69 NOVOGODI[WE NO]I U PRESTONICI I SLAVA PBPD Prvo beogradsko peva~ko dru{tvo (PBPD), na{a najstarija muzi~ka insti- tucija (1853), za~etnik je brojnih tokova srpske kulture, prosvete, pozori{ta, duhovnosti, kulturne diplomatije i nacionalne istorije. Ovo Dru{tvo je, jo{ u prvih 50 godina rada, postalo deo imixa Beograda, pa su se wegove foto- grafije 1903. stavqale i na beogradske razglednice, na kojima je pisalo: Poz- drav iz Beograda. Izme|u ostalog, Beogradsko peva~ko dru{tvo je pokrenulo i javne proslave Nove godine, krajem 60-ih i po~etkom 70-ih godina 19. veka. NOVA GODINA U PRESTONICI U Beogradu - prestonici Kne`evine Srbije, koja se, polovinom 19. veka, kulturno tek budila, mnogo ve}a pa`wa se poklawala proslavama Bo`i}a, slava i balova, tokom zimskih meseci. Branislav Nu{i} je zapisao da su se “sva zabava i op{tewe dotad” odvijali “iza visokih avlijskih zidova”. Pre osnivawa Dru{tva, ti{inu Beograda, zavejanog snegom, tek ponekad bi poremetila svirka gra|anske bande, ~iji su svira~i, dobro uvijeni u ko`uhe i guweve, zastajali ispred pojedinih ku}a i svirali. Do~ek Nove godine je bio porodi~na svetkovina. U to vreme, nije postojalo uli~no osvetqewe, pa su ulice bile mra~ne i tihe. Po tradiciji, pe~ewe je do pono}i bilo - }ure}e, a od pono}i - prase}e. Tokom vladavine kneza Mihaila, novogodi{we zabave i balovi su dobili ve}i zamah. Imu}nije ku}e su mogle da priu{te za sebe muziku; slu`ene su krofne, od kojih je u jednoj bio zlatnik, za sre}u. Obi~aj darivawa nije postojao o Novoj godini, ve} o Detiwcima, Matericama, Oci- ma i Bo`i}u. Vremenom, novogodi{wa slavqa su po~ela da se, u mawim kru- govima, odr`avaju u boqim beogradskim kafanama, gostionicama i hotelima. Beogradsko peva~ko dru{tvo je bilo pionir u organizovawu novogodi{wih zabava, a ubrzo su postale i deo tradicije u prestonici, bile su veoma pose}ene, za wih je vladalo ogromno interesovawe i o wima se, po- tom, jo{ dugo govorilo. Na programu su uvek bili: zabavni koncertni nas- tup, igranka i poslu`ewe. S obzirom na to da je Nova godina bila porodi~no slavqe, a dru{tvo jo{ uvek patrijarhalno, da je Beograd tek oslobo|en od turskog ropstva i da nije bilo uli~ne rasvete, pa je do sve~ane sale, u kojoj se zabava odr`avala, trebalo do}i i vratiti se po mra~nim ulicama, jasno je da je povod i motiv morao biti veoma zna~ajan i jak - novogodi{we zabave SABORNIK BILTEN BEOGRADSKE SABORNE CRKVE SVETOG ARHANGELA MIHAILA NEDEQA, 13. JANUAR 2019, GODINA 20, BR. 18 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 Dru{tva su podrazumevale bezbedna i renomirana mesta, okru`ewe i posetu uglednih gostiju i visok nivo umetni~kog programa. PRVI MUZI^KO-SCENSKI SPEKTAKL Sa svojim dirigentom, Stevanom Mokrawcem, Dru{tvo prire|uje Novogodi{wi gala-koncert, 31. decembra 1895 (po starom kalendaru), u dvorani gos- tionice Kolarac. Prire|en je pravi muzi~ko-scen- ski spektakl, za koji je scenario pisao ~lan Uprave Dru{tva i kwi`evnik Dragomir Brzak, ~uven po svome humoru. Program je imao tri dela, uz u~e{}e De~ijeg hora BPD - najstarijeg De~ijeg hora na ovim prostorima (1884). De~iji hor je otvorio koncertni deo, izvo|ewem Mokraw~evih Obrednih kajdi. ^la- novi Hora su svirali i na instrumentima, a deca na de~ijim instrumentima. Dramski deo je zami{qen kao “pogrebni ispra}aj stare godine”, uz prigu{ena svetla, dok je Dragomir Brzak ~itao Pla~evno slovo staroj godini, koja je prono{ena na “samrtnom odru”. Kroz salu su i{li glasnici, nose}i trans- parente sa ispisanim uspesima i neda}ama Dru{tva u protekloj godini. U pono}, Nova godina je po~ela angelskom pesmom De~ijeg hora, dok se svetlo poja~avalo. Nova godina je no{ena na cvetnim kolima i sva u cve}u, na trans- parentima su napisane `eqe za budu}e dane. Za wom je i{ao ceo anslambl BPD - ~lanice Hora su bile obu~ene u narodne no{we iz svih krajeva Srp- stva, da bi simboli~no pokazale jedinstvo srpske nacije, a deca su oli~avala an|ele. Zaustaviv{i se nasred sale, me{oviti i De~iji hor BPD su, zajedno sa svim u~esnicima i gostima, otpevali himnu Bo`e pravde, posle ~ega je usledila igranka, koja je trajala do zore. SLAVA PBPD Na predlog svog predsednika, prof. \or|a M. Stanojevi}a (zname- nitog nau~nika, o kome smo pisali u pro{logodi{wem Saborniku br. 8), Skup{tina Dru{tva je donela odluku da po~ne da slavi Slavu, 1889. Dirigent Stevan Mokrawac je ukazao da bi za Svetiteqa-za{titnika trebalo uzeti Svetog Vasilija Velikog, budu}i da je na wegov praznik, 1/14. januara 1853, Dru{tvo i osnovano. Tako je Dru{tvo naredne godine nabavilo svoju slavsku ikonu, a 1891. je prvi put proslavilo Slavu, kada je ~inodejstvovao poglavar Srpske crkve, mitropolit srpski Mihailo (~ija se grobnica nalazi u Sa- bornoj crkvi), sa brojnim sve{tenstvom. Nastavi}e da je slavi neprekidno, kroz ~itavu daqu istoriju, i u nemogu}im uslovima, i onda kada se to nije smelo, i u krajwoj materijalnoj oskudici, i tokom ratnih godina - kandilo je u Dru{tvu gorelo, prinosio se, po meri svojih mogu}nosti i istorijskih datosti, prinos u ~ast Svetog Vasilija Velikog i u slavu Bo`iju. U prvoj polovini 20. veka, slavska sabrawa PBPD }e prerasti u jedan od centralnih doga|aja prestonice, na kojima su gostovale ugledne zvanice, kraqevi izas- lanici, li~nosti iz vrha Crkve i dr`ave, patrijarsi i vladike, predstavni- ci najva`nijih institucija, srpski dobrotvori i zadu`binari, predstavnici {tampe, ostala peva~ka dru{tva i brojni prijateqi PBPD. ^esto su sale,