop-
sku revoluci- ju i spri je~itidominaci juislama, teup ozora vaka ko su injegovi is-tomi{ljeni-ci spremniza napad.
(24 sata)
Sna`an potrestresao Aljasku
Britanci pod lupom
zbog Brej vika
Vikiliksne ha je zaupozorenja
VA [INGTON - Vikiliks jena javio da }e objaviti stotinehiljada osjetljivih diplomat-skih dokumenata, uprkos`estokom protivljenju SAD,rekla je portparol Stejt de-partmenta Viktori ja Niland.
"Izni jeli smo jasne stavovei brige o ilegalnom objavlji-vanju povjerljivih informa-ci ja te ugro`avanjupo jedinaca i nacionalne bez-bjednosti. Me|utim, Vikiliks
je ignorisao na{e zahtjeve dane objavlju je bilo kakveameri~ke dokumente ko jeposjedu je te nastavio sa svo-
jim neodgovornim, bezobra-znim i, iskre no, opasnimakci jama", rekla je u ona uParizu.
Vikiliks je u ~etvrtak saop-{tio da je do{lo do upada unjihov ogromni arhiv neure-|enih ameri~kih dokumena-ta. Za upad su okrivi linekada{njeg partnera, bri-tanski list "Gardi jan". (Srna)
primi jetio nifotografa kada ga je fotografisao, a
ni je mu smetalaniti vru}ina ko ja jezahvatila grad na
Vrbasu.
Spas od ege fizioterapeuti Fudbalskog klubaBorac Dra{ko @i`i} i Vladimir Zec, te trenermla|ih kategori ja {ampiona BiH Milorad Bilbi japrona{li su na obalama Vrbasa. Opu{tanje na
banjalu~koj pla`i Abaci ja, uz hladno pivcei vru}u jagnjetinu, ni je promaklo budnomoku na{eg fotoreportera.
N N M E D U P O Z N A T I M A
"Svadba za pam}enje 2011" u Banjaluci
Za vjet na ljubavza 15 paro va
Bla `enka LE JI]
Sudbonosno "da", u okviruprve kulturno-umjetni~kemanifestaci je "Svadba zapam}enje 2011" u subotu,
u 10 ~asova, ispred Muzi~kog pa-viljona u banjalu~kom parku"Petar Ko~i}" izgovori}e 15 paro-va.
Uz pjesme pjeva~ice Ma je Ta-ti}, nastup Centralnog kulturno-umjetni~kog dru{tva mladih"Veselin Masle{a" i muziku Banja-lu~ke filharmoni je, 30 mladih ljudiuplovi}e u bra~nu za jednicu. Sre}u}e im li~no po`eljeti i gradona~elnikBanjaluke Dragoljub Davidovi}.
Nakon ceremoni jevjen~anja, mladenci }e ovaj velikidoga|aj proslaviti u restoranu "Me-diterraneo" u banjalu~kom vodenomparku "Aquana", gdje }e im biti uru-~ene brojne bogate nagrade.
S obzirom na to da su organiza-tori prvobitno planirali da na kole-ktivnom vjen~anju brak sklopi od 50do 60 parova, odabranih 15 naziva ju"urgentnim".
"U bazi podataka imamo 87
pri javljenih parova, a na{a ide jabila je da ih se vjen~a od 50 do 60.Ipak, ekonomska situaci ja je takvakakva jeste i nismo uspje li daiznesemo sve to, tako da mo`emore}i da su parovi za ko je smo se
odlu~ili pod znacima navoda ur-gentni, jer su to mladi ljudi ko ji suplanirali vjen~anje, ko jima je bebana putu, `ive dugo godina za jednoili nema ju materi jalnih sredstavada u dogledno vri jeme to u~ine",
kazala je Olivera Ratkovi}, dire-ktorica studi ja "Bella", organiza-torka manifestaci je.
Istakla je da je vrlo zado-voljna poslom ko ji su obavili tokomprotekla ~etiri mjeseca, koliko tra ju
pripreme i istakla da se nada da }eova prva manifestaci ja u gradu naVrbasu ostati upam}ena po dobru.
Cilj im je da od naredne godi-ne, kada }e manifestaci ja biti orga-nizovana 16. ma ja, na Dan porodice,bude jo{ vi{e zainteresovanih i da tajdatum postane praznik ljubavi.
"@elim ista}i da je ova manifes-taci ja neprofitabilnog karaktera i da~itavu pri~u iznosimo svo jim sred-stvima, uz pomo} grada Banjaluke iresornog ministrarstva, da ne bi bilonekih ru`nih 'repova'. Na{e pobudeda pokrenemo ovaj pro jekat bile supo{tene, ali na`alost, dogodilo se dasu u ovu manifestaci ju neki ljudi za-lutali iz drugih pobuda. Zahvalju jem
na uslugama, odnosno neuslugama,zlatari '[arm', ko ja je poku{ala danam 'da je lekci ju' iz matematike ka-ko se obra~unava 20 odsto popusta.Takvi ljudi ne pripada ju na{em timui ne treba ju nam", poru~ila je Ratko-vi}eva.
Biljana Bira~, na~elnicaOdjeljenja za op{tu upravu Admi-nistrativne slu`be grada Banjalukakazala je da je grad podr`ao ovajpro jekat u skladu sa svo jim mogu-}nostima, jer vjeru ju da je porodicata ko ju treba ja~ati.
Ri je~i hvale za ovaj pro jekatimala je i Di jana Juri{i} iz Sektoraza porodicu Ministarstva za porodi-cu, omladinu i sport RS.
Lokaci ja: Vjen~anje }ebiti odr`ano u
subotu, u 10~aso va, ispred
Muzi~kogpa viljona u
banjalu~komparku "Petar
Ko~i}"
Zaba va
Bogat kulturno- umjetni~kiprogramuljep{a}emladencimaovaj dan
Paro vi ko ji su u bazi podataka vjen~a}e se na narednim manifestaci jama
Prvi ples mladenci }e otplesati uz muziku Banjalu~ke filharmoni je
ha drugogna Filmskogstivala u Ve-ci ji bili sueva~ica Ma-na i ekipa
ma Romanalanskog.
U Veneci-
je Madona{la u veli-m stilu, an konkurenci jekazan je njen
ugi re`iserskid "W.E.", {to su inici jali za Volis ivard.
Film se temelji na po-atoj pri~i iz tridesetih godina pro-
og vi jeka, kada je engleski kraljvard Osmi abdicirao zbog veze slis Simpson.
"Biste li vi abdicirali s mjestaaljice popa zbog ljubavi prema ne-m mu{karcu ili `eni", upitao ju jedan novinar na pres-konferenci ji,{to je ona odgovorila:
"Mislim da bih mogla imatio je. Ili svo tro je."
Dodala je da ju je film uvi jekpirisao, jo{ kao djevoj~icu, te jeala da }e jednog dana re`irati os-arenje iz sedme umjetnosti.
"Bila sam u braku s dva re`ise-ra, [onom Penom i Ga jem Ri~i jem,i obo jica su me podr avali u mo jimnasto janjima", rekla je Madona, do-
da ju}i kako su pisanje pjesama ifilmskih pri~a vrlo sli~ne stvari.
Za ovaj film sedam jegodina istra ivala tematiku, trigodine pisala scenario, a za-tim je krenulo biranje glu-
maca.U konkurenci ji je
prikazan novi filmRomana Polan-skog "Carna-
ge", ko ji je
n a s m i jaop u b l i k udo suza.
Film tra jesamo 79 mi-
nuta, temeljen jena pozori{nom djelu "Bog masa-
kra" Jasmine Reze, a tako i izgleda, jer se ci jeli odvi ja u jednom stanugdje su se na{la dva bra~na para -
jedan ~ine advokat i njegova supru-ga iz bankarskog svi jeta, dok drugi~ine ne tako bogati trgovac i ne ta-ko uspje{ni pisac. Oba para ima ju11-godi{nje sinove, sin bogati jih{tapom je udario po licu i izbio zubsinu ne tako bogatih, zbog ~ega seroditelji na|u kako bi izgladili situ-aci ju. Mirovni susret pretvara se usva|u, gdje se njih ~etvero konstan-tno me|usobno sva|a ju i mire.
Polanski ni je do{aou Veneci ju, kao ni D`odi Foster, ali
jesu ostali glumci, ko ji su na konfe-renci ji za novinare ponajvi{e opisi-vali svo ju fascinaci ju Polanskim.
"Kad vas Polanski zove, ne mo-`ete re}i ne", rekla je Kejt Vinslet,ko ja je bila upoznata s predstavomko ju je gledala na Brodve ju.
Svi glumci rekli su kako je Po-lanski bio odu{evljen njima i kazaoim kako je to prvi puta da radi s
glumcima ko ji se ne takmi~e jedniprotiv drugih.
Jedna od najzabavni jih scena u
filmu jest kada Vinsletova po~nemahnito povra}ati, pri ~emu sumnjada je u pitanju pokvareni kola~ ko ji
je servirala suprotna strana."Bljuvotina je napravljena pre-
ma rimskom receptu", dodao je Kri-sotofer Valc.
Uz Polanskog, konku-renci ja je doni jela i tajvanski film,ratni spektakl "Seediq Bale: Ratniciduge" re`isera Vei Te-[enga. Bazi-ran na istinitom doga|a ju iz 1916,film pripovi jeda o pobuni ratni~kihuro|enika iz sredi{njeg, planinskogTajvana protiv japanske okupaci je.
Sino} je pred festivalskom pu-
blikom trebalo da se po javi DejvidKro nenberg s glumicom KiromNajtli i francuski re`iser Filip Garels divom Monikom Belu~i.
VR@INA
Melodi je ko je su se mogle ~u-u ~etvrtak nave~e na koncertu
Vlado Podany Orchestral Pro-ct" na tvr|avi Kastel u Banja-ci odu{evile su sve poklonike
og pi janiste, ali i iznenadile oneji su se igrom slu~a ja to ve~e{li na banjalu~koj tvr|avi.
Sara jevski kompozitor i pi ja-sta Vlado Podani uz Banjalu~kimfonijski orkestar jo{ jednom jekazao za{to ga smatra ju najbo-m bh. pi janistom.
Podani se publici predstavio
izvedbom obrada najve}ih svjetskihi doma}ih hitova ko ji su se na{li nanjegovom prvom piano CD-u, kao isa tri nove kompozici je ko je }e sena}i na novom albumu ovog orkes-tra ko ji je u pripremi.
Ljetna pozornica tvr|ave Kas-
tel bila je ispunjena do posljednjegmjesta, a Banjalu~ani su imali prili-ku da u`iva ju u kompozici jama po-put Stingove "Fragile", pjesme FilKolinsa "Another Day In Paradise",ali i numere Zdravka ^oli}a "Taba-kera" ili "Uspavanke za RadmiluM." "Bi jelog dugmeta".
Kao speci jalni gosti Podani ju
su se na sceni pridru`ili DJ Tibor,Mladen Vo ji~i} Tifa i Ma ja Tati}.Tifa je otpjevao, po mi{ljenju mno-
gih, jednu od najljepi{ih balada "Bi- jelog dugmeta" "Da te bogdo ne vo-lim", te Gibonni jevu "Judi, zviri ibe{timje", dok je Ma ja Tati} prisu-tne odu{evila izvo|enjem pjesme"Hi jo de la Luna".
Dugotrajni aplauz bila je naj-bolja potvrda da je banjalu~ka pu-blika zaista u`ivala u koncertu.
Po zavr{etku nastupa Podani jezahvalio publici, rekav{i da su ener-gi ja i emoci je ko je dobi ja od publi-ke u Banjaluci jedinstveni.
Koncert je organizovala agen-ci ja "Front Stage" iz Banjaluke, aulaz je bio besplatan.
Koncert "Vlado Podany Orchestral Pro ject" u Banjaluci
Melodi je za srce i du{u
AplauzDugotrajni
aplauz bio jenajbolja pot vrdada je banjalu~kapublika zaistau`ivala ukoncertu
DRUGI DAN FILMSKOG FESTIVALA U VENECIJI
Istra`i vanjeMadona je zasvaj filmsedam godinaistra`i valatematiku,tri godinepisala scenario,
a zatim jekrenulo biranjeglumaca
Smi jeh: U kon ku ren ci ji je pri ka zan no vi film R o ma na
Po lan skog "Car na ge", ko ji je na smi jao pu bli ku do su za
Ma do naz vi jez da"Mos tre"
Podani se predsta vioizvedbama naj ve}ih svjetskih
Tu`nim srcem javljamo rodbini i pri jateljima da je 31.8.2011. u 78. godini nakonkratke bolesti preminula na{a draga
JELENA (Luke) BABI]1934-2011.
Sahrana }e se obaviti 3.9.2011. godine u 15 ~asova na groblju "Sveti Marko"u Banjaluci.O`alo{}eni: suprug Predrag - Braco, sestra Zora, sinovi Darko i Dani jel, snaheRasema i Snje`ana, unu~ad Ivana, Dino, Marko i Nina, praunuka Magdalena, porodiceKrakan, Milo{evi}, Vida~kovi}, Peri}, Hamzi} i Sukur te ostala rodbina, kom{i je ipri jatelji. B^
Tu`nim srcem javljamo rodbini, pri jateljima i kom{i jama da je 1.9.2011.u 66. godini preminula na{a draga
MARA BRKI]
Sahrana drage nam pokojnice obavi}e se u subotu 3.9.2011. godine u 13 ~asovana groblju u Kri{kovcima.O`alo{}eni: suprug Veselko, sin Sto jan, k}erke Valentina i Mir jana, zet Dragan,snaha Gordana i unuci Filip i Milan.
B^
Tu nim srcem javljamo rodbini i pri jateljima da je 2.9.2011. u 84. godini nakonkratke bolesti preminuo na{ dragi
TRIVO (Sime) LAZENDI]1928-2011.
Sahrana }e se obaviti 4.9.2011. godine u 13 ~asova na groblju "Sv. Panteli ja"u Banjaluci.O`alo{}eni: supruga Nada, sinovi Mladen i Zoran, snaha, unu~ad te ostalarodbina, kom{i je i pri jatelji.
B^
Proda ja
U Trebinju proda jem ku-}u (viso kim potkrovlje)11x9 m i poslovni objekat
22x8 m na placu 1.500 m2.Telefon: 065/167-430. MK
Pro da jem ku}u u San-skom Mostu na placu 966m2, uredna dokumentaci ja,bl izu bolni ce. Tele fon:065/371-300, 066/844-782.BK
Proda jem staru ku}u uru{evnom stanju, stru ja, as-falt, oku}nica 15 dunuma,od asf al ta pet m, ^esma.Telefon: 065/687-851. BK
Proda jem manju ku}u ide set dunu ma zemlje uzmagistralni put Banjaluka -Pri jedor, kod "Petog nepla-na" ili mi jenjam za stan uBa nj alu ci. Tele fon:066/626-734. BK
Proda jem staru ku}u uLazarevu, Ul. Drage Ba ja-lovi}a 10, na 460 m2 zemlji-{ta, 160.000 KM. Telefon:065/601-710, 065/632-487.BK
Proda jem ku}u, oku}nica
800 m2
, Du{anovo, kod No-ve Topo le. Tele fon:065/585-908. BK
Izdavanje
Studentima ili |acima iz-
da jem sprat ku}e u centrugrada. Telefon: 065/564-191. MK
Izda jem opremljenu ku-}u kod rebrova~ke crkve.Telefon: 065/631-613. MK
Proda ja
Proda jem stan 46 m2 uVitezu. Telefon: 065/571-285, 066/206-844. MK
Proda jem nove useljivestanove 41 i 42 m2 u Banja-luci, naselje Ada, Ul. vojvo-de Stepe Stepa no vi }a .Telefon: 065/518-375. MK
Hitno proda jem dvoso-ban stan 50 m2 u Novoj va-ro {i, Ravn ogo rska 27.Telefon: 065/510-918. MK
Proda jem nove useljivesta nove 42, 50 i 70 m2 uLazarevu, kod {kole, ekstragradnja, dobar raspored. Ci-
jena prihvatljiva. Telefon:066/527-966. MK
Hitno proda jem dvoso-ban stan 50 m2 u Novoj va-ro {i, Ravn ogo rska 27.Telefon: 065/510-918. MK
Proda jem stan 48,6 m2 ucentru Lakta{a, povoljno.Telefon: 065/172-385. MK
Proda jem stan u Banjalu-ci. Telefon: 062/988-504. BK
Proda jem stan 46 m2 uNovom Sadu, Ulica Du{anaVasilja 24, ulaz 67, 1. sprat,ili mi jenjam za odgovara ju-}i u Banjaluci, mo`e i raz-mj ena podst ana rstva.Tele fon: 065/439-055 ,050/211-033. BK
Proda jem dvosoban stan
62 m2 na Star~evici. Tele-fon: 051/470-519, 065/966-294. BK
Proda jem jedn oso ba nstan 40 m2 u na ju`em cen-tru grada, Ga jeva 14, vla-sni{tvo 1/1. Tele fon:051/217-554. BK
Proda jem renoviran dvo-ip oso ban stan 64 m 2 naStar~evici, 3. sprat, 120.800KM. Telefon: 066/710-588.BK
Proda jem stan 92 m2
uBanjaluci, Kozarska 119, upotkrovlju, gara`a i parcela5.000 m2 u Motikama. Tele-fon: 061/381-918. BK
Proda jem jednoiposobanstan 51 m2, 1.750 KM/m2,Ob ili }e vo, Ul. Bano vi }Strahinje. Telefon: 066/117-066, 051/460-687. BK
Izdavanje
Izda jem prazan dvodo-
ban stan kod dovr ane uMejdanu. Telefon: 065/251-263. BK
Izda jem dvoso ban na-mje{ten stan u Obili}evu.Telefon: 066/142-904. MK
Izda jem studentima je-dnosoban namje{ten stan uzgradi sa centralnim gri ja-njem u Obili}evu. Telefon:065/597-077. MK
Izda jem namje{ten stan52 m2, Banjaluka, "Integra-lova" zgrada, Ul. majke Ju-govi}a, 500 KM. Telefon:065/465-621. MK
Izda jem namje{ten dvo-soban stan, Ale ja svetogSa ve br. 8. Te le fon:065/518-567. MK
Izda jem namje{ten dvo-soban stan kod "Sirana",poseban ulaz, dvi je klime,parking, TV, Internet, bes-pl atno gri janje. Tele fon:065/973-991, 065/610-103.MK
Izda jem namje{ten dvo-soban stan u centru. Tele-fon: 065/843-808,065/513-433. MK
Izda jem studen tima iliozbiljnim poslovnim ljudi-ma najme{ten stan 55 m2,blizu centra grada, svi ku-}ni ure|a ji. Tele fon:065/808-098. MK
Iz da jem zapo sl eno msamcu manji namje{ten stan
u ku}i, naselje Ko~i}ev vi- jenac, kod Zelenog mosta,centralno gri janje, parking.Telefon: 066/265-127. MK
Izda jem namje{ten dvo-soban stan u centru. Tele-
Stanovi
Proda jem ku}u 9x8m, 540 m2 ze mlje uKne`ici, svi priklju~ci(stru ja, voda, telefon),1/1, ili mi jenjam zaodgovara ju}e u Hrvat-skoj. Telefon: 051/307-088. UK
Iz da jem kance la ri jsk iprostor 25 m2 (opremljen
alarmom), kod Hipo banke, Ale ja svetog Save. Telefon:065/233-544, 051/213-794.MK
Izda jem nov vi{enamjen-ski poslovni prostor 30 m2,Borik, Gunduli}eva ulica86, upotrebna dozvola. Te-lefon: 065/440-983. MK
Iz da jem nov posl ovn iprostor 20 m2 u Banjaluci,Vrba{ki put 8. Tele fon:
066/985-731. MK
Izda jem vi{enamjenskip. prostor 200 m2 kod r.crkve (video-nadzor, ~uvar,~ista~ica i parking), hitno,povoljno. Telefon: 065/631-613. MK
Iz da jem kance la ri jsk iprostor 103 m2 u centru Ba-njaluke, povoljno. Telefon:065/904-805. MK
Izda jem ure|en poslovniprostor 55 m2 u Ulici Vese-lina Masle{e (Gospodska),na 2. spratu. Tele fon:066/649-723. MK
Izda jem poslovni prostoru centru Banjaluke, vi{e par-king mjesta. Telefon:065/514-410, 051/218-011.BK
Iznajmlju jem kancelarij-ski prostor 33 m2, u sklopuprodajnog centra "Centrum"Lakta{i. Kompletna mre`nainfrastruktura. Telefon: 065/ 896- 422. BK
Izda jem poslovni prostor18,5 m2 u Ale ji svetog Savebb, idealan za kancelari ju,upotrebna dozvola za trgovi-nu. Telefon: 065/851-251. BK
Izda jem poslovni prostor
55 m2
u Jevrejskoj ulici ilimi jenjam za stambeni pros-tor u centru. Telefon:065/481-905. BK
Izda jem poslovni prostor37 m2, novogradnja, pogo-dan za kancelari je, Ul. Slo-boda na Kusturi}a 12,Banj alu ka. Telefon:051/464-723. BK
Proda ja
Proda jem placeve 1.000,850 i 400 m2 u Kuljanima,
kod nove {kole, 1/1. Tele-fon: 065/543-499. MK
Proda jem zemlju u Du-{anovu, uz put za Ma{i}e,uz glavni put (asfalt, stru ja,kablovska tv), zvati od 20do 22 ~asa. Tele fon:065/660-220, 065/907-795.MK
Pro da jem dva dunumazemlje u Bakincima, poredri jeke. Telefon: 065/817-341. MK
Proda jem 17 dunu ma(devet placeva) i dvi je ku}e(jedna za ru{enje na placu1.100 m2 i jedna nova izgra-dnja, 680 m2 zemlje, Ul.Novaka Piva{evi}a, 2,5 kmod glavne po{te, ravan pla-to. Telefon: 065/510-196,
051/420-190. PK
Povoljno proda jem pla-ceve na po~etku [argovca,stru ja, voda, 1/1. Telefon:0049/73-17-23-61. BK
Osnovni sud u Banjaluci, sudi ja mr Svetozar Ba ji}, rje{ava ju}i u pravnoj stvari tu`ioca "Elektrokra jina" a.d. Banjaluka,Ul. kralja Petra I Kara|or|evi}a br. 95, protiv tu`enog Jovi~i} Branka, nepoznatog prebivali{ta, radi isplate duga, v.s.5.452, 47 KM, van ro~i{ta 7.6.2011. godine, donio je¸
PRESUDU ZBOG PROPU[TA NJA
Obavezu je se tu`eni Jovi~i} Branko da tu`iocu "Elektrokra jina" a.d. Banjaluka, isplati iznos od 5.452,47 KM na imeduga nastalog po osnovu isporu~ene elektri~ne energi je sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 25.4.2005. godinekao dana podno{enja tu`be pa do isplate, kao i da nadoknadi tro{kove ovog postupka u iznosu od 892,50 KM, sve u ro-ku od 30 dana po pravosna`nosti presude pod pri jetnjom prinudnog izvr{enja.
O b r a z l o ` e n j e
Tu`ilac je ovom sudu podnio tu`bu 25.4.2005. godine protiv tu`enog navode}i u tu`bi da je tu`enom kao po tro{a~uelektri~ne energi je od 1.5.1996. godine, odnosno od dana njegove pri jave na mre`u tu`ioca, uredno isporu~ivao elek-tri~nu energi ju na mjerno mjesto u }evabd`inici u Ul. kralja Petra I Kara|or|evi}a br. 20, Banjaluka, ali da mu jetu`eni ostao du`an platiti za utro{enu elektri~nu energi ju nov~ani iznos ko ji ovom tu`bom tra`i u skladu sa Ugovorom
o pristupanju elektri~noj mre`i tu`ioca, te shodno odredbi ~lana 57 stav 2, 58 i 94 stav 1 Op{tih uslova tu`ioca za ispo-ruku elektri~ne energi je.
Na ove okolnosti, odnosno ~injeni~ne navode iz tu`be, tu`ilac je uz tu`bu dostavio dokaze i to: Pri javu potro{nje elek-tri~ne energi je i obra~unskog bro jila br. 233/96; izvod iz Op{tih uslova tu`ioca za isporuku elektri~ne energi je; Ener-getska kartica i Kartica potro{a~a na dan 8.4.2005. godine za mjerno mjesto }evabd`inica u Ul. kralja Petra IKara|or|evi}a br. 20.
Tu`eni ni je odgovorio na tu`bu ko ja mu je zbog nepoznate adrese njegovog prebivali{ta dostavljena objavljivanjem u jednim dnevnim novinama i na oglasnoj tabli ovog suda u smislu odredbe ~l. 348 st. 3 Zakona o parni~nom postupku(''Slu`beni glasnik Republike Srpske'', br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07. i 49/09, u daljem tekstu: ZPP).
Odredbom ~l. 70 st. 1 ZPP propisano je da je tu`eni du`an najkasni je u roku od 30 dana po pri jemu tu`be dostaviti su-du pisani odgovor na tu`bu, a ~l. 182 st. 1 ZPP da }e sud, ukoliko tu`eni, kome je uredno dostavljena tu`ba u ko joj jepredlo`eno dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pisani odgovor na tu`bu, doni jeti presudu ko jom se prihva-ta tu`beni zahtjev (presudu zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan.
Kako su ispunjeni uslovi iz ove zakonske odredbe, jer je tu`ilac u tu`bi predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja,a tu`eni ni je dostavio sudu odgovor na tu`bu, i budu}i da je tu`ilac dostavio dovoljno dokaza uz tu`bu ko jima dokazu- je ~injenice iz tu`be ko je su u saglasnosti s postavljenim tu`benim zahtjevom, valjalo je odlu~iti kao u izreci presude.
Odluku o tro{kovima postupka sud je donio u skladu sa odredbom ~l. 386 st. 1 i ~l. 387 st. 1 ZPP, jer je tu`eni iz gubio
parnicu u cjelini, a tu`ilac ima pravo na naknadu tro{kova postupka ko ji se odnose na tro{kove objavljivanja tu`be udnevnim novinama od 292,50 KM, takse na tu`bu od 500 KM i takse na presudu od 100 KM.SUDIJA
mr Svetozar Ba ji}
Pouka o pravnom li jeku:Protiv ove presude ni je dozvoljena `alba.Tu`eni mo`e ovom sudu podni jeti pri jedlog za povra}aj u pre|a{nje stanje u roku od 8 dana, od dana pri jema ove pre-sude, a najkasni je u roku od 60 dana od dana propu{tanja roka za dostavljanje odgovora na tu`bu.
1.Na javni poziv se, u skladu s ~lanom 56 stav 3 i 4 Zakona o pros-tornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na nivou Federaci je Bo-sne i Herce govi ne, mogu javi ti samo stranke u postup kuizdavanja odobrenja za rehabilitaci ju Sahat-kule u Stocu, na ze-mlji{tuozna~enom kao k.~. br. II/69 KO Stolac, podru~je op}ine Stolac,u granicama Graditeljske cjeline-^ar{ijska d`ami ja sa ^ar{i jom uStocu, progla{ene nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
2.Na javni poziv stranke u postupku su du`ne da se izjasne u rokuod osam dana, odnosno
najkasni je 15 dana od dana objavljivanja poziva.
3.Ukoliko se stranka u postupku iz opravdanih razloga ne odazovena javni poziv za uvid u pro jekat mo`e se o tome pisano izjasnitiu roku od osam dana od dana objavljivanja poziva.
4.Stranke u postupku mogu uvid u glavni pro jekat izvr{iti u prosto-ri jama Federalnog ministarstva prostornog ure|enja, Ul. mar{alaTita br. 9a u Sara jevu, od 10 do 14 sati, u roku 15 dana.
Broj: UPI/03-23-2-174/11.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERA CIJA BOSNE I HERCEGOVINE
FEDERAL NO MINISTARSTVO PROSTORNOG URE\ENJA
Na osnovu ~lana 56 Zakona o prostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na nivouFederaci je Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federaci je BiH", br.2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10. i 45/10), Federalno ministarstvo
prostornog ure|enja o b j a v lj u j e
J A V N I P O Z I Vza uvid u
GLA VNI PROJEKAT REHA BILITA CIJE SA HAT-KULE U STOCU,autor pro jekta: "Interpro jekt"d.o.o. Mos tar,
investitori: Udru`enje "Obnova gra|anskog povjerenja"Stolac i Forum mladih Stolac
Profesor matematike, napostdiplomskom studi ju, da jeinstrukci je iz matematike zau~enike i studente. Po potrebidolazi na adresu. Ci jena po-voljna. Telefon: 066/233-318.MK
Gra|evinski radovi, kro-vne konstrukci je, kameni zi-dovi, pecane, ljetnikovci, etnoselo u va{em dvori{tu. Tele-
fon: 066/531-497. MK
Popravljam sve vrste foto-aparata. Telefon: 065/573-349. MK
Molerske radove izvodimoprofesionalno, 25 godina is-kustva. Telefon: 065/773-852,051/253-769. MK
Novo! Postavljanje auto-
foli ja na kompletnu karoseri juvozila. Sedam godina garan-ci ja na foli ju. (tip foli ja ni jereklamni), promi jeni bo ju navozilu. Telefon: 065/295-763.Email: www.autofoli jazo-ran.blogspot .com MK
Tepih servis vr{i uslugekvalitetnog pranja svih vrstatepiha, staza, itisona, jorgana,deka, prekriva~a, besplatanodvoz i dostava, radimo i ne-djeljom. Telefon: 065/891-407. MK
Servis televizora, muzi~kihlini ja i komponenti, DVD ure-|a ja i sli~ne elektronike, pre-voz i di jagnoza besplatni,garanci ja. Telefon: 051/435-000, 065/965-291. MK
Izvodim molerske radove -kre~enje, gletovanje, lakiranjestolari je i radi jatora, povoljno,kvalitetno. Telefon: 065/211-524, 065/774-359. MK
Molerski radovi - kre~enje,gletovanje, lakiranje stolari je iradi jatora..., povoljno, kvalite-tno i ~isto. Telefon: 065/774-359. MK
Ako `elite na nekoliko satiili dana, ili dnevni boravak, za
stari je ~lanove porodice, na-zovite, bi}e vam udovoljeno.Telefon: 065/530-752. MK
Elektri~ar vr{i zamjenudotra jale elektroopreme, po-pravlja stare i ugra|u je noveelektroinstalaci je. Telefon:065/418-878. BK
Stolar na licu mjesta radipopravke stolari je, namje{ta-
ja, le a ja i roletni, stakli stola-ri ju. Telefon: 051/281-470,065/562-149. BK
Vr{im usluge prevoza (se-lidbe) sa radnicima u zemlji iinostranstvu, furgon do 3,5 t
sa rampom. Telefon: 065/317-840, 051/313-116. BK
Profesor engleskog jezika -~asovi i instrukci je (1 sat/8KM), prevodi teksto va(A4/10 KM), sudski tuma~prevodilac. Telefon: 065/938-401. BK
Ro|eni: Ana Pe{evi}, k}i Borisa i Jelene; Alberto [uman, sinSilvane; Matea Ubovi}, k}i Bo jana i Bo`ane; Iva \ur-|evi}, k}i Branka i Suzane; Helena Mi lo jevi}, k}i Bori-
sa i Vedrane; Nina Vu jani}, k}i Igora i Gordane; De janKuzmanovi}, sin Slavoljuba i Suzane; Emanuel Hoti},sin Emira i Amele; Darko Sam~evi}, sin Zorana i Sanje;Semir Omerovi}, sin Mirzeta i Armine; Ana Kova~evi},k}i Gorana i Vesne.
Mirsa da LINGO
"Vi{e od kulture, poveziva-nje razli~itosti" novi je pro jekatko ji }e tra jati tri mjeseca, a ko jiorganizira ju Muzi~ari bez gra-nica u BiH u suradnji s Muzi~a-rima bez grani ca iz Veli keBritani je, Fondaci jom "Playingfor Change", UNESCO-om iUNICEF-om.
Radoslav ^orli ja, vodi teljovog pro jekta, na konferenci ji zanovinare, odr`anoj u petak u Sara-
jevu, je istakao kako }e u okvirupro jekta biti organizirane 22 razli-~ite muzi~ke radionice u deset bh.op}ina, te da }e krajnji rezultat bi-ti jedinstvena kompozici ja sa~i-njena od razli~itih tradicionalnih
instrumenata, ko ja }e biti izvede-na 31. novembra ove godine nakoncertu u Mostaru.
"U ovom pro je kt uu~estvovat }e op}ine Jajce, Gradi-{ka, Novo Sara jevo, Pri jedor, Ru-do, Sokolac, Srebrenica, Mostar,^apljina i [iroki Bri jeg, ko je }edelegirati svo je muzi~ke predsta-vnike i u za jedni~koj kreativnojatmosferi stvarati muzi~ka djelauz pomo} prizna tih umjetni kaBiH. Oni }e izvoditi radionice saciljanom grupom u domenu per-kusi je, pjevanja, gitare, klavira iliposebnog instrumenta ko ji je rele-vantan za tu za jednicu", rekao je^orli ja.
Isti~e da je svrha pro jekta daafirmira i promo vi ra muzi~ko
stvarala{tvo Bosne i Hercegovinekroz razli~ite nivoe, ko je }e una-pri jediti me|ukulturalno razumi je-vanje, soci jalnu inkluzi ju, pristupu javnoj sferi kroz povezivanje ra-zli~itih skupina osoba i za jednicau funkcionalni odnos.
"R adi on ice }e voditibh. muzi~ari, ko ji }e u svakoj odnavedenih lokalnih za jednica unaredna tri mjeseca obu~avatimlade ljude, ko ji }e nakon ovogpro jekta nastaviti da organizu juradionice i poma`u mladim ljudi-ma iz razli~itih etni~kih i soci jal-nih skupina da se povezu ju krozmuziku", rekao je orli ja.
Voditelji radionica bit }e zvu-~na imena iz svi jeta muzike, kao{to su Mari ja [esti}, Amira Medu-
Voditelji: Radionice }e voditi bh. muzi~ari, ko ji}e u svakoj od planiranih lokalnih za jednica unaredna tri mjeseca obu~a vati mlade ljude
Novi pro jekat Muzi~ara b
Muzikorazumi je
Zanimljiv pro jekatuklju~u je 22 radioniceFOTO S. PINJAGI]
VA@NIJI TELEFONISA RA JE VOPOLICIJA...............................................................................................................122HITNA POMO]....................................................................................................124VATROGASCI........................................................................................................123"ELEKTRODISTRIBUCIJA" (KVAROVI)........................................0800201133BOLNICA "KO[EVO"................................................................................444-800TELEFONSKE INFORMACIJE.......................................................................1182"TOPLANE"........................................................................................033/650-979"VODOVOD"......................................................................................033/641-462AUTOBUSKA STANICA....................................................................033/213-100
BA NJA LUKA POLICIJA..............................................................................................................122HITNA POMO]....................................................................................................124VATROGASCI.......................................................................................................123"ELEKTROKRAJINA".......................................................................051/215-888KLINI^KI CENTAR...........................................................................051/342-100CALL CENTAR...................................................................................................1185"TOPLANA"..........................................................................................051/336-111"VODOVOD".......................................................................................051/212-428AUTOBUSKA STANICA..................................................................090/513-000
anin i Irina Kapetanovi}, Anton{ikan, pjeva~ i Orhan Maslo iznda "Dubioza Kolektiv", te Ra-[erbed`i ja, ko ji }e kroz recito-nje pola zni ke upozn ati slikim pjesnicima poput Aleksenti}a, Tina Ujevi}a i Abdulahadrana, ko ji su kroz svo ju poezi-obilje`ili posto janje svih na{ih
zli~itosti.^orli ja je rekao da je cilj
dionica da razbi ju stereotipe ome kako neki od instrumenata,ka od pjesama ili tradicionalnihara pripada ju samo jednoj etni-oj skupini.
"Najbolji primjer je instru-ent gusle, ko ji se tradicionalnoristi u regi ji Dinarida i u tradici-e Dalmaci je, Crne Gore, Srbi je,i Albani je", rekao je orli ja.
Irina Kapetanovi}, vokalnalistica, isti~e kako }e ona raditidjecom sa slabi jim mentalnim
osobnostima, te da vjeru je ka-}e za nju biti to jedno pose-
bno iskustvo.Ti jana Vignjevi}, vokalna so-
listica, obja{njava kako }e nakonkoncerta u Mostaru polaznici radi-onica iz svih deset lokalnih za je-dnica izvesti koncerte i u svo jimop}inama, te da organizatori pla-nira ju pro jekat pro{iriti na Srbi ju,Crnu Goru i Hrvatsku.
StereotipiCilj radionicada razbi justereotipe otome kako
instrument,pjesama ilitradicionalnaigra pripada jusamo jednojetni~koj grupi
Slavko Jovi} vi{e ni je {ef stru-~nog {taba FK Leotar. Nakon lo-{eg starta u prvenstvu zasjedao jeUpravni odbor kluba ko ji je iska-zao nepovjerenje stru~nom {tabui sportskom direktoru Rajku ]a-pinu.
Od aktuelnog stru~nog {tabaosta}e samo trener golmana VeselinKlimovi}. Peto kolo je ponovo bilokobno za trenere tima s "Polica".Sr|an Ba ji} je nakon poraza u sezo-ni 2009/10. protiv Vele a 0:1 na do-ma}em terenu bio smi jenjen, anasli jedio ga je Bor~e Sredo jevi}. U
sezoni 2010/11. nakon poraza od0:8 protiv @eljezni~ara smi jenjen jeGoran Skaki}, a na njegovo mjestodoveden Vuka{in Vi{njevac, da bi uovoj sezoni, igrom slu~a ja, ponovonakon poraza od Vele a u Trebinju
rezultatom 0:1 Slavko Jovi} biosmi jenjen.
Na istoj sjedni ci UOimenovan je i novi {ef struke, a to jeBogdan Korak, biv{i fudbaler Rada,a trener Hajduka iz Kule, Radni~kogiz Kragu jevca kao i kluba iz Gane
Asante Kotokou. On }e sa sobomdovesti i prvog asistenta ~i je ime ja-vnosti jo{ ni je poznato. Novi trener
je trebao da do|e u petak i prisus-tvova}e pri jateljskoj utakmici sa Bu-du}nosti iz Podgorice, ko ja se igra u
subotu od 17 ~asova."Nakon {to smo u prvih pet ko-la osvo jili samo ~etiri boda, odlu~ilismo se da napravimo promjene",rekao je predsjednik UO Luka Pe-trovi} i dodao:
"Na sjednici odr`anoj u petakiskazali smo nepovjerenje glavnomtreneru Slavku Jovi}u i njegovompomo}niku Sini{i Mulini, kao isportskom direktoru Rajku ]apinu.Za vri jeme sastanka dobili smo i pi-sanu ostavku gospodina ]apina namjesto sportskog direktora. Novitrener bi}e Bogdan Korak, ko ji }eda izabere svo je saradnike. O~eku je-mo da novi trener donese promjeneko je }e unapri jediti igru i rezultate, aima}e za cilj i popravljanje atmosfe-
re unutar ekipe."Raspravljano je i o pro-mjeni sportskog direktora Rajka ]a-pina, ali je on u toku sastankapodnio ostavku na tu funkci ju.
"O ovom potezu razmi{ljam jo{
od prvog kola i utakmice sa Zvi jez-dom, ko ju smo ku}i remizirali",izjavio je ]apin i dodao:
"Me|utim, ostavku nisampodnio da ne bih naru{avao iona-ko lo{u atmosferu u klubu. Ovaostavka je moj moralni ~in, u trenu-cima kada se ekipa nalazi u fazikrize igara, pro fesionalizma i ta-kmi~arskih rezultata. Mislim da }epotez ko ji sam uradio biti u ciljuprevazila`enja trenutne lo{e situ-aci je u timu i oko njega, ali istotako apsolutno ne prihvatam ve}idio odgovornosti, osim onogako ji ne mogu izbje}i, s obziromna zna~aj same funkci je ko juobavljam i te`inu ko ja ona nosi."
No vi trener ima}e naraspolaganju sedam dana daupozna ekipu i da je pripremiza gostovanje u Isto~nom Sa-ra jevu. Na sjednici UO serazgovaralo jo{ o finansij-skoj situaci ji u klubu i na~i-nu vra}anja dugova, a bi}eupu}en i pri jedlog predsje-dniku Skup{tine kluba Bra-ni Dursunu da sazovesjednicu Skup{tine i dase razgovara okrizi ko japotresa svestrukture uklubu.
503. i 4.9.2011.
V. RA DENO VI]
Dvi je pobjede, jedan remi idva poraza, nisu ne{to {to je zado-voljilo stru~ni {tab @eljezni~ara napo~etku sezone, te je menad`er
Amar Osim, sa svo jim saradnici-ma odlu~io prvenstvenu pauzu is-koristiti za mini-pripreme izvanSara jeva.
Ekipa je u petak otputovala naBjela{nicu da bi {to spremni je do~e-kala nastavak sezone i derbi susret 6.kola Premi jer lige BiH 10. septembrau Zenici protiv elika.
"@eljezni~ar je ekipa od ko je seuvi jek o~eku je vi{e i sigurno je dasmo mogli i bolje otvoriti sezonu.Naravno, u prilog nam nisu i{le i ne-ke okolnosti, ne{to te`i raspored, alizato sada `elimo da popravimo uti-sak u narednim me~evima. Pred na-
ma je va`an susret u Zenici u ko ji `e-limo u}i {to spremni ji i {to bolji kakobismo ostvarili `eljeni rezultat. Upra-vo zato odlu~ili smo se na kratakodlazak na Bjela{nicu. Planirana sudva treninga u petak i jedan u subotuujutru", kazao je Dino \urbuzovi},
trener u stru~nom {tabu @eljezni~ara.Osim treninga "plavi" }e u su-botu na Bjela{nici odigrati i test uta-kmicu s mostarskim Vele`om."Ro|eni" su nakon dva zaslu`enadana odmora, jo{ u sri jedu tako|edoputovali na Bjela{nicu, gdje }e bo-raviti do nedjelje. Mostarce, ko ji suodli~no otvorili novu sezonu i do sa-
da su bez poraza, tako|e narednogvikenda o~eku je te{ka utakmica. U"Vrap~i}e" dolazi [iroki Bri jeg, je-dan od glavnih konkurenata ove se-zone za titulu, ali i ekipa ko ja jeneri jetko odnosila bodove iz Mo-stara. Na Bjela{nicu je otputovala
kompletna ekipa trenera Mirze Vare-{anovi}a, uklju~u ju}i i stopera ZlatkaKazazi}a, ko ji se oporavlja od po-vrede zadobi jene u Trebinju.
Iz @eljezni~ara su u cilju {to bo-lje pripreme za ^elik odlu~ili odbitiu~e{}e na memori jalnom turniru"@elimir Vidovi} Keli", ko ji }e seovog vikenda igrati na "Ko{evu".
Debi u dresu Rudara iz Pri jedo-ra Slobodan Maksimovi} ima}enajvjerovatni je u {estom kolu nagostovanju kod novajli je u bh. eli-ti, ekipe GO[K-a iz Gabele.
Napada~ je u redove "rudara saSane" stigao ljetos iz Radni~kog1923, ali je neophodna dokumenta-ci ja i sertifikat tek sada stigao. Ta vi-
jest obradovala je trenera DraganaRadovi}a, ko ji pauzu `eli iskoristitiza uigravanje ekipe.
"Planirali smo pauzu iskoristiti i zabarem jedan kontrolni me~. Me|u-tim, adekvatanog protivnika nismouspjeli prona}i. Zato }emo se prila-goditi situaci ji, igra}emo na dva go-la izme|u sebe", kazao je Radovi}.
Stratega sigurno radu je i sve boljaforma Gorana Kecmana, ko ji je po-gotkom pro{le subote stavio ta~kuna pobjedu protiv tuzlanske Slobode(2:0).
"Bio sam stri jelac i kolo rani je uTravniku, ali smo tada pora`eni. Golprotiv Tuzlaka mi je mnogo dra`i,
jer je pred doma}im navi ja~ima. Na-dam se da }u nastaviti istim ri-tmom", kazao je Kecman.
Fudbaleri Rudara nakon prvih 5.kola Premi jer lige BiH zauzima juosmo mjesto sa sedam bodova. Os-tvarili su dvi je pobjede, isto tolikoporaza, te jedan remi.
V.R.
Mladostkod lidera
Lider Prve lige RS Sutjeskado~eku je ekipu Mladosti u okvi-ru 4. kola i ovo }e biti idealnaprilika da se Fo~aci u~vrste naprvom mjestu.
Svi me~evi igra ju se u subotuod 16.30. Ovog vikenda na ra-sporedu su i utakmice 4. kola uPrvoj ligi Federaci je BiH. Parovi,subota: Jedinstvo - Vitez, Gradi-na - Gora de, Budu}nost - Kra ji-na, ^apljina - Ora{je, Unis -Kra ji{nik, Iskra - Famos SA[K Napredak, Rudar - Branitelj.
Nedjelja: Omladinac - Brat-stvo. Sve utakmice po~inju u 17sati.
Olimpicse po ja~ao
Odlazak Muhameda Suba{i}a
u Olimpicu su vrlo brzo kom-penzirali dolaskom Veldina Mu-haremovi}a ko ji je pro{le sezoneigrao za Sara jevo. On je s "vuko-vima" potpisao trogodi{nji ugo-vor. Suba{i} kari jeru nastavlja uDinamu iz Drezdena kao pozaj-mljen igra~.
Sjednica Upravnog odboraudbalskog kluba Partizan odr`a-
je u petak i na njoj je potvr|entanak trenera Aleksandra Sta-jevi}a, a samim tim i sportskog
rektora Mladena Krsta ji}a.Mnogi medi ji u Srbi ji objavili
da }e upravo na sjednici UO Sta-jevi}u biti uru~en otkaz, a da }enjegovo mjesto biti postavljenran Milinkovi}, biv{i trener Voj-dine. Od toga prema svemu sude-ne}e biti ni{ta i "crno-bi jela" ~etaa je u istom sastavu {to mnogi na-n lo{ih rezultata u Evropi nisuekivali.
"Stano je vi} i Krsta ji}de ekipu na Sardini ju, na pri jatelj-me~ protiv Kaljari ja u subotu",
kao je nakon sjednice Marko Vje-vi}, portparol prvaka Srbi je.
Mnogi nisu o~ekivali ovakavsplet situaci je posebno nakon nizaepirki ko je su u javnosti imali Sta-jevi} i Dragan \uri}, predsjednikipe iz Humske.
Nakon sjednice niko od ~elnihdi ni je `elio da komentari{e de{a-nja iza zatvorenih vrata, ali UOrtizana izadao je saop{tenje u ko-e se isti~e da glavni cilj osta je do-naci ja u doma}im takmi~enjima.
"UO FK Parti za n
odr`ao je sednicu posve}enu neda-vnim rezultatima, pre svega elimina-ci ji iz UEFA takmi~enja. Zaklju~eno
je da eliminaci ja od irskog {ampiona[amrok Roversa ne}e uzdrmati sta-bilnost, jedinstvo svih struktura klu-ba i odanost armi je navi ja~a.Iskazana je jasna opredeljenost i an-
ga`ovanost ka ostvarenju cilja, a to je nastavak dominaci je u srpskomfudbalu", sto ji u saop{tenju ko je jepotpisao UO.
Iako rezultat sjednice mo`e daobradu je sve pristalice "crno-bi jelih"ko ji su proteklih dana pru`ali velikupodr{ku {efu struke, po~etak sastan-ka ni je dao naslutiti ovakav epilog.Sastanak UO pri je kra ja napustio jeKrsta ji}, ko ji je, kako pi{u srbi janskimedi ji, bio spreman da napusti fun-kci ju sportskog direktora jer je nje-gova `elja bila da Stano jevi} nastavisa radom. To ni je bilo sve. Kraj sje-dnice i kona~nu odluku ni je do~ekaoni sam trener ko ji je vidno uznemi-ren napustio sjednicu i ni je `elio ni-{ta da komentari{e. Iza njegaHumsku su napustili Dragoljub Vu-kadinovi} i Ratko Zatezalo, ~lanoviUprave.
Osta je samo da se vidida li je ovo kona~na odluka ili samotrenutno smirivanje bure ko ja od eli-minaci ja od [amroka trese "crno-bi-
jeli" brod. Sve u svemu rezultat UO je "tresla se gora rodio se mi{".
minuta bilo potrebno da dobi je triseta protiv Karlosa Berloka (6:0,6:0, 6:2) i plasira se u tre}e koloUS opena.
Koliko je najbolji teniser svi jetabio superioran u ovom me~u najbo-lje oslikava izjava Argentinca, ko ji
je rekao da se tokom me~a osje}aokao `rtva invazi je vanzemaljaca.
"Ovaj momak je sa dru-ge planete. Sve {to sam mogao je dapru im naj`e{}i otpor", rekao je 74.teniser svi jeta.
Dio publike na stadionu "Artur
E{" bio djelimi~no nezadovoljan, jer je o~ekivao ve}i otpor Berloka.
"Kada sam izlazio sa terena je-dan ~ovek mi je rekao: 'Slu{aj, platilismo 100 dolara, a ti si igrao samosat i po vremena. Daj nam bar ne{todrugo kada ve} me~ ni je dugo tra-
jao. Daj makar reket", uz osmijeh jerekao \okovi}, svjestan {aljivog to-na ko ji je do{ao s tribina.
A na tribinama je bilaprili~no dobra atmosfera, jer je ime~ bio dobar, iako kona~an rezul-tat to ne pokazu je na prvi pogled.[est uzastopnih vole ja pred krajprvog seta, pa prve gem lopte za Ar-gentinca sredinom drugog seta, aonda i njegovo smanjenje vo|stvana 2:1 u tre}oj dionici izazvali suovaci je. Naro~ito kada je na red do-{lo nekoliko atraktivnih poena u sa-moj zavr{nici.
"Igrao sam dobro, dao sve odsebe da pobedim. A, sa druge strane,
oba smo `eleli da publici pru`imopriliku da u`iva. Bio je to lep ose}aj.Prava teniska zabava. Dugi poeni,udarci kroz noge i tome sli~no. Tre}iset je bio veoma, veoma dobar", do-dao je \okovi}, ko ji u tre}em koluUS opena igra protiv Nikola ja Davi-denka iz Rusi je.
I Janko Tipsarevi} se plasi-rao u tre}e kolo po{to je savladaoFilipa Pe~nera iz Njema~ke sa 6:0,6:3, 3:6, 6:3 i u narednom kolu sas-ta}e se sa Tomasom Berdihom iz^e{ke, devetim nosiocem na turniru,
ko ji je bio bolji od Fabi ja Fonjini jaiz Itali je sa 7:5, 6:0, 6:0. Dan je obi-lje io veteran Huan Karlos Ferero,ko ji je dobio drugi uzastopni mara-ton u pet setova i eliminisao 7. nosi-oca Gaela Monfisa.
Hrvat Marin ^ili} je "po~istio"Bernadra Tomi}a sa 6:1, 6:0, 6:2 i unarednoj rundi igra}e protiv Rod`e-
ra Federera. Uspje{an je bio i IvoKarlovi}, ko ji je savladao 13. nosi-oca Francuza Ri{ara Gaskea - 6:4,
6:2, 2:6, 7:6 (4). Me~ je tra jao dvasata i 37 minuta, a Karlovi} je "ispa-lio" 29 asova i realizovao ~etiri od{est brejk-prilika. Njegov sljede}iprotivnik bi}e Ukra jinac AleksandrDolgopolov, ko ji je sa 6:0, 7:5, 2:6,5:7, 6:4 bio bolji od Itali jana Flavi ja]ipole.
Jelena Janko vi} je u
drugom kolu pobijedila Jelenu Do-ki} iz Australi je (6:3, 6:4) i u nare-dnom kolu sasta}e se sa
Anastasi jom Pavli~enkovom, ko ja jenadigrala Hrvaticu (6:4, 2:6, 6:4).
Ana Ivanovi} se u tre}u rundu plasi-rala bez borbe, jer je njena protivni-ca Petra Cetkovska iz ^e{ke predalame~. Ivanovi}eva }e u narednomme~u igrati sa Sloun Stivens izSAD.
Trostruka {ampionka SerenaVili jams po~istila je sa terena sestruRi~arda Kra ji~eka, Mi~aelu sa 6:0,6:1. Sedma nositeljka Fran~eskaSkjavone tako|e je bila ubjedljiva za
manje od sat vremena sa 6:1, 6:1protiv Hrvatice Mir jane Lu~i}.Rezultati 2. kolo, teniseri: \o-
varo - Halep3:6, 6:2, 6:2,Cetkovska - Ana Ivano-vi} (16) pre-
d a j aCetkovske.
3. i 4.9.2011.Sport2
Novak \okovi} postao je am-basador renomiranog svjetskogproizvo|a~a satova "Odemar Pi-gea".
Najbolji teniser svi jeta se takopridru`io timu ambasadora ovogpoznatog {vajcarskog brenda ko ji~ine poznati sportisti Mihael [uma-her, Leo Mesi, Lebron D`ejms, kri-
ket legenda Tendulkar i golferi LiVestvud i Rori Meklroj.
"Otkrio sam novu strast za fino~asovni~arstvo i zaista se divim itradicionalnim i modernim aspekti-ma na~ina rada 'Odemar Pigea'", re-kao je \okovi}.
Za "Odemar Pige" je bilo logi-~no da ovjeri pri jateljstvo i saradnju
sa svjetskim bro jem jedan. Divlje-nje je obostrano. Pored neospornihteniskih kvaliteta, "Odemar Pige"naro~ito ci jeni velikodu{nost i altru-izam ko ju srpski teniser pokazu jeu~e{}em u mnogobrojnim dobro-tvornim akci jama {irom svi jeta.
"Veoma smo po~astvovani pri- jateljstvom ko je imamo sa velikim
{ampionom kakav je Novak,ko ji kroz svoj sport izra`ava ina{e vri jednosti, izvanrednost ismjelost. @elimo mu dobrodo{li-cu i mnogo sre}e do kra ja sezone uko joj dominira", rekao je FilipMerk, direktor ovog brenda, povo-dom Noletovog pristupanja porodi-ci "Odemar Pige".
StrastOtkrio samno vu strastza fino~aso vni~arstvo,ka`e \oko vi}
Grupa A f!{vm!ub!uj;!2/!lp!mp;!\qb!oj!kb!.!Qpmk!tlb!94;89-!Uvs!tlb!.!Qps!uv!hbm!8:;67-!Mj!.b!oj!kb!.!W/!Csj!ub!oj!kb!91;7:<!3/!lp!mp;!Qps!uv!hbm!.!\qb!oj!kb!84;98-!W/!Csj!ub!oj!kbvs!tlb!72;:1-!Qpmk!tlb!.!Mj!uwb!oj!kb!88;:8<!4/!lp!mp;!\qb!oj!kb!.!W/!Csj!ub!oj!kb;7:-!Qps!uv!hbm!.!Qpmk!tlb!)tj!op~*-!Uvs!tlb!.!Mj!uwb!oj!kb!)tj!op~*/
1. [pani ja 3 3 0 256:220 62. Turska 2 2 0 169:117 43. Litvani ja 2 2 0 177:146 44. V. Britani ja 3 0 3 199:256 35. Poljska 2 0 2 155:180 26. Portugal 2 0 2 129:166 2
Grupa Bf!{vm!ub!uj;!2/!lp!mp;!Tscj!kb!.!Jub!mj!kb!91;79-!Gsbo!dvt!lb!.!Mf!up!oj!kb!9:;89-!Okf!.b!•lb!.!J{sb!fm!:2;75<!3/!lp!mp;!Mf!up!oj!kb!.!Tscj!kb!88;:3-!J{sb!fm!.!Gsbo!dvt!lb;96-!Jub!mj!kb!.!Okf!nb!•lb!73;87<!4/!lp!mp;!Tscj!kb!.!J{sb!fm!9:;91-!Mf!up!oj!kb!.mj!kb!)tj!op~*-!Gsbo!dvt!lb!.!Okf!nb!•lb!)tj!op~*/
1. Srbi ja 3 3 0 261:225 62. Njema~ka 2 2 0 167:126 43. Francuska 2 2 0 174:146 44. Izrael 2 0 3 212:265 35. Letoni ja 2 0 2 155:181 26. Italija 2 0 2 130:156 2
Grupa Cf!{vm!ub!uj;!2/!lp!mp;!Hs•lb!.!CjI!87;78-!Dsob!Hp!sb!.!Nb!lf!ep!oj!kb!81;76-wbu!tlb!.!Gjo!tlb!95;8:<!3/!lp!mp;!CjI!.!Dsob!Hp!sb!:5;97-!Gjo!tlb!.•lb!72;92-!Nb!lf!ep!oj!kb!.!Iswbu!tlb!89;87/
1. Gr~ka 2 2 0 157:128 42. Hrvatska 2 1 1 160:157 33. BiH 2 1 1 161:162 34. Crna Gora 2 1 1 156:159 35. Makedoni ja 2 1 1 143:146 36. Finska 2 0 2 140:165 2
Grupa Df!{vm!ub!uj;!2/!lp!mp;!Cfm!hj!kb!.!Hsv!{j!kb!6:;92-!Tmp!wf!oj!kb!! !Cvhbstlb!78;6:-v!tj!kb!.!Vlsb!kj!ob!84;75<!3/!lp!mp;!Cv!hbs!tlb!.!Cfm!hj!kb!79;76-!Hsv!{j!kb!.!Sv!.b!69;76-!Vlsb!kj!ob!.!Tmp!wf!oj!kb!75;79/
1. Rusi ja 2 2 0 138:122 4
2. Slo veni ja 2 2 0 135:123 43. Gruzi ja 2 1 1 139:124 34. Bugarska 2 1 1 127:132 35. Ukra jina 2 0 2 128:141 26. Belgi ja 2 0 2 124:149 2
Nakon blistavog izdanja pro-tiv Crne Gore i velike pobjede, re-zul tatom 94:86, ko{arka{kareprezentaci ja BiH, kao i ostale
selekci je iz Grupe C, ju~er je ima-la slobodan dan na "Eurobasketu2011".
Pred izabranicima Sa bita Ha-d`i}a u subotu je jako va`an me~protiv Finske, ko ju mnogi smatra ju"nagaznom minom" u na{oj grupi.U slu~a ju tri jumfa bh. tim bi se ve-oma pribli`io toliko `eljenom pla-smanu u drugi krug.
No, jasno je da je redove BiHposli je fenomenalne izvedbe protivCrnogoraca zahvatila eufori ja i sjaj-no raspolo`enje. Ne treba zaboraviti
ni da su bh. ko{arka{i odigrali odli-~nu utakmicu na otvaranju takmi~e-nja, ali je Gr~ka slomila njihov otporu zavr{nih pet minuta susreta i slavi-la sa 76:67. Dakle, kontinuitet do-brih igara posto ji, sada je potrebno
sti{ati strasti i poptuno se fokusiratina Fince, ko ji su namu~ili Hrvate iglat izgubili od Grka. Selektor Ha-
d`i} je svjestan da Finska ni je nima-lo naivan protivnik i da }e, prije sve-ga, biti potreban ozbiljan pristup iveliki motiv, kao {to je bio slu~ajprotiv Crne Gore. Timska igra je,smatra Had`i}, doni jela rezultat, pa
je tako potrebno i nastaviti."Di gli smo na{u igru navi{i nivo u odnosu na pripreme. Pri-
je svega kada je u pitanju taj timskiduh. To se vidjelo ve} uz prvomogledu protiv Grka s ko jima smo seodli~no dr`ali ve}i dio utakmice.Prakti~no smo izgubili zbog dvi je ilitri lopte. No, protiv Crne Gore sve jedo{lo na svo je. Proradio je na{ naj-ve}i adut vanjska lini ja i zaista smoodigrali odli~nu utakmicu, te zaslu-`eno pobi jedili. Ovaj tri jumf nammnogo zna~i pred nastavak takmi-~enja", pri~a selektor Sabit Had`i} inastavlja:
"Iskoristili smo slobodan dankako bi se igra~i ne{to vi{e odmorili,
jer nas ~eka ju tri jako naporne uta-kmice do kra ja prve faze. Atmosfera
ja zaista odli~na i spremni do~eku je-mo Fince, ko ji su jako nezgodan ri-val. Toga smo svjesni i samo uzmaksimalno zalaganje svakoga po-
jedinca mo`emo do jako va`nih bo-dova. Na{ najve}i dobitak naprvenstvu je povratak igra~a ko ji subili povri je|eni ve}im di jelom pri-prema, poput Sa{e Vasiljevi}a i Go-rana Ikoni}a. ^ekamo da proradi jo{i Henri Domerkant i mislim da mo-`emo sa svakim ravnopravno igra-ti", smatra Had`i}.
Harun Mahmutovi}, generalnisekretar Ko{arka{kog saveza BiH,ni je krio svo je zadovboljstvo nakontri jumfa bh. tima nad Crnom Go-rom.
"Ovo je velika pobjeda
za na{u reprezentaci ju. Dan nakonutakmice sa Crnom Gorom sve jenekako ljep{e. Definitivno je u{aopobjedni~ki duh u na{u ekipu i na-dam se da }emo u tom stilu nastavititakmi~enje. Na{a grupa se zahuk-tala, pa }emo vidjeti ko }e pre`ivje-ti", ka`e Mahmutovi}.
Nakon susreta sa Finskom u su-botu, bh. reprezentaci ja u nedjelju, spo~etkom u 20 sati, se sasta je saHrvatskom. Sve utakmice Grupe Cigra ju se u Alitusu.
Kako smo nezva-ni~no saznali jedan odna jozbiljni jih kandi-data za pre-
uz ima njeklu pe sara jev-
skog Bosna BH gasa jeZvonimir - Noka Serdaru{i},
nekada{nji trener njema~kog
Kila, s ko jim je osvo jio sve {to semo`e osvo jiti.
Serdaru{i}, nakon {to je na-pustio klupu Celje PL, a potom ireprezentaci je Sloveni je, trenutno
je bez anga`mana. On je `elja "stu-denata", a koliko je realno o~eki-vati da Serdaru{i} prihvati njihovuponudu uskoro }e biti poznato.Prema nekim informaci jama pro-slavljeni Mostarac zbog obaveza uNjema~koj ne bi mogao preuzetibh. {ampiona pri je prolje}a. Me|ukandidatima za nasljednika IrfanaSmajlagi}a, ko ji je napustio kormi-lo "studenata", spominje se i Jovi-
ca Cvetkovi}, ko ji je, tako|er, tre-nutno slobodan.
Iz kluba nikone `eli zvani~no govo-riti o tome ko }e i kada
}e biti imenovan novi {ef stru~nog {taba. Do starta (10.
septembar) sezone u SEHA ligi,ako se uop{te bude igralo, ostalo je
jako malo vremena, a {ampionBiH je bez trenera. No, prema ne-kim na javama situaci ja bi trebaloda bude jasni ja po~etkom narednesedmice.
Ina~e, Smajlagi}, ko ji je u sri jedu podnio ostavku na mjes-to {efa stru~nog {taba RK BosnaBH gas posli je dvi je veoma uspje-{ne godine, je za hrvatske medi jedao obja{njenje svo je odluke:
"@ao mi je {to sam napustio
Bosnu, ali to vi{e ni je imalo nika-kvog smisla. Radi{ dvi je godine i neosje}a{ da stvari idu napri jed. Pro{lesezone smo napravili iskorak uEvropu. Mislio sam da }emo se po-
ja~ati, i}i dalje, ali situaci- ja je postala svete`a. Ka{njeneplata igra~imabila je kos-tanta pro{lesezone, a utakvoj situ-aci ji oni te-
{ k o
funkcionira ju. Nisam bio zadovo-ljan ni pripremama za ovu sezonu,~etiri dana na Kranjskoj gori i tri uRovinju je premalo. Uz to mom~adse sastavljala kako su tekle pripre-me. Takavi u}i u SEHA ligu i Ligu{ampiona ni je pravi posao, a takone volim raditi", rekao je Smajlagi},izme|u ostalog, za zagreba~ke"Sportske novosti" i nastavio:
"Predl o`io samraskid i slo`ili smo se. Bile suto dvi je li jepe godine, dobro iskus-tvo i za mene i za ekipu, ko ja pre-
tendu je da igra vrhunski rukomet.@ao mi je jedino {to je ova-
ko zavr{ilo. Za sadane znam gdje }uraditi u budu-}nosti. Znam sa-mo da bih `elioprona}i stabilanklub u ko jem bise mogao posve-titi poslu i napret-ku mom~adi bezda razmi{ljam o
drugim problemi-ma", zaklju~io je
Smajlagi}.
Bez posla: Zvonimir - Noka Serdaru{i}, nakon {to je napustioklupu Celje PL, a potom i reprezentaci je Slo veni je, trenutno jebez anga`mana
Ime stadionapo FernanduToresu
Fudbaleri Atletiko Madridauveli~ali su otvaranje stadionako ji nosi ime po reprezentativ-cu [pani je i ~lanu ^elsi ja Fer-nandu Toresu. "Jorgand`i je" su
sa ubjedljivih 3:0 savladale do-ma}u ekipu, Fuenlabradu.Sve~anos ti ni je mogao da
prisustvu je centarfor "plavaca",ko ji je kari jeru po~eo upravo uFuenlabradi, a zatim pre{ao uomladinski pogon madridskogkluba, za ~i ji seniorski tim jeigrao od 2001. do 2007. godi-ne. Tores se nalazi s reprezenta-ci jom na pripre ma zapri jateljski me~ protiv ^ileako ji se igra u Sent Galu.
Po~etni udarac uo~i me~aizveli su Toresovi roditelji, asam fudbaler je obe}ao da }estadion posjetiti kada bude bo-ravio u [pani ji za vri jeme bo`i-}nih prazni ka. Atletiko jeo~ekivano bio mnogo bolji od
~etvrtoliga{a, a me~ je obilje ioi povratak na teren sjajnog gol-mana Serhi ja Asenja. Stri jelciza biv{i klub popularnog "ElNinja" bili su Kolado, MarioSuarez i Pedro, a gosti su nas-tupili u ne{to izmijenjenomsastavu.
Rukometni klub Borac M:telu~estvova}e u regionalnoj SEHAligi bez obzira na ~injenicu da }e,barem do januara, morati dasnosi sve tro{kove takmi~enja,od prevoza, smje{ta ja, organiza-ci je doma}ih utakmica do pla}a-nja slu`benih lica.
Ipak, Banjalu~ani ima ju jedanuslov - od ~elnika lige tra`e da u
jesenjem di jelu {ampionata u dvo-rani "Borik" ne igra ju na speci jal-noj podlo zi i da ne mora jukupovati led displej.
"Da, igra}emo regionalnu ligu, anovac ko ji bismo potro{ili na ku-povinu podloge i reklamnog bane-
ra, potro{i}emo na tro{kove takmi-~enja. Samo tako mo`emo finanij-ski da premostimo kriti~ni period,ko ji }e tra jati dok Marketin{kaagenci ja DIGITEL ne prona|esponzora", ka`e Boris \ogo, dire-ktor "crveno-plavih".
Prema njegovim ri je~ima, novisastanak u~esnika SEHA lige tre-bao bi da se odr`i naredne sedmi-ce.
"Moramo da vidimo ko ji klubovi}e u~estvovati, a ko ji ne. Ako do|edo smanjena lige, treba napravitinovi raspored", dodao je \ogo.
Iz redova Bosna BH gasa nisuraspolo`eni za davanje bilo kakvih
izjava. Muhamed Pilav, predsje-dnik kluba, na pitanje ho}e li Bo-sna nastupiti u regionalnoj SEHA ligi nam je kratko rekao:
"Ne da jem nikakve izjave. U po-nedjeljak }emo se oglasiti povo-dom SEHA lige i imenovanjanovog trenera prvog tima."
D.Pr - D.M.
Stabilan klubZnam samo dabih `elio prona}istabilan klub,ka`e IrfanSmajlagi}
Borac igra SEHA ligu
PilavU ponedjeljak}emo se oglasitipo vodom SEHA lige i no vogtrenera
Ne{to svje`ije no}i i jutra, pored mirni jeg sna,djelimi~no }e olak{ati tegobe osjetlji vim oso-bama. Vri jednost UV indeksa i dalje }e biti vi-
soka, pa je neophodna za{tita od sun~e vogzra~enja i redukovanje bora vka na otvore-nom.
BIHA]
a ja PREDRA GO VI]
O~i ljubitelja atletike u su-tu }e biti usmjerene ka Use-u Boltu, ko ji je u polufinalu
trke na 200 metara na Svjet-skom prvenstvu u Daeguuimao drugo vri jeme. Najbr`i jebio Francuz Kristof Lemetr.
Lemetr je u finale u{ao vre-menom od 20.17 sekundi, dok jeBolt, ko ji je razo~arao diskvalifi-kaci jom u trci na 100 meta razbog pogre{nog starta, 200 meta-ra u polufinalu istr~ao za 20.31sekund. Svjetski rekorder (vri je-
me rekor da 19,19) Bolt bio jeubjedljivo prvi u svo joj grupi. Ufinale se, pored ostalih, plasirao
Amerikanac Volter Diks, ko ji jebio drugi u trci na 100 metara.
" B i l a j e ovo sjajnatrka. Zadovoljan sam svo jim nas-tupom", rekao je Bolt, dok je Le-metr uo~i finala izjavio da `elida bude jo{ br`i.
U finalu trke na 200 metaraza atleti~arke slavila je Jamaj-~anka Veronika Kempel Braunrezultatom 22.22 sekunde. Sre-brno je pripalo Amerikanki Kar-meliti D`eter (22.37), a bronza
Elison Feliks, tako|e takmi~arkiiz SAD (22.42). Zlato u bacanjukoplja osvo jila je Ruskinja Mari-
ja Abakumova, ko ja je rezulta-tom 71,99 meta ra posta vi larekord {ampionata. Drugo mjes-to je pripa lo ^ehi nji Barbo ri[potakovoj (71,58), dok je tre}emjesto zauze la Ju`noafri kan kaSunete Viljoen (68,38).
Re z u l t a ti f i n a l a :
Atleti~ari, bacanje kugle: 1. Da-vid [trol (Njema~ka) 21,78, 2.Di lan Armstrong (Kana da )21,64, 3. Andrej Miknevi~ (Bje-lorusi ja) 21,40; skok udalj: 1.Dvajt Filips (SAD) 8,45, 2. Mi-~el Vat (Australi ja) 8,33, 3. Ngo-ni dza {e Maku }a (Zimba bve )8,29; 4x400 meta ra: 1. SAD(Greg Nikson, Bre{on D`ekson,
An |e lo Tejlor, La{on Merit)
2.59.31, 2. Ju`na Afrika ([ejnViktor, Ofentse Mogavane, Vi-ljem de Ber, L.J. van Zil)2.59.87, 3. Jamajka (Alodin Fo-tergil, D`ermejn Gonzales, RikerHi lton, Leford Grin) 3.00.10.
Sezona Formule 1, kako sebli`i kra ju, izgleda da ne}e bititoliko katastrofalna za Mihaela[umahera kao {to se ~ini. Bori-}e se, naime, 42-godi{nji Ni je-mac do njenog kra ja za jednulaskavu titulu.
Prema preciznim podacimaiskusni pilot Mercedes GP-a u 12
je dosada{njih ovosezonskih trkaizveo 51 uspje{an manevar preti-canja. Po tom parametru trenutnodr`i tre}e mjesto u poretku aktu-
alnih voza~a Formule 1.Na prvom mjestu je
D`enson Baton iz Meklarenasa 62, a na drugom MarkVeber iz Red bula sa 56preticanja.
Sadam puta prvak svijeta uFormuli 1 pro{le nedjelje na Veli-koj nagradi Belgi je u trku je kre-nuo sa posljednjeg, 24. mjesta.Mnogobrojnim uspje{nim napadi-ma na voza~e ispred sebe izboriose za ~ak 19 mjesta bolju kona~nupozici ju, zavr{iv{i trku na viso-kom petom mjestu.
"Zabavljam se u situaci- jama preticanja. Tada u potpunostido izra`a ja dolazi mo je bogato is-
kustvo", istakao je slavni Ni- jemac.
I dok [u-
maher juri utje-{no priznanje, jedan drugi
veteran u Formuli 1 bori se zasvo je mjesto "pod suncem".
Rubens Barikelo (39),naime, tvrdi da }e njegov tim Vi-li jams napraviti veliku gre{kuukoliko odlu~i da umjesto njegaza narednu sezonu anga`uje mla-|eg voza~a. Iskusni Brazilac senada obnavlja nju ugovora za2012. godinu, ali se spekuli{e omogu}nosti da njegovo mjestozauzme voza~ od ko jeg bi posto-
jala ve}a finansijska (sponzorska)korist. Navodno to su Adri jan Zu-til, Bruno Sena i Gi jedo van der
Garde."Razgovarao sam sa jo{ ne-
kim ljudima. Mislim da bi Vili- jams trebalo da zadr`i sada{njupostavu, iskusnog i motivisanogvoza~a i jednog mladog ko ji bimogao da se razvi ja. Imati dvaklinca u timu je pogre{no. ^ekami ne mogu da ponudim ni{ta vi{e",kazao je Barikelo.
Mjesto Pastora Maldonadau Vili jamsu je zagaran tovanozahvalju ju}i sponzorstvu naf tneko mpa ni je iz Vene cu el ePDVSA