Top Banner

Click here to load reader

STVARNO PRAVO - SKRIPTA

Jul 04, 2015

ReportDownload

Documents

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

STVARNO PRAVOSKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM [email protected]

WWW.BH-PRAVNICI.COM1. POJAM I KARAKTERISTIKE STVARNOG PRAVA Stvarno pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila kojima se ureuju odnosi izmeu ljudi povodom stvari. Stvarno pravo u subjektivnom smislu su ovlatenja koja subjektima u stvarnopravnim odnosima u pogledu stvari priznaju norme objektivnog prava. Karakteristike stvarnog prava su: a) Stvarnopravnost. Neposredni objekat stvarnopravnog odnosa je stvar. b) Apsolutnost. Stvarno pravo djeluje protiv svakoga (contra omnes) c) Broj stvarnih prava odreen je propisom (numerus clausus=zatvoren broj). To znai da stranke nekom pravu ne mogu odrei stvarnopravni karakter, ukoliko je to pravo propisom odreeno kao stvarno pravo. S druge strane, stranke ne mogu svojim sporazumom stvoriti neko novo stvarno pravo, ako ono nije propisima predvieno kao takvo. 2. OBLICI STVARNIH PRAVA Stvarna prava mogu se klasificirati na: a) Stvarna prava na vlastitoj stvari (pravo vlasnitva) i b) Stvarna prava na tuoj stvari ili sektorska prava (pravo slunosti, zalono pravo, stvarni tereti i pravo graenja).

X POSJED (POSSESSIO)1. ODNOS OVJEK STVAR Ovisno o elementu ovjekove volje, mogu se razlikovati ove grupe odnosa: a) Mehaniki odnos kod ovog odnosa ovjek se faktino nalazi u odnosu prema stvari, ali on tog odnosa uope nije svjestan (npr.list koji sluajno padne na eir neke osobe). Budui da u takvim sluajevima nije aktivirana ljudska volja, ovaj odnos za graansko pravo nema nikakvog znaaja. b) Detencija je faktini odnos izmeu ovjeka i stvari, ali je ovjek svjestan tog odnosa. Detencija znai dranje stvari sa voljom da se stvar odri (obino za drugu osobu). c) Posjed je kao i detencija svjestan faktiki odnos ovjeka i stvari. Razlikovanje posjeda i detencije zavisi o konstrukciji posjeda. Poznate su 2 konstrukcije posjeda: rimska (subjektivistika) i germanska (objektivistika). Prema rimskoj konstrukciji posjeda, konstitutivni elementi posjeda su corpus possessionis i animus possidendi. Corpus je objektivni element i predstavlja faktiko dranje stvari, a animus je subjektivni element, odnosno volja da se stvar dri za sebe. Razlika u odnosu na detenciju je u elementu volje. Po objektivistikoj ili modernoj konstrukciji, animus nije konstitutivni element posjeda, odnosno dovoljan je samo corpus, Te se posjed definira kao faktika vlast na stvari. To podrazumijeva mogunost faktikog raspolaganja sa stvari.

Posjed prvenstveno predstavlja faktiki odnos izmeu ovjeka i stvari. Taj odnos u pravilu je skup injenica, tj.injenino stanje koje due vremenski traje. Meutim, ima faktikih stanja koja nisu posjed.

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPosjed se od njih razlikuje po tome to pravo titi upravo faktiko stanje koje se zove posjed. Meutim, karakteristino je da se posjed, uprkos zatiti koju mu daje pravni poredak, time ne pretvara u pravo. Upravo zbog toga, u posjedovnoj parnici ne raspravlja se o pravu na posjed, ve o injenici posljednjeg mirnog posjeda i o inu smetanja. Pitanje prava rjeava se u vlasnikoj parnici, gdje se ispituje ko ima pravo na posjed. Dakle, moe se zakljuiti da je posjed faktiko stanje zatieno pravom. 2. SUBJEKTI POSJEDA U naelu, posjed mogu sticati sve fizike osobe na svim stvarima na kojima mogu ostvariti i odravati faktiku vlast. Za osobe koje nisu u stanju samostalno ostvariti faktiku vlast na stvari (djeca, slaboumni odnosno duevno bolesni) posjed stiu njihovi zakonski zastupnici. 3. OBJEKTI POSJEDA Kao objekti posjeda mogu se pojaviti stvari i prava. Posjedovati se mogu samo stvari na kojima se moe stei pravo vlasnitva. to se tie prava, objektom posjeda mogu biti samo imovinska i prometna prava. Npr. statusna prava se ne mogu posjedovati (brano pravo, roditeljsko pravo itd). Kada je u pitanju posjed prava, ZOVO kao mogui objekat posjeda navodi samo pravo stvarne slunosti. 4. VRSTE POSJEDA Neposredan i posredan posjed. Neposredan posjed ima svaka osoba koja neposredno vri faktiku vlast na stvari. Posredan posjed ima osoba koja faktiku vlast na stvari vri preko druge osobe, kojoj je dala stvar u neposredan posjed po osnovu nekog pravnog posla. Samostalan i nesamostalan (izvedeni) posjed. Samostalan je posjed kada faktiku vlast na stvari vri njen vlasnik. Naziva se i vlasnikim ili vlastitim posjedom. Nesamostalan je posjed kod koga se faktika vlast vri na osnovu prava izvedenog iz prava samostalnog posjednika (npr.posjed zakupca, depozita ra, uzusfruktuara itd). Nesamostalan posjed moe biti neposredan (kad zakupac sam vri faktiku vlast) i posredan (kad zakupljenu stvar da u podzakup). Samostalan posjed takoer moe biti neposredan i posredan. Individualni posjed i suposjed. Posjed je individualan kad samo jedna osoba ima posjed. Kod suposjeda vie osoba ima posjed na istoj stvari ili pravu. Suposjednici mogu faktiku vlast vriti svi zajedno, jedan za ostale ili sukcesivno. S obzirom na objekat posjeda, posjed moe biti posjed stvari i posjed prava. Posjed stvari je vrenje faktike vlasti na stvari. Faktika vlast postoji kada postoji svakodobna realna mogunost raspolaganja sa stvari. Dakle, ne trai se da se stvar uvijek mora imati neposredno u rukama. Od pravila da posjed stvari ima svaka osoba okja vri faktiku vlast na stvari postoje 2 izuzetka (po ZOVO): 1. Posjed se ne priznaje osobama koje po osnovu radnog ili slinog odnosa ili u domainstvu vre faktiku vlast na stvari za drugu osobu, a dune su postupati po uputama te druge osobe (npr.kuna pomonica, voza itd). 2. Nasljednik postaje posjednikom u trenutku smrti ostavitelja, bez obzira na to kad je stekao faktiku vlast na stvari. Dakle, nasljednik stie pravo na posjedovnu zatitu ve u trenutku smrti ostavitelja, mada e po pravilu tek kasnije stei faktiku vlast na naslijeenoj stvari. Tabularni posjed ima osoba koja je upisana u zemljine knjige kao vlasnik nekretnine, a na njoj nema faktike vlasti. Otuda i naziv tabularni ili zemljinoknjini posjed. Tabularni posjed ne uiva posjedovnu zatitu. Posjed prava. Prema subjektivistikoj konstrukciji posjeda, posjed prava imala je svaka osoba koja je faktiki izvravala bitni sadraj nekog prava i manifestovala volju da ga izvrava za sebe kao svoje pravo.

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMZa posjed prava nije bilo potrebno postojanje pravnog odnosa iz kojeg bi posjed prava rezultirao. Objekat posjeda mogla su biti samo prava iji se sadraj izvrava trajanjem (npr.pravo slunosti, koritenja stana itd). ZOVO priznaje samo posjed prava stvarne slunosti. Taj posjed ima osoba koja faktiki koristi nekretninu druge osobe u obimu koji odgovara sadraju te slunosti. Govorei o posjedu prava kao opem pojmu, moe se rei da je posjed prava faktiko izvrenje sadraja nekog prava. S obzirom na kvalitet, posjed se moe klasificirati prema posebnim kvalitetima koji se odnose na osnovu sticanja, nain sticanja i odreene subjektivne momente u osobi samog posjednika. Na toj osnovi mogu se razlikovati zakonit i nezakonit, istinit i neistinit te savjestan (poten) i nesavjestan (nepoten) posjed. Zakonit i nezakonit posjed. Zakonit je posjed koji se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. Pravna osnova na kojoj se zasniva posjed pribavila bi sticatelju pravo vlasnitva, ali usljed nekih drugih nedostataka do sticanja vlasnitva ipak nije dolo. Npr.prethodnik nije bio vlasnik, pa ni sticatelj ne moe postati vlasnik ve samo zakonit posjednik. Najea pravna osnova je pravni posao, odnosno ugovor. Ugovor kao pravna osnova naziva se titulus (naslov) sticanja. Titulus ne daje posjed, ve samo pravo na posjed. Dakle, pravo na posjed ima onaj ko ima titulus. Za zakonitost posjeda, osim valjane pravne osnove potreban je i pravilan nain sticanja (npr.tradicija, predaja stvari). Nezakonit je posjed koji se ne zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. Istinit i neistinit posjed. Istinit je posjed koji je steen na pravno dozvoljen nain (npr.tradicijom). Neistinit ili viciozan je posjed koji je steen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja (vi, clam, precario). Silom (vi) je steen posjed do kojeg je posjednik doao protiv volje dosadanjeg posjednika upotrebljavajui fiziku silu ili psihiku prisilu. U ovom sluaju radi se o direktnoj primjeni sile. Posjed je steen silom na indirektan nain u sluaju ako je posjednik doao u posjed faktikim jednostranim zaposjedanjem stvari, a dosadanji posjednik se tom zaposjedanju nije usprotivio samo zato to za njega nije znao. Sticanje posjeda silom moe biti savjesno i nesavjesno. Nesavjesno je u sluaju kada sticatelj zna da uzima tuu stvar. Meutim, ako sticatelj silom oduzme stvar koju smatra svojom (npr.kupac silom oduzme kupljenu stvar jer prodava oklijeva da mu je preda), postaje neistinit, ali savjestan posjednik. Meutim, u ovakvom sluaju posjednik je bez obzira na valjanu pravnu osnovu ipak nezakonit. Posjednik kome je posjed silom oduzet moe odmah, takoer silom, vratiti svoj posjed. To je samopomo i ne predstavlja smetanje posjeda. Prevarom (clam) je steen posjed do kojeg se dolo izazivanjem zablude ili dr anjem prethodnog posjednika u zabludi. Ovdje spada i tzv.tajno sticanje kod koga se posjed stie krijui, da dosadanji posjednik ne sazna za samovoljno oduzimanje posjeda. Tipian sluaj tajnog sticanja je kraa. Zloupotrebom povjerenja (precario modo) se posjed stie u sluaju kad neko nastoji samovoljno pretvoriti u trajno stanje ono to mu je dato kao usluga. To je sluaj prekariste koji na opoziv ne vraa dobivenu stvar. Naime, prekarij je ugovor po kome je jedna strana prepustila drugoj strani odreenu stvar na besplatnu upotrebu do svakodobnog opoziva. Savjestan (poten) i nesavjestan (nepoten) posjed. Savjestan ili poten posjed je ako posjednik ne zna ili ne moe znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Nesavjestan ili nepoten je posjed kada posjednik zna ili mora znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Savjestan posjednik naziva se i posjednik u dobroj vjeri (bonae fidei possessor), a nesavjestan je posjed

Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.