MEUNARODNO POSLOVNO PRAVO
1. POJAM I PREDMET MEUNARODNOG POSLOVNOG PRAVA ( MPP )Meunarodno
poslovno pravo predstavlja skup pravnih pravila kojima se reguliu
meunarodni ekonomski odnosi. Predmet meunarodnog poslovnog prava i
njegovog izuavanja su i meunarodne i privredne i ekonomske
organizacije, kako one koje su opteg karaktera, tako i one koje su
regionalnog karaktera. Pored toga, predmet izuavanja su i privredne
organizacije jedne drave koje se kao subjekti javljaju u
meunarodnim poslovnim odnosima.
2. IZVORI MEUNARODNOG POSLOVNOG PRAVAPostoji itava lepeza izvora
meunarodnog poslovnog prava.a) Izvori koji potiu iz meunarodnog
javnog prava-u ove izvore spadaju:-Meunarodni ugovori-radi se o
dvostranim ili viestranim ugovorima koji se u pravu nazivaju i
konvencijama. Dvostrane konvencije iz oblasti meunarodnog poslovnog
prava nazivaju se bilateralnim konvencijama i njih najee zakljuuju
iz oblasti meunarodnog poslovnog prava, meunarodnih ekonomskih
odnosa, odreena drava sa drugom dravom, reguliui meusobne ekonomske
i privredne odnose. Za MPP svakako su znaajni multilateralni ili
viestrani sporazum i konvencije koje zakljuuju vie drava meusobno,
kao to je to bio opti sporazum o carinama i trgovini ( GATT ).-
Meunarodno obiajno pravo;- Kodifikovana pravila;- Opti pravni
principi u meunarodnom pravu.b) Izvori koji potiu iz meunarodnog
privatnog prava-MPP regulie odnose pravnih i fizikih lica, kao
odnose sa graansko-pravnim stranim elementom, ali i odnose koji se
odnose na MPP ( privredno ).c) Izvori domaeg prava-domae pravo, kao
i domae zakonodavstvo stvara opte okvire kojima se reguliu odreeni
ekonomski odnosi sa inostranstvom.d) Izvori prava koji reguliu
meunarodne poslovne operacije- u ove izvore prava mogu se istai oni
izvori koji reguliu meunarodni robni promet i usluga, a koji su
vrlo raznoliki.e) Autonomno meunarodno trgovinsko pravo.f) Drugi
izvori meunarodnog poslovnog prava.g) Arbitrana praksa i praksa
nacionalnih sudova.
3. NAELA MEUNARODNOG POSLOVNOG PRAVAMnogi opti principi
meunarodnog poslovnog prava primjenjuju se i na meunarodne
privredne odnose jer se esto radi o opte prihvaenim principima.
Radi se o sledeim principima-naelima:1) nezavisnost drava2) slobode
opstanka drava i njihovog postojanja3) ravnopravnost drava4)
odgovornost za priinjenu tetu i obaveze naknade te tete5)
dobrovoljnost6) nemjeanje u unutranje odnose drave7) teritorijalni
integritet8) uzajamne pogodnosti odnosno reciprocitet
U naela MP mogla bi se istai i naela slobodne trgovine, naelo
slobode saobraaja i naelo slobode transfera dobiti, vrijednosti
novca. Naelo slobode trgovine ono oznaava slobodan uvoz i izvoz
roba, kao i otvorenu meunarodnu trgovinu bez mnogih ogranienja i
zabrana. Slobodna trgovina oznaava i slobodno formiranje cijena,
bez ikakvih uplitanja sa strane, ogranienja od strane drave. Naelo
slobode saobraaja i slobode plovidbe ima za cilj da se sloboda
transporta i plovidbe na meunarodnim relacijama odvija slobodno.
Sloboda suvozemnih i vazdunih komunikacija kod vazdune plovidbe,
polazi se od principa da je vazduni prostor slobodan i da je on kao
takav za opte dobro. Naelo slobode transfera novca, novane
vrijednosti i dobiti sloboda transfera novca odnosno dobiti prati
slobodu trgovine. Principi naelo najpovlaenije nacije pod ovim
naelom se podrazumijeva unoenje u meunarodni ugovor odredbi, da e
svaka strana ugovornica ( drava ) priznati drugoj strani ugovornici
( dravi ) u odreenoj oblasti uzajamna prava, povlastice i olakice,
koje je ona dala ili e u budunosti dati bilo kojoj treoj dravi.
Naelo reciprociteta odnosno uzajamnosti ponaanje drava ugovornica,
tako to jedna ugovorna strana daje odreenu pogodnost, povlasticu,
da bi od druge ugovorene strane dobila odgovarajuu pogodnost,
povlasticu. Minimalni sistem minimalna pravila predstavljaju skup
pravila, tj.njihov minimum koji odreena drava mora da obezbijedi
stranim privrednim subjektima. Naelo nacionalnog tretmana
izjednaavanje stranih subjekata sa domaim privrednim
subjektima.
4. PRINCIPI MEUNARODNOG POSLOVANJA
-Princip najpovlaenije nacije- podrazumijeva unoenje u ugovor o
meunarodnom poslovanju odredbe, shodno kojoj e ugovorne strane
uzajamno priznati, u ugovorom odreenoj oblasti prava, povlastice i
olakice koje su od bilo koje ugovorne strane date ili e biti date
bilo kojoj treoj strani. Klauzula najpovlaenije nacije, po pravilu,
daje se prilikom regulisanja odnosa izmeu drava, kao subjekata
meunarodnog poslovanja, ali i efektivnih nosioca suverene vlasti na
njihovoj teritoriji. Osnovni cilj odobravanja ovog principa je
nastojanje da se sprijei privredna diskriminacija i ima za tenju
uspostavljanje jednakih uslova privreivanja u irim, pa ak i u
globalnim okvirima. Princip najpovlaenije nacije proizilazi iz
bilateralnih ugovora i predstavlja vid slobodno manifestvovanih
dobrih privrednih, ali i politikih odnosa koji postoje izmeu tih
drava. Primjena ovog principa je ograniena, odnosno sasvim
iskljuena. U tim sluajevima nije mogue ugovarati primjenu ovog
principa. To su sledei sluajevi: a) pogranini ili malogranini
promet; b) postojanje carinske unije; i c) suprotnost domaem
odnosno meunarodnom javnom poretku.
-Princip nacionalnog tretmana-po ovom principu, drava stranim
privrednih subjektima koji posluju u njoj obezbjeuje isti poloaj
koji obezbjeuje i domaim privrednim subjektima. Primjena principa
nacionalnog tretmana moe se predvidjeti ugovorom izmeu dve drave,
ali je mogue da ga drava primjenjuje i jednostrano, bez ugovorne
obaveze. Posljedice koje ovaj princip ima za strane uesnike u
privrednom ivotu mogu da budu razliite.
-Princip reciprociteta-odnosno uzajamnosti predstavlja jedan od
osnovnih principa meunarodnih odnosa i u sebi sadri pretpostavku
istih prava i pravnog statusa subjekata koji stupaju u taj odnos.
Ovaj princip za svoju sadrinu ima identino postupanje od strane
subjekata meunarodnog poslovanja u njihovim meusobnim privrednim
odnosima. Primjena principa reciprociteta moe biti ugovorena ili
jednostrano utvrena.
-Princip preferencijalnog tretmana-u meunarodnom poslovanju
podrazumijeva uvoenje razliitog tretmana subjekata meunarodnog
poslovanja, zavisno od njihove nacionalne pripadnosti. Na osnovu
ovog principa obezbjeuje se povlaeni poloaj privrednih subjekata iz
odreene drave, prilikom poslovanja na teritoriji drave koja ga je
odobrila. Preferencijalni princip ogleda se u nizu pogodnosti,
povlaenog tretmana, snienja stopa carinske tarife, oslobaanja od
plaanja carine, manjeg poreskog i uopte fiskalnog optereenja,
povoljnijeg reima spoljnotrgovinske razmjene dobara i usluga i dr.,
kojima se omoguavaju povoljniji uslovi poslovanja privrednim
subjektima iz odreene drave u odnosu na ostale strane subjekte
privreivanja.
5. DRAVA KAO SUBJEKT MEUNARODNOG POSLOVNOG PRAVADrave su prvi i
osnovni subjekti meunarodnog poslovanja. Kada se govori o dravama,
kao osnovnim subjektima meunarodnog poslovanja, potrebno je posebno
istai njihovu osobinu priznanja ex iure proprio ( po sopstvenom
pravu ) statusa subjekta meunarodnog poslovanja, to konkretno znai
da one same imaju mo sopstvenog ustanovljenja kao subjekta
meunarodnog poslovanja, kao i da posjeduju kreativnu sposobnosti
stvaranja ostalih subjekata meunarodnog poslovanja. Drave su
subjekti sa najveom mjerom meunarodne pravne i shodno tome poslovne
sposobnosti. Njihovom voljom je stvoren meunarodno pravni poredak,
kao okvir meunarodnog poslovanja, te svi ostali subjekti uzimaju
uee u tom poslovanju srazmjerno mjeri koja odgovara ulozi i
funkcijama drave, kao osnovnog subjekta meunarodnih odnosa.
6. ORGANIZACIJA UJEDINJENIH NACIJA ( OUN )Organizacija
ujedinjenih nacija ( OUN ) ili krae Ujedinjeni nacije ( UN ) je
meunarodna organizacija koja se deklarie kao globalno udruenje
vlada koje sarauju na polju meunarodnog prava, globalne
bezbjednosti, ekonomskog razvoja i socijalne jednakosti . Osnovana
je 1945.godine od strane 51 drave, ukinuvi Drutvo ( Ligu ) naroda.
Od 2011.godine, 193 zemlje su lanice UN-a, ukljuujui sve meunarodno
priznate nacije, osim Vatikana ( koji je odbio lanstvo, i ima
status posmatraa ), Kukovih ostrva, Palestine ( koja ima status de
facto drave, ali jo nije pravno priznata ), Nijuea ( ijom spoljnom
politikom rukovodi vlada Novog Zelanda ). Palestina i Vatikan imaju
parlamentarne posmatrake misije pri UN. Iz svog sjedita u Njujorku,
zemlje lanice UN i njene specijalizovane agencije upravljaju i
odluuju o administrativnim pitanjima na redovnim sastancima koji se
odravaju svake godine. Organizacija je podjeljena na
administrativna tijela, kao to su Generalna skuptina UN, Savjet
bezbjednosti UN, Ekonomski i socijalni savjet UN, Starateljski
savjet Organizacije UN, Sekretarijat UN i Meunarodni sud pravde,
kao i tijela koja se bave upravljanjem svim ostalim agencijama UN,
kao to je npr. UNICEF.Sistem UN se finansira na dva
naina:oporezivanjem i dobrovoljnim prilozima zemalja lanica.
Regularni dvogodinji budet UN i njenih agencija finansira se
oporezivanjem. Na Generalnom zasjedanju odreuje se budet i odluuje
poret za svaku lanicu.
7. OPTI SPORAZUM O CARINI I TRGOVINI ( GATT )GATT je stupio na
snagu 1.januara 1948.godine i bilo je predvieno da predstavlja samo
privremeno, prelazno rjeenje za regulisanje meunarodne trgovine na
multilateralnom nivou, sve do stupanja na snagu pravila Meunarodne
trgovinske organizacije. U prvoj rundi pregovora, dakle u procesu
formiranja GATT-a, ostvareno je 45.000 carinskih koncesija, koje su
obuhvatale 10 milijardi dolara, odnosno vrijednost oko jedne petine
tadanje svjetske trgovine. Do osnivanja Svjetske trgovinske
organizacije ( World Trade Organisation-WTO ) 1995.godine, GATT je
ostao jedini multilateralni instrument koji regulie meunarodnu
trgovinu. GATT je meudravi ugovor koji regulie oblast meudravne
trgovinske saradnje. Formulisani su ciljevi osnivanja GATT-a. To
su: podizanje ivotnog standarda, obezbjeivanje pune zaposlenosti,
obezbjeivanje rastueg realnog dohotka i efektivne tranje, poveanje
upotrebe resursa, proirenje proizvodnje i razmjene dobara. Da bi se
to ostvarilo uloga je GATT-a da olaka smanjenje barijera trgovini i
obezbjedi veu jednakost uz potovanje trinog pristupa za sve
ukljuene strane.
8. Svjetska trgovinska organizacija (STO)1.1.1995. stupio je na
snagu Sporazum o osnivanju Svjetske Trgovinske Organizacije kao
multilaterarne trgovinske organizacije. Osnovne funkcije STO, ije
je sjediteu enevi su: nadzor i sprovoenje multilaterarnih i
plurilaterarnih trgovinskih sporazuma koji svi skupa predstavljaju
STO, forum za trgovinske pregovore, rjeavanje trgovinskih sporova,
nadzor na nacionalnim trgovinskim politikama i saradnja sa ostalim
meunarodnim institucijama. Osnovni organ STO je ministarska
konferencija koju sainjavaju svi predstavnici zemalja lanica STO.
Sistem odluivanja u STO nije putem glasanja nego se odluke donose
koncenzusom. STO rukovodi se odreenim principima i naelima i to:
status najpovlaenije nacije, nacionalnom tretmanu-odnosno trgovini
bez diskriminacije, promovisanje fer konkurencije u meunarodnoj
trgovini, mogunost otvorene trgovine i rastuem pristupu trita,
podsticanju razvoja i ekonomskih reformi, koncesijama u meunarodnoj
trgovini, unifikacija zatite politike, posebnog tretmana zemalja u
razvoju i zemalja u tranziciji.
9. Meunarodni monetarni fond (MMF)Osnovan je 1955. u Bretton
Woodsu na meunarodnoj monetarnoj konferenciji posveenoj izgradnji
finansijskih institucija koje e pomoi ekonomski oporavak i razvoj
nakon velikih razaranja u II svijetskom ratu. Uloga MMFa je
regulisanje meunarodni monetarnih odnosa, imajuu u vidu este
poremeaje monetarnog sistema izmeu dva svjetska rata koji su
negativno uticali na razvoj trgovine i ekonoskog rasta. Danas MMF
ima 184 zemlje lanice. Ciljevi osnivanja MMFa su: Razvijanje
meunarodne monetarne saradnje Olakavanje irenja i ravnomjeran ras
meunarodne trgovine Rad na stabilnosti kurseva Pomaganje
uspostavljanja multilateralnog sistema plaanja Privremeno
stavljanje na raspolaganje sredstava Fonda za uspostavljanje
ravnotee u platnom bilansu pojedinih zemalja, kojima je to
potrebno.
10. Evropska UnijaJe meuvladina i nad nacionalna unija 27
evropskih drava. EU svoje korijene vodi od Evropsko ekonomske
zajednice osnovane Rimskim ugovorom od strane est zemalja. Evropska
Unija stvara jedinstveno trite putem sistema zakona koji se
primjenjuju u svim dravama lanicama, to garantuje slobodan protok
ljudi, roba, usluga i kapitala. Ona zadrava zajedniku trgovinsku
politiku, poljoprivrednu politiku i politiku u oblasti ribarstva i
regionalnog razvoja. 2002. je uvela zajedniku valutu, evro. EU se
definie kao: Federacija u monetarnim odnosima, poljoprivredi,
trgovini i zatiti ivotne sredine Konfederacija u socijalnoj i
ekonomskoj politici, zatiti potroaa, unutranjoj politici Meunarodna
oragizacija u spoljnoj politici.Organi EU su Skuptina, Savjet,
Komisija i Sud Pravde.
11. Savjet EvropeJe reginalna meunarodna organizacija evropskih
zemalja, ije je sjedite u Palati Evrope u Strazburu. Svrha Evrope
ogleda se u ostvarenju osnovnih linih i demokratskih pravs i
sloboda u Evropi, a najvaniji akti su donoenje Evropske konvencije
o ljudskim pravima i supostavljanje Evropskog suda za ljudska
prava. Savjet Evrope ima 47 lanica, koje su istovremeno i
potpisanice Evropske konvencije o ljudskim pravima. U okviru Savjet
Evrope nadlenost je podjeljena izmeu est osnovnih institucija u
koje spadaju: Parlamentarna skuptina Kongres lokalnih i regionalnih
vlasti Komitet ministara Generalni sekretar i Sekretarijat Komesar
za ljudska prava Evropski sud za ljudska prava.
12. Srednjovjekovni sporazum o slobodnoj trgovini CEFTAJe
sporazum o ekonomskoj saradnji zemalja Srednje Evrope nastao 1992.
sa svrhom unapreivanja razmjene i otklanjanja carinskih i drugih
trgovinskih prepreka stvaranja trgovinske zone izmeu zemalja
lanica. CEFTA je sporazum kojim se danas definie jedinstvena zona
slobodne trgovine u Jugoistonoj Evropi. Sporazum donosi ukidanje
barijera u trgovini na tom podruju, usklaivanje carinskih i drugih
administrativnih propisa sa standardima Svjetske trgovinske
organizacije, uvodi arbitrau za rjeavanje sporova i pravilo
dijagonalne kumulacije. Sporazum je rezultat kompromisa, te prema
tome ima svoje prednosti i mane, ali se od njega oekuje snaan
uticaj na meusobnou trgovinu zemalja Jugoistone Evrope i podstie
proces integracija u Evropskoj Uniji.
13. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD)Osnovanja
je 14.12.1960. u cilju podsticanja ekonomske saradnje i razvoja.
lanice OESD su 30 drava privrene pluralistikoj demokratiji i trinim
vrijednostima. Pored drava lanica, Evropska komisija uestvuje u
radu OECD. OECD ima aktivne relacija sa drugih 70 zemalja-od
Brazila, Kine i Rusije do najmanje razvijenih zemalja u Africi.
OECD je jedinstveni forum za naliziranje, raspravljanje, razvijanje
i profilisanje ekonomskih i socijalnih politika. Uloga OECD je
nezamjenljiva u podsticnju uspjenog planiranja i upravljanja trinim
uslovima, posebno u sektoru javnih usluga i korporativnih
aktivnosti. OECD kreira internacionalno prihvatljive instrumente,
odluke i preporuke u cilju promovisanja pravila igre u oblastima u
kojima je neophodna primjena multilaterarnog sporazuma da bi
pojedinane zemlje mogle da napreduju u globalizovanoj ekonomiji.
Sjedite OECD je u Parizu.
14. Meunarodna trgovinska komora (ICC)Ne nevladina organizacija
u ijem lanstvu su hiljade lanva razliitih kategorija: preduzea,
udruenja, kompanije, poslovni ljudi iz preko 130 drava. U dravama
lanicama Komore djeluje nacionalni komitet komore u koje se
ulanjuju preuzea, komore i udruenja, pa i dravni organi koji se
bave privredom. Znaajan dio aktivnosti ICC se odnosi na normativnu
djelatnost, u okviru koje Komora priprema i kodifikuje postojea
pravna pravila. Relativno veliki broj kodifikacija je u krilu
Meunarodne trgovinske komore, kao to su: Jednoobrazna pravila za
ugovorne garancije, Arbitraa pravila Komore iz 1988, Pravila za
borbu protiv mita i korupcije iz 1999, Meunarodna pravila
Meunarodne trgovinske komore za direktnu prodaju...
15. KONFERENCIJA UN O TRGOVINI I RAZVOJU ( UNCTAD )Konferencija
UN o trgovini i razvoju osnovana je 30.decembra 1964.godine, jedna
je od globalnih mehanizama integrisanja zemalja u razvoju u
svjetsku ekonomiju, unutar Ujedinjenih nacija za integralno
tretiranje i forum za raspravljanje i razmatranje trgovine i
razvoja i svih drugih meuzavisnih pitanja u odnosima izmeu vlada
drava lanica te organizacije. Glavni cilj aktivnosti UNCTAD-a je
unapreivanje meunarodne trgovine u cilju breg razvoja zemalja u
razvoju, ostvarivanje pravednih i stabilnih cijena primarnih
proizvoda, olakavanje trgovine i podsticanje breg ekonomskog
napretka zemlja u razvoju kroz otvoreniji pristup tritima
industrijski razvijenih zemalja. Glavni organ UNCTAD-a su:
Konferencija laica i Odbor za trgovinu i razvoj. Postoji i vie
radnih tijela ( odbori, pododbori, radne grupe ) za razmatranje
konkretnih pitanja i problema, kao to su: privredna saradnja,
brodarstvo, industrijska proizvodnja, sirovine, finansije, transfer
tehnologije, preferencijali i dr. UNCTAD je stalni organ Generalne
skuptine OUN kojoj podnosi izvjetaje o svom radu. lanice UNCTAD su
192 zemlje ( sve lanice UN ). Sjedite UNCTAD je u enevi.
16. KOMISIJA UJEDINJENIH NACIJA ZA MEUNARODNO TRGOVINSKO PRAVO (
UNCITRAL )Komisiju Un za meunarodno trgovinsko pravo je osnovala
Generalna skuptina UN, svojom rezolucijom, 1966.godine. Osnovni
cilj stvaranja Komisije je unifikacija prava koje se odnosi na
promet robe, usluga i novca, odnosno postupno usaglaavanje i
unifikacija prva meunarodne trgovine. U komisiji su predstavnici 36
drava, lanica UN, koje u lanstvu bira Generalna skuptina UN na 6
godina, s tim to se svake tri godine bira polovina lanstva. Pri
izboru lanova vodi se rauna o ravnomjernoj zastupljenosti
geografskih regiona svijeta i osnovnih pravnih sistema. Komisija se
sastaje na redovna zasjedanja jednom godinje, naizmjenino u
Njujorku i u enevi, a sjedite Sekretarijata Komisije je u Beu.
Komisija svoju djelatnost ostvaruje formiranjem radnih grupa u koje
ulaze predstavnici svih drava lanica. Drave koje nisu lanice mogu
da uestvuju u radu Komisije i radu radnih grupa kao posmatrai. Na
isti nain u radu mogu da uestvuju i zainteresovane, nevladine
organizacije. Posmatrai imaju pravo da uestvuju u debatama kao i
lanice Komisije. Komisija je ostvarila zapaene rezultate. Rezultati
njenog rada su, sa jedne strane, usvojene meunarodne konvencije
koje olakavaju meunarodnu trgovinu i u nju unose jedinstvene
standarde, a sa druge strane su modeli zakona u odreenim oblastima,
kao pomo dravama u usvajanju odreenih standarda u nacionalnom
zakonodavstvu, kojima je takoe cilj unifikacija pravila koja
olakava meunarodne ekonomske odnose.
17. MEUNARODNI INSTITUT ZA UNIFIKACIJU PRIVATNOG PRAVA (
UNIDROIT )Meunarodni institut za unifikaciju privatnog prava (
UNIDROIT ) je osnovan multilateralnim sporazumom, zakljuenim
1926.godine u okviru Drutva Naroda. Poslije transformacije
sprovedene 1940.godine. UNIDROIT je uspostavio dananji oblik i
strukturu nezavisne, meunarodne, vladine organizacije. lanice
UNIDROIT-a su drave, a sjedite mu je u Rimu. U skladu sa odredbama
Statuta ove organizacije, Institut je '' meunarodno tijelo
odgovorno vladama ( zemalja lanica ) koje u njemu sudjeluju ''.
Najvii organ Instituta je Generalna skuptina sastavljena od
diplomatskih predstavnika svih drava lanica. Pored Generalne
skuptine Institut ima i Predsjednika, Upravni savjet i
Sekretarijat. Upravni savjet kontrolie sprovoenje utvrene politike,
potovanje Statuta i relaizaciju programa rada Instituta. Upravni
savjet je sastavljen od razliitih eksperata izabranih od strane
Skuptine. Sekretarijat je izvrni organ Instituta koji sprovodi
utvreni program rada. Na elu Sekretarijata Instituta nalazi se
Generalni sekretar. Djelatnost Instituta finansiraju zemlje lanice
uz pomo italijanske vlade. Osnovni zadatak je utvrivanje i
razmatranje potreba za modernizacijom, koordinacijom i unifikacijom
privatnog prava, a naroito trgovinskog, kao njegovo izuzetno vanog
dijela.
18. OSTALE ORGANIZACIJE MEUNARODNOG POSLOVNOG PRAVA1.
SJEVERNO-AMERIKI SPORAZUM O SLOBODNOJ TRGOVINSKOJ RAZMJENI ( NAFTA
)Ovaj sporazum je zakljuen izmeu tri drave Sjeverne Amerike:
Kanade, SAD i Meksika. To je ogromno trite i osnovna ideja je da se
ono formira kao otvoreno, zajedniko trite, sa posebnim naglaskom na
slobodnom protoku roba, kapitala i radne snage. Funkcionisanje
sporazuma, u izvjesnoj mjeri, oteavaju razlike u stepenu privrednog
razvoja Meksika u odnosu na druge dve lanice sporazuma, a poseban
problem je proirenje trita radne snage.2. ORGANIZACIJA ZEMALJA
IZVOZNICA NAFTE ( OPEC )OPEC je specifian oblik interesnog
povezivanja drava koje pripadaju razliitim regionima, a zajedniko
im je da su veliki proizvoai nafte. Organizacija je formirana
1960.godine, sa osnovnim ciljem da ouva zalihe nafte, proizvodnju
zadri na odreenom nivou, koji bi obezbjedio da se rezerve ovog
ogranienog resursa racionalno koriste, utvrivanje cijena nafte na
odreeom nivou i zatitu zajednikih interesa drava proizvoaa i
izvoznica nafte. Organizacija utvruje i politiku proizvodnje i
izvoza. Najvii organ je Konferencija OPEC, koju ine predstavnici
svih drava lanica i koja se sastaje dva puta godinje, po pravilu, u
Beu, ali je mogue odravanje konferencija i na drugom mjestu, o emu
odluku donosi sama Konferencija.
3. MAGREBMagreb ine drave Sjeverne Afrike ( Alir, Maroko, Tunis
i Libija ) okupljene u tu organizaciju prvenstveno na inicijativu
Ekonomske komisije UN za Afriku. Osnovna ideja Komisije je bila da
se organizacija formira kao federacija, koja bi pored navedenih
drava, obuhvatila i Egipat, Sudan i Mauritaniju, ali do realizacije
te ideje nije, ili jo nije, dolo. Rad Magreba je optereen i
meusobnim sukobima izmeu drava koje mu pripadaju, ali je
posljednjih godina dolo do smirivanja tih sukoba i sada se odnosi
meu njima povoljnije razvijaju i sve su uestaliji. Odluke u okviru
Magreba donosi Savjet ministara koji ine ministri iz svih drava,
ovlaeni da odluuju o privrednim pitanjima. Stalni savjetodavni
komitet Magreba je struni organ koji priprema odluke koje donosi
Savjet ministara.
19. Slobodne zoneSlobodne zone predstavljaju prostorno ua
podruja, odvojena od ostale dravne i carinske teritorije u kojima
su, vie ili manje, suspendovani nacionalni, carinski, devizni,
spoljnotrgovnski i poreski propisi domicilne zemlje. U slobodnim
zonama postoje posebni reimi poslovanja koje karakteriu brojne
poreske i druge olakice kao i slobodan odnos tih zona prema
inostranstvu. Slobodne zone se mogu nalaziti na vie mesta na
teritoriji jedne drave. Najee su to mesta koja se nalaze na glavnim
saobraajnim putevima, vanim renim ili morskim lukama. U slobodnim
zonama se obavljaju delatnosti u sferi trgovine, proizvodne,
finansija i usluga. U proizvodnim izvoznim zonama najee dominira po
jedna delatnost, ali ima i zona u kojima se odreuje vie delatnosti.
Slobodna zona se moe definisati sa dva stanovita, sa teritorijalnog
i reimskog. Kada je u pitanju teritorijalno stanovite, slobodna
zona predstavlja jasno omeeni prostor za koji vai poseban pravni
status i privredno- sistemski tretman. U drugom sluaju se
pogodnosti i status odobravaju preduzeima koja obavljaju odreene
oblike poslovanja potpuno nezavisno od njihove fizike lokacije.
Vrste slobodnih zona: Obzirom na nain osnivanja Prema vrsti
delatnosti Prema nainu upotrebe Obzirom na istorijski karakter
Obzirom na stepen povlaenosti carinskog nadzora i reima Da li su
sastavni dio carinskog podruja zemlje ili su one izvan tog podruja
Podela slobodnih zona prema vrsti delatnosti Prema geografskom
kriterijumu Obzirom na delatnosti20. Uslovi za obavljanje
spoljno-trgovinskog poslovanjaZa obavljanje spoljno- trgovinskog
prometa, preduzee, drutvo i drugo pravno lice, duno je da ispunjava
uslove koji su propisani saveznim zakonom kojim se ureuje njihov
pravni poloaj u zemlji, kao i uslovi propisani saveznima zakonom
koji se ureuje njihov pravni poloaj u zemlji kao i uslovi propisani
meunarodnim ugovorima i aktima koji su donjeti radi njihovg
izvrenja. 1. Reim kvota u cilju zatite domae proizvodnje i
ostvarivanje planiranog razvoja, izvoz i izvor roba moe se
regulisati odreenjem kvota. 2. Reim dozvola po sistemu dozvola se
moe uvoziti u zemlju: 1. roba za iji je izvoz, odnosno uvoz
potrebno pribaviti dozvolu odnosno odobrenje saveznog ministarstva
za rad, odnosno saveznog ministarstva za privredu 2. Roba koja
predstavlja merila za iji je uvoz potrebno pribaviti potvrdu
saveznog zavoda za mere i dragocjene metale, 3. Roba za iji je uvoz
potrebno pribaviti atest o saobraznosti koji izdaje savezni zavod
za standardizaciju, 4. roba za iji je uvoz potrebno pribaviti
miljenje saveznog zavoda za standardizaciju. 3. Reim slobodnog
uvoza i izvoza sve robe koje se nalaze na ograniavajuim reimima se
mogu uvoziti i izviziti slobodno i bez ogranienaj.21. Usluge u
spoljnotrgovinskom prometuZakon o spoljnotrgovinskom poslovanju ne
daje opti pojam usluga ali u svojim odredbama istie da usluge u
spoljnotrgovinskom prometu mogu da obavljaju preduzea i drugo.
Pravna lica koja su upisana u registar za obavljanje investicionih
radova stranom licu u zemlji, usluge meunarodnog transporta roba i
putnika, pomorsko-tehnike usluge na moru i podmoriju i dr usluge
koje su u vezi sa meunarodnim transportom (pedicija, skladitenje,
aerodromske usluge, agencijske usluge) ugostiteljske i turistike
usluge, posredovanje i zastupanje prometu robe i usluge,
potansko-telefonske-telegrafske usluge, usluge kontrole i
kvaliteta, kvantiteta u izvoz i uvozu robe, nauno-istraivake,
istraivako-razvojne i usluge pruanja i korienja informacija i
znanja u privredi i nauci.
22. POJAM SPOLJNOTRGOVINSKOG PREDUZEA I OSNIVANJAPod
spoljnotrgovinskim preduzeima se smatra pravno lice koje obavlja
spoljnotrgovinski promet i privrednu djelatnost na inostranom tritu
radi sticanja dobiti. Takoe je zakonom predvieno da, preduzetnik
kao fiziko lice, moe da obavlja djelatnost u cilju sticanja dobiti.
Pod preduzetnikom podrazumijeva se fiziko lice koje obavlja
djelatnost shodno profesiji ureene posebnim propisima, dok
individualni poljoprivrednik se ne smatra preduzetnikom.
Spoljnotrgovinsko preduzee je pravno lice, moe biti vlasnik
pokretnih i nepokretnih stvari, odnosno moe sticati prava i
preuzimati obaveze. Stie svojstvo pravnog lica upisom u sudski
registar kod nadlenog organa. U naem pravu, postoji vie naina
osnivanja spoljnotrgovinskih preduzea i to: normativni sistem,
sistem dozvole, sistem koncesije i sistem prijave. -Osnovni sistem
osnivanja spoljnotrgovinskih preduzea je normativni sistem, po
kojem se omoguava osnivanja spoljnotrgovinskih preduzea svim
licima- osnivaima, kada ispune zakonske uslove. Ovaj sistem
podrazumijeva i registraciju kod nadlenog registracionog suda.-U
naem pravnom sistemu, postoji potreba da se pri osnivanju
spoljnotrgovinskog preduzea, pored upisa izda i dozvola za
obavljanje spoljnotrgovinskog prometa i obavljanja poslovnih
djelatnosti u inostranstvu. Slina situacija je kod davanja
saglasnosti za osnivanje slobodne zone, odnosno podzone.-Zakonom je
predvieno davanje koncesije licima za korienje poslovnih bogatstava
i dobara u optoj upotrebi, odnosno od opteg interesa. Zakonom se
utvruju uslovi, nain i postupak davanja koncesije za korienje
prirodnog bogatstva, odnosno odreuje se predmet koncesije, sadrina
ugovora o koncesiji, organi nadleni za davanje koncesije, prava na
povlastice, prekid i prestanak koncesionog odnosa. 23. VRSTE
SPOLJNOTRGOVINSKIH PREDUZEA (PRIVREDNA DRUTVA I JAVNA
PREDUZEA)Zakonom iz 1988.godine o preduzeima, preduzea se dijele sa
aspekta vlasnitva sredstva, odnosno u ijoj se svojini sredstva
nalaze, pa je podjela spoljnotrgovinskih preduzea:
spoljnotrgovinsko preduzee u drutvenoj svojini, zadrunoj,
mjeovitoj, privatnoj svojini. Zakonom iz 1996.godine izvrena je
druga klasifikacija preduzea, pa i spoljnotrgovinskih preduzea. Sve
drave EU poznaju sledeu klasifikaciju spoljnotrgovinskih preduzea :
dva spoljnotrgovinska drutva lica i dva spoljnotrgovinska drutva
kapitala. Na zakon o preduzeima predvia sledee oblike preduzea:
privredno drutvo, drutveno preduzee i javno preduzee. Privredno
drutvo se osniva kao drutva lica ili drutvo kapitala. Kao drutvo
lica, po ovom Zakonu o preduzeima, javljaju se ortaka i komanditna
drutva, dok se kao drutva kapitala javljaju akcionarsko drutvo i
drutvo sa ogranienom odgovornou. Zakon o preduzeima meu vrste
preduzea, pa prema tome i spoljnotrgovinskih preduzea, ubraja
posebno drutvena i javna spoljnotrgovinska preduzea. Postoji
razgranienje u Zakonu o preduzeima meu osnivaima, tako to fizika
lica mogu da osnivaju drutva lica, drutva kapitala, a pravna lica
mogu osnovati: drutva kapitala i komanditno drutvo, ali samo u
svojstvu komanditora.24. SPOLJNOTRGOVINSKO JAVNO
PREDUZEESpoljnotrgovinsko javno preduzee je preduzee koje obavlja
djelatnost od opteg javnog interesa, a koje osniva drava, odnosno
jedinica lokalne samouprave. Spoljnotrgovinsko javno preduzee ima
svoju firmu, kojoj pored naziva dodaje i oznaku J.P odnosno S.J.P.
Firma i sjedite se upisuju u sudski registar. Javna
spoljnotrgovinska preduzea se organizuju u cilju da obavljaju
djelatnost od opteg interesa, radi ega su i osnovana da djelatnost
vre na nain kojim se obezbjeuje tehniko-tehnoloko i ekonomsko
jedinstvo sistema, stabilnost poslovanja, razvoj i usklaenost
sopstvenog razvoja sa ukupnim privrednim razvojem, atita i
unapreenje dobara od opteg interesa i ivotne sredine i dr.25. POJAM
I KARAKTERISTIKE SPOLJNOTRGOVINSKOG DRUTVA KAPITALAKada su lica
koja se udruuju u odreeno spoljnotrgovinsko drutvo dala prevagu
linosti sa kojom udruuju odreena sredstva i rad- tad se govori o
spoljnotrgovinskom drutvu lica, a kada je prednost dala kapitalu,
onda se govori o spoljnotrgovinskom drutvu kapitala. Drutvo lica i
spoljnotrgovinska drutva kapitala. U naem zakonu o preduzeima
postoji razgranienje i meu osnivaima, pa tako fizika lica mogu
osnivati: spoljnotrgovinska drutva lica i spoljnotrgovinska drutva
kapitala, dok pravna lica samo za spoljnotrgovinska drutva kapitala
i spoljnotrgovinsko komanditno drutvo, ali u svojstvu komanditora.
Za razliku od spoljnotrgovinskih drutva kapitala, kod kojih je
bitno da se za rad drutva pribavlja kapital iz raznih izvora, bez
obzira koja su lica koja ga daju, spoljnotrgovinska drutva lica
koja zasnivaju se prije svega na odnosu persona, tj.na linim
odnosima lica koji ine to spoljnotrgovinsko drutvo, jer takvo
spoljnotrgovinsko drutvo lica predstavlja ustvari zajednicu tih
lica. Karakteristike:-Ona ima osnovni kapital-Spoljnotrgovinsko
drutvo moe osnovati jedno lice-lanovi spoljnotrgovinskog drutva ne
odgovaraju za njegove obaveze, sem samo u izuzetnim
sluajevima-lanovi spoljnotrgovinskog drutva snose ogranieni rizik u
poslovanju-Drutvo mora imati svoj statut-Drutvo ima svoje
organe-Udjeli su lako prenosivi-lanovi ne odgovaraju treim
licima-Drutvom upravljaju lica koja u momentu odravaju veze
spoljnotrgovinskog drutva podjeduju akcije26.SPOLJNOTRGOVINSKO
AKCIONARSKO DRUTVOSpoljnotrgovinsko akcionarsko drutvo je drutvo
koje osnivaju pravna, odnosno fizika lica radi obavljanja
spoljnotrgovinske djelatnosti ije je osnovni kapital utvren i
podjeljen na akcije odreene nominalne vrijednosti. Zbir nominalnih
vrijednowsti svih akcija ini osnovni kapital spoljnotrgovinskog
akcionarskog drutva. Spoljnotrgovinsko akcionarsko drutvo
predstavlja udruivanje kapitala, a ne lica i stoga je ono tipian
predstavnik spoljnotrgovinskog drutva kapitala. Kod ovog
spoljnotrgovinskog drutva je bitan uloeni akcionarski kapital. Ova
spoljnotrgovinska drutva su vrlo otvorena prema pristupu za nove
lanove spoljnotrgovinskog akcionarskog drutva, a to i zahvaljujui
negocijabilnosti akcije jer se iste vrlo efikasno mogu prenositi,
prodavati, kupovati kao dijelovi osnovnog kapitala. Ostale osobine
su i da akcionar ne odgovara za obaveze prema treim licima: drutvo
posluje pod stvarnom firmom, a izuzetno pod firmom onog akcionara
koji ima dominantan kapital; drutvo ima utvren kapital osnovnu
glavnicu koja je podijeljena na akcije; nema odreen broj akcionara;
djelatnost koje obavlja spoljnotrgovinsko akcionarsko drutvo se
odnosi na uvoz i izvoz roba i pruanja usluga u meunarodnom
poslovanju. Spoljnotrgovinsko akcionarsko drutvo osniva se ugovorom
o osnivanju, a kada ga osniva samo jedan lan- odlukom o osnivanju.
27. SPOLJNOTRGOVINSKO DRUTVO SA OGRANIENOM
ODGOVORNOUSpoljnotrgovinsko drutvo sa ogranienom odgovornou ima
elemente spoljnotrgovinskog drutva lica i spoljnotrgovinskog drutva
kapitala, mada je ono drutvo kapitala. Zakon o preduzeima ovo
drutvo definie kao drutvo koje radi obavljanja odreene djelatnosti,
osniva pravna ili fizika lica, koja ne odgovaraju za obaveze
drutva, a snose rizik za poslovanje drutva do visine svog uloga, a
iji ulozi ine osnovni kapital drutva. U tom spoljnotrgovinskom
drutvu sa ogranienom odgovornou, svaki lan spoljnotrgovinskog
drutva stie udio u drutvu, srazmjerno vrijednos uloga, tako da
svaki lan spoljnotrgovinskog drutva moe imati samo jedan ulog i
jedan udio, a jedan udio moe imati vie glasova. Ovakvi udjeli ne
mogu biti izraeni akcijama. Osobine spoljnotrgovinskog drutva sa
organienom odgovornou su: Spoljnotrgovinsko drutvo sa ogranienom
odgovorou je pravno lice; Spoljnotrgovinsko drutvo sa ogranienom
odgovornou je prije svega spoljnotrgovinsko drutvo kapitala iako
ima odreenih komponenti i primesa spoljnotrgovinskog drutva lica;
lanovi drutva ne odgovaraju za obaveze drutva, Spoljnotrgovinsko
drutvo sa ogranienom odgovornou moe se javiti u privatnom,
drutvenom, dravnom i meovitom obliku svojine, Nema ogranienja u
pogledu djelatnosti spoljnotrgovinskog drutva sa ogranienom
odgovornou, Firma sadri oznaku d.o.o, a spoljnotrgovinsko drutvo sa
ogranienom odgovornou sa s.d.o.o.
28. SPOLJNOTRGOVINSKO ORTAKO DRUTVOSpoljnotrgovinsko ortako
drutvo je drutvo lica koje se osniva ogovorom dva fizika lica ili
vie fizikih lica koja se obavezuju da uz sopstvenu neogranienu
solidarnu odgovornost ua obaveze spoljnotrgovinskog drutva, obavlja
se spoljnotrgovinska djelatnost pod zajednikom firmom. Ovo
spoljnotrgovinsko drutvo osnivaju najmanje dva ili vie fizikih
lica. Ortak ne moe bez saglasnosti ostalih ortaka raspolagati
svojim udjelom u ortakom drutvu, pa ga zato iz tih razloga ne moe
opteretiti raznim teretima. Cilj osnivanja ortakog
spoljnotrgovinskog drutva je da ortaci poslovanjem ostvare dobit.
Spoljnotrgovinsko ortako drutvo mogu da osnivaju samo fizika lica,
domaa i strana, dok u nekim pravima to mogu biti samo ona lica koja
imaju svojstva trgovca. Ovo trite nastaje na bazi ugovora o
osnivanju, izmeu najmanje dva lica koja se obavezuju da uz
sopstvenu neogranienu odgovornost obavljaju odreenje djelatnosti
pod zajednikom firmom. Ugovor se zakljuuje u pismenoj formi.
Spoljnotrgovinsko ortako drutvo se upisuje u sudski registar kod
nadlenog suda u koji unosi: firmu, djelatnost, sjedite, zastupanje,
ulog lana ortakog spoljnotrgovinskog drutva i osnovni kapital.
Zakon o preduzeima predvia da lan spoljnotrgovinskog ortakog drutva
moe u ovo spoljnotrgovinsko drutvo da uloi svoj novac, prava,
stvari, rad ili usluge. Organi spoljnotrgovinskog ortakog drutva
su: skuptina, upravni odbor, direktor i nadzorni odbori.
29.SPOLJNOTRGOVINSKO KOMANDITNO DRUTVOPod pojmom
spoljnotrgovinsko komanditno drustvo podrazumijeva se organizaciona
forma spoljnotrgovinskog drustva lica koje se osniva ugovorom dva
ili vise lica, u cilju obavljanja spoljnotrgovinske djelatnosti,
pod zajednickom firmom,kod kojih je najmanje jedno lice odgovorno
neograniceno,solidarno,za obaveze spoljnotrgovinskog drustva
(komplementar), rizik najmanje jednog lica ogranicen je na iznos
ugovorenog uloga (komanditor). Komplementar moze biti samo fizicko
lice,a komanditor moze biti i fizicko i pravno lice. Komplementari
u komandtitnom drustvu imaj status clanova ortackog drustva. Osim
firme spoljnotrgovinsko komanditno drustvo sadrzi i djelatnost,
sjediste,ime maker jednog komplementara, ukupan iznos sredstava
osnivaca i iznos svakog pojedinog clana, podjelu dobiti medju
osnivacima,nacin upravljanja i prestanak drustva. Poslove void
komplementar,odnosno komanditor ne moze voditi poslove
spoljnotrgovinskog komanditnog drustva.
30.TIPOVI I NOVE FORME GRUPACIJE PREDUZEA Tipovi grupacije
preduzeca : Koncern (vertikalni i horizontalni), filijale, holding,
venture preduzeca, trust.Vertikalni koncern (koncern sa elementima
dominacije) postoji kada se dominant preduzece i jedno ili vise
zavisnih preduzeca grupisu pod jedinstvenu upravu dominantnog
preduzeca. Ovakav concern moze nastati na 3 nacina: 1.
zakljucivanjem ugovora o dominaciji 2. na osnovu ukljjucivanja
(inkorporacija) 3. kao fakticki concern koji se zasniva na
faktickoj dominaciji jednog drustva nad drugim putem ucesca
kapitala u obimu koji omogucuje dominaciju.Horizontalni koncern
(koncern sa elementima jednakosti) formiraju ga preduzeca koja nisu
zavisna jedno od drugog i koja se sastavljaju pod jedinstvenom
upravom, a da time ne postaju zavisna jedna od drugog.
(koordinirani koncern).Filijale predstavlja drustvo u kome neko
drugo drustvo ima vise od polovine njegovog kapitala. Filijala je
pravni subjekat ali prakticno pod kontrolom dominantnog drustva
koje ima vecinu u skupstini, upravnom i nadzornom odboru.Holding
Prema engleskom prevodu jedno drustvo je fiilijala drugog drustva
koje predstavlja holding kompaniju: Kada je ovo drugo drustvo jegov
akcionar (maker is a jednom akcijom pa cak is a akcijom bez prava
glasa) i kontrolise sastav njegovog poslovnog odbora i smenjuje
vecinu direktora. Kada drugo drustvo cini vise od polovine njegovog
kapitala sa izuzetkom onih akcija koje su ogranicene na
specificirani iznos dividend i kapitala (odnosno njime su
obuhvacene akcije i privilegovane akcije koje ucestvuju u dobiti)
Kada je jedno drustvo-ker drustva koje je drustvo-ker nekog treeg
drustva.Polazeci od kriterijuma djelatnosti, holding moze biti isti
i mjeoviti. Takozvani cisti holding (finansijsko preduzece) ima za
predmet svog poslovanja samo osnivanje drustva, finansiranje
drustava i upravljanje,ali ne i obavljanje industrijske ili
trgovinske djelatnosti. Za razliku od cistog holdinga,tzv,
mjesoviti holding pored djelatnosti cistog holdinga obavlja i neku
industrijsku i poslovnu djelatnost.Polazeci od kriterijuma
upravljanja razlikujemo kontrolne holding i holding za
plasmane.Kontrolni holdinzi na bazi ucesca u drugim drustvima
(posjedovanja njihovih akcija) upravljaju njima.Holdinzi za
plasmane (investiciona drustva) ne upravljaju drugim drustvima na
bazi stecenog ucesca u kapitalu, vec drze hartije drustava koje
,,patroniraju da bi ih plasirali na trziste u najpovoljnijem
momentu.,,Venture preduzeca Ovakva drustva se osnivaju za posebno
rizicna ulaganja (ulaganje u istrazivanje i razvoj, ulaganje u nove
tehnologije, ulaganje u preduzeca u osnivanjeu i slicno) sa ciljem
da se deonice iz tih ulaganja kasnije prodaju i ostvari dobit na
trzistu kapitala.Osniva ih vise investicionih banaka i poslovanje
je veoma rizicno i donosi profit tek na dugi rok,Trust kao pojam
oznacava instituciju u kojoj jedno lice (trustor) povjerava drugom
licu (trustee) neko dobro uz obavezu da je cuva, za racun i u
korist trustora kao vlasnika. Duznost trustee je da upravlja
povjerenom imovinom,u skladu sa njenom namjenom id a prenese
stvarnom vlasniku plodove i proizvode koja su predmet trusta.Nove
forme grupacija preduzeca: Poslovne udruzenje, Pul, Grupacija
ekonomskog interesa, Evropska ekonomska interesna
grupacija,Evropska kompanije,.Poslovno udruzenje Ova statusna
grupacija nastaje na autonomnoj osnovi, sa ciljem unapredjivanja
privredne djelatnosti. To znaci da je cilj poslovnog udruzenja nije
stvaranje sopstvene obiti, vec ostvarivanje odredjene aktivnosti
radi realizacije interesa clanova udruzenja. U obavljanju poslova
iz oblasti cinilaca, poslovno udruzenje moze istupiti kao zastupnik
(u ime i za racun clanica) i kao komisionar ( u svoje ime, a za
racun clanica).Pul predstavlja specificnu zajednicu udruzivanja
interesa u kojoj se bez ogranicenja prava i nezavisnosti clanova,
clanovi medjusobnu informisu o prirodi i obimu proizvodnje,
razmjenjuju patente i iskustva, dogovaraju se o proizvodnji novih
artikala i kreiraju organizaciju za zajednicku prodaju cijele ili
dijela proizvodnje.Grupacija ekonomskog interesa predstavlja
poseban pravni subject, koji moze nastati i bez kapitala.Cilj
ovakve forme grupacije preduzeca je da ne zalazeci u pravni
subjektivitet clanova, za njih omoguci (uz koordinaciju i
udruzivanje resursa) bolje ekonomske rezultate nego kada bi svaki
od njih djelovao sam za sebe. Umjesto realizacije i podjele dobiti,
ovakva grupacija ima za cilj unapredjenje djelatnosti svojih
clanova,cime doprinosi uvecanju njihove dobiti.Evropska ekonomska
interesna grupacija predstavlja ustanovu koju je stvorila Evropska
unija, a koja sluzi za saradnju preduzeca sa sjedistem u razlicitim
zemljama clanicama. Interesna grupacija je pravna forma za
transnacionalnu evropsku saradnju, motivisana iskljucivo ekonomskim
interesima clanica,a koja nastaje na osnovu ugovora,kao instrument
ekonomske saradnje clanica.Moze se reci da je ona nastala na osnovu
grupacije ekonomskog interesa.Inace moze nastati i bez kapitala,
predstavlja pravni subject i upisuje se usudski registar.Evropska
kompanija kao ideja potice jos iz 1948 god kada je udruzenje za
medjunarodno pravo predlozilo donosenje Konvencije o regulisanju
privatnih i javnih medjunarodnih kompanija.Ustvari,ideja je tada
bila da se stvori pravni okvir za gromiranje posebnog tipa
takozvane transnacionalne ili nadnacionalne kompanije.Iz tog
razloga je bilo formirano negdje oko 50 adhoc eksperimentalni
medjunarodnih transnacionalnih kompanija. Cijela ideja o evropskoj
kompaniji se prvenstveno odnosila na to da ona bude u potpunosti
regulisana evropskim pravom.31. Osnovne karakteristike osnivanja
evropske kompanijeOsnivaci evropske kompanije mogu biti:
akcionarska drustva, D.O.O, firme i kompanije koje imaju svoje
sjediste i glavnu upravu u Zajednici.Svi ovi organizacioni pravni
oblici drustva mogu formirati evrpsko drustvo sami ili medjusobnim
povezivanjem na jedan od sledeci nacina: Spajanjem najmanje dva AD
iz razliciti zemalja clanica Osnivanjem drustva kceri evropske
kompanije od vec postojece kompanije Osnivanje zajednickog drustva
kceri evropske kompanije od najmanje dvije kompanije iz drzava
clanica, koje ne moraju biti AD. Osnivanjem holding privatnih
kompanijaosnivanjem zajednickog drustva kceri od strane D.O.O
Promjenom pravne forme nacionalnih akcionarskih drustava u evropsko
drustvo Dozvoljavanjem drustvima kceri evropske kompanije da
formiraju drugo drustvo kceri od evropske kompanije.32. PRAVO
EVROPSKE UNIJE-KOMUNITARNO PRAVOPravo koje se stvara u okvirima
triju zajednica: Evropske zajednice, Evrospke zajednice za ugalj i
celik i Evropske zajednice za atomsku energiju, obicno se naziva
pravo evropskih zajednica ili komunitarno pravo,al ii komunitarni
pravni sistem ili pravni poredak.Nakon stupanja na snagu Ugovora o
Evropskoj uniji ovo pravo se naziva i pravom Evropske unije.Pod
pravnim sistemom se podrazumijeva skup svih opstih pravnih normi
rasporedjenih s obziorm na njihovu sadrzinu na niz manjih i vecih
cjelina koje su medjusobno povezane tako da cine jedinstvenu
cjelinu. Ukoliko su norme hijerarhijski sredjene po pravnoj snazi,
odnosno sankcijama kojima se stiti i obezbedjuje njihova
primjena,onda one cine pravni poredak.33.PRESTANAK PREDUZEA I
DRUGIH PRIVREDNIH SUBJEKATA Preduzeca mogu da prestanu da postoje
iz vise razloga,kao sto su:- Prestanak postojanja prirodnih i
drugih uslova za obavljanje djelatnosti koja je predmet poslovanja
preduzeca- Pravosnaznom odlukom suda utvrdjena nistavost upisa u
sudski registar preduzeca- Zabrana obavljanja djelatnosti- Spajanje
i pripajanje sa drugim preduzecem- Istekom vremena na kojem je
osnovano- Odlukom skupstine,odnosno clanova- Kada se vroj njegovih
akcionara svode na jedan- Kada ne obavlja djelatnost duze od 2 god-
U slucaju stecaja- Kada se smanji capital ispod minimalnog iznosa
kapitala.34.RJEAVANJE SPOROVA U MEUNARODNOM POSLOVNOM PRAVU
Rjesavanje medjunarodnih privrednih sporova-Osnovni oblici
rjesavanja sporova su sud i arbitraza.Sudsko i arbitrazno
vjestacenje sporova sprovode drzave na svojoj teritoriji, iako je u
njima sadrzan medjunarodni element.Sudovi i arbitraze jedne zemlje
mogu zasnovati svoju nadleznost i rjesavati odredjeni spor izmedju
dva preduzca, domaceg i stranog.Stranke odredjuju nacin rjesavanja
medjunarodnih privrednih sporova. Postoje razlike kada stranke
utvrdjuju nadleznost suda, a kada utvrdjuju nadleznost arbitraze.
Privredni subjekti iz razlicitih drzava,cesce ce odrediti
nadleznost arbitraze. Dok je sa sudskim odlukama jasnija situacija
u vezi sa njihovom nacionalnoscu,dotle je drugacije kod arbitraza i
arbitraznih odluka.