52 HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 27/2019., 3-4 Sažetak D obrobit pasa i mačaka uvelike ovisi o njihovu ponašanju te nenormalna ponašanja uglavnom re- zultiraju ugrožavanjem dobrobiti učestalim i neprimjerenim kažnjavanjem, napuštanjem ili čak eu- tanazijom. Život u gradskoj sredini, stres, nedovoljno fizičkih i mentalnih poticaja, kao i namjena koja nije u skladu s pasminom ili naravi životinje često uzrokuju niz nenormalnih ponašanja poput agresivnosti prema ljudima i drugim životinjama, straha, tjeskobe, mokrenja i defekacije na neprikladnim mjestima i drugih. Dok je dio takvih ponašanja relativno lako ispraviti, dio zahtijeva veterinarsku obradu kako bi se isključile određene organske bolesti, nakon čega slijedi dugotrajno i zahtjevno liječenje. Katkad se ne- normalno ponašanje može tek ublažiti do određene razine, međutim ne i izliječiti, te se dio vlasnika odlučuje na napuštanje ili eutanaziju ljubimca. Procjena ponašanja trebala bi biti dio svakoga veterinarskog pregleda kako bi se na vrijeme otkrilo nenormalno ponašanje i njegovi uzroci te spriječile ili umanjile negativne po- sljedice takvog ponašanja za životinju i čovjeka. Današnja uloga veterinara uključuje i savjetovanje vlasnika u vezi s nenormalnim ponašanjem životinja kako bi mu suživot s ljubimcem bio uspješan, a dobrobit životinje osigurana i očuvana. Ključne riječi: ponašanje, dobrobit, psi, mačke Abstract The welfare of dogs and cats depends largely on their behavior, and abnormal behaviors mostly result in endangerment from frequent and inappropriate punishment, abandonment by the owner, or even eutha- nasia. Urban life, stress, inadequate physical and mental stimuli, and a life often in disharmony with the animal’s nature often cause a series of abnormal behaviors, such as aggression against humans and other animals, fear, anxiety, urination and defecation in inappropriate places, and others. While some of this beha- vior is relatively straightforward, some requires veterinary treatment to exclude certain organic diseases, Dobrobit pasa i mačaka kućnih ljubimaca u okolnostima očitovanja najčešćih nenormalnih ponašanja Welfare of pet dogs and cats in circumstantial manifestations of most frequent abnormal behaviors Foglar, A., D. Gračner, Ž. Pavičić, A. Dovč, G. Gregurić Gračner Anamarija FOLGAR, dr. med. vet., dr. sc. Damjan GRAČNER, dr. med. vet., redoviti profesor, Klinika za unutarnje bolesti, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Željko PAVIČIĆ, dr. med. vet., redoviti profesor, Zavod za higijenu, ponašanje i dobrobit životinja, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Alenka DOVČ, dr. med. vet., redovita profesorica, Dipl ECAWBM (AWSEL), Inštitut za perutnino, ptice, male sesalce in plazilce, Veterinarska fakulteta Univerza v Ljubljani, Slovenija, dr. sc. Gordana GREGURIĆ GRAČNER, dr. med. vet., Zavod za higijenu, ponašanje i dobrobit životinja, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. *Dopisni autor: [email protected]ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVI Stručni rad
11
Embed
Dobrobit pasa i mačaka kućnih ljubimaca u okolnostima ...
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Dobrobit pasa i mačaka kućnih ljubimaca u okolnostima očitovanja najčešćih nenormalnih ponašanja
Welfare of pet dogs and cats in circumstantial manifestations of most frequent abnormal behaviors
Foglar, A., D. Gračner, Ž. Pavičić, A. Dovč, G. Gregurić Gračner
Anamarija FOLGAR, dr. med. vet., dr. sc. Damjan GRAČNER, dr. med. vet., redoviti profesor, Klinika za unutarnje bolesti, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Željko PAVIČIĆ, dr. med. vet., redoviti profesor, Zavod za higijenu, ponašanje i dobrobit životinja, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Alenka DOVČ, dr. med. vet., redovita profesorica, Dipl ECAWBM (AWSEL), Inštitut za perutnino, ptice, male sesalce in plazilce, Veterinarska fakulteta Univerza v Ljubljani, Slovenija, dr. sc. Gordana GREGURIĆ GRAČNER, dr. med. vet., Zavod za higijenu, ponašanje i dobrobit životinja, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. *Dopisni autor: [email protected]
ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad
53
HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 27/2019., 3-4
UvodBrojna domaćinstva u svijetu posjeduju mačku ili
psa kao kućnog ljubimca. Prema istraživanju iz 2018.godineuoko63%kućanstavauSjedinjenimAmerič-kimDržavamaživisveukupnooko69milijunapasaioko74milijunamačaka (Anonymous, 2018.). Nažalost, uRepubliciHrvatskojuslužbenimglasilimanisudostupnipodaciobrojukućanstavakojadržekućneljubimce,apodacidostupniudnevnomtiskunerazlikujusemnogoodpostotkanavedenoguameričkomistraživanju.
Dokazano jedasuživotskućnim ljubimcimare-zultirabrojnimpogodnostimazačovjeka.Osimemo-tivne koristi držanje kućnog ljubimca na pozitivannačin utječe na psihičko i fizičko zdravlje vlasnikasnizujućimurazinustresaikrvnogatlaka,sprječavarazvojbolestisrca,pomažeuborbiprotivdepresijei svime time smanjuje troškove zdravstvene skrbi(www.appma.org).No taj suživot katkadnekoristijednakoiljubimcima,ajedanjeodrazlogaštosepriizborukućnogljubimcačestogriješi.Nekeodnajče-šćihpogrešakapriizborukućnogljubimcajesuizboraktivnog i zahtjevnog psa za obitelj koja za njeganema vremena i nerealna očekivanja od životinje.Primjernerealnogočekivanjajestsituacijaukojojseočekujedaćepasvelikepasminebitiodličančuvar,anakrajusrdačnodočekujesvakogastranca,ilipakdaćemačkabitimazna iakonisusvemačketakve.Vrlo čestopotencijalni vlasnici zanemaruju troško-vekojiproizlazeizdržanja,brigeihranjenjakućnogljubimca.Nepoznavanjevještinetreniranjapasakaoiprocesasocijalizacijerezultiratćerazvojemnenor-malnihponašanjazbogkojihga,ukonačnici,vlasnikodbacujeionpotomzavršavauskloništu,nauliciiličakbivaeutanaziran.Nedovoljnopoznavanjepotre-baodređenepasminepasatakođermožeotežavatiodnosvlasnikasapsom.Zarazvojtihsituacijanaj-većukrivnjusnosivlasnik,međutimkatkadiljubimacmože imati narav koja nije prihvatljiva, primjericeurođenuanksioznostiličakagresivnost.Objekarak-teristike znatno otežavaju povezivanje s vlasnikom(Pierce,2012.).Čestopotencijalnivlasnicineraspo-lažunisdovoljnoprostorazapsakaonisredstvimazaosiguravanjeprikladnezdravstveneskrbi.
Često čovjek uzima psa kojemu je izvorna namjenaposve drugačija od one kojumu je potencijalni vlasniknamijenio,paseprimjericeodovčaraočekujedabudepaszarazonoduidruženještočestonijeuskladusnje-govompravomprirodominemožeseprilagoditiočeki-vanjimaisuživotusčovjekom(SonntagiOverall,2014.).
Stogasesvečešćeuveterinarskimambulantamanailazinapsekojevlasnicidovodezbogporemećajauponašanju(Beaver,1999.).Poremećajiuponašanjuznatnoserazlikujupremavrstiiintenzitetu(ozbiljno-sti),avlasniciuglavnomtražepomoćveterinarajerimtakvoponašanjesmeta,arjeđezbogtogajersedoistaradioozbiljnomproblemuiliproblemukojiihugrožava(Beaver,1999.).Psitakonajčešćepokazujuteritorijalnu agresiju, pretjerano zaštitničko pona-šanjepremavlasniku ipretjeranolajanje.Čestosuidestruktivni,lajuiskačunaljude,žvačustranepred-mete,kopaju,obavljajunužduukući,neposlušnisuilisepretjeranoboje(Beaver,1999.;Stafford,2008.).Agresivnostuživotinja, iako jekatkadnormalna iudivljininužnazaopstanak, izrazito jevelikproblem.Naime, uvijek postoji potencijalno visok rizik da ćeagresivnaživotinjaozlijeditičovjekailidruguživotinju(ljubimca)itotakođernegativnoutječenaodnosvla-snikaiteživotinje(Horwitz,2001.).
Sve to znatno i u negativnom smislu utječe nadobrobitživotinja.Naime,osiguravanjedobrobitiži-votinjaznačidajojjeomogućenodaseponašasvoj-stvenovrsti(ipasmini),dajenijestrah,nijeustresuinepati,nijebolesnaniozlijeđenatedajojjeosiguranprikladan iugodansmještaj.Kaopojamuznanosti,dobrobit uključujemjerljive pokazatelje u životinji ičesto se povezuje s njezinom sposobnošću svla-davanja izazova u okolini i okolišu (Brown, 2013.).Dobrobitse,općenito,definirakaostanjeukojemuživotinjaopstajekaopotpunofizičkiipsihičkizdravajedinkakojasezbogtogauspješnonosisokolišem.Noupravočimbeniciokolišainastojanjedaseživoti-
njanjimaprilagodiutječunafizičkiipsihičkiodgovornjezinaorganizma(Hughes,1976.;Broom,1986.).Sdruge strane razmatranje pojmadobrobit životinjekaokonceptanužnouključujeiutjecajčovjekaspo-zicijenjegovaposjednika(Brown,2013.).Kadagovo-rimookućnimljubimcima,upravoovlasnikuovisečimbenici okoliša, kao i čimbenici okoline. Sprječa-vanje nenormalnogponašanja i eventualni početakliječenjamorajusetemeljitinatomedaseljubimcuosiguradobrobitosiguravanjemsvihpotreba,dakleipotrebeza igrom, istraživanjem,aktivnošću idru-ženjem,uzimajućipritomuobzirindividualnupredis-pozicijuidob(LandsbergiDenenberg,2018.a).Timeseprekidazačaranikrugukojemuugroženadobro-bit rezultira nenormalnim ponašanjem koje potomugrožavadobrobitživotinje,aliivlasnika.
Uzroci, prevencija i osnovna načela u liječenju nenormalnih ponašanja pasa i mačaka
Nenormalno ponašanje možemo podijeliti nanormalno ponašanje koje je neprihvatljivo vlasniku(penjanje i grebanje umačaka, lajanje u pasa), po-našanje koje bimoglo postati problematično jer jeintenzivnijeiučestalijeodnormalnog(griženjeuigri,
grubaigra,predatorskoponašanje)i istinskinenor-malnoponašanjekojejerezultatmentalnihporeme-ćaja iemocionalnenestabilnosti(agresija,strahovi)(Landsberg i Denenberg, 2018.b). Uzroci su takvihponašanja brojni te ihmožemo svrstati u nekolikokategorija,odkojihsunajvažniji:
• onigenetskogpodrijetla• nastalizbogbolesti• problemiuinterakcijisaskupinom• problemiuprilagodbinapodražajeizokoliša• oninastalitijekomrazvojaiživotaživotinje.Genetsko podrijetlo životinje je važno jer može
uzrokovati probleme u ponašanju zbog urođenihmana i zbog različitosti u temperamentu pojedinihpasmina te činjenice da su neke pasmine sklonijeproblematičnimponašanjimaoddrugih.
Bolesti mogu uzrokovati promjene u ponašanjuakoutječunaendokrini iživčanisustav,aisambolmožebitiuzrokomagresijeistrahaubolesneiliozli-jeđeneživotinje.
Tablica 1. Razvoj ponašanja u pasa (izvor: https://www.aaha.org/professional/resources/behavior_management_guidelines.aspx)
ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad
55
HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 27/2019., 3-4
Problemiuprilagodbinapodražajeizokolišakoježivotinja doživljava kao prijeteće, uzrokuju niz ne-normalnih ponašanja, primjerice tjeskobu, različitefobije (od grmljavine, vatrometa, raznih zvukova),destruktivnoponašanje, paniku, kompulzivno i ste-reotipno ponašanje, samoozljeđivanje, depresiju imaničnoponašanje(Odendaal,1997.).
Problemi nastali tijekom razvoja i života obu-hvaćaju prenatalno razdoblje pa sve do starostiljubimca. Stres, nedovoljno hrane, zanemarivanje,zlostavljanje i izolacija ženki tijekom skotnosti, kaoimladunčadiuprvimdanimaživotabitnoutječunadaljnjeponašanjejedinketemogubitirazlogpretje-raneplašljivosti,agresivnostiipretjeraneaktivnosti.Zavrijemeprvatrimjesecaživota,tijekomrazdobljasocijalizacije, nužno je omogućiti kućnom ljubimcuinterakciju s drugim ljudima, životinjama, istraživa-njenovihprostora, igru idrugeaktivnosti te ihna-viknuti na različite zvukove i podražaje (tablica 1,tablica2).Uzodržavanjeosnovnehigijene,pravilnuprehranuiograničavanjekontakatasbolesnimživo-tinjamarizikobolijevanjaodzaraznihbolestitijekomprogramavakcinacijeuzdravihštenacaimačićave-omajenizaktenepostojiopravdanrazlogzaizola-cijuživotinjeutomrazdoblju.Postanelijedinkaupr-vihgodinudanapovučenija,reaktivnijailiagresivnija,
Sprječavanje nepoželjnog ponašanja temelji sena postupnom i planiranomučenju prihvatljiva po-našanja,tebiseonotrebalotemeljitinapozitivnimmetodamatreningainagrađivanjuželjenogponaša-njaukontroliranojsredini (Landsberg iDenenberg,2018.b). Kažnjavanje i upotreba različitih napravakoje stvaraju nelagodu (električne ogrlice, ogrlicesbodljama)trebalobi izbjegavati jermoguuzroko-vati dodatan strah i bol životinji te češće stvarajuvišeproblemanegoštoihrješavaju,posebnoakoihupotrebljavaju nestručne osobe (Stafford, 2008.).Okolišukojemuživotinjaboravitrebaobibitifizičkiimentalnopoticajantedovoljnovelikzaizražavanjeponašanja svojstvenih vrsti i pasmini. Okoliš mač-ke trebaobi sadržavati grebalice, penjalice,mjestaza skrivanje i različite igračke, a okoliš psa različi-tegrickaliceiigračke.Uztopsasvakodnevnotrebaizvoditiušetnjutemuosiminterakcijesvlasnikomomogućiti istrčavanje i interakcije s drugim psima(HeathiWilson,2014.).
Desenzitizacijasečestoprimjenjujeskontrakon-dicioniranjem,procesomukojemusenegativanpo-dražaj uparuje spozitivnimsvedokga životinja neprihvatikaopozitivan.
Distrakcija i redirekcija je odvlačenje pažnje na-gradomodnegativnogpodražaja,auz tose jedin-kamože naučiti drugom, alternativnom ponašanjuumjestoneželjenog.
Obogaćivanjeokolišamožekoristitikodnekihvr-sta destruktivnih ponašanja. Životinjama se ostav-ljajuigračkeihranaskojimasemoguzabavljati,alitočestosamoposebinijedovoljno.
Izbjegavanje je preventivnametoda kod koje sejednostavnoukloniiliizbjegavanegativanpodražaj.
Lijekovi sedajusporadično i uzprimjenudrugihmetoda,anajčešćeseupotrebljavajusedativiianti-depresivi(Hammerleisur.,2015.).
Najčešća nenormalna ponašanja pasaAgresivnost
Agresivnost je jedan od najproblematičnijih ne-normalnihponašanja te jedanodnajčešćih razlogazbog kojih vlasnik odbacuje, odnosno napušta psailipaktražidasepaseutanazira.Vrlo jebitnonaćiuzrokagresivnostiteisključitimogućeorganskebo-lesti,posebnoustarijihpasa ionihukojihseagre-sivnostnaglopojavila.Podrobnaanamnezaikliničkipregled životinje, uz dobro poznavanje normalnogponašanjapsa,omogućujusastavljanjeproblemskeliste.Naime,nezahtijevajusvevrsteagresivnostiistipristup i liječenje(Sueda iMalamed,2014.).Postojimnogotipovaagresivnostiteseoničestomeđusob-no ispreplećuuznakovima,anekiodnajvažnijihsuagresivnost nastala zbog straha, dominacijska, te-ritorijalna, idiopatska, posesivna, predatorska, iri-tacijska(razdražujuća) ipreusmjerenaagresivnost.Agresivnost također može biti usmjerena premaljudima, drugim psima i životinjama drugih vrsta(Stafford,2008.).
Okidači agresivnosti nastale zbog straha mogubitiizgled,spol,dobdrugogabića,iznenadnipokreti,predmeti,situacije,prostoriidrugo,tejeprvikorakprema liječenju otkriti uzrok straha. Psi najčešćezauzimajuobrambenistav,podvijurep,uškepoložepremanatragspuštajuglavutesepokušavajuma-knutioduzrokastraha,tresuse,režeiskrivaju(slika1).Višestruko suočavanje s uzrokomstrahavodi kslabljenjuobrambenogstava,passepokušavama-knuti iz te situacije i tada izravnonapada (slika2),posebnoako izprijašnjihsituacijanaučida je to je-dinodjelotvornorješenjesituacijekojagainačepla-ši (Sueda iMalamed,2014.).Takvisunapadinagli inekontrolirani, uz opsežne ozljede, posebno kad ježivotinjastjeranaukutipotencijalnajojseprijetnjapribližinakritičnu udaljenost(Beata,2001.).
Dominacijskaseagresivnostpojavljujeupasakojidoživljavaju ljude idrugepsekaodiohijerarhijskogporetkaukojemusuonisaminavrhu ilibliževrhuodostalih tenapadajukadnekogasmatrajuprijet-njom, dok prema submisivnijima ili dominantnijimaodsebenepokazujuznakoveagresivnosti(Uchidaisur.,1997.).
Idiopatskaagresivnostjevrstaagresivnostiukojojživotinjanapadabezvidljivauzroka,naglo,smalo ilibezupozorenjateurazličitimvremenskimrazmacima.Takvaagresivnost imaizrazitološuprognozuupravozbog nepredvidljivosti i velikog rizika od ozljeđivanjadrugihljudiiživotinja(SuedaiMalamed,2014.).
Posesivnaagresivnostočitujeseagresivnimpo-našanjemusvrhučuvanjanekihpredmeta ilihraneoddrugihljudiiliživotinja,ateritorijalnaagresivnostradičuvanjaiobraneprostorakojipassmatrasvo-jim.Uobaslučajaprevladavazauzimanjenapadač-kog stava, režanje, lajanje i ukočeno držanje tijela,iakoznakovikatkadmogubitimiješani,aagresivnostprestajekadsečovjekilidrugaživotinjaudalje(Sue-daiMalamed,2014.).
Predatorska agresivnost može biti usmjerenapremavelikomplijenu,kadvišepasanapadazajednoiizmjenjujuseuugrizimakojimaotkidajukomademi-šićjadokplijennepadne,ilipremamalomplijenu,kadpasgrizevrativratnidiokralježnice,amožeitrestiplijen.Tajesituacijaizrazitoopasnaakopasdoživlja-vanovorođenčekaomaliplijen(Beata,2001.).
Do iritacijske (razdražujuće) agresivnosti dolazikadseživotinja,koja jevećzboggladi,žeđi,bola ilibilo čega drugoga razdražena, dodatno razdražuje.Takvipsipokazujumaloznakovaprijenegoštonajče-šćesamojednomugrizu,tesuukočeni,moguokre-tatiglavu,imatiraširenezjeniceitihorežati.Tezna-kovevlasniciilidjeca,kojaseneznajupravilnoodno-sitipremapsu,čestoneprepoznaju(Beata,2001.).
ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad
57
HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 27/2019., 3-4
Preusmjerena se agresivnost očituje u situacijikada pas nije umogućnosti doći do željenog cilja iumjestotoganapadanekogadrugog,tesetočestodogađausituacijamakojesuzapsajakouznemiruju-će(SuedaiMalamed,2014.).
Liječenje agresivnog ponašanja ovisi o uzrokuagresivnosti i intenzitetu agresivnog ponašanja. Uznavedene metode modifikacije ponašanja katkad jepotrebnopromijenitinačinživota ipostupanjapremapsu kroz dnevne treninge, ograničavanje određenihinterakcijatepromjenuusmisludapasnikakvuhranuiigruvišenedobijebezrazložno–besplatno,negosvemorazaraditi,odnosnozaslužiti(Uchidaisur.,1997.).Od lijekova su najučinkovitiji antidepresivi, primjericefluoksetinkojiudoziod4mg/kgsmanjujerazinuagre-sivnostiunekolikodana.Nosamilijekovinisuučinko-vitorješenjetenerijetkouspavljujuživotinju,uzrokujumučnine,manjakapetitaivrtoglavicutesenikakonebismjelitrajnoupotrebljavati(Beata,2001.).
Strah od odvajanja (separacijska anksioznost)
Strah od odvajanja (separacijska anksioznost)jestekstremnostanjestrahavezanouzrazdvajanjeodvlasnikatejedanodčešćihproblemauponašanjupasa.Pojavljujeseučak20do40%pasasproble-mimauponašanjuuSjevernojAmerici (Flannigan iDodman,2001.).Simptomisepojavljujuuodsutno-stivlasnika,počinjuodmahnakonodvajanjaidosežuvrhunacuprvih30minutaododvajanja.Uključujuuništavanjepredmetauokolišu,mokrenje i defeci-ranje u kući, pretjerano glasanje (lajanje, cviljenjei besciljno kruženje ili ponavljanje nekih radnji i sa-moozljeđivanje.
Prosječnadobkadsepojavljujuprviznakovijest18mjeseci, a pasminska i spolna predispozicija ne
postoje, iako se problem nešto češće pojavljuje ukrižanacaimuškihpasa.Psikojisuduljevrijemene-prestance uz vlasnika, a nakon toga katkadostav-ljeni sami, psi koji su dulje razdoblje razdvojeni odvlasnika,psikojikojesuselili ipsikojisuzavršiliuskloništunanekovrijeme,imajuvećumogućnostra-zvojaseparacijskeanksioznostioddrugih.
Liječenje se provodi lijekovima, desenzitizaci-jomna odlazak vlasnika, pojačavanjem aktivnosti ipromjenamauodnosu ljubimca i vlasnika, tenebitrebalopoticati ipodržavatiuzbuđenjepsaprilikomodlaska i dolaska vlasnika. Lijekovi nemaju za ciljpotiskivanjenepoželjnogponašanja,negoolakšava-juosjećajanksioznosti tesezatonebi trebaliupo-trebljavatisamostalnouterapiji.Odlijekovasedajutriciklički antidepresivi (amitriptilin, klomipramin),benzodiazepini (alprazolam), azaperoni (buspiron)iantipsihotici (acepromazin).Većinatih lijekovanijenamijenjenadugotrajnojupotrebi.Klomipraminjeje-dinilijekregistriranzaliječenjeseparacijskeanksio-znostiusvijetu,sdokazanomdjelotvornošćuakoseprimjenjujeuzostalemetode.Dajeseudoziod1do4mg/kgdvaputadnevno,anuspojaveserijetkopo-javljuju(blagasedacijaipovraćanje).Trajanjeliječe-njajeindividualnoiuprosjekutrajeokodvamjeseca.Nakonprestankaprimjenelijekasimptomiserijetkoponovnopojavljuju(King,2000.).
Slika 1. Obrambena agresivnost Slika 2. Napadačka agresivnost
ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad
58
HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 27/2019., 3-4
Strah od glasnih zvukova
Strah je reakcija tijela na podražaj koji jedinkasmatraopasnim,augrožavadobrobitživotinjekadjetareakcijapretjeranailikadvlasnikkažnjavapsakojiseboji.Dokakutni i kratkotrajnistrahsamposebinijeproblem,učestalostrašenjedovodidotjeskobei fobija, a prestrašene životinje u nekom trenutkumoguozlijeditisebeilidruge(Stafford,2008.).
Zvukovi kojih se psi najčešćeboje jesu zvukgr-mljavine i vatrometa (Hammerle i sur., 2015.). Psiprveznakovetefobijeuglavnompokazujuudobido5godina.40%njihmlađe jeodgodinudana,a50%jeudobiod1do5godina.Fizičkisuznakovistra-ha dahtanje, drhtanje, slinjenje, midrijaza i nemo-gućnost kontrolemokrenja i defekacije, dok ostaliznakovi uključujupromjeneuponašanjupoputbje-žanja,destruktivnogponašanja,trčanjaukrug,gre-banjaiskrivanja(tablica3)(CornwallMcCobbisur,2001.).Liječenjeseprovodistalnim ilipovremenimdavanjem anksiolitika (alprazolam, klonazepam), 1do 2 sata prije očekivane grmljavine ili vatrometa(Hammerleisur.,2015.).Kombinacijatricikličkogan-tidepresivaklomipraminaudoziod1do4mg/kgdvaputadnevno,uzmodifikacijuponašanjautrajanjuodnajmanjemjesecdana,bitnosmanjujeznakovestra-ha.Umanjempostotkupasaonimoguiupotpunostinestati(SekseliLindeman,2001.).Metodedesenzi-tizacijeikontrakondicioniranjasmatrajusestandar-
Nenormalna ponavljajuća ponašanja jesu onakoje jedinkaduljevrijemeponavlja izvankonteksta,čestosupretjeranaiusmjerenapremaneprirodnimpodražajimailipredmetimatesepojavljujuuvećinevrsta zatočenih životinja (Luescher, 2000.). To suponašanja sa slabo istraženim i nedovoljno jasnimuzrocima,aopćenitosesmatradaserazvijajukadživotinjinijeosiguranaoptimalnadobrobit.
Tablica 3. Nespecifični znakovi straha (anksioznosti) u pasa (izvor: Sonntag, Q., K. L. Overall (2014.): Key determinants of dog and cat welfare: behaviour, breeding and household lifestyle. Rev. Sci. Tech. Int. Epiz. 33., 213. – 220.)
ta,buljenjeusjeneiliuništa)(Luescher,2000.).Lovljenje repa i kruženje jest poremećaj češće
zabilježen u bulterijera i njemačkih ovčara nego uostalihpasmina.Uprosjekupočinjeprijepuberteta,a najčešći je uzrok takvogponašanjamanjakmen-talne ifizičkeaktivnosti tesiromašan inepredvidivokoliš.Drugiuzrocimogubitisituacijekojesuveomauznemirujuće i stresnezapsa, kao i bolnost repa ilumbosakralnogdijelakralježnice.
Dermatitis iligranulomzboglizanjapojedinihdi-jelova tijela jest kožna bolest uzrokovana intenziv-nim i dugotrajnim lizanjem određenog dijela tijela,najčešćeekstremiteta, tesesmatrakompulzivnimporemećajem iakouzrocimogubiti i stres,manjakaktivnosti, fobije i druge bolesti koje uzrokuju svr-bež(alergije,dubokapioderma)ilibolnostzglobova.Područjelizanjajebezdlačno,dobroograničeno,cr-veno,uzdignuto,tvrdoiulcerirano,asaniranjelezijeprvijekorakuliječenju.Potrebnojespriječitijedinkuudaljnjemlizanjustavljanjemelizabetanskogovrat-nikaipovojateliječitiranuantibioticimaipopotrebidrugimlijekovima(antihistaminicimaiglukokortikoi-dima),oralnoitopikalno(TynesiSinn,2014.).Nepo-stojizlatnistandardudijagnosticiranjukompulzivnihporemećajaupasa,većseonotemeljinapodrobnojpovijestibolesti,anamnezii,akojemoguće,otkriva-njuuzrokatakvogponašanja.Terapijasesastojioduklanjanja uzroka (ako je tomoguće), smanjivanjastresa, primjene lijekova i modifikacije ponašanjauz obogaćivanje okoliša, izbjegavanje kažnjavanja,stvaranjerutineisprječavanjapsauizvođenjukom-pulzivnogponašanja(Luescher,2000.).Iakolijekovinemoguizliječitiživotinjuakoseprimjenjujusamo-stalno,dokazanajenjihovaučinkovitostusmanjiva-nju intenzitetaproblematičnogponašanja te jeklo-mipramin lijek izbora,adjelotvornisu ifluoksetin imemantin(TynesiSinn,2014.).
Najčešća nenormalna ponašanja mačakaObilježavanje područja mokraćom
Obilježavanjepodručjamokraćompodrazumijevaispuštanjemalogmlazamokraćenaokomitepovrši-neteječestapojavaunekastriranihmužjaka.Uveći-nesemačakatajproblemrješavakastracijom,alido10%mužjakai5%ženkiinakonzahvatanastavljas takvimponašanjem (Seksel,2000.). Potrebno jerazlikovatiobilježavanje područja mokraćom imo-krenje na neprikladnom mjestu jer mačkama kojemokre na neprikladnommjestu možda jednostav-no ne odgovara mjesto na kojemu je postavljenaposuda zamokrenje ili joj ne odgovara supstrat unjoj (Landsberg iDenenberg,2018.a).Zamokrenjenaneprikladnommjestumačkeodabiruvodoravnepovršine,amokrećinajčešćečučeikoličinamokraćejevelika,dokkodobilježavanjapodručjamokraćommačke odabiru okomite površine, najčešće stoje spodignutomnogomikoličinamokraćejemala(slika3). Bitno je isključitimedicinske uzroke takvog po-našanjajerrazneurogenitalne(upalamjehura,mo-kraćni kamenci i zatajenje bubrega) i druge bolestipoputbolestimačjeimunodeficijencije(feline immu-nodeficiency virus, FIV),mačjeleukemije(feline leu-kemia virus,FeLV),kaoiupaleanalnihžlijezdautječunanačin ikoličinumokrenja.Obilježavanjepodručjamokraćomčešćejeukućanstvimasvišemačaka,aposebnojeizraženoumačakakojesuizrazitoterito-rijalneilipodložnejestresorimaizokolišakojimajenaglopromijenjenarutina(selidba,novičlankućan-stva)(Seksel,2000.).
Liječenje se provodi kombinacijom modifikacijeokoliša iponašanja teprimjenom lijekova.Unekimslučajevimapomažepostavljanjevišeposudaspije-skomnavišemjestauzčešćečišćenjeteodvajanjemačaka jedne od drugih (Landsberg i Denenberg,2018.a).Od lijekovasemogudavatibenzodiazepini(diazepam), triciklički antidepresivi (klomipramin),selektivniserotoninskiinhibitori(fluoksetin)ibuspi-ron.Diazepamnijepreporučljivuterapiji jer, iakojedjelotvoranu50%slučajeva,ipaku91%slučajevadolazidorecidivanakonprestankanjegoveprimje-ne.Klomipraminjedjelotvoranu75%slučajeva,alimože uzrokovati letargiju, povraćanje, zadržavanjemokraće i začep.Fluoksetin jedjelotvoranu80%slučajeva, ali može uzrokovati mučninu, letargiju ikonstipaciju.Buspironjedjelotvoranu55%slučaje-va,međutimiakoimamalonuspojavaineuzrokujesedaciju,slabijejeučinkovitumačakakojesuuku-ćanstvusame(Seksel,2000.).
ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad
60
HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 27/2019., 3-4
Strah
Strahumačakamožebitirezultatgenetskihčim-benika,manjkasocijalizacijeu ranojdobi i događajakojipotičustrahkao,primjericesusretsnepoznatimljudima,mačkama,psima,okolišem,zvukovimaine-kimsituacijama(LandsbergiDenenberg,2018.a).Tojenegativnoemocionalnostanjetečestuzrokdrugihnepoželjnih ponašanja poput agresivnosti, bježanja,skrivanjaimokrenjananeprikladnommjestu(DeRi-veraisur.,2016.).Mačkereagirajunastrahnepomič-nošću,vrpoljenjem,bježanjemiliagresivnošću.Nuž-no je prepoznati prva tri stanja jer se agresivnost,u većini slučajeva, pojavljuje posljednja. Veoma jevažnoopreznoismirenorukovatitakvimmačkama,posebno u veterinarskim ambulantama gdje pre-strašenamačkamože brzo postati agresivna zbognemogućnosti bijega. Strah i stres kod inače zdra-vihmačakauambulantitakođerutječunanalaze,teonemogu imati tahikardiju, hipertermiju, tahipneju,hiperglikemiju, limfocitozu, neutrofiliju i hipertenzi-ju (Rodan,2010.). Liječenjese temelji naotkrivanjuuzrokastraha,izbjegavanjusituacijakojegapobuđu-jutepostupnojdesenzitizacijiikontrakondicioniranju,uzprimjenulijekova.Odlijekovasedajuklomipramin,fluoksetin,buspironibenzodiazepini,amogućeimjedodatiiprirodneproizvodekojismanjujustresistrah,a sadržavaju feromone iz žlijezde obraza, l-teanin ialfa-kasozepin(LandsbergiDenenberg,2018.a).
Agresivnost
Mačkesuopćenitosolitarnavrstaidajuprednostrješavanjukonfliktabeznasiljaimogućihozljeda.Ko-ristesenizomvizualnih iauditornihznakovakakobiizbjegle moguće sukobe, primjerice nakostriješi imsedlaka,zauzimajustavkakobisedoimalevećima,
Strah je jedan od glavnih okidača agresivnogponašanjaprema ljudima iakoseznakovistrahaumačkeneprepoznajunavrijeme,onaprestajepoka-zivatistrah i izravnonapada,štootežavanalaženjeuzrokaproblema.
Agresivnostkodmaženjapriličnoječesta,mačkanapadavlasnika tijekommaženjabezočitauzroka,anijepoznatoštotočnouzrokujetakvoponašanje.Neprikladna igra i zamjena ruke za plijen u igri ta-kođermogudovestidoozljedavlasnika,ačešćesepojavljujeumlađihmačaka(BainiStelow,2014.).
Rano odvajanje od majke povećava mogućnostagresivnostiuzrokovanestrahomkaoidrugemen-talneporemećaje(primjericesisanjevuneitekstila)umačaka(Aholaisur.,2017.).
Slika 3. Razlika u stavu mačke pri: a) obilježavanju mokraćom i b) neprikladnom mokrenju
ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad
61
HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 27/2019., 3-4
gaćivanje okoliša, odnosno postavljanje višemjestazaodmaranje,hranjenje,obavljanjenuždeteskrivanjeiosiguravanjedovoljnoprikladnih igračaka,posebnoonihkoje ispuštajuhranu i skojimasemačkamožesama igrati kada poželi. Katkad je potrebnoodvojitimačkuudrugidiokućeiliunekuzasebnuprostorijunaduljevrijemekakobiseizbjeglipodražajikojiuzro-kuju agresivnost te postupno nagrađivati smirenoi neagresivno ponašanje u sigurnom i predvidljivomokolišu.Najčešćesedajufluoksetin(0,5do1mg/kgjednom dnevno) i klomipramin (0,25 do 0,5mg/kgjednomdnevno),anjimasemogudodati i feromonikojismanjujustresumačaka(BainiStelow,2014.).
ponašanjakojačovjekuneodgovarajute ihprogla-šavaproblematičnima,bilodasutosamoponašanjaneprihvatljiva vlasniku bilo istinski nenormalna po-našanja.Ponavljanjetihponašanjauvećinislučajevarezultiraozbiljnimugrožavanjemdobrobiti životinjeučestalim i neprimjerenim kažnjavanjem, napušta-njem ili čak eutanazijom. Pravodobno uočavanje iispravljanjenepravilnaponašanjaključjeuspješnogiobostranozadovoljavajućegsuživotakućnogljubim-casčovjekom.
Uloga veterinara u današnje doba nije samo uočuvanjuiliječenjufizičkognegoimentalnogzdrav-lja životinja, a to počinje dobrom komunikacijom svlasnikomipreporukomkakoživotinjiosiguratioko-liš koji je potičementalno i fizički (Heath iWilson,2014.).Veterinarbi,stoga,tijekomredovitihpregle-damoraouočitinenormalnaponašanja tesavjeto-vatiiuputitivlasnikaonačinunjihovarješavanja,jertakvaponašanjanajčešćesvremenompostajusveizraženija i češća (Hammerle i sur., 2015.). Dobro-bitživotinjatemeljisenapetsloboda,kojeuključujuodsutnostgladi,žeđiineishranjenosti,odgovarajućizaklon od vremenskih uvjeta, prevenciju i liječenjeozljeda i bolesti, mogućnost očitovanja ponašanjasvojstvenogvrsti,kao iodsutnoststraha(Keeling iJensen,2009.).Ugroženadobrobit čestoseočitu-je strahom i tjeskobom što rezultira nenormalnimponašanjem, što opet ugrožava dobrobit životinje.Nekanormalnaponašanjatakođersuvlasnikučestoneprihvatljiva(lajanje,lutanje)teneizravnoutječunadobrobitživotinjezbogvlasnikovereakcijenatakvoponašanje (Stafford, 2008.). Neki od parametaraprilikom procjene dobrobiti jesu prosječno trajanježivota, tjelesna kondicija, prisutnost bolesti i sma-njenje tjelesne otpornosti, očitovanje nenormalnogponašanja, učestalost očitovanja ponašanja osobi-tog za vrstu i pasminu (Sonntag i Overall, 2014.).
• HAMMERLEM.,C.HORST,E.LEVINE,K.OVERALL,L. RADOSTA, M. RAFTER-RITCHIE, S. Yin (2015):AAHA 2015 Canine and Feline BehaviorManage-mentGuidelines.Dostupnona:https://www.aaha.org/professional/resources/behavior_manage-ment_guidelines.aspx[10.7.2018.]
• HEATH, S., C.WILSON (2014): Canine and FelineEnrichment in theHomeandKennel:AGuideforPractitioners.Vet.Clin.SmallAnim.44,427-449.
• HORWITZ,D.F.(2001):FelineAggression.Interna-tional Veterinary Information Service. Dostupnona:www.ivis.org[8.8.2018.]
• HUGHES, B. O. (1976): Behaviour as an index ofwelfare.Proceedingsofthe5thEuropeanPoultryConference.MaltaBranch:WorldPoultryScienceAssociation,Sept.5–11,1005-1018.
• KEELING, L., P. JENSEN (2009): Nenormalnoponašanje, stres i dobrobit. U: The Ethology ofDomestic Animals, 2nd Edition: An IntroductoryText (ur.P. Jensen).CAB International.Ponašanjedomaćih životinja prema 2. engleskom izdanju.Uvodnitekst.(urednicihrvatskogizdanja:Pavičić,Ž.iK.Matković).VeterinarskifakultetSveučilištauZagrebu,Zagreb,85-101.
• KING,J.N.(2000):PharmacologicalManagementof Separation Anxiety. International VeterinaryInformation Service. Dostupno na: www.ivis.org[17.8.2018.]
• LANDSBERG, G. M., S. DENENBERG (2018a): Be-havioralProblemsofCats.MSDVeterinaryMan-ual. Dostupno na: https://www.msdvetmanual.com/behavior/normal–social–behavior–and–be-havioral–problems–of–domestic–animals/behav-ioral–problems–of–cats[18.8.2018.]
• LANDSBERG, G. M., S. DENENBERG (2018b): Be-havioralProblemsofDogs.MSDVeterinaryMan-ual. Dostupno na: https://www.msdvetmanual.com/behavior/normal–social–behavior–and–be-havioral–problems–of–domestic–animals/behav-ioral–problems–of–dogs[26.8.2018.]
• LUESCHER, A. (2000): Compulsive Behaviour inCompanion Animals. International Veterinary In-formation Service. Dostupno na: www.ivis.org[20.8.2018.]
• ODENDAAL, J. S. J. (1997): Diagnostic Classifica-tionOfProblemBehavior InDogsAndCats.Vet.Clin.SmallAnim.27,427-443.
• PIERCE, J. (2019): Seven reasons for unsucces-fulhuman–animalrelationship.PsichologyToday.Dostupno na: https://www.psychologytoday.com/us/blog/all–dogs–go–heaven/201207/sev-en–reasons–unsuccessful–human–animal–rela-tionships[21.11.2018.]
• RODAN, I. (2010):Understanding FelineBehaviorandApplicationforAppropriateHandlingandMan-agement.Top.Companion.Anim.Med.25,178-88.
• SEKSEL,K.(2000):FelineUrineSpraying.Interna-tional Veterinary Information Service. Dostupnona:www.ivis.org[4.8.2018.]
• SEKSEL,K.,M. J. LINDEMAN (2001):Useofclomip-ramine intreatmentofobsessive–compulsivedisor-der, separation anxiety and noise phobia in dogs: apreliminary,clinicalstudy.Aust.Vet.J.79.,252.–256.
• STAFFORD K. (2008): How Behavioural Prob-lems Influence the Welfare of Dogs. WSAVA.Dostupno na: https://www.vin.com/apputil/con-tent/defaultadv1.aspx?id=3866593&pid=11268&[18.6.2018.]