21 O. Milo{ Vesin: O NA[IM SLAVAMA Sa prvim jesewim danima, pribli`avaju nam se i na{e Krsne slave. Krsna slava je svojstvena samo Pravoslavqu u Srba, i to je zaista najlep{a karak- teristika na{eg crkveno-duhovnog, kao i porodi~nog `ivota. Ma gde se na- lazili i ma pod kakvim okolnostima `iveli, Srbi su, tokom ~itave svoje istorije, od primawa Hri{}anstva pa sve do danas, uvek na poseban na~in obele`avali dan svoje Krsne slave. U nekim na{im krajevima, Slava se i dan- danas zove jo{ i Krsno ime, {to je mo`da i najta~niji naziv tog dragocenog obele`ja na{e vere jer, proslavqaju}i odre|enog Bo`ijeg ugodnika koji je na{ za{titnik, mi se ujedno se}amo i onih davnih predaka na{ih koji su, pri- maju}i Hri{}anstvo i pristupaju}i Svetoj tajni kr{tewa, primili i zavet proslavqawa onog svetog, ili svetiteqa, koji se praznovao toga dana kada su kr{teni. Krsna slava je od samog svog nastanka bila porodi~ni praznik, i to porodice kao prevashodnog simvola male ili doma}e Crkve. ... Primawem Hri{}anstva, Srbi su, u svome `ivotu, dobili i jednu novu, do tada nepozna- tu, dimenziju duhovnog slavqa, a to je SABORNOST, kao jednu od najbitnijih osobina Crkve Hristove. Vera u Vaskrslog Hrista je jedina stvarna potvrda duhovnog jedinstva izme|u nas i na{ih usnulih predaka. Svaki Bo`iji ugod- nik, koga proslavqamo kao za{titnika na{e porodice, na{u Slavu, tj. na{e Krsno ime, bio je i jeste svedok Vaskrslog Hrista. ... Su{tina Krsne slave je u proslavqawu imena Bo`ijeg, kao i u pro- slavqawu Bo`ijeg ugodnika-svetog, koji je za{titnik na{ega doma, ali i u molitvenom se}awu svih onih u Gospodu usnulih predaka, onih koji su pre nas na zemqi `iveli, isto Krsno ime slavili, i to nam u nasle|e ostavili. Elementi i simvoli Slave jesu: slavska ikona, slavska sve}a, slavsko `ito, slavski kola~ i vino. Na `alost, jo{ uvek ima me|u nama onih koji na slavsko `ito gledaju kao na `ito koje se sprema svecu za du{u, pa ako se u wihovim porodicama slavi, npr. Sveti arhangel Mihailo, ili Sveti prorok Ilija, oni tada ne spremaju `ito jer je to, po wihovom tuma~ewu, `ivi svetac. Treba uvek imati na umu da slavsko `ito i `ito koje se sprema za parastos pokoj- nicima nije jedno te isto! Ono {to je isto jeste da je, u oba slu~aja, `ito poznati biblijski simvol vaskrsewa (vidi Jn.12:24). Me|utim, po svojoj funk- ciji i nameni, slavsko `ito se razlikuje od `ita za pokoj du{a preminulih. ... SABORNIK BILTEN BEOGRADSKE SABORNE CRKVE SVETOG ARHANGELA MIHAILA NEDEQA, 22. OKTOBAR 2017, GODINA 19, BR. 6 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 ... Slavsko `ito objediwuje Boga, sveetog, ili svetite- qa, koga praznujemo, kao i sve `ive i one u Gospodu us- nule ~lanove porodice, a kada je, s druge strane, re~ o `itu namewenom za pokojnika, tada je, na{om verom u Vaskrslog Hrista, `ito vidqivi dokaz te vere, ali i mo- litvenog zajedni{tva sa preminulim. Ako tako shvatimo i do`ivimo su{tinu vidqivih elemenata Slave, bi}e nam vi{e nego jasno da one porodice koje ne spremaju slavsko `ito oduzimaju time od svoje Slave jedan od najbitnijih elemenata. Shvatawe da je `ito nameweno kao “parastos svetom” je ne samo pogre{no nego je i tu`ni znak prisustva paganskog, dakle, nehri{}anskog “verovawa”. Sveakog svetog, ili svetiteqa, Bog je proslavio i svaki Bo`iji ugodnik je na{ nebeski zastupnik pred Ocem nebeskim. Pogre{nim shvatawem, pa onda i ~iwewem, da je `ito nameweno svetom za du{u, mi ispovedamo ne tek jereti~ku, ve} i direktno bogohulnu ideju, naime - da su svetima potrebne na{e molitve. A, zapravo je obrnuto - mi smo ti kojima su potrebne zastupni~ke molitve na{ih nebeskih prijateqa i za{titnika - svetih Bo`ijih ugodnika. ... Slavski kola~ bi trebalo da se umesi sa osve}enom Svetom vodom. Ako sve{tenik nije u prilici da poseti... dom neposredno pre Slave,... onda se slavski kola~ mesi sa malo Bogojavqewske vodice, koju svaka porodica ~uva tokom cele godine. Danas se veoma ~esto ~uje pitawe: - Kada jedna po- rodica mo`e i kada treba da po~ne sa proslavqawem svoje Krsne slave? Od- govor je kratak i jasan: Odmah! Drugim re~ima: ~im se osamostali. Dana{wi na~in osamostaqivawa je neretko sasvim druga~iji nego {to je to bilo u pro{losti... Sasvim je neprimereno da jedna kompletna i samostalna poro- dica... ne slavi svoju Slavu, i to samo zato jer je jo{ uvek `iv otac ili stariji brat... Porodice koje su u `alosti gre{e ako ne slave Slavu, jer Slava nije u jelu, pi}u i pesmi, nego, pre svega, u molitvi! Sasvim je u redu da porodica koja je u `alosti ne poziva goste i ne priprema veliki ru~ak ili ve~eru, ali nije u redu ako na dan Slave ne pripremi sve}u, `ito i kola~, jer pomenuti elemetni Slave i jesu, izme|u ostalog,... vidqivi znak na{eg zajedni{tva sa preminulim ~lanovima porodice, ali jedino i samo u Vaskrslom Hristu! Slavski kola~ je simvol Hrista i kao Hleba `ivota, a `ito simvol vaskrsewa. Tako|e, mnoge na{e srpske pravoslavne porodice su uo~i Slave i na dan Slave mnogo vi{e zaokupqene pripremawem ogromnih koli~ina hrane i spremawem ku}e za do~ek gostiju, nego {to, pred Slavu, vode ra~una o spre- mawu, preispitivawu i ~i{}ewu svojih du{a i svojih savesti. Krsna slava je prvenstveno porodi~ni praznik, a ne praznik za goste! Gosti su, nara- vno, dobrodo{li, ali toga dana prednost treba da je na strani porodi~nog zajedni{tva, mira i harmonije, a to se najboqe i najlep{e gradi molitvom! Pre svega, molitvom u hramu! Na Svetoj Liturgiji! Zajedni~ki odlazak u crkvu na Liturgiju, i osobito zajedni{tvo u ^a{i spasewa, tj. Svetom Pri~e{}u, najboqe u~vr{}uju ono ~ega je danas, na `alost, sve mawe, a to su - mir i sloga u porodici!