Stvarno Pravo Skripta

STVARNO PRAVO

STVARNO PRAVO I DIO1 STVARI

U graanskopravnom smislu stvar je dio materijalne prirode koji se nalazi u ljudskoj vlasti i na kojem postoji pravo svojine ili neko drugo stvarno pravo.Iz ovog proizilazi da se pod tjelesnim stvarima u graanskom pravu podrazumjevaju materijalni dijelovi prirode koji ispunjavaju dva uslova:

1) Prvi je fiziki i on se sastoji u tome da je taj dio materijalne prirode faktiki ili virtuelno u ljudskoj vlasti:

2) Drugi uslov je pravni i on se sastoji u tome da na dijelu materijalne prirode koji je u ljudskoj vlasti, postoji pravo svojine ili neko drugo stvarno pravo. Ovaj drugi uslov sastoji se u tome da taj dio prirode nije iskljuen iz prometa,da se nalazi u graanskopravnom prometu.

Sastavni djelovi stvari, prosta i sloena stvar, pripadak stvariSvaka se stvar sastoji od dijelova,koji su takvi da se ili ne mogu raspoznati i onda kaemo da je to prosta stvar, ili se mogu raspoznati i onda kaemo da je to sloena stvar.Svi dijelovi sloene stvari nalaze se u meusobnoj funkcionalnoj vezi i ine pravnu cjelinu, a prema fizikoj vezi koja postoji izmeu njih i koja je relevantna i sa gledita prava mogu biti spojeni sastavni dijelovi, koji su u materijalnoj vezi i odvojeni sastavni dijelovi, koji su fiziki samostalni. Spojeni sastavni dijelovi mogu biti odvojivi i neodvijivi. Neodvojivi dio je onaj koji se ne moe odvojiti bez unitenja,odnosno oteenja stvari ili drugog dijela ili njega samog (graevinski materijal od koga je napravljena kua ,konac kojim je saiveno odjelo). Odvojivi dio je onaj koji se moe odvojiti bez unitenja,odnosno oteenja (toak na automobilu, prozorsko krilo). Odvojeni dio je uvijek pokretna stvar, a sama sloena stvar kojoj pripada moe biti kako pokretna,tako i nepokretna. Za oznaavanje pokretne stvari,koja je fiziki samostalna ali funkcionalno i pravno trajno povezana sa drugom stvari, esto je u upotrebi izraz sporedna stvar. Ima takvih pokretnih sloenih stvari iji su svi sastavni dijelovi odvojeni,a funkcije su im ravnopravne (garnitura aha, par cipela, servis za vino). Neki od ovih dijelova mogu se odvojiti i imati samostalnu namjenu,postati samostalna stvar (aa iz servisa), dok drugi nemaju nikakvog smisla van cijeline (ahovska figura).Pripadak obuhvata dijelove koji se mogu odvojiti bez oteenja (prozorsko krilo, toak na automobilu) kao i ono to je fiziki samostalno ali funkcionalno povezano sa glavnom stvari (rezervni toak, klju od automobila). I jedan i drugi mogu biti takvi da je upotreba stvari bez njih nemogua, ili da je bitno oteana,ili da samo olakavaju upotrebu stvari.Pripadak stvari u pravnim odnosima dijeli sudbinu glavne stvari. Jedna pokretna stvar moe postati pripadak druge (pokretne ili nepokretne) samo 1 SKRIPTA JE RAENA PO KNJIZI- STANKOVI-ORLI

1

STVARNO PRAVO

ako pripada istom vlasniku i samo onda vai spomenuto pravilo da djeli pravnu sudbinu glavne stvari.

Plodovi i proizvodi stvariPlodovi u naturalnom obliku su proizvodi koje neka stvar daje periodino bez iscrpljivanja svoje supstancije,a namjenjeni su za odvajanje (voe, mladunci ivotinja, vuna i mlijeko od ovaca). Iz ovog proizilaze dva osnovna pojma ploda:

1) Plod je samo ono to stvar periodino daje,pri emu periodinost ne mora biti u jednakim vremenskim razmacima:

2) Plod je samo ono to stvar daje bez iscrpljivanja svoje supstancije.Do odvajanja plod je sastavni dio plodonosne stvari, na kojoj postoji jedno pravo svojine. Odvajanjem postaje samostalna stvar,na kojoj postoji posebno pravo svojine. Postoje podjele plodova na:

1) Prirodne:2) Civilne.

Prirodni plodovi mogu biti:1) Neodvojeni i odvojeni:2) Sabrani i nesabrani:3) Prirodni i vjetaki.

U civilne plodove,koji se najee javljaju u novanom obliku, ubrajamo: kamate, kirije, zakupnine i sl. Civilne plodove mogu davati kako stvari koje su podobne da daju plodove u naturalnom obliku (ivotinje,voke), tako i stvari koje ne daju plodovi u naturalnom obliku (kua, kamion).Od ploda treba razlikovati proizvod u tehnikom smislu koji stvar daje bez periodinosti i to je dio njene supstance.

Podjela stvari1) Stvari van prometa i stvari u prometu:2) Zbirna stvar:3) Djeljive i nedjeljive stvari:4) Procjenjive i neprocjenjive stvari:5) Bestjelesne stvari:6) Potrone i nepotrone stvari:7) Individualno odreene stvari i stvari odreene po rodu:8) Zamjenjive i nezamjenjive stvari:9) Pokretne i nepokretne stvari:10)Hartije od vrijednosti

Stvari van prometa i stvari u prometuKad za neku stvar kaemo da je u prometu, to u stvari znai da je u prometu pravo svojine na toj stvari.

2

STVARNO PRAVO

Postoje stvari u graanskopravnom smislu koje nisu u prometu (na kojima stoji neprenosivo pravo svojine), ali stvari van prometa su i javna dobra (ulice, parkovi, trgovi).Izvjesne stvari mogu biti i u ogranienom i naroito regulisanom prometu (oruje, ekploziv, opojne droge).

Zbirna stvarZbirna stvar se moe sastojati iz istovrsnih stvari (stado ovaca,biblioteka). Kod zbirne stvari se jednim nazivom oznaava cijelina koja se sastoji iz pojedinih samostalnih stvari, fiziki odvojenih,od kojih svaka ima samostalnu upotrebnu vrijednost i predstavlja objekat posebnog prava svojine,a u redovnom pravnom prometu i samostalan predmet obligacionih odnosa.Od zbirne stvari treba razlikovati komplementarnu stvar (par rukavica, par arapa). Kod komplementarnih stvari pojedini dijelovi su,takoe fiziki odvojeni, ali nemaju nikakvu samostalnu upotrebnu vrijednost,ve samo kao cijelina (za razliku od zbirne stvari), te se i u redovnom prometu pojavljuju kao cijelina.

Djeljive i nedjeljive stvariU tehnikom smislu dijeljiva je ona stvar koja se fiziki moe tako podijeliti da svaki dio dobijen diobom ima vrijednost srazmjernu vrijednosti cijeline (zbir vrijednosti dijelova ravan je vrijednosti itave stvari). Primjeri: dak brana, dak eera.Nedjeljiva je ona stvar koja se diobom upropaava (figura od gipsa,komad namjetaja).

Procjenjive i neprocjenjive stvariProcjenjive su one stvari ija se vrijednost moe odrediti uporeivanjem sa drugim stvarima u prometu. To su dakle, stvari,koje imaju i prometnu i upotrebnu vrijednost i mogu se izraziti u novcu.One stvari ija se vrijednost ne moe odrediti nikakvim uporeivanjem sa drugim stvarima u prometu zovu se neprocijenjive stvari.Bestjelesne stvariPod bestjelesnim stvarima podrazumjevaju se prava i to sva imovinska prava osim prava svojine. Tu ulaze: stvarna prava na tuoj stvari (slubenost i zaloga), intelektualna prava, potraivanja, bilo da glase na predaju stvari, sumu novca, injenje ili neinjenje.

Potrone i nepotrone stvariPotrone stvari su one koje svu svoju korisnost iscrpljuju prvom upotrebom,te se mogu upotrebiti samo jednom: hrana, benzin, pie, novac.Nepotrone stvari su one koje mogu biti upotrebljene vie puta (odjelo, knjiga, automobil) ili praktino neogranieno puta (zemljina parcela).

Individualno odreene stvari i stvari odreene po rodu3

STVARNO PRAVO

Po rodu odreene stvari (generine) su one koje se u pravnom prometu oznaavaju po vrsti i broju, odnosno po nekoj jedinici mjere (kilogram,litar,duni metar) Npr. sto litara benzina, sto metara ice.Individualno (pojedinano) odreena stvar je ona koja je odreena konkretno i koju su ba stranke imale u vidu, pa bilo da ima koje obiljeje svojstveno samo njoj (tano odreena slika)

Zamjenjive i nezamjenjive stvariZamjenjiva je ona stvar na ije mjesto u pravnom odnosu moe doi druga stvar istih osobina i vrijednosti. Ostale stvari su nezamjenjive. Novi automobil odreene marke je zamjenjiva stvar,ali je individualno odreena (ima broj asije i motora, registarske tablice i po tome ga je mogue identifikovati.

Pokretne i nepokretne stvariPokretne stvari su one koje se mogu premjetati s jednog mjesta na drugo bez oteenja njihove sutine. Neki zakonici dodaju da tu dolaze i stvari koje se same kreu, tj.ivotinje.U pravima pojedinih prava posebno je precizirano da su pokretne stvari: prirodne snage, odnosno energije koje su stvar u pravu, materijal dobijen ruenjem zgrade, kao i materijal pripremljen za zidanje dok ne bude ugraen, amci, brodovi, mlinovi i kupalita na brodu, i uopte svaka plutajua fabrika koja nije privrena za stubove i ne ini dio zgrade.Nepokretne stvari su one koje se ne mogu premjetati s jednog mjesta na drugo bez oteenja njihove sutine. To su dakle zgrade, stanovi kao posebni dijelovi zgrade,poslovne prostorije kao posebni dijelovi zgrade i zemljita (graevinska,poljoprivredna i umska,odnosno ume).Zgrade su nepokretne ako zadovoljavaju sljedea dva zahtjeva:

1) Da su inkorporisane u zemlji,a ne da lee na zemlji:2) Da su zidane kao trajni objekti,a ne za neku privremenu upotrebu.

Za sastavni dio zgrade smatra se:1) Sve to je pribijeno:2) Uzidano:3) Prikovano ili inae trajno spojeno sa zdanjem.

Pravo poznaje i nepokretnosti po namjeni. Nepokretnosti po namjeni su pokretne stvari u funkciji pripatka nepokretnosti (alat kotlovnice). Iako su u fizikom smislu samostalne,odvojene,one predstavljaju ekonomsku i funkcionalnu cijelinu sa nepokretnou, kao i pravnu cijelinu.

Da bi jedna pokretna stvar postala nepokretnost po namjeni potrebni su sljedei uslovi:

1) Da je pokretna stvar namjenjena da slui nepokretnosti i da je stvarno dovedena u takav fiziki odnos da joj slui:

2) Da joj je ovu namjenu odredio vlasnik nepokretnosti:4

STVARNO PRAVO

3) Da je vlasnik nepokretnosti istovremeno i vlasnik pokretnosti kojoj je odredio ovakvu namjenu.

Hartije od vrijednostiHartije od vrijednosti su pismene isprave iji zakoniti imalac moe ostvariti neko subjektivno graansko pravo oznaeno na hartiji. Zakoniti imalac hartije, pak, lice je koje je kao imalac prava oznaeno na samoj hartiji,odnosno na koje je hartija uredno prenijeta, dok je obavezno lice izdavalac hartije.Kod hartija od vrijednosti postoje dva prava:

1) Pravo na hartiji - je pravo svojine ili pravo zaloge koje za svoj objekt ima hartiju kao tjelesnu pokretnu stvar. Pravo iz hartije je po svojoj pravnoj prirodi,ili stvarno pravo,ili neko obligaciono pravo,ili neko lansko pravo.

2) Pravo iz hartije.

Prema prirodi prava koje sadre,hartije od vrijednosti mogu biti:1) Stvarnopravne hartije od vrijednosti sadre neko stvarno pravo na

pokretnim ili nepokretnim stvarima(pravo svojine ili zalono pravo):2) Obligacionopravne hartije sadre u sebi neko obligaciono pravo,koje po

pravilu glasi na sumu novca:3) Hartije s pravom uea(akcije koje izdaju akcionarska drutva),s jedne

strane,sadre odreena lanska prava imaoca i s druge strane,pravo uea u dobiti drutva(pravo na dividendu)koje je imovinske prirode.

5

STVARNO PRAVO

POSJED

Imaoci nekih prava (svojine,slubenosti,zaloge,zakupa,posluge) ovlaeni su da na osnovu svog prava vre faktiku vlast na stvari tako da:

Vlasnici:1. Da dri stvar:

2. Da je upotrebljava:

3. Pribira plodove:

4. Da mijenja sutinu stvari.

Plodouivalac:1. Da dri stvar:

2. Da je upotrebljava:

3. Da pribira plodove,bez mogunosti mjenjanja sutine stvari.

Zalogoprimac:1. Samo dri stvar

U svim ovim sluajevima imalac subjektivnog prava je ovlaen da vri faktiku vlast na stvari,on ima pravo na posjed. Meutim posjed je i ona faktika vlast koja se ne vri na osnovu nekog subjektivnog prava:

1. Posjed ima i lopov:

2. Onaj koji je kupio od lopova a nije postao vlasnik:

3. Nalaza koji je utajio stvar:

4. Uzurpator prava slunosti:

5. Onaj koji upotrebljava stvar na osnovu nevazeeg ugovora o zakupu.

Posjedse moe definisati kao faktika vlast na stvari, nezavisno od toga da li se vri na osnovu subjektivnog prava ili bez pravnog osnova i nezavisno od toga da li dralac vjeruje da je ovlaen da vri tu faktiku vlast.Prema objektivnoj (modernoj) koncepciji posjed se, prije svega, dijeli na:

1) Posredni:

2) Neposredni.

Neposredni posjedima onaj ko neposredno (lino ili preko svog detentora) vri faktiku vlast na stvari (lopov koji dri i upotrebljava ukradenu stvar,vlasnik koji se slui svojom stvari). Posredni posjed ima lice koje faktiku vlast na stvari vri preko drugog lica,kojem je po osnovu plodouivanja, ugovora o koritenju stana, zakupa, uvanja, posluge ili drugog pravnog posla, dalo stvar u neposredni posjed.

6

STVARNO PRAVO

Od posjeda treba razlikovati detenciju koju ima lice koje na osnovu radnog ili slinog odnosa ili u domainstvu vri faktiku vlast na stvari za drugo lice i duno je da postupa po njegovim upustvima (kuna pomonica, kelner).

Prema obimu, odnosno irini faktike vlasti posjed se dijeli na:1) Posjed stvari:

2) Posjed prava.

Posjed ili svojinski posjed stvari je najira faktika vlast na stvari, koji po obimu odgovara sadrini prava svojine. Dralac stvari se ponaa kao vlasnik, bez obzira na to da li ima pravo svojine ili ne: svojinski dralac je i lopov i pronalaza koji je utajio naenu stvar i onaj ko je kupio od lopova, a nije postao vlasnik.Posjed prava je ua,djelimina faktika vlast na stvari, koja po obimu odgovara nekom drugom pravu ija je sadrina u neposrednoj vlasti na stvari (plodouivanju,stvarnoj slubenosti, zakupu, posluzi). Posjed prava ima, na primjer, plodouivalac, ali i uzurpator plodouivanja, i onaj koji za sebe misli da je plodouivalac i tako se ponaa: imalac stvarne slubenosti, ali i onaj koji nema stvarnu slubenost,a ponaa se kao da je ima.

Rimska klasina (subjektivna) i moderna (objektivna) koncepcija posjedaOpti pojam posjeda u rimskom klasinom pravu shvaen je u vezi sa svojinom: dralac je onaj ko se prema stvari ponaa kao vlasnik. Za posjed potrebna su dva momenta:

1. Faktika vlast na stvari(corpus):2. Volja ponaati se prema stvari kao vlasnik(animus).3.

Faktika vlast (corpus) to je bitan elemenat posjeda i oznaava da se neko lice nalazi u takvom fizikom odnosu prema odreenoj stvari da je ova potinjena njegovoj vlasti. Pod faktikom vlasti treba razumjeti mogunost faktikog raspolaganja stvari. Faktika vlast se moe svatiti kao isto fiziki odnos ili kao vlast koja je respektovana od drugih lica.Posjednika volja (animus) jeste intelektualni elemenat posjeda i ne smije da ostane skriven u unutranjosti posjednika, nego on treba da je manifestuje, kako bi se iz njegova ponaanja prema stvari vidjelo da je smatra svojom i time daje svima na znanje da je posjednik stvari. U sluaju spora animus se pretpostavlja i lice koje dri jednu stvar u faktikoj vlasti nije duno da dokazuje svoj animus2

Objekt posjeda

2 Graansko pravo Spai,1962.g.str.450 i 451.

7

STVARNO PRAVO

Prema najrasprostranjenijem stanovitu u naoj literaturi, posjed predstavlja samo faktika vlast na stvarima u prometu. Stvari van prometa (javni putevi i,uopte,dobra u optoj upotrebi) nisu objekti posjeda jer se nalaze u administrativnom reimu(javna dobra), ali koja po svojoj prirodi mogu biti u pravnom prometu, kao to je sluaj sa knjigama u javnim bibliotekama i sl.Posjed na jednoj stvari nuno se prostire i na njene sastavne dijelove, kako potpuno inkorporisane, tako i nepotpuno inkorporisane. Ako doe do odvajanja dijela od cjeline,posjed se na odvojenom dijelu ne prekida ve nastavlja, to moe biti od praktinog znaaja za sticanje prava svojine odraajem na njemu.to se tie pripadka, poto on nije u fizikoj vezi sa glavnom stvari, dralac glavne stvari je dralac pripatka ako na njemu ima efektivnu faktiku vlast.U pogledu zgrada treba posebno istai da objekt posjeda mogu biti oni dijelovi koji imaju funkcionalnu samostalnost, bez obzira na to to su potpuno inkorporisani: poslovne prostorije, garae, stanovi... Zajedniki dijelovi zgrade (stepenite) u naelu nisu samostalni objekti posjeda, ve posjed na njima imaju draoci pojedinih njegovih dijelova.Objektima posjeda mogu se smatrati samo stvari u pravnom smislu tj. tjelesni predmeti koji su u pravnom prometu. Stvari koje se ne nalaze u pravnom prometu ne mogu biti predmet posjeda,jer ne mogu biti ni objekti prava svojine. Tako ne mogu biti objekti posjeda stvari u optoj upotrebi(putevi,mostovi,parkovi). Posjedovanje cijele stvari povlai za sobom posjedovanje dijelova te stvari. Ako se stvar podijeli na njene samostalne dijelove prije svretka odraaja, ovaj e se nastaviti i u pogledu dijelova, i smatrae se da je od poetka odraaj bio nad samostalnim dijelovima.3

Subjekt posjedaSubjekt posjeda, tj.dralac moe biti svako pravno i fiziko lice. Pri tome se, u odnosu na neke stvari, kao subjekti posjeda mogu se pojaviti sva fizika i sva pravna lica, a u odnosu na druge stvari, samo odreene kategorije pravnih subjekata. Pravni subjekt (fiziko ili pravno lice) moe biti subjekt posjeda na onoj vrsti stvari na kojoj moe imati pravo svojine ili neko drugo stvarno ili obligaciono pravo koje ga ovlauje na dranje, odnosno upotrebu stvari.U naelu dralac moe biti i poslovno nesposobno lice, kada se njegove aprehenzione radnje mogu po optim pravilima kvalifikovati kao posjed. To je, kao i uvijek, jedno faktiko pitanje, s tim to ono ovdje naroito zavisi od psihofizikih mogunosti poslovno nesposobnog lica, s jedne, i vrste stvari u pitanju, s druge strane. Poslovno nesposobna osoba moe da bude dralac stvari preko svog zakonskog zastupnika koji faktiku vlast vri u ime poslovno nesposobnog lica. U ovakvim sluajevima poslovno nesposobna lica mogu postati vlasnici odraajem.

Iskljuivi posjed i suposjed (zajedniki posjed)


8

STVARNO PRAVO

Iskljuivi posjed postoji kad jedan subjekt vri svu faktiku vlast na stvari ili njenom realnom dijelu koji predstavlja samostalan dravinski objekt (dio parcele, stan u viespratnoj zgradi). Iskljuivi dralac, drugim rijeima, sam vri faktiku vlast na jednom dravinskom objektu, bilo da se objekat dravine pojavljuje cijela stvar, bilo pojedini njegovi realni dijelovi. Iz toga proizlazi da na jednoj stvari moe postojati jedan iskljuivi dralac.Suposjedpostoji kad vie lica vre faktiku vlast na cijeloj stvari, odnosno na dijelu stvari, koji je samostalan dravinski objekt.Ona moe biti organizovana na razliite naine:

1. Sudraoci mogu istovremeno vriti faktiku vlast:

2. Sudraoci mogu faktiku vlast vriti neizmjenino.

Suposjed imamo onda kada vie lica vri faktiku vlast nad cijelom stvari. Osnovno je kod suposjeda da postoji zajednica pri vrenju faktike vlasti nad jednom stvari. Najee se deava da svaki od suposjednika ima samostalnu faktiku vlast nad stvari koja je ograniena faktikim vlastima drugih suposjednika. Tako, na primjer svi stanari u jednoj zgradi, suposjednici su stepenita, tavana, podruma i sl. U tim sluajevima svaki suposjednik samostalno vri faktiku vlast na jednom te istom stvari, ali kako i druga lica mogu da vre faktiku vlast nad tom stvari,njihove su faktike vlasti uzajamno ograniene. Postoji i zajedniki posjed koji zajedniki vri vie suposjednika. Tako,na primjer, brani drugovi mogu da pribave zajedniki posjed nad stvarima za vrijeme trajanja braka. U ovom sluaju brani drugovi nemaju samostalan posjed, nego zajedniki vre faktiku vlast nad ovim stvarima.4

Sticanje, prenos i gubitak posjeda Sicanje posjeda moe biti:

1. Neposredno:2. Posredno.

Neposredno (izvorno) sticanje je uspostavljanje faktike vlasti na stvari koja se uopte ne nalazi u neijem posjedu: zauzimanje naputenih pokretnih stvari, hvatanje odbjeglog roja pela, ulovljena divlja.Posredno sticanje posjeda je zasnivanje faktike vlasti na stvari koja se ve nalazi u neijem posjedu.Da bi se pribavio posjed na nekoj stvari potrebno je konstituisati faktiku vlast nad stvari a da bi se to ostvarilo mora se poduzeti takva faktika radnja koja je u mogunosti da stvori tu vlast nad stvari. Takva radnja naziva se posjedanje ili aprehenzija. Sa aprehenzijom se dobija korpus. Na pokretnim stvarima faktika vlast se stie ukoliko te stvari stavimo u svoj dep (sat, naliv-pero, novanik) ili ih nosimo na sebi (odjelo, koulju, cipele). Plodove domaih ivotinja dobijamo u posjed samim aktom odvajanja(separacijom).

4Graansko pravo Spai,1962.g.str.469.

9

STVARNO PRAVO

Kod nepokretnih stvari korpus se pribavlja: useljenjem u kuu, graenjem kue.5Prenos posjeda pokretne stvari vri se predajom stvari (tradicijom), a isto dejstvo kao realna predaja ima i predaja isprava koje omoguuju raspolaganje sa stvari.Nasljednik stie posjed u trenutku smrti ostavioca, bez obzira na to kad je stekao faktiku vlast na stvari.Posjed se gubi prestankom faktike vlasti. Prestanak moe biti:

1. Apsolutan:2. Relativan.

Posjed se ne gubi ako je dralac privremeno sprijeen da vri faktiku vlast nezavisno od svoje volje.to se tie gubitka faktike vlasti nad stvari , ona treba da bude trajna, a ne privremena. Faktika vlast gubi se nad pokretnim stvarima usljed propasti stvari. Korpus se gubi i kad se stvar spoji s kojom drugom stvari kao glavnom,te tako izgubi svoju samostalnost i postane sastavni dio te stvari. Preradom prestaje da postoji ranija stvar. Pokretna stvar moe da se gubi kad dospije na kakvo nepoznato ili nepristupano mjesto. Posjed se gubi i kad stvar dospije u neiji posjed.Posjed nad nepokretnim stvarima se gubi ako je posjednik upotrebom fizike sile izbaen iz posjeda ili je morao usljed opasnih prijetnji da sam napusti posjed ..6

Ostale vrste posjeda

Zakoniti i nezakoniti posjed.Posjed je zakonita ako se zasniva na punovanom pravnom osnovu, tj. na pravnom poslu koji je po objektivnom pravu podoban za sticanje one vrste prava iju sadrinu dralac vri.Nezakonit je onaj posjed koji se ne zasniva na punovanom pravnom osnovu (uzurpator, lopov, utajiva).Zakoniti posjed postoji onda kada je posjednik zasnovao faktiku vlast nad jednom stvari na osnovu takve pravne injenice (pravnog posla, nasljea) koja je po zakonu sposobna da posjedniku pribavi svojinu. Ta se pravna injenica zove pravni osnov posjeda.Nezakoniti posjed postoji onda kada je posjednik pribavio stvar bez pravnog osnova, protivpravnim radnjama (kraa, utaja). Nezakoniti posjednik ne moe nikako, pa ni putem odraaja,da pribavi pravo svojine nad objektom posjeda"7

Savjesni i nesavjesni posjed


6 Graansko pravo Spai,1962.g.str.464 i 465.7 Graansko pravo Spai,1962.g.str.455.

10

STVARNO PRAVO

Nesavjesni posjed postoji onda kada posjednik zna da je njegova faktika vlast nad jednom stvari u suprotnosti sa pravom. Ukoliko posjednik nije svjestan da je faktiko stanje suprotno pravu,imamo savjesni posjed. Nesavjesni je onaj posjednik koji zna ili iz okolnosti mora pretpostaviti da stvar koja se nalazi u njegovom posjedu pripada drugom. Savjestan posjednik je onaj koji u vrijeme pribavljanja posjeda nije znao da pribavlja stvar od nevlasnika. Ako, meutim, posjednik zna da je stvar koju posjeduje tua ili bi to morao da zakljui iz konkretnih injenica,da je bio paljiviji, onda je takav posjednik nesavjestan. Savjesnost posjeda pravnih lica cijeni se prema savjesnosti organa pravnih lica.Savjesnost treba da postoji za cijelo vrijeme trajanja posjeda. Da li je u konkretnom sluaju posjed savjestan ili nesavjestan, to je faktiko pitanje koje se rijeava od sluaja do sluaja.8

Ispravni i neispravni posjedNeispravni posjed jest posjed koji je steen silom,lukavstvom ili zloupotrebom povjerenja. Ako neko silom doe do posjeda stvari, ili potajno vri posjedovne akte, ili zloupotrebom povjerenja zadri stvar koja mu je povjerena.9

ZATITA POSJEDASamopomo

Pravo na samopomo je pravo draoca da sam, primjenom izvjesne sile, odbije smetnje svog posjeda, odnosno vrati posjed koji mu je oduzet.Samopomo je doputena pod sljedeim uslovima:

1. Potrebno je da je smetnje, odnosno oduzimanje posjeda neovlateno tj. da se ne zasniva na zakonskom ovlaenju, odluci dravnog organa, niti na volji samog draoca.

2. Samopomo se ne moe vriti nanoenjem tjelesne povrede (osim u sluaju nune odbrane:

8 Graansko pravo,Spai,1962.g.str.457.9 Graansko pravo,Spai,1962.g.str.457.

11

STVARNO PRAVO

3. Dralac je duan da se uzdrava od postupka koji prema okolnostima nisu opravdani, to je jedno faktiko pitanje koje cijeni sud u svakom konkretnom sluaju.

Dralac moe tititi svoj posjed u toku samog postupka smetanja, odnosno oduzimanja, a ako mu je stvar oduzeta moe je povratiti u roku u kojem se moe podii dravinska tuba, dakle u roku od trideset dana od dana saznanja za oduzimanje i uinioca, a najkasnije u roku od godinu dana od dana oduzimanja.

POSJEDOVNE TUBE I POSJEDOVNI POSESORNI SPOROVI

Najznaajnija pravna posljedica posjeda jeste njegova zatita. Graansko pravo daje sudsku zatitu svakom posjedniku u sluaju uznemiravanja i oduzimanja posjeda. Prema tome, potreba za sudskom zatitom posjeda nastupa kada se podsjednik uznemirava u iskoriavanju stvari ili kada se samovoljno istisne iz posjeda kad mu je, dakle, objekat posjeda oduzet. Otuda postoji razlikovanje posjednikih tubi na tube zbog smetanja posjeda i tube radi povraaja posjeda.Posjednike posesorne tube treba razlikovati od tubi kojim se tite stvarna prava tzv. petitornih tubi. Predmet posesornih tubi jeste samo posjed,a ne kakvo stvarno pravo. Stoga se u svakom sporu zbog smetanja posjeda i raspravlja samo o pitanju posljednjeg posjeda,a ne i o pitanju ko ima jae pravo. Ovdje se raspravlja, dakle, ko je imao spornu stvar u posljednjem posjedu, a ne ko je vlasnik te stvari.

Tuba zbog uznemiravanja posjeda

Pretpostavka je za ovu tubu da je posjed uznemirivan ili mu to uznemiravanje predstoji. Tuilac moe zahtjevati da to uznemiravanje prestane ili da se osujeti. to se tie samog uznemiravanja, ono se moe sastojati u svakoj radnji kojom se moe koristiti tua stvar. Uznemiravanje postoji i ako ono lice koje uznemirava posjed nema namjeru da to uznemiravanje vri, niti je potrebno da je svjestan da svojom radnjom uznemirava iji posjed. Zbog uznemiravanja posjeda moe biti tuen ne samo onaj koji je lino izvrio uznemiravanje posjeda nego i onaj po ijem nareenju je to djelo izvreno.

Tuba zbog oduzimanja posjeda

Pretpostavka za ovu tubu je da je posjednik kakve pokretne ili nepokretne stvari protivpravno lien posjeda stvari pa je u nemogunosti da s njom vie

12

STVARNO PRAVO

slobodno raspolae. Ova tuba ima cilj da se uspostavi stanje posjeda stvari kakvo je bilo prije oduzimanja. Tuitelj mora da dokae samo da je imao posljednji posjed nad spornom stvari.Ova se tuba moe podii protiv svakog ko je oduzeo tuiocu posjed nad stvari, bez obzira to je on moda i vlasnik oduzete stvari. No, ako je posjed tuiteljev neispravan u odnosu na tuenog tj. ako ga je od tuenog oduzeo silom, potajno ili prevarom, onda bi se tueni mogao odbraniti prigovorom da je i tuiteljev posjed neispravan. Pravo na isticanje ovog prigovora pripada tuenom samo pod uslovom da od dana od kada je saznao da mu je tuilac oduzeo posjed pa do dana kad je povratio posjed nije proteklo vie od trideset dana , odnosno od jedne godine.Poslije ovih rokova tueni se vie ne moe odbraniti ovim prigovorom.10

10 Graansko pravo,Spai,1962.g.str.472-477.

13

STVARNO PRAVO

PRAVO VLASNITVA(SVOJINE)

Opti pojam i pravne karakteristike prava svojine

Pravo svojine je najire, u granicama zakona, pravo dranja, korienja i raspolaganja jednom stvari, koje se moe isticati prema svim treim licima.

Iz navedene definicije se vidi da je pravo svojine , po svojoj strukturi, jedno sloeno pravo, koje sainjavaju tri komponente: ovlaenje dranja, ovlaenje koritenja i ovlaenje raspolaganja.

1. Ovlaenje dranja (ius possidendi) je pretpostavka za dranje stvari,a sastoji se u pravnoj mogunosti da se ima faktika vlast na stvari (da se stvar ima u posjedu):

2. Ovlaenje koritenja se sastoji u pravnoj mogunosti preduzimanja materijalnih akata prema stvari radi izvlaenja koristi iz nje, i moe imati dva oblika:

a) upotreba stvari za zadovoljenje bilo koje potrebe vlasnika:b) pribiranje plodova i drugih prihoda:

3. Ovlaenje raspolaganja se sastoji od faktikog i pravnog raspolaganja:a) faktiko raspolaganje se sastoji u preduzimanju materijalnih akata kojima se utie na supstanciju stvari:b)pravno raspolaganje se sastoji u preduzimanju pravnih akata,kojima se pravo svojine u cjelini ili djelimino prenosi na druge subjekte.

Tu razlikujemo potpuno raspolaganje (poklon, prodaja, trampa) ili odricanje prava svojine. Djelimino raspolaganje se sastoji u preduzimanju pravnih akata kojima vlasnik na svom pravu ustanovljava prava u korist drugih subjekata (posluga, zakup,plodouivanje).

Pravo svojine je apsolutno pravo i to u dva razliita smisla:1. Ono je apsolutno prije svega u tom smislu to djeluje prema svima2. U apsolutnom pravu je koncentrisana sva pravna vlast koja se moe

imati na jednoj stvari.

Pravo svojine je trajno i u vremenskom smislu neogranieno pravo i to u dvostrukom smislu:

1. Ono postoji sve dok postoji sama stvar na koju se odnosi:2. Ono se ne moe izgubiti zastarjelou.

Ekonomski vlasnik ima mogunost da stvar ekonomski iskoriava, ali nema povodom nje pravna ovlaenja. Pravni pojam svojine oznaava pravno regulisanje prisvajanja stvari, na osnovu koga titular svojine dobija pravna

14

STVARNO PRAVO

ovlaenja povodom stvari. Ovdje je svojina pravni odnos, tj.takav koji je normiran i zatien prinudnom silom drave.Pravo svojine , kao najpotpunije graansko pravo uopte, regulie odnose izmeu lica povodom odreene stvari. Meutim, pojam prava svojine pretpostavlja i ovlaenje prema stvari koja je objekat prava svojine. Bez tih ovlaenja svojina ne bi bila nikakvo pravo. To su ovlaenja u pogledu posjedovanja, korienja i raspolaganja.Pogreno je svojinu identifikovati sa imovinom. Imovina je skup imovinskih prava odreenog subjekta graanskog prava. Imovinu sainjavaju sva prava vezana za jedno lice, koja se mogu izraziti u novcu, jer samo ova prava imaju imovinski karakter. Stvari su objekti prava svojine koje je kao pravo obuhvaeno pojmom imovine. Stoga je imovina iri pojam od prava svojine, jer svojina ulazi u pojam imovine.11

Ogranienja sadrine prava svojine

Ova ogranienja propisana su za pravo svojine na stvarima koje imaju naroiti znaaj za drutvo,ekonomski, kulturni ili neki drugi.Zakonska obaveza vlasnika (i svakog drugog korisnika) je da zemljite obrauje i to na zakonom propisan nain, u protivnom se isto moe na odreeni period dati na koritenje drugom licu.Vlasnik kulturnog dobra (kada je ovo u privatnoj svojini) ima pravo da ga upotrebljava na nain i u skladu sa zakonskim odredbama, da ga proda, pokloni i da njime raspolae testamentom. Vlasniku je zabranjeno da:

1. Oteti ili uniti kulturno dobro:2. Iznosi ili izvozi dobro u inostranstvo(osim u sluajevima i uslovima

predvienim zakonom):3. Da koristi kulturno dobro u svrhe koje nisu u skladu sa njegovom

prirodom,namjenom i znaajem:4. Da raskopava,rui,prepravlja,preziuje,prerauje ili vri bilo kakve

radove koji mogu naruiti svojstvo kulturnog dobra:5. Da rasparava zbirke kolekcije i fondove kulturnih dobara.

Ogranienje privatnog vlasnitva iz susjedskih odnosa

Iz odnosa susjedstva proizlaze ogranienja privatne svojine. Sva ogranienja privatne svojine u interesu susjedstva tradicionalno se zovu susjedsko pravo za koje je znalo i rimsko pravo. Ogranienje privatne svojine iz susjedskih odnosa je stvarnopravnog karaktera,jer ono optereuje nekretnine. Pogreno je ova ogranienja identifikovati sa pravom slubenosti. Kod slubenosti je osnovno izvlaenje ekonomske koristi iz tue stvari, i iz toga proizlazi i 11 Stvarno pravo,Spai 1962,str.482-486.

15

STVARNO PRAVO

ogranienje privatne svojine. Meutim, kod susjedskog prava je osnovno ogranienje privatne svojine, a druga ovlaenja su sporednog znaaja. Ogranienje privatne svojine u interesu susjeda moe biti raznovrsno:

a) Obaveza trpljenja iz odnosasusjedstvaVlasnik nekretnine duan je da trpi izvjesne smetnje koje dolaze iz susjedne nekretnine to je posljedica zajednikog ivljenja na odreenom prostoru (voda, dim, gasovi, toplota, zadah, zvuk, praina i sl. Ove imisije ne smiju da preu uobiajenu mjeruprema mjesnim prilikama.

b) Spreavanje neposredne opasnosti. Vlasnik ne smije tako potkopavati svoje zemljite da time susjedno zemljite ili zgrada izgubi svoju stabilnost.

c) Pitanje ureenja zemljinih granica. Svaki susjed ima pravo da zahtjeva da se granica izmeu njegovog i susjedovog zemljita obnovi ili ispravi ako su granine oznake nerazgovjetne ili sporne:

d) Nuni prolaz. Preko susjednog zemljita moe traiti susjed pravo puta ako njegovo zemljite nema izlaza na javni put,jer je okrueno zemljitima drugih vlasnika.Kod nunog prolaza korisnik je obavezan na davanje naknade vlasniku susjednog zemljita.im ta potreba otpadne ,nuni prolaz prestaje.Pravo nunog prolaza je zakonsko ogranienje svojine.12

STICANJE PRAVA VLASNITVA

Naini sticanja mogu biti:1. Apsolutni i 2. Relativni.

Apsolutno sticanje svojine je zasnivanje prava svojine nad stvarima koje nisu objekt prava svojine , ali to inae mogu biti.Relativno sticanje je zasnivanje prava svojine na stvari koja ima vlasnika, koja je, dakle, ve objekt neijeg prava svojine, tako da se svi ovi naini sticanja istovremeno pojavljuju i kao naini prestanka prava svojine. Sticanje na osnovu volje prethodnog vlasnikaje, dakle, sticanje na osnovu pravnog posla, iji je jedini tvorac ili jedan od tvoraca prethodni vlasnik: to je sticanje na osnovu jednostranih pravnih poslova (testament): ili sticanje na osnovu ugovora: ugovora o poklonu, o trampi, o kupoprodaji.Pribavljanje prava svojine vezano je za postojanje odreenih pravnih injenica. Kako su raznovrsne ove pravne injenice, imamo razne naine pribavljanja svojine. Svi naini pribavljanja prava svojine mogu se podijeliti na:

1. Originarne12Stvarno pravo,Spai 1962,str.585-587.

16

STVARNO PRAVO

2. Derivatne

Originarni jesu oni gdje pribavilac ne zasniva pravo svojine na pravu svoga prethodnika,ve pravo svojine nastaje kod njega kao novo. U orginarne naine pribavljanja prava svojine spadaju: okupacija, uzurpacija, odraaj, aproprijacija, spajanje, smjea i prerada stvari, pribavljanje plodova i prirataj.Derivatni naini pribavljanja prava svojine su oni kojima pravo svojine dosadanjeg vlasnika kakve stvari prelazi na pribavioca te ovaj izvodi svoje pravo iz prava svog prethodnika. Derivatni naini pribavljanja svojine imaju dva oblika:a)prenos prava svojine bazira se na pravnom poslu koji je zakljuen izmeu prethodnika i pribavioca tj. svojina se prenosi voljom ranijeg vlasnika na neko drugo lice,b)prenos prava svojine bazira se na samom zakonu, a prenos svojine se obavlja i bez izriite volje ranijeg vlasnika, kao to je sluaj kod zakonskog nasljeivanja.13

Sticanje prava svojine na osnovu ugovora sa prethodnim vlasnikom

Potrebni usloviKod ovog sluaja sticanja postoje dva lica:

1. Prethodni vlasnik (prethodnik, prenosilac, tradens):2. Novi vlasnik(sljedbenik, sticalac, akcipijens),

koji izmeu sebe zakljuuju ugovor upravljen na prenos prava svojine.

Da bi dolo do prenosa svojine potrebna su tri momenta:1. Da je prenosilac bio zaista vlasnik stvari:2. Da postoji punovaan ugovor upravljen na prenos svojine (kupoprodaja,

razmjena, poklon)3. Da je izvrena predaja stvari,ako su u pitanju pokretnosti, a upis u

zemljine knjige, odnosno prenos tapije,ako su u pitanju nepokretnosti.

Sticanje na osnovu ugovora sa vlasnikom je derivatni nain sticanja vlasnitva tj.sticanje na osnovu skupa pravnih injenica, meu kojima je najbitnija da je odreeno lice vlasnik stvari. Ako je ugovor zakljuen sa nevlasnikom, do sticanja nee doi.Za prenos prava svojine na novog vlasnika potrebno je postojanje punovanog ugovora koji ima obligaciono dejstvo,dok svojina na kupca prelazi tek izvrenjem ugovora. Ugovor je samo pravni osnov,a za prelaz prava svojine na pribavioca potreban je jo jedan momenat, nain sticanja.Ovaj novi momenat je kod pokretnih stvari predaja, a kod nepokretnosti upis u zemljine knjige ili prenos tapije.13 Stvarno pravo,Spai 1962,str.604-605.

17

STVARNO PRAVO

Prodavac, odnosno prenosilac ostaje vlasnik do predaje stvari kupcu iz ega se javljaju sljedee pravne posljedice:

1. Rizik sluajne propasti individualno odreene stvari do njene predaje kupcu snosi prodavac:

2. Plodovi koje stvar da do predaje pripadaju prodavcu:3. Prodavevi povjerioci mogu prodatu a nepredatu stvar zaplijeniti i

prinudno prodati radi namirenja svog potraivanja prema njemu:4. Ako prodavac istu stvar proda i preda drugome vlasnik e postati taj

drugi kupac ako se radi o savjesnom kupcu.Predaja je, dakle, neophodna da bi dolo do prenosa svojine, ali da bi proizvela to pravno dejstvo mora da bude zadovoljeno nekoliko zahtjeva:

1. Prvo, predaja treba da bude posljedica punovanog ugovora upravljenog na prenos svojine:

2. Drugo, predaja mora biti djelo prodavca, akt njegove volje. Kupac nema pravo da sam uzme stvar ako mu je prodavac ne da.

3. Tree, sama predaja treba da je upravljena na prenos svojine, na izvrenje ugovorene obaveze da se stvar preda.

Vrste predajea) Fizika, odnosno tjelesna predaja je materijalni akt koji se,u zavisnosti

od osobine stvari i namjere stranaka,moe izvriti na razliite naine. Kad su u pitanju manje stvari to ide iz ruke u roku tj. uruenjem. Kad su u pitanju vee kabastije stvari ona se vri ostavljanjem stvari na mjesto koje je odredio pribavilac:

b) Simbolika predaja je predaja znacima i postoji u nekoliko sluajeva:prenos, odnosno predaja isprava na osnovu na osnovu kojih sticalac moe raspolagati na stvari (tovarni list,zalonica), uruenje nekog dijela stvari ili sprave kojom se prijemnik stavlja u mogunost da samo on doe do posjeda stvari (predaja kljueva od prostorije u kojoj se nalazi prodata stvar:

c) Fiktivna predaja je ustvari prenos prava svojine na osnovu samog ugovora, pri emu se uzima (fingira) da je izvrena fizika predaja. Postoje tri takva sluaja:-Constitutum possessorium postoji kada vlasnik prenese na pribavioca svojinu samim ugovorom, a stvar i dalje zadri kod sebe kao imalac nekog prava ueg od prava svojine-Traditio brevi manu postoji kad neko ve dri stvar po nekom pravnom osnovu, ili bez ikakvog osnova, pa kupi stvar i stekne svojinu momentom zakljuenja ugovora-Cessio vindicationis i ovdje pravo svojine prelazi na kupca samim zakljuenjem ugovora.

18

STVARNO PRAVO

d) Zadravanje prava svojine i pored predaje stvari se deava sve dok kupac ne izmiri kupovnu cijenu.

Ugovorno sticanje prava svojine na nepokretnostima

Za sticanje prava svojine na nepokretnostima na osnovu ugovora sa prethodnim vlasnikom nije dovoljan samo ugovor. Ugovor je samo pravni osnov, a za prenos svojine potreban je i modus koji je izraen upisom u zemljine knjige. Kod nepokretnosti postoje tri momenta:

ugovor(titulus), modus(upis u zemljine knjige) i predaja stvari, tj.uvoenje kupca u posjed.

STICANJE OD NEVLASNIKA

Od principa da niko ne moe prenijeti vie prava nego to sam ima, veina savremenih pravnih sistema poznaje odstupanja: pod odreenim uslovima mogue je sticanje svojine na osnovu ugovora sa nevlasnikom, koji nije bio ovlaten na zakljuivanje ugovora o raspolaganju tuom stvari.Po predratnim propisima potrebno je da se za sticanje svojine od nevlasnika ispune kumulativno sljedei uslovi:

1. Stvar mora biti pokretna.Ovo se ne moe priznati i za pribavljanje nepokretnih stvari,jer za obezbjeenje sigurnosti pravnog prometa njima slue zemljine knjige:

2. Sticalac mora biti savjestan(bona fides), tj.da ne zna, ili da prema okolnostima nije mogao znati, da njegov predhodnik nije vlasnik.Ova savjesnost mora da postoji u momentu sklapanja ugovora i predaje stvari,kao i u meuvremenu od ugovora do predaje. Ako se pribavljanje vri preko zastupnika,onda se trai da bude savjestan ne samo zastupnik nego i zastupljeni. Ovakvo pribavljanje treba da je izvreno na osnovu teretnog pravnog posla,dakle uz naknadu. Prema tome,savjestan pribavilac pokretne stvari, ako je doao do nje putem poklona od strane nevlasnika, ne pribavlja nad njom pravo svojine. Na ovaj nain nastalo pravo svojine je u stvari originarno. Na osnovu pravnih pravila, kod nas savjestan pribavilac moe stei svojinu na pokretnim stvarima ako ih je uz naknadu pribavio od nevlasnika (opti uslovi) u jednom od slijedeih sluajeva:

a)Ako je stvar pribavio na javnoj prodajib)Ako je stvar pribavio od ovlaenog prodavaa ili zanatlije

19

STVARNO PRAVO

c)Ako je stravr pribavio od onog lica kome je vlasnik stvar povjerio.14

3. Ugovor mora biti upravljen na prenos svojine, mora biti teretan i mora biti punovaan.

4. Svojina se stie predajom stvari.

ORIGINARNI NAINI PRIBAVLJANJA SVOJINE

Odraaj(usucapio)

Odraaj (usucapio) jest naroit nain pribavljanja svojine, na osnovu faktikog stanja, posjeda koji je trajao due vrijeme pod uslovom da je taj posjed kvalifikovan tj. da je zakonit i savjestan. Ovdje, se dakle, usljed uticaja vremena jedno faktiko stanje pretvara u pravno stanje. Na ovaj nain moe se pribaviti svojina nad pokretnim i nepokretnim stvarima.15Kao i zastarjelost, i odraaj se,dakle,zasniva na ideji nevrenja prava, ali ipak sa jednom primjetnom razlikom. Povjerilac zna ko mu je dunik i s te strane je uvijek u mogunosti da vrenjem prava sprijei zastarjelost, dok vlasnik usljed odraaja moe izgubiti pravo svojine i kada ne zna kod koga je stvar pa je prema tome u objektivnoj nemogunosti da svoje pravo vri. S obzirom na kvalifikovanost posjeda koji se trai postoje dvije vrste odraaja:

1. Redovan:2. Vanredan

Redovan odraajZa sticanje prava svojine redovnim odraajem potreban je kvalifikovan posjed i protek vremena. Kvalifikovan je onaj posjed koji je istovremeno: zakonit,s avjestan i prav.Za postojanje odraaja u naem pravu se trai da su ispunjena dva bitna uslova:

a) kvalifikovani posjed :b) isticanje izvjesnog vremena.

Posjed treba da bude kvalifikovan, tj.da je:1. Zakonit:2. Savjestan:3. Da je neprekidan.

Zakonit je posjed onda kada je posjednik pribavio stvar u posjed na jedan od naina na koji se inae pribavlja svojina (ugovor o kupoprodaji, nasljee). Savjestan je posjed onaj kad posjednik u vrijeme sticanja posjeda nije znao da pribavlja stvar od nevlasnika. Posjed mora da bude neprekidan. Neprekidnost posjeda znai da je posjednik bio u stalnom faktikom odnosu

14 Stvarno pravo,Spai 1962,str.632-633.15Stvarno pravo,Spai 1962,str.608.

20

STVARNO PRAVO

prema stvari i na taj nain redovno manifestovao svoje pravo povodom nje. Posjednik treba da dokae samo poetak i zavretak svog posjeda, pa je time dokazao da je i u meuvremenu bio posjednik. Ko protivno tvrdi,treba to da dokae.16Da bi doveo do sticanja svojine posjed ne smije biti pribavljen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja, posjed dakle mora biti pravan.

Vrijeme potrebno za odraaj: Za pokretne stvari rok iznosi tri godine. Za nepokretnosti rokovi su razliiti u zavisnosti od toga da li je u pitanju

zemljino-knjini ili vanknjini odraaj.

Zemljino-knjini odraaj postoji onda kada je neko upisan u zemljine knjige kao vlasnik, ali njegov zemljino-knjini prethodnik nije bio vlasnik (pogrena uknjiba ili falsikovanje isprava). Ovakav knjini sljedbenik postaje postaje vlasnik po proteku tri godine na osnovu samog upisa. Vanknjini odraaj se odnosi kako na podruju gdje se vode zemljine knjige tako i kod tapijskog sistema. Za podruje gdje postoje zemljine knjige to je situacija kada pribavilac dri stvar na osnovu punovanog ugovora o sticanju svojine (kupoprodaja, poklon, trampa), ali nije izvren zemljino knjini prenos. Na drugom podruju prenos se vri predajom tapije. Za sticanje prava odraajem na nepokretnim stvarima propisan je jedinstven rok od deset godina.

Vanredan odraajKod vanrednog odraaja rokovi za pokretne stvari su deset godina a za nepokretne dvadeset, a za posjed je dovoljno da bude svjestan.Vrijeme potrebno za odraaj poinje tei kad je dralac stupio u posjed stvari, a zavrava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za odraaj. Zakonski rokovi odraaja su tri, deset,dvadeset godina a u sluaju zastoja raunaju se i u danima i mjesecima.Neprekidan posjed i onda kad je bilo smjenjivanja subjekta posjeda s tim da je posjed novog posjednika istog kvaliteta kao i posjed njegovog prethodnika, tj.da je zakonit i savjestan.Ovo spajanje posjeda dvojice ili vie lica nad jednom istom stvari u jedinstveni posjed u cilju uraunavanja vremena prethodnog posjednika vremenu njegova sljedbenika,da bi ovaj mogao putem odraaja postati vlasnik, zove se akcesija posjeda.17

Prekid vremena odraajaPrekid nastupa u sljedeim sluajevima:

16 Stvarno pravo,Spai 1962,str.609.17 Stvarno pravo,Spai,1962,str.609.

21

STVARNO PRAVO

1. Kada dralac prizna da nije vlasnik, poto posjed gubi karakter svojinskog posjeda

2. Kada dralac sazna da nije vlasnik,poto je postao nesavjestan dralac3. Kada tree lice postane vlasnik (pr.po pravilima sticanja svojine od

nevlasnika)4. Kada dralac izgubi posjed5. Kada se propie da stvar koju uzukapijant dri ne moe vie biti

predmet prava svojine6. Podizanjem tube za povraaj stvari od strane treeg protiv

uzukapijanta ukoliko tuilac uspije sa zahtjevom.

Zastoj vremena odraajaVrijeme potrebno za odraaj ne tee:

1. Izmeu branih drugova2. Izmeu roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo3. Izmeu tienika i organa starateljstva, za vrijeme trajanja starateljstva

i dok ne budu poloeni rauni4. Izmeu dva lica koja ive u vanbranoj zajednici,dok ta zajednica

postoji.

U svim ovim sluajevima odraaj ne tee bez obzira koje se od dva lica pojavljuje kao uzukapijent a koje kao vlasnik.Odraaj takoe ne tee:

1. Protiv vlasnika koji se nalazi na vojnoj dunosti za vrijeme mobilizacije,u sluaju neposredne ratne opasnosti ili rata

2. Protiv lica zaposlenih u tuem domainstvu,kada se kao uzukapijent pojavljuje poslodavac ili lan njegove porodice koji zajedno sa njim ivi sve dok taj radni odnos traje.

Vrijeme za odraaj za sve vrijeme za koje vlasniku nije bilo mogue zbog nesavladivih prepreka da sudskim putem zahtjeva zatitu svog prava.Uticaj uzroka zastoja moe biti dvojak:

1. Ako se uzrok pojavio prije nego to je rok uopte poeo tei,odgaa se poetak roka,koji poinje tei kada taj uzrok prestane

2. Ako se uzrok zastoja pojavio poto je rok za odraaj poeo tei,njegov tok se zaustavlja i vrijeme ne tee sve dok uzrok zastoja postoji,a kad taj uzrok nestane,rok nastavlja da tee i ranije proteklo vrijeme se rauna.

Dejstvo odraaja i njegova ulogaDejstvo odraaja je u tome to nevlasnik koji stvar dri postaje vlasni, a dotadanji vlasnik gubi pravo svojine. To ne znai da pravo svojine zastarjeva. Vlasnik koji ne vri svoje pravo svojine nije izloen riziku gubitka prava sve dok se stvar nalazi kod njega.Pravo svojine steeno draajem po obimu odgovara posjedu.

22

STVARNO PRAVO

Odraaj ima retroaktivno dejstvo: istekom zakonskog roka uzukapijent postaje vlasnik i njegovo pravo svojine postoji poev od momenta sticanja posjeda. Posljedice toga su znaajne: plodovi i sve koristi koje je stvar dala u meuvremenu pripadaju vlasniku, hipoteka konstituisana prije isteka roka odraaja prea je od hipoteke konstituisane poslije isteka roka za odraaj, raspolaganja injenja od strane uzukapionog draoca konsoliduju se i vae, a raspolaganja injenja od strane biveg vlasnika gube vanost.

PRIRATAJ

Prirataj je nastanak nove stvari od djelova, odnosno vrijednosti (matrijal i rad) koji pripadaju raznim licima,izmeu kojih ne postoji ugovorni odnos.Do prirataja moe doi spontano ili usljed ovjekove aktivnosti, pa se u zavisnosti od toga govori o prirodnom i vjetakom prirataju, a u zavisnosti od toga da li je novonastala stvar pokretna ili nepokretna, postoji prirataj pokretnih i prirataj nepokretnih stvari.Pod priratajem podrazumjeva se svaka stvar koja dolazi u takvu fiziku vezu sa glavnom stvari da izgleda sastavni dio ove,iako tu stvar nije niko predao vlasniku glavne stvari.Pravni znaaj prirataja je u tome to se na prirataj proteu oni pravni odnosi koji su nastali povodom glavne stvari. To je posljedica principa da sporedno dijeli sudbinu glavnoga. Prema tome:

a)ako je glavna stvar nepokretna,i prirataj je nepokretanb)ko posjeduje glavnu stvar ,taj posjeduje i prirataj kao sporednu stvarc)ko je vlasnik glavne stvari,vlasnik je i priratajad)ako je zaloena glavna stvar onda je zaloen i prirataje)ako je otuena glavna stvar,onda je otuen i prirataj.18

Graenje na tuem zemljituTu razlikujemo tri situacije:

1. Prva je ona kada je gradilac savjestan a vlasnik zemljita nesavjestan, to e rei da gradilac nije znao niti je mogao znati da zida na tuem zemljitu, a vlasnik zemljita je znao za gradnju ali se nije odmah usprotivio. U tom sluaju zemljite (u povrini koju zahvata zgrada i koje je neophodno za redovnu upotrebu zgrade) zajedno sa zgradom pripada gradiocu, a ovaj je duan za zemljite da plati naknadu u visini njegove prometne cijene u vrijeme donoenja sudske odluke:

2. Druga situacija je obrnuta: gradilac je nesavjestan a vlasnik zemljita je savjestan (gradilac je znao, odnosno morao znati da zida na tuem zemljitu, ili ga je vlasnik zemljita opomenuo, a vlasnik zemljita

18 Stvarno pravo,Spai,1962,str.616-617.

23

STVARNO PRAVO

uopte nije znao za gradnju, ili je doznao pa se odmah usprotivio. Ovdje vlasnik zemljita ima pravo izbora jedne od tri mogunosti:a) da mu pripadne pravo svojine na zgradi(s tim da naknadi vrijednost

zgrade u visini prosjene graevinske cijeneb) da i zgrada i zemljite pripadnu u svojinu gradiocu, s tim da mu ovaj

naknadi tetu i isplati prometnu vrijednost zemljitac) da gradilac porui zgradu (graevinski objekat) i dovede zemljite u

prvobitno stanje , kao i da mu naknadi priinjenu tetu. Vlasnik zemljita nema pravo da od nesavjesnog gradioca zahtjeva uklanjanje graevine ako se kao gradilac pojavljuje drutvenopravno lice, a zgrada vrijedi nesrazmjerno vie od zemljita

3. Trea je ona situacija kada su savjesne obje strane (gradilac nije znao niti je mogao znati da zida na tuem zemljitu, odnosno da nema pravo da zida, a vlasnik zemljita za gradnju nije znao , pa prema tome nije bio u prilici da joj se usprotivi).

4. U ovoj prilici vodi se rauna o vrijednosti zgrade i zemljita: ako zgrada (graevinski objekat) vrijedi znatno vie od zemljita, zgrada zajedno sa zemljitem pripada gradiocu, koji za zemljite duguje njegovom vlasniku naknadu po prometnoj cjeni zemljita, a ako je vrijednost zemljita znatno vea, sud e na zahtjev vlasnika zemljita graevinski objekat dosuditi njemu i obavezati ga da graditelju isplati graevinsku vrijednost objekta u visini graevinske cijene objekta u mjestu u kojem se nalazi.

5. Ako su vrijednosti zgrade i zemljita priblino jednake, sud e dosuditi zgradu i zemljite vlasniku zemljita ili gradiocu, vodei rauna o njihovim potrebama, a naroito njihovim stambenim prilikama.

Rijetke su situacije kad su obje strane nesavjesne i tu se javlja praznina koja bi se trebala rijeiti na nain da se vlasniku zemljita treba priznati pravo izbora:

da zgradu zadri i gradiocu naknadi njenu graevinsku vrijednost, ili da i zemlju i zgradu prepusti gradiocu, koji mu u tom sluaju duguje naknadu za zemljite i naknadu priinjene tete

vlasnik zemljita ne bi imao pravo ukidanja zgrade, i to bi bila razlika u odnosu na hipotezu u kojoj je gradilac nesavjestan, a vlasnik zemljita savjestan.

Ako neko od tueg materijala zida na svom zemljitu, bez obzira da li je svjestan ili ne, taj materijal se ne moe vindicirati ak i kad bi zgrada bila poruena. Zgrada pripada vlasniku zemljita. U tom sluaju nadoknadie se vrijednost materijala vlasniku po prometnoj cijeni i izvrie se nadoknada tete.Ako neko zida sa tuim materijalom na tuem zemljitu, zgrada pripada vlasniku zemljita, no i ovdje pod uslovom da nije znao za graenje savjesnog graditelja. Graditelj mora ustupiti zgradu vlasniku zemljita i moe od njega

24

STVARNO PRAVO

zahtjevati pomenute naknade.Istovremeno mora da naknadi tetu vlasniku materijala....19

Sijanje i saenje na tuem zemljituSaenje (plantatio) i sijanje (satio). Ovo je naroit nain pribavljanja svojine na posijanim ili zasaenim biljem ili drveem na zemljitu. Bilje ili drvee uvijek ostaje svojina vlasnika zemljita,bez obzira na savjesnost njihovih vlasnika, to je razumljivo s obzirom na njihovu malu vrijednost u odnosu na zemljite. Vlasnik zemljita postaje vlasnik sjemena odmah im je ono posijano,jer se jednom zasijano sjeme ne moe odvojiti od zemljita. Vlasnik zemljita savjesnom sijau mora nadoknaditi sjeme i trud, dok nesavjesni sija nema pravo na tu naknadu.20

NanosNanos(aluvio),gdje voda lagano i neprimjetno i bez iijeg udjela nanosi zemlju na obalu, te na taj nain ovu uveava. Tako priratanje obalske zemlje pripada vlasniku te obalske zemlje. Vlasnik obalske zemlje nije duan dati za taj nanos nikakvu naknadu, pa i da se zna sa ije zemlje nanos dolazi. Meutim, ako je rjena snaga odvalila veliki komad zemlje i pridruila ga obalskoj zemlji (avulsio), vlasnik obalskog zemljita na ovom komadu zemlje pribavie svojinu pod uslovom da prijanji vlasnik ne vri za godinu dana svoja vlasnika ovlatenja.21

Novo i naputeno rijeno ostrvoU naem dananjem pravu novo rijeno ostrvo postaje objekt drutvene svojine,bilo da je rijeka plovna ili ne,dok ostrva nastala ravanjem rijeke u vie krakova (rukavaca) ili plavljenjem zemljita usljed izlivanja rijeke, ostaju u svojini dotadanjeg vlasnika. Naputeno korito dijeli se izmeu priobalnih vlasnika, uz voenje rauna o teti koju pojedini od njih trpe usljed toga to su lieni upotrebe vode pod ranijim uslovima,a ako su u tom pogledu jednaki korito se dijeli po pravilima koja vae za diobu novog rijenog korita

PreradaPrerada (specificatio) tue stvari znai preraivanje ili preobraanje tue pokretne stvari bez znanja ili protiv volje njenoga vlasnika, tako da ona usljed toga postane nova stvar druge vrste. Kod specifikacije izraena stvar treba da bude priznata kao svojina savjesnog preraivaa ili vlasnika materijala prema toma ta ima veu vrijednost: rad ili materijal. Pri tome je ona strana koja je postala vlasnik duna da naknadi protuvrijednost materijala, odnosno rada.2219 Stvarno pravo,Spai,1962,str.618.20 Stvarno pravo,Spai,1962,str.618.21 Stvarno pravo,Spai,1962,str.619.

22 Stvarno pravo,Spai,1962,str.614.

25

STVARNO PRAVO

Prema Zakonu o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima:Ako je neko od tueg materijala svojim radom izradio novu stvar ,ona pripada njemu ako je savjestan i ako je vrijednost rada vea od vrijednosti materijala,a ako su vrijednosti jednake-nastaje susvojina.

Odvajanje plodovaDo odvajanja, plodovi su sastavni dijelovi plodonosne stvari i kao takvi pripadaju njenom vlasniku. Odvajanjem od matice stvari plod postaje samostalna stvar. Od tog pravila postoje dva izuzetka:

1. Ako na plodonosnoj stvari postoji plodouivanje ili zakup, plodovi pripadaju plodouivaocu, odnosno zakupcu: i jedan i drugi stiu svojinu na plodovima odvajanjem:

2. Savjestan dralac takoe stie pravo svojine na plodovima njihovim odvajanjem, te ih u sluaju tube za povraaj glavne stvari nije duan vratiti: savjestan dralac postaje nesavjestan od trenutka kada mu je tuba dostavljena, ali vlasnik stvari moe dokazivati da je dralac postao nesavjestan i prije toga.

Okupacija

Okupacija je zasnivanje svojine na niijim stvarima koje se vri uzimanjem ovih stvari u posjed sa voljom da se njima zasnuje svojina. U predratnom pravu znaaj ovog naina sticanja svojine bio je vei,jer je i pojam niijih stvari bio iri. Tako, kao niije stvari smatrane su divlja u umi, ribe, koljke i rakovi u javnim vodama, jednom rjeju sav nepripitomljeni ivotinjski svijet u slobodnoj prirodi. U dananjem pravu ove stvari su u drutvenoj svojini i njima se pravo svojine stie lovom odnosno ribolovom na osnovu administrativne dozvole.

Nalaz izgubljene stvariIzgubljena je ona pokretna stvar koja je iz vlasti sopstvenika ili draoca sluajno izila tako da on vie ne zna gdje se ona tano nalazi. Po predratnim pravnim pravilima nalaz izgubljene stvari mogao se pojaviti kao nainsticanja svojine: po proteku odreenog roka, ako su preduzete potrebne mjere da se vlasnik odnosno onaj koju je izgubio pronae savjesni nalaza je na naenoj stvari sticao pravo svojine.Nalaz skrivenog blagaPod blagom u smislu pravila o sticanju svojine podrazumjevaju se novac, zlato, srebro, drago kamenje i stvari izraene od plemenitih metala ili dragog kamena koje su skrivene (uzidane, zakopane) leale tako dugo da se njihov preanji vlasnik ne moe vie doznati.

Ostali sluajevi (ekspropiracija, arondacija, komasacija) Eksproprijacija je prinudni prelaz nepokretnosti iz privatne u drutvenu (dravnu) svojinu u optem interesu i uz naknadu. Nepokretnost se moe

26

STVARNO PRAVO

ekspropirisati kad je to potrebno radi izgradnje privrednih, stambenih, komunalnih, zdrastvenih, prosvjetnih, kulturnih i drugih objekata od opteg interesa. Za ekspropirisanu nepokretnost daje se naknada i to po pravilu u novcu, a po sporazumu stranaka i u vidu druge nepokretnosti.Arondacija je oduzimanje zemljita u privatnoj svojini i njihovo pripajanje drutvenoj svojini da bi se ovo zaokruilo, uz davanje naknade u drugom zemljitu ili novcu.Komasacija (grupisanje) zemljita sastoji se u tome to se na odreenom podruju iz postojeih,manje ili vie sitnih i nepravilnih parcela, formira jedna opta masa koja se zatim u vidu manjeg broja ili veih ili pravilnijih parcela dijeli istim vlasnicima.

O PODJELI NAINA STICANJA SVOJINE NA DERIVATNE I ORIGINARNE

Derivatno sticanje je ono kod kojeg sticalac izvodi svoje pravo iz prava svog prethodnika, gdje, drugim rjeima ,,pravo prethodnika prelazi na sljedbenika, tako da postoji sukcesija (koja moe biti singularna i univerzalna).Kod originarnog sticanja pravo svojine se ne izvodi iz prava prethodnika ve se zasniva novo pravo,bilo da se pravo svojine zasniva na stvari na kojoj uopte ne postoji pravo svojine,bilo pak na stvari koja ve pripada nekome,ali na osnovu posebnih (izvornih) pravnih injenica.Kod originarnog sticanja izmeu prava predhodnog i novog vlasnika prekinut je pravni kontinuitet, a kod derivatnog, pak, prethodni vlasnik prenosi svojinu kakvu ima,sa svim eventualnim teretima i ogranienjima.Kod derivatnog naina pribavljanja svojine vai princip da niko ne moe prenijeti na drugoga vie prava nego to sam ima.Kod derivatnog sticanja(za razliku od originarnog)postoje dva momenta:

1. Pravni osnov:2. Nain sticanja.

Kod derivatnog naina pribavljanja svojine pravni osnov je konkretan. To je pravni posao, zakonsko nasljeivanje, sudska odluka, administrativni akt,nareenje zakona. Kod svakoga derivatnog naina pribavljanja svojine treba ispitati da li je za prenos svojine postojao jedan od pravnih osnova, a zatim kako je taj prenos izvren. Kao pravni osnov za pribavljanje svojine na prvom mjestu se javlja pravni posao kome je cilj da prenese pravo svojine sa jednog subjekta na drugog. Pravni poslovi na osnovu kojih se pribavlja svojina mogu biti: jednostrani (testament, legat, obeanje, nagrada) i dvostrani pravni poslovi (kupoprodaje, razmjene, poklon). Pravni poslovi moraju da ispunjavaju zakonske uslove da bi mogli da budu pravni osnov za pribavljanje svojine. Pravilo je da se na osnovu nevaeih pravnih poslova ne moe pribaviti svojina.23Sutina derivatnog sticanja je u tome to je pravo svojine odreenog lica na datoj stvari nuni uslov, nuna pretpostavka, da bi, u sklopu drugih pravnih 23 Stvarno pravo,Spai,1962,str.622-623.

27

STVARNO PRAVO

injenica, jedno drugo lice postalo vlasnik,te stvari, da bi svojina od jednog lica prela na drugo.Drugim rjeima, derivatno sticanje je sticanje na osnovu pravnih injenica meu kojima je bitno da je prethodnik vlasnik stvari to e rei da se derivatnim nainom sticanja stiu stvari koje imaju vlasnika. Kod orginarnog sticanja mogu se sticati i stvari koje nemaju svog vlasnika.

PRESTANAK PRAVA SVOJINE

U zavisnosti od toga da li pravo svojine prestaje samo za dotadanjeg vlasnika ili se gasi i nestaje iz pravnog ivota, svi naini prestanka prava svojine djele se na:

1. Relativne i2. Apsolutne.

Relativni naini prestanka su oni kod kojih dolazi do smjene vlasnika, tako da pravo prestaje samo za dotadanjeg imaoca, to, opet moe biti u skladu sa njegovom voljom (prodaja, poklon, trampa) ili nezavisno od njegove volje (odraaj, sticanje od nevlasnika).Apsolutni prestanak prava svojine postoji kad se pravo svojine ugasi i nestane iz pravnog ivota. Tako je kad stvar postane res nullius, ili propadne, ili izgubi svoju individualnost.Pravo svojine moe prestati odricanjem vlasnika od prava svojine i takva izjava zove se derelikcija. Vlasnik se moe odrei prava svojine na nepokretnosti ako na njoj nema tereta (hipoteka, plodouivanje), osim stvarnih slubenosti.Podsjetimo se jo jednom da se pravo svojine ne moe izgubiti zastarjelou, pravo svojine ne moe prestati zbog toga to ga vlasnik ne vri sve dok se stvar nalazi kod njega, a ne moe prestati ni na osnovu same injenice da neko trei dri stvar i ponaa se kao vlasnik, ma koliko dugo trajalo to stanje, tek ako su stvoreni uslovi za sticanje prava svojine od nevlasnika ili odraajem, trei e postati vlasnik, to e nuno znaiti i prestanak svojine dotadanjeg vlasnika.

ZATITA SVOJINE(SVOJINSKE TUBE)

Poznate su tri tube za zatitu prava svojine:1. Svojinska tuba(rei vindicatio):2. Tuba iz pretpostavljene svojine(actio Publiciana):3. Tuba zbog uznemiravanja(actio negatoria).

28

STVARNO PRAVO

I REIVINDIKACIONA TUBA

1. Svojinska tuba (rei vindicatio) je tuba za povraaj oduzete stvari na koju ima pravo vlasnik. Stoga tuilac mora prvenstveno dokazati da je vlasnik stvari povodom koje podie tubu. A to nije uvijek lako jer tuilac ne dokazuje samo svoju svojinu i injenicu da su ispunjeni svi zakonski uslovi za njeno postojanje,nego mora dokazati da je njegov prethodnik bio vlasnik, i prethodnikov prethodnik itd. dok se ne doe do lica koje je stvar orginarno pribavilo. U modernim pravima ovo se dokazivanje trai samo kod pokretnih stvari ,meutim,u pogledu nepokretnih stvari koje su upisane u zemljine knjige dovoljan je izvod iz tih knjiga iz koga se vidi da je tuilac vlasnik, jer da nije vlasnik,ne bi mogao biti upisan u zemljine knjige, a zakonska pretpostavka da je mogao pribaviti samo od vlasnika.24Tuilac koji je dokazao svoje pravo svojine ne mora dokazivati da je imao posjed, ako se bez posjeda, odnosno predaje, moe stei pravo svojine. Samo se mogu potraivati individualno odreene stvari.Pasivno legitimisan u sporu koji se pokree ovom tubom je dralac stvari i to sadanji dralac.Protiv tube moe se isticati prigovor koji po svojoj prirodi mogu biti peremptorni (njima se zahtjev potpuno i trajno onemoguuje) i dilatorni (kad se samo odlae dejstvo zahtjeva).

Peremptorni bi bili:1. Da je tueni stekao svojinu poslije tuioca (odraajem, po pravilima od

nasljednika):2. Da je tuilac u svoje ime prodao i predao tuu stvar ali je kasnije

postao vlasnik te stvari:3. Prigovor da je prodao i predao iako tuenik-kupac nije postao vlasnik

(nije izvren ZK prenos ili prenos tapije).Dilatorni bi bili:

1. Da tueni dri stvar po nekom obligacionom odnosu izmeu njega i tuioca (najmoprimac):

2. Da stvar dri kao imalac nekog stvarnog prava na tuoj stvari (plodouivalac):

Tueni koji je izgubio spor duan je predati stvar tuiocu. Svjestan dralac nije duan da plati naknadu za koritenje stvari, niti odgovara za pogoranje i propast stvari koji su nastali za vrijeme njegovog savjesnog dranja. Zadrava odvojene a ne potroene plodove i ne duguje naknadu za potroene. Nesavjestan dralac duan je da preda vlasniku stvari sve plodove koji su se kod njega zatekli i da naknadi vrijednost ubranih plodova koje je potroio,otuio ili unitio. Duan je da nadoknadi tetu nastalu pogoranjem


29

STVARNO PRAVO

ili propau stvari,osim ako bi ta teta nastala i kad bi se stvar nalazila kod vlasnika.Savjesni dralac ima pravo na naknadu nunih i korisnih trokova, nesavjesni ima pravo na naknadu nunih trokova a korisnih samo u sluaju ako idu u korist vlasnika.

II PUBLICIJANSKA TUBA(ACTIO PUBLICIANA)

Usljed tekoa oko dokazivanja svojine pri podizanju svojinske tube, rimsko pravo je za zatitu posjeda pribavljenog uzukapijom, dakle gdje je najvjerovatnije bila i svojina, uvelo naroitu tubu,analogno svojinskoj tubi za zatitu posjednika protiv sadanjeg draoca stvari i kod nje je trebalo dokazati samo svoj posjed. Razvoj usvajanja publicijanske tube je taj to je trebalo zatititi savjesnog posjednika koji je moda i vlasnik,ali nema za to potrebnih dokaza. Ovu tubu savjestan posjednik nije mogao podii protiv svakoga kao kod svojinske tube,nego samo protiv pravno slabijeg sadanjeg posjednika. Tuitelj kod ove tube treba da dokae samo da je imao zakonit posjed,da dokae nain pribavljanja sporne vlasti,ali ne dokazuje svojinu svoga prethodnika. Savjesnost se kod posjednika pretpostavlja. Tubeni zahtjev nije ovdje upravljen samo na priznanje posjeda nego i svojine,i u tom smislu izmeu nje i svojinske tube nema razlike. Prema tome publicijanska tuba je petitorna a ne posesorna i sudska odluka je konana,a ne privremena kao kod tube za ometanje posjeda.Pravo na ovu tubu ima posjednik kako pokretnih tako i nepokretnih stvari. Kako se ova tuba moe podii samo protiv slabijeg posjednika, tueni moe staviti prigovor svojine ili posjeda iste jaine. Kao slabiji posjed smatra se nesavjestan, nezakonit ili ako tueni ne moe da imenuje svoga prethodnika ili kada je do posjeda stvari doao besplatnim pravnim poslom.25Tuba je primjenjiva u sluajevima kada tuioev i tuenikov posjed nisu podobni za redovan odraaj.

III TUBA ZBOG SMETANJA ODNOSNO UZNEMIRAVANJA (ACTIO NEGATORIA)

Ovom tubom vlasnik dralac trai zatitu protiv uznemiravanja (smetanja) koje se ne sastoji u oduzimanju stvari. Uznemiravanje se moe vriti na dva naina:

1. Preduzimanjem akata upotrebe tuioeve stvari i uopte uticaja na stvar, kojima se onemoguava niti suava upotreba stvari od strane vlasnika (prolazak kroz dvorite kad susjeda nema i kad je odsutan):


30

STVARNO PRAVO

2. Preduzimanjem akata kojima se vlasnik onemoguava da svoju stvar upotrebljava u ranijem obimu ili mu se upotreba oteava.

Uznemiravanje mora da ima trajan karakter, a to znai:1. Ili da je tuenikovim zasnovao trajno stanje (smee na parceli):2. Ili da se postupak koji znai uznemiravanje ponavlja (prolazak kroz

dvorite):3. Ili da se prema prilikama osnovno moe oekivati da e se

uznemiravanje ponoviti.Negatorna tuba, dakle, titi vlasnika od neega to traje ili se moe ponoviti a ne titi ga od neega to je bilo pa prolo. Za razliku od prethodne dvije tube ovdje se stvar nalazi kod tuioca: aktivno legitimisan, drugim rjeima je dralac stvari. Pasivno legitimisan je onaj koji vri uznemiravanje, zatim onaj po ijem nalogu se vri uznemiravanje, kao i onaj u iju korist je bez njegova naloga vreno uznemiravanje, kao i zabrana daljeg uznemiravanja.Da bi uspio sa svojim tubenim zahtjevom tuilac mora dokazati da je dralac i da postoji uznemiravanje: on ne mora dokazivati pravo svojine, jer u tom pogledu postoji zakonska pretpostavka.Tueni mora dokazati da ima pravo na preduzimanje radnji koje tuilac kvalifikuje kao smetnje.Ova tuba titi svojinu od takvih povreda koje se ne sastoje u oduzimanju stvari od vlasnika, nego u onemoguavanju vlasnika da potpuno uiva svoju stvar. Najei sluaj jeste prisvajanje od drugog lica prava slubenosti nad objektom svojine. Tuitelj treba da dokae prije svega, da je vlasnik, a i sam akt povrede svoga prava svojine. Cilj ove tube je prestanak uznemiravanja.26

PRAVO SVOJINE SA VIE SUBJEKATA

(susvojina,zajednika svojina i etana svojina)

SUSVOJINA

Jedno te isto pravo svojine povodom jedne ili vie stvari moe da pripada nekolicini lica zajedniki.Prema tome,pravo svojine povodom kakve pokretne ili nepokretne stvari koja nije realno podjeljena pripada ne samo jednom licu, ve zajedno dvojici ili nekolicini, i to da svaki od njih ima odreeni dio, kvotu (tzv. idealni dio), koji oznaava s kojim udjelom suvlasnik uestvuje u koritenju i raspolaganju stvari. Pravo suvlasnika ne treba shvatiti kao pravo na neki realni dio stvari koja je objekat svojine. Suvlasniko pravo se protee na cijelu stvar, a prema alikvotnom dijelu (jedna etvrtina, jedna treina, jedna polovina) suvlasnik je ovlaen da uestvuje u realizaciji svojinskih ovlaenja.27

26 Stvarno pravo,Spai,1962,str.644.27Stvarno pravo,Spai,1962,str.588.

31

STVARNO PRAVO

Suvlasniki dio moe biti izraen u razlomcima,procentualno i u decimalima. Kod susvojine moemo razlikovati:

1. Pravo suvlasnika na udio:2. Pravo suvlasnika na samoj stvari.

Svaki suvlasnik ima individualno pravo na svoj udio, a istovremeno ni jedan od suvlasnika ne moe preduzimati ni materijalne akte niti pravne poslove u odnosu na stvar bez saglasnosti ostalih suvlasnika.

Suvlasnik moe raspolagati svojim udjelom bez saglasnosti ostalih suvlasnika. Raspolaganje obuhvata:

1. Mogunost otuenja i optereenja2. Prodaja i poklon3. Konstituisanje na svom udjelu svih stvarnih prava koja ne diraju u stvar

ve su usmjerena na vrijednost ili plodove koje stvar daje(stvar moe opteretiti hipotekom,plodouivanje ili upotrebu

4. Moe konstituisati zalono pravo.

Suvlasnici imaju pravo pree kupovine suvlasnikog udjela samo ako je to odreeno zakonom.

Pravni poloaj suvlasnika u odnosu na cijelu stvar Suvlasnik ima pravo da samostalno raspolae svojim udjelom koji se odnosi na alokvotni dio prava svojine. Ako suvlasnik proda svoju treinu, kupac nee stei pravo ni na jednom realnom dijelu stvari, on e samo stupiti na mjesto suvlasnika, prodavca. Svaki suvlasnik moe vriti svoja ovlaenja u odnosu na stvar samo uz saglasnost ostalih suvlasnika.Suvlasnik ima pravo na posjed stvari. Isto tako pravo na posjed imaju i ostali suvlasnici, tako da svi suvlasnici imaju suposjed na stvari.Ako suvlasnika ometaju bilo trea lica ili ostali suvlasnici, suvlasnik ima pravo na posjedovnu (posesornu) zatitu. On ima pravo da podnese posjedovnu tubu za povraaj posjeda bez obzira na to da li mu je tree lice oduzelo posjed ili su ga suvlasnici iskljuili iz mogunosti da dri stvar. Suposjednik moe ometati drugog suposjednika u posjedu ako preduzme takve radnje koje drugog suposjednika iskljuuju iz posjeda,pa se za ovakve radnje i smetnje mora pruiti sudska zatita.Svaki suvlasnik ima pravo na upotrebu stvari i pri tome je duan da potuje isto tako pravo ostalih suvlasnika. Plodovi i ostali prihodi od stvari pripadaju suvlasnicima srazmjerno veliini njihovih udjela.Suvlasnik, zajedno sa ostalim suvlasnicima,ima pravo da upravlja stvarju.Za preduzimanje poslova redovnog upravljanja stvarju potrebna je saglasnost suvlasnika iji udjeli ine vie od polovine vrijednosti stvari. Da bi se mogao preduzeti neki posao u okvirima redovnog upravljanja potrebna je odluka veine. Ali u ovom sluaju veina se ne rauna po broju lica nego po veliini udjela. Ako nema veina o preduzimanju posla odluuje sud.

32

STVARNO PRAVO

Redovno upravljanje obuhvata poslove koji su potrebni za odravanje i ouvanje stvari (opravke, sijanje i etva, uvanje, povjeravanje, ubiranje plodova, davanje stvari u zakup).

Sticanje susvojineSticanje susvojine moe biti:

1. Sticanje na osnovu ugovora2. Ugovora o ortakluku3. Ugovor o diobi zajednike imovine4. Sticanje na osnovu odraaja5. Nastanak susvojine bez volje suvlasnika.

Susvojina moe nastati na osnovu ugovora o kupoprodaji, razmjeni, poklonu itd. Mogue je da dva ili vie lica kupe stvar zajedno tako to e svako uloiti dio ukupne sume novca i na osnovu toga stei udio u pravu svojine na stvari.Suvlasnik se moe postati na osnovu kupovine suvlasnikog udjela. Za pribavljanje svojine nije dovoljan ugovor nego i nain sticanja koji je za pokretne stvari sticanje suposjeda, a za nepokretne upis u zemljine knjige.Susvojina moe nastati i na osnovu ugovora o ortakluku pr. kada dva ili vie lica ulaui sredstva u rad zajedniki podiu zgradu, tako da svaki od njih stie pravo na udio na cijeloj zgradi. Za punovanost ugovora o ortakluku zahtjeva se pismena forma.Susvojina moe nastati diobom zajednike imovine nasljednika ili branih drugova.Suvlasnitvo se moe stei i odraajem. To e se desiti ako jedno lice kupi suvlasniki udio ili na neki drugi nain stekne zakonit posjed, a prilikom kupovine nije znalo niti je moglo znati da lice od koga kupuje udio nije suvlasnik i ako uz to protekne rok koji je potreban za odraaj takve stvari.

Raskidanje suvlasnike zajedniceSuvlasnici mogu traiti da se izvri dioba i tako izazvati prestanak susvojine. Svaki suvlasnik ima pravo da zahtjeva diobu. To pravo nastaje u trenutku sticanja suvlasnikog svojstva i traje za sve vrijeme susvojine. Suvlasnik ima pravo da zahtjeva diobu u svako doba i to njegovo pravo ne moe zastariti. Dioba se ne moe zahtjevati u nevrijeme to bi u tom trenutku moglo prouzrokovati tetu ostalim suvlasnicima.Dioba moe biti:

1. Sporazum suvlasnika2. Sudska dioba3. Sudska javna prodaja4. Nastanak i prestanak stvarnih slubenosti5. Odgovornost za pravne i materijalne nedostatke.

Za donoenje odluke o nainu na koji e se izvriti dioba, potrebna je saglasnost svih suvlasnika. Svaki pojedini suvlasnik moe zahtjevati da se

33

STVARNO PRAVO

dioba izvri, ali za odluku o nainu na koji e se izvriti nije dovoljna veina glasova, potrebna je jednoglasnost.

Suvlasnici mogu stvar podijeliti:1. Fizikom ili naturalnom diobom:2. Civilnom diobom:3. Dioba isplatom udjela.

Stvar se moe fiziki podijeliti ili odluiti da se stvar proda, a dobijena vrijednost podijeli srazmjerno veliini udjela. Mogue je da stvar pripadne jednom suvlasniku,a da on isplati ostale. Ukoliko se pojedini suvlasniki dijelovi razlikuju mogua je doplata u novcu.Ako se suvlasnici ne mogu dogovoriti o nainu diobe, odluku e donijeti sud. Sud e primjeniti fiziku ili civilnu diobu.Sudska javna prodaja moe biti dobrovoljna i izvrna. Ako su suvlasnici saglasni da se izvri civilna dioba , stvar se prodaje na dobrovoljnoj sudskoj javnoj prodaji prema pravilima vanparnikog postupka. Ako suvlasnici nisu postigli sporazum,a sud odlui da se izvri civilna dioba ,stvar se prodaje na izvrnoj sudskoj prodaji. Na javnoj prodaji, bilo dobrovoljnoj bilo izvrnoj, mogu uestovati svi suvlasnici. Stvar se prodaje najboljem ponudiocu.

ZAJEDNIKA SVOJINA

Zajednika imovina je pravo svojine koje imaju dva ili vie lica na istoj stvari, ali tako da njihovi udjeli nisu odreeni,pa se shodno tome njima ne moe njima ni raspolagati dok traje reim zajednike svojine. Udjeli nisu odreeni ni idealno ni realno, poemu se razlikuje od susvojine i etane svojine.Zajednika svojina branih drugovaOdvojenu imovinu branih drugova sainjavaju:

1. Imovina koju je brani drug imao u asu zakljuenja braka,bez obzira po kom dozvoljenom osnovu je steena

2. Imovina koju je brani drug stekao u toku braka ali ne radom ve naslijeem,poklonom ili drugim oblicima besteretnog sticanja

3. Imovina koja pripada branom drugu na osnovu diobe zajednike imovine izvrene u toku trajanja brane zajednice

4. Imovina steena radom u toku braka ali poto je nastupio trajan faktiki prekid brane zajednice

5. Imovina koju je ena unijela u brak kao miraz6. Plodovi sa stvari na kojima brani drug ima posebnu svojinu,ukoliko nisu

ostvareni radom branih drugova.

Svojom odvojenom imovinom brani drug raspolae i upravlja samostalno.Zajednika imovina je ona koju su brani drugovi stekli radom u toku brane zajednice.

Karakteristike zajednike imovine:34

STVARNO PRAVO

1. Zajednika imovina potie od rada,zajednikog ili odvojenog,branih drugova. U sticanju imovine brani drugovi su ravnopravni. U imovinu ulaze: prihodi od zajednike imovine, prihodi od posebne imovine, stvari nabavljene iz zajednike imovine, naknade za stvari iz zajednike imovine

2. Subjekti zajednike svojine su kako brani drugovi iz punovanog tako i brani drugovi iz nevaeeg braka

3. U zajedniku imovinu ulaze samo one imovinske vrijednosti koje su steene dok je postojala brana zajednica.

Nepokretnosti koje pripadaju branim drugovima, upisuju se u zemljine knjige ili druge javne knjige na ime oba brana druga, kao njihova zajednika imovina na neopredjeljenim dijelovima. Ako je upisan samo jedan brani drug smatrae se da su upisana oba brana druga.Zajednikom imovinom (svojinom), kao cjelinom, brani drugovi upravljaju i raspolau zajedniki i sporazumno.Dioba zajednike imovine branih drugova moe se traiti za vrijeme braka i poslije njegovog prestanka,a pravo da trae diobu imaju brani drugovi, nasljednici umrlog branog druga, kao i povjerilac jednog branog druga. Odvajanje imovine se moe uiniti i sporazumno, pri emu su dozvoljeni svi modaliteti podjele. Ukoliko ne doe do sporazuma, diobu sprovodi sud koji vodi rauna o sljdeem:

1. Dohodcima i drugim prihodima branih drugova2. Pomo jednog branog druga drugome3. Staranju o djeci4. O njihovom voenju domaih poslova5. Staranju i odravanju imovine .....

Na zahtjev branog druga u iskljuivu svojinu branih drugova ali na ime njegovog udjela u zajednikoj imovini:

1. Stvari koje slue iskljuivo za linu upotrebu2. Stvari koje slue samo djetetu ili su namjenjene njegovoj upotrebi3. Pokretne stvari koje je brani drug zadrao nakon raskida brane

zajenice4. Stvari koje slue za vrenje zanata ili zanimanja branog druga

Vanbrani drug moe traiti vrijednost svoga rada uloenog u poslove domainstva i privrednog gazdinstva drugog vanbranog druga u srazmjeri u kojoj je svojim radom doprinio da nastane ova korist.Vanbrani drug ima pravo na naknadu za svoj rad i kada nije uveana ili unapreena imovina drugog vanbranog druga, ako se portvovano zalagao radi linih potreba lanova domainstva.Zajednikom imovinom lanovi porodine zajednice upravljaju i raspolau zajedniki i sporazumno.Saglasnom voljom svih lanovaupravljanje zajednikom imovinom moe se povjeriti jednom broju lanova porodine zajednice, koji u preduzimanju

35

STVARNO PRAVO

poslova upravljanja odluke donose veinom glasova. Prava lanova porodine zajednice na nepokretnostima koje su njihova zajednika svojina upisuju se u zemljine knjige i druge javne knjige na ime svih lanova koji su svojim radom uestvovali u sticanju. Do diobe zaostavtine nasljednici upravljaju i raspolau nasljedstvom zajedniki i sporazumno,ako se ne sloe sud e postaviti upravitelja. Diobu moe zahtjevati svaki nasljednik,i to u svako doba samo ne u nevrijeme.

ETANA SVOJINA

Etana svojina je pravo svojine na stanu,poslovnoj prostoriji, ili garai kao posebnim (fizikim) dijelovima zgrade, s kojim su neraskidivo povezana odreena prava na zajednikim dijelovima zgrade i na zemljitu na kome je zgrada podignuta. Poseban dio zgrade koji je predmet etane svojine, moe se nalaziti u porodinoj stambenoj zgradi tj.zgradi koja se sastoji iz najvie dva vea ili tri manja stana (i koja se kao cijela moe nalaziti ne samo u drutvenoj ve i u privatnoj svojini ili u viestambenoj zgradi).Po koncepciji usvojenoj u naem zakonodavstvu viestambena zgrada kao cijelina i zajedniki dijelovi te zgrade su jo uvijek u drutvenoj svojini, ak i kada su svi njeni posebni dijelovi u graanskoj svojini.Za poslovnu prostoriju smatra se jedna ili vie prostorija namjenjene vrenju poslovne djelatnosti jednog korisnika koje po pravilu ine zajedniku cijelinu i imaju zaseban glavni ulaz.Stan prestavlja skup prostorija namjenjenih da slue stambenim potrebama korisnika koje, po pravilu,ine jednu graevinsku cjelinu i imaju zaseban glavni ulaz.Stan i poslovne prostorije, kao posebni dijelovi zgrade, su u prometu, ali ne i pojedini dijelovi stana (poslovne prostorije), i to bez obzira na kvadraturu stana (poslovne prostorije) broj prostorija i njihovu veliinu: stan odnosno poslovna prostorija je, moglo bi se rei sa gledita prava svojine i sa gledita pravnog prometa, osnovna pravna jedinica.

Etana svojina stie se po optim pravilima koja vae za sticanje prava svojine:

1. Izgradnjom stana2. Kupovinom3. Zamjenom4. Poklonom5. Nasljeivanjem6. Pretvaranjem zajednike svojine i susvojine u etanu.

Kako je u pitanju nepokretnost ugovor o otuenju (prodaji, trampi, poklonu) posebnog dijela zgrade mora biti zakljuen u pismenoj formi, a potpisi ovjerivaa ovjereni kod suda.u protivnom ugovor ne proizvodi pravno dejstvo.

36

STVARNO PRAVO

Zajedniki dijelovi zgrade su oni dijelovi koji slue zgradi kao cjelini, dakle, svim etanim vlasnicima (temelji, glavni zidovi, tavan, fasada, stepenice, hodnici, kanalizaciona i vodovodna mrea, krov, podrum i dr.)Vlasnici posebnih dijelova duni su da uestvuju u trokovima odravanja zajednikih dijelova zgrade. Na zemljitu na kojem je podignuta zgrada koje je u drutvenoj svojini vlasnici imaju trajno pravo koritenja, a ako je zgrada napravljena na privatnom zemljitu onda vlasnici imaju susvojinu na zemljitu.

Kraj materije za I dio ispita

37

STVARNO PRAVO

I-SLUBENOSTI

SLUBENOSTI I SUSJEDSKA PRAVA

Slubenost je stvarno pravo iskoriavanja tue stvari na odreen nain u korist odreenog lica ili svakidanjeg (svakodobnog) vlasnika nekretnine. Titular je ovlaen da u izvjesnoj mjeri iskoriava (upotrebljava, pribira plodove) tuu stvar ili da zahtjeva od njenog svakidanjeg vlasnika da je na neki nain ne upotrebljava. Slubenost je pravo na izvlaenje ekonomske koristi iz stvari, i po tome se razlikuje od zalonog prava. Izvlaenje koristi ne sastoji se samo u iskoriavanju, nego i u ograniavanju vlasnika u iskoriavanju stvari optereene slubenosti.Slubenosti su dakle stvarna prava na tuoj stvari, koja se naziva poslunom stvari, poslunim dobrom.Za slubenosti vrijede ova opta naela:

1. slubenost je stvarno pravo i u tome smislu ona dejstvuje prema svakome vlasniku stvari nad kojom slubenost postoji;

2. u pogledu vlasnika poslune stvari slubenost se sastoji samo u tome da vlasnik trpi ili da ne vri radnju na koju bi kao vlasnik inae bio ovlaten;

3. predmet slubenosti je uvijek stvar, prema tome ne moe predmet slubenosti biti druga slubenost;

4. slubenosti su neprenosive i nedjeljive. Neprenosivost znai da se slubenost ne moe prenijeti sa jedne stvari na drugu,a lina slubenost da se ne moe prenositi sa jednog lica na drugo. Nedjeljivost slubenosti vai samo za stvarne slubenosti gdje se slubenost protee na cijelu stvar,a ne na kakav dio.

5. ne moe da postoji slubenost na vlastitoj stvari. Slubenost moe biti konstituisana ili u korist jednog odreenog lica ili u korist vlasnika kakvog nepokretnog dobra. Prema tome slubenosti se dijele na line slubenosti i stvarne slubenosti.

1. STVARNE SLUBENOSTI

Stvarna slubenost je pravo svakidanjeg (svakodobnog) vlasnika jedne nepokretnosti da na odreen nain i u odreenoj mjeri koristi tuu nepokretnost bez obzira ko je njen vlasnik ili da svakidanjem vlasniku poslunog dobra zabrani da se njime u odreenom pravcu koristi. Zemljite u iju korist postoji slubenost zove se povlasno dobro, a zemljite koje je optereeno slubenou zove se posluno dobro. Takva prava su npr: pravo prelaza preko tueg zemljita, dovod vode preko susjedovog zemljita i sl)U funkciji poslunog i povlasnog dobra mogu se pojaviti samo zemljita i zgrade,a iskljueni su:pokretne stvari, nepokretnosti po namjeni, brodovi i vazduhoplovi, a takoe i drvee.Sutina slubenosti, njen cilj, nije u tome da se pravo svojine ogranii, ve da se omogui upotreba druge stvari, druge nepokretnosti. Posluno dobro treba da omogui, olaka ili povea upotrebu povlasnog dobra, ali sve to uz to manje

38

STVARNO PRAVO

rtvovanja svojine na poslunom dobru to ini naelo restrikcije, potede poslunog dobra.U rimskom pravu zahtjevalo se da posluno dobro trajno slui povlasnom dobru. Danas to nije sluaj i postoje slubenosti za izuzetne potrebe, odnosno prilike (prevoz posjeenih umskih stabala) i slubenost se moe odrediti za odreeno vrijeme ili za odreeno doba godine. U rimskom pravu trailo se i to da su dva dobra u susjedskom odnosu, to se danas ne trai.Stvarna slubenost je pravni odnos izmeu svakodobnih vlasnika dviju nepokretnosti. Promjena vlasnika, bilo povlasnog bilo poslunog dobra, ne dovodi do gaenja slubenosti, ve do njenog aktivnog ili pasivnog prenosa na novog vlasnka.Prenos se vri automatski prenosom svojine to prestavlja akcesornost stvarnih slubenosti. Stvarna slubenost je sama za sebe neprenosiva te ne moe posebno biti ni hipotekovana ni zaplijenjena.Ko ima pravo slubenosti na tuoj stvari na njega pada da to i dokae kojim ga je zakonitim nainom stekao (kupovina,ugovor,sudska presuda,kuna dioba i sl).Na istom poslunom dobru moe postojati vie istih ili razliitih slubenosti. Prea je ona slubenost koja je ranije steena,a slubenosti steene u isto vrijeme imaju isti rang.Pravilo da se ne moe imati slubenost na svojoj stvari vai samo ako su dvije nepokretosti u iskljuivoj svojini istog lica, a ne i ako su u susvojini. Isto lice moe biti suvlasnik povlasnog dobra i iskljuivi vlasnik poslunog dobra i obrnuto.Stvarna slubenost moe postojati samo u korist odnosno na teret cijele nepokretnosti a nikako samo jednog njenog dijela to ini nedjeljivost stvarnih slubenosti.Ako doe do diobe povlasnog dobra, slubenost postoji u korist svih novoformiranih nepokretnosti, s tim to vlasnik poslunog dobra moe zahtjevati brisanje u odnosu na one kojima slubenost faktiki vie ne koristi. Ako doe do diobe poslunog dobra, slubenost e teretiti sve novoformirane nepokrenosti, ali ako se njeno vrenje faktiki prostire samo na neke, vlasnici ostalih mogu zahtjevati brisanje slubenosti sa svojih parcela.Nedjeljivost znai i to da slubenost moe postojati u korist i na teret svih suvlasnika a ne na teret idealnog suvlasnikog dijela.Na osnovu prava stvarne slubenosti moe se od vlasnika poslunog dobra zahtjevati neko trpljenje ili uzdravanje, ali nikako neko injenje.Po naelu restrikcije, slubenost se mora vriti tako da se to manje oteava koritenje poslunog dobra po naelu potede poslunog dobra na nain kojim se najmanje optereuje posluno dobro. U s

Stvarno Pravo Skripta

Documents