Transcript
7/29/2019 Super Latinski
1/58
Dioba glasova
Jezik starih Rimljana zove se latinski prema italskoj pokrajini Latium, u kojoj leigrad Rim. Kako se irila vlast Rima, irilo se i podruje latinskog jezika, koji jeistisnuo druge italske jezike. S vremenom je latinski jezik prevladao u cijelom
zapadnom dijelu Rimskog carstva, a u istone dijelu glavni jezik bio je grki. Izlatinskog jezika razvili se dananji romanski jezici: talijanski, francuski, panjolski,
portugalski i rumunjski.
PISMO I IZGOVOR
Pismo
1.
Latinska abeceda ima 24 slova:A B C D E F G H I K L M N O P Q R S T U V X Y Z.a b c d e f g h i k l m n o p q r s t u v x y z
Rimljani su primili pismo od Grka preko Etruana. Pisali su samo velikimslovima, kako vidimo na natpisima, kojih se velik broj sauvao i u naoj zemlji.Mala slova nastala su spajanjem i pojednostavljivanjem velikih slova u brzu
pisanju.
2.
Danas piemo velikim poetnim slovom:a) vlastita imena i pridjeve od njih izvedene, npr,Roma Rim,Romanus rimski;
b) prvu rije u reenici;c) ponajvie prvu rije u stihu.
3.
Latinski se glasovi dijele na samoglasnike i suglasnike.
Samoglasnici su: a, e, i, o, u, y; ostali su suglasnici. Diftonzi ili dvoglasnici su: ae,oe, au, ei, eu, ui.
Samoglasnici mogu biti kratki ili dugi. Kratkou samoglasnika oznaujemoznakom , a duljinu znakom . Kad treba svaki samoglasnik diftonga izgovaratiodijeljeno, mee se na drugi samoglasnik znak kratkoe, odnosno duljine ili znakdijereze ($quot;), npr. aera ili a$quot;era (itaj: aera),poeta ilipoeta(itaj: poeta).U obinim latinskim tekstovima ne oznauje se kvantiteta samoglasnika.Samoglasnik je pred samoglasnikom redovno kratak (Vocalis ante vocalem brevis).
Izgovor
7/29/2019 Super Latinski
2/58
4.
Postoje dva izgovora latinskog jezika: klasini i tradicionalni. Klasini je izgovorstarih Rimljana do kraja antike, a tradicionalni se razvio u ranom srednjem vijeku iouvao se tradicijom.
Jednom i drugom izgovoru zajedniko je ovo:i na poetku rijei pred samoglasnikom izgovara sej: iam = jam, iustus = justus;meu samoglasnicima izgovara se ij: maior= maijor;
y izgovara se i: Syria = Siria,Byzantinus = Bizantinus;x izgovara se ks: lux = luks,Xerxes = Kserkses;c ispred a, o, u i ispred suglasnika izgovara se k: caput= kaput, corvus =korvus, cura = kura, credo = kredo;ch izgovara se h:schola = shola, machinamahina;
ph izgovara se f:DelphiDelfi,PhilippusFilipus;qu izgovara se kv: qui = kvi, aqua = akva;ngu izgovara se ngv: lingua = lingva,sanguis = sangvis;
suizgovara se su u rijeimasuavis = svavis,suadeo = svadeo,sueseo = svesko i unjihovim izvedenicama, zatim u vlastitim imenima Suebi = Svebi, Suetonius =Svetonius.
Razlike izmeu klasinog i tradicionalnog izgovora:
U klasinom se izgovoru kod dvoglasnikaae i oeuju dva glasa,c se uvijekizgovara k a tako i tuvijek t is uvijek s. Kod tradicionalnoga dolo je do promjenakoje su iznijete na desnoj strani tablice
klasini tradicionalni
ae aetaslunae
ajajtaslunaj
eetaslune
oepoena
ojpojna
e
pena
cCicero
centum
kKikerokentum
cCicerocentum
samo pred e, ae, oe,eu i pred i, y
srosa
Caesar
srosaKajsar
zrozaCezar
meusamoglasnicima
ti ti ci pred
7/29/2019 Super Latinski
3/58
natio
amicitianatioamikitia
nadoamicicita
samoglasnikom
Slova y i z nalaze se samo u rijeima uzetim iz grkoga.Sva se ostala slova izgovaraju kao i kod nas.Za U i V imali su Rimljani jedan znak: V, npr. VVA = uva.
5.
Meunarodne rijei koje su potekle iz latinskog jezika izgovaraju se tradicionalnimizgovorom, npr. socijalan (socialis), nacija (natio), filozof (philottophus), erar(aerarium), jer ih nismo primili izravno od starih Rimljana, nego su k nama dole ukasnijim stoljeima.
Naglasak
6.
Svaka latinska rije, osim enklitika, ima svoj naglasak. U dvoslonim rijeimanaglaen je uvijek pretposljednji slog, npr. mater. U troslonim i vieslonimrijeima naglaen je pretposljednji slog kad je dug, npr. laudabam, a kad je onkratak, naglaen je trei slog od kraja, npr.medicus.
7.
Slog je dug:1. kad je u njemu dug samoglasnik, npr. mater;
2. kad je u njemu diftong, npr. Caesar, laudo;3. kad iza kratkog samoglasnika slijede dva ili vie suglasnika, npr.arma, contra,ili sloeni suglasnik, npr.dux.Protivno gornjem pravilu, kad se enklitike -que, -ne, -vespoje s kojom rijei, tadata rije ima naglasak na svom posljednjem slogu, pa i onda kad je taj slog kratak,npr.bellique, paterque, ali i terraque, temporaque. Razlikuj: itaque (stoga)od itaque (i tako).
Vrste rijei
7/29/2019 Super Latinski
4/58
8.
U latinskom jeziku ima, kao i u naem, devet vrsta rijei:1. imenice (substantiva),2. pridjevi (adiectiva),3. zamjenice (pronomina),4. brojevi (numeralia),5. glagoli (verba),6. prilozi (adverbia),7. prijedlozi (praepositiones),8. veznici (coniunctiones),9. uzvici (interiectiones).
IMENICE I PRIDJEVI
Imenice po rodu
9.
Imenice su mukoga roda (masculinum, kratica m.), enskoga (femininum, kraticaf.) i srednjega (neutrum, kratica n.).Rod je ili prirodanpo znaenju ili gramatiki po zavretku rijei.Mukoga su roda redovito imena mukih lica,naroda i rijeka, a enskoga su rodaimena ena, gradova, otoka i drveta, npr.agricola ratar, Croata Hrvati SequanaSeina mukog su roda;mulierena,Corinthus Korint,Delus Delifagus(bukva) enskoga su roda.
Deklinacija
10.
U latinskoj deklinaciji razlikujemo dva broja: jedninu (singularis) i mnoinu
(pluralis). Padea (casus) ima est, koji odgovaraju naim padeima, samo jemjesto naeg; lokativa i instrumentala jedan pade:ablativ.
7/29/2019 Super Latinski
5/58
Vokativ jednine uvijek je jednak nominativu jednine, osim kod imenica drugedeklinacije na -us. Vokativ mnoine uvijek je jednak nominativu mnoine. Isto jetako ablativi mnoine uvijek jednak dativu mnoine.
Kod imenica srednjeg roda jednaki su oblici za nominativ, akuzativ i vokativ ujednini. Ti su padei jednaki i u mnoini, a svravaju se na-akao i u naem jeziku.Ispor.ligna, maria: drva, mora.
Prva ili a-deklinacija
11
Nominativ jednine svrava se na-a, a genitiv jednine -ae. Sve su imenice tedeklinacije enskoga roda osim onih koje oznaujumuku glavu,npr.poeta pjesnik, agricolaratar, i CroataHrvat. Ispor. u nas: ena; sluga.
Casus
NominativusGenitivusDativus
AccusativusVocatlvusAblativus
Singularis
terra
terrae
terrae
terramterra
terra
Pluralis
terrae
terrarum
terris
terrasterrae
terris
12.
Osobitosti u -a deklinaciji
Imenica familia ima stari genitiv jednine na -as kad je u vezi simenicompaterili mater, npr.pater familiasdomain,mater familiasdomaica.Kad je imenica dea uz imenicu deus, afilia uzfilius, imaju dativ i ablativ mnoinena -abus, jer bi inae te imenice imale jednak oblik u tim padeima.Bogovima i boicama =diis et deabus,sinovima i kerima =filiis filiabusque.
Druga ili o-deklinacija
13.
7/29/2019 Super Latinski
6/58
Imenice mukoga roda svravaju se u nom. jedn. na -us ili -er, a imenice srednjegaroda na -um.a) Imenice na -us (masculina) i na -um (neutra)
Jednina Mnoina
Nom.Gen.Dat.Ak.Vok.Abl.
populus narodpopuli
populo
populum
popule
populo
verbum rijeverbi
verbo
verbum
verbum
verbo
populi
populorum
populis
populos
populi
populis
verba
verborumm
verbis
verba
verba
verbis
b) imenice na -er (masculina)
Jednina Mnoina
Nom.Gen.Dat.Ak.Vok.Abl.
magisteruiteljmagistrimagistromagistrummagistermagistro
puerdjeakpueripueropuerumpuerpuero
magistri
magistrorum
magistrris
magistros
magistri
magistris
pueri
puerorum
pueris
pueros
pueri
pueris
Veina imenica na -ergubi u deklinaciji samoglasnikeod zavretka-er, a samo ganeke zadravaju; npr.liber, libri knjiga, ager, agri njiva, ali vesper, vesperiveer.
Osobitosti u o- deklinaciji
14.
Vlastita imena na -aius i -eiussteu u genitivu jednine zavretak-ii u -i, a vlastitaimena na -ius mogu imati gen. na -ii na -i, npr. Gai, Pompei, Vergilii ili Vergili.Svima navedenim vlastitim imenicama zavretak je u vok. jedn. -i, npr.Pompei,Vergili. Isto je tako odfilius (sin) vok. jedn.fili.
Deus, -i, m.(bog) ima nom. mno.dei, dii, di, a dat. i abl. mno.deis, diis,dis. Vok. jedn. je deus.
Locus, -i, m.(mjesto) ima mno.loci i loca; loci su mjesta u knjizi (locilibrorumrum), a loca su mjesta na zemlji (loca terrarum).
Vir, viri m.(mu) deklinira se kaopuer: Vir, viri, viro, virum, vir, viro. Mno.viri,virorum itd.
7/29/2019 Super Latinski
7/58
15.
Izuzetno je enskoga roda imenicahumus zemlja.enskoga su roda i neke imenice na-usuzete iz grkog jezika,npr. diphthongus diftong, dvoglasnik, dialectusnarjeje.Srednjega su roda imenice vulgus svjetina i virus otrov.
Pridjevi
16.
Velik broj latinskih pridjeva pripada drugoj, odnosno prvoj deklinaciji. U nom.jedu. muki se rod svrava na-us ili na -er, enski na-a, a srednji na -um. Muki isrednji rod deklinira se po II, a enski po I deklinaciji. Neki pridjevi na-er, -a, -
umgube u deklinaciji
eod zavretka
-er
, npr.piger, pigra, pigrum
lijen, a neki gazadravaju, npr. liber, libera, liberum, slobodan.bonus, bona, bonum dobar, dobra,dobro
Jednina Mnoina
Nom.Gen.Dat.Ak.Vok.Abl.
bonusbonibonobonumbonebono
bonabonaebonaebonambonabona
bonumbonibonobonumbonumbono
bonibonorumbonisbonosbonibonis
bonaebonarumbonisbonasbonaebonis
bonabonaorumbonisbonabonabonis
liber, libera, liberum slobodan
Jednina Mnoina
Nom.Gen.
Dat.Ak.Vok.Abl.
liberliberi
liberoliberumliberlibero
liberaliberae
liberaeliberamliberalibera
liberumliberi
liberoliberumliberumlibero
liberiliberorum
liberisliberosliberiliberis
liberaeliberarum
liberisliberasliberaeliberis
liberaliberorum
liberisliberaliberaliberis
aeger, aegra, aegrum bolestan
Jednina Mnoina
Nom. aeger aegra aegrum aegri aegrae aegra
7/29/2019 Super Latinski
8/58
Gen.Dat.Ak.Vok.Abl.
aegriaegroaegrumaegeraegro
aegraeaegraeaegramaegraaegra
aegriaegroaegrumaegrumaegro
aegrorumaegrisaegrosaegriaegris
aegrarumaegrisaegrasaegraeaegris
aegrorumaegrisaegraaegraaegris
Trea deklinacija
A. Suglasnike osnove
17.
Imenicama ove skupine svrava se osnova na suglasnik.Osnovu dobivamo ako odbacimo u genitivu mnoine nastavak-um. Nekima je unomin. jedn. krajnji osnovni suglasnik otpao. Imenice s osnovom na suglasnikmukoga su, enskoga ili srednjega roda.
18.
Imenice mukoga roda u nom. jedn. ponajvie se svravaju na-or (-oris), -o (-onis),-es (-itis), npr. dolor, doloris bol, leo, leonis lav, miles, militis vojnik.
jednina mnoina
nom.gen.dat.ak.vok.abl.
laborlaborislaborilaboremlaborlabore
milesmilitismilitimilitemmilesmilite
laboreslaborumlaboribuslaboreslaboreslaboribus
militesmilitummilitibusmilitesmilitesmilitibus
19.
Imenice enskoga roda u nom. jedn. najee se svravaju na -do (-Mnis), -io (-ionis), -$s f-Stis), -us (-utis), npr. fc tudS, fortitUdiim hrabrost, r$tm, rotionisrazum, sodetas, citStis drutvo, salus, salutis spas.
jednina mnoina
nom. facultas natio facultates nationes
7/29/2019 Super Latinski
9/58
gen.dat.ak.vok.abl.
facultatisfacultatifacultatemfacultasfacultate
nationisnationinationemnationatione
facultatumfacultatibumfacultatesfacultatesfacultatibus
nationumnationibusnationesnationesnationibus
20.
Imenice srednjega roda u nom. jedn. najee se svravaju na -us (-oris), -us (-eris),-men (-minis). Primjeri: tempus, temporus vrijeme, genus, generis rod, ime.
jednina mnoina
nom.gen.dat.ak.vok.abl.
tempus
temporis
tempori
tempus
tempus
tempore
nomen
nominis
nomini
nomen
nomen
nomine
tempora
temporum
temporibus
tempora
tempora
temporibus
nomina
nominum
nominibus
nomina
nomina
nominibus
B. Osnove na -i
21.
Osnove te skupine svravaju se na-i.Veina imenica mukog i enskog roda tvorinominativ jednine dodajui osnovi-s.
navis laa,mare more, exemplarprimjer
jednina mnoina
nom.gen.dat.ak.vok.abl.
navis
navis
navi
navem
navis
nave
mare
maris
mari
mare
mare
mari
exemplar
exemplaris
exemplari
exemplar
exemplar
exemplari
naves
navium
navibus
naves
naves
navibus
maria
marium
mariibus
maria
maria
maribus
exemplaria
exemplarium
exemplaribus
exemplaria
exemplaria
exemplaribus
Tako se dekliniraju:
7/29/2019 Super Latinski
10/58
1. Jednakoslone imenice na-is i -es (parisyllaba); to one koje u nominativu igenitivu jednine imaju jednak br slogova, npr. hostis, hostis neprijatelj, nubes,nubis oblak;2. imenice na -s ili -erkoje ispred zavretka-isu genitivu jednine imaju dva ili viesuglasnika, npr. ars, art-is umjetnost imber, imbr-iskia;3. neutra s nominativom jednine na -e, -al, -ar, npr. mare maris more, animal,animalisivotinja,exemplar, exemplaris primjer.
22.
Deklinacija imenica s osnovom na -i razlikuje se od deklinacije imenica sasuglasnikim osnovama time to im je zavretak u genitivu mnoine -ium (pri tome-i- pripada osnovi a -umje nastavak kao i kod suglasnikih osnova).
23.
Neutra na -e, -al, -arimaju osim toga u ablativu jednine -i, a u nominativu,akuzativu i vokativu mnoine-ia. Pamti dakle za ta neutra: -i, -ia, -ium!
Osobitosti u oblicima ili deklinacije
24.
Od jednakosloni imenica na-is i -esneke imaju genitiv mnoine na-um, npr.
canis, -is, m. pasiuvenis, -is, m.mladi
gen. mno.canumgen. mno,iuvenum
Od imenica na -erimaju izuzetno genitiv mnoine na-um:
pater, -tris, m. otacmater, -tris, f. majka
frater, -tris, m. brat
gen. mno.patrumgen. mno.matrumgen. mno.fratrum
25.
7/29/2019 Super Latinski
11/58
Imenicefebris groznica,sitisea,turris toranj, tussiskaalj,puppis krma,securissjekira, vis (sila) imaju akuz. jedn. na -im i .abl, jedn. na -i, dakle: febrim, febri;
sitim, siti itd.Jednako imaju akuz. jedn. na -im i abl. jedn. na -ijednakoslona imena gradova irijeka na -is, npr.Neapolis, Tiberis imajuNeapolim, Neapoli; Tiberim, Tiberi.
Pridjevi III deklinacije
26.
Pridjevi tree deklinacije pripadaju-i osnovama. I za njih vrijedi: -i, -ia, -ium, tj.abl. jedn. -i, nom. akuz. i vok. mno. neutra-ia,a gen. mno.-ium.Ima ih sa tri, sa dva i s jednim zavretkom.Tri su zavretka:-er, -ris, -re, npr, acer, acris, acreotar,celer, celeris, celere brz.
Dva su zavretka:-is, -e, i to -isza muki i enski rod, a-e za srednji, npr. utilis,utile koristan.Jedan zavretak za sva tri roda imaju npr.audax, gen. audacisodvaan,sapiens,gen.sapientis mudar.
Deklinacija pridjeva sa tri zavretka
jednina mnoina
m. f. n. m. f. n.
nom. acer acris acre acres acres acria
gen. acris (za sva tri roda) acri (za sva tri roda)
dat. acri (za sva tri roda) acri (za sva tri roda)
ak. acrem acrem acre acres acres acria
vok. acer acris acre acres acres acria
abl. acri (za sva tri roda) acribus (za sva tri roda)
Deklinacija pridjeva sa dva zavretka
jednina mnoina
m. f. n. m. f. n.
7/29/2019 Super Latinski
12/58
nom. utilis utile utiles utilia
gen. utilis utilium
dat. utili utilibus
ak. utilem utile utiles utilia
vok. utilis utile utiles utilia
abl. utili utilibus
Deklinacija pridjeva s jednim zavretkom
jednina mnoina
m. f. n. m. f. n.
nom. audax audaces audacia
gen. audacis audacium
dat. audaci audacibus
ak. audacem audax audaces audacia
vok. audax audaces audacia
abl. audaci audacibus
27.
Ovi pridjevi sjednim zavretkom:dives, divitis bogat,pauper, pauperissiromaan,vetus, veteris (star)imaju u abl. jedn.: divite, paupere, vteere,a u gen. mno.divitum, pauperum,veterum.U nom. akuz. i vok. mno. srednjega roda upotrebljava se jedinovetera od vetus.
28.
Neke nepravilne imenice III deklinacije
Iuppiter, Iovis, Iovi, Iovem, Iuppiter, Iove Jupiter
7/29/2019 Super Latinski
13/58
iter, itineris, put; mno.itineravis, vim, vi, f.sila; mno.vires, virium, viribus itd.bos, bovis, m. i f.govedo; gen. mno.boum, dat. mno.bubus ili bobus
senex, senis, m.starac; gen. mno.senum
etvrta ili u-deklinacija
29.
Zavretak nominativa jedn. je-us ili -u, a genitiva jedn. -us.Imenice na -usmukoga su roda, a na-u srednjega.
jednina mnoina
nom.gen.dat.ak.vok.abl.
casus padcasuscasuui
casum
casuus
casu
cornu rogcornuscornu
cornu
cornu
cornu
casuscasuum
casibus
casus
casus
casibus
cornuacornuum
cornibus
cornua
cornua
cornibus
30.
Imenica domus, -us, f. (kua) ima abl. jedn. i akuz. mno. po IIdeklinaciji: domo i domos. Domi(kod kue) stari je lokativ.
Neke imenice na -uszavravaju se u dat. i abl. mno. na -ubus mjesto na -ibbus,npr. lacus, jezero,portus luka, quercus hrast, arcus luk, tribus (kotar)imaju locubus, portubus, quercubus, arcubus i tribubus.
31.
Izuzetno su enskoga roda:Idus (gen.Iduum) 13. ili 15. dan u
mjesecu, tribus kotar,porticus trijem, acus igla, manus ruka, domuskua.
32.
Peta ili e-deklinacija
Nom. jedn. svrava se na-es, a gen. jedn. na -ei. U zavretku -ei izasamoglasnika e je dugo, a iza stiglasnikaa 3e kratko, npr. dies, gen. diei dan,alifides, gen.fidei vjera.
jednina mnoina
7/29/2019 Super Latinski
14/58
nom.gen.dat.ak.vok.abl.
diesdieidieidiemdiesdie
resreireiremresre
diesdierumdiebusdiesdiesdiebus
resrerumrebusresresrebus
Potpunu mnoinu imaju samodies i res, a ostale ili nemaju mnoine ili u mnoiniimaju samo akuzativ.
Imenice te deklinacije enskoga su roda, a izuzetno su mukoga rodadies dani meridiespodne, ali dies moe u jednini biti i enskoga roda kad znai: rok,
vrijeme, npr diescerta odreeni rok.
Nepotpune imenice (defectiva)
33.
Defectiva numero zovu se imenice koje imaju samo jedan broj, i to:singulariatantum ako imaju samo jedninu, apluralia tantumako imaju samo mnoinu, npr.
Singularia tantum
iusittia, -ae, f.aurum, -i, n.
Caesar, -aris, m.
Singidunum, -i, n.
pravednostzlatoCezarBeograd
Pluralia tantum
divitiae, -arum, f.
insidiae, -arum, f.
tenebrae, -arum, f.
Athenae, -arum, f.
liberi, -orum, m.
Delphi, -orum, m.maiores, -um, m.
arma, -drum, n.
castra, -orum, n.
moenia, -um, n.
bogatstvozasjedatminaAtenadjeca
Delfipreciorujetaborzidine
Imenice s razliitim znaenjem u mnoini
34.
7/29/2019 Super Latinski
15/58
Neke imenice imaju u mnoini drugo znaenje nego u jednini, npr.
aquacopialittera
auociliumimpedimentumfinis, m.
vodaobiljeslovo
pomozaprekamea
aquae toplice;Aquae IasaeVaradinske Toplicecopiae etelitteraepismo; knjievnostauxiliapomone eteimpedimenta prtljaga
fines zemlja
Komparacija pridjeva
35.
I latinski pridjevi imaju tri stupnja: pozitiv, komparativ i superlativ.Komparativ se tvori tako da se u pozitivu odbaci genitivni zavretak jedn. mukogaroda, i to u II deklinaciji -i, a u III -is, i doda za muki i enski rod -ior, a za srednji-ius.
Pozitiv Gen. jedn. Komparativ
m. f. n.
clarus (slavan)pulcher(lijep)acer(otar)brevis (kratak)
sapiens (mudar)
clar (i)pulchr (-i)
acr (-is)
brev (-is)
sapient (-is)
clar -iorpulchr-ior
dcr-ior
brev-ior
sapient-ior
clar -iuspulchr-ius
dcr-ius
brev-ius
sapient-ius
Svi se komparativi dekliniraju po III, suglasnikoj deklinaciji; imaju, dakle, u abl.jedn. -e, u nom. akuz. i vok. mnoine srednjeg roda -a, u gen. mnoine-um.
jednina mnoina
nom.gen.dat.ak.
vok.
m. f. n.
clarior clarius
clarioris
clariori
clariorem clarius
clarior clarius
m. f. n.
clariores clariora
clariorum
clarioribus
clariores clariora
clariores clariora
7/29/2019 Super Latinski
16/58
abl. clariore clarioribus
36.
Superlativ se tvori tako da se pozitivu u gen. jedn. mukog roda odbace nastavci-i ili -is i dodaju nastavci -issimus, -issima, -issimum.
clarusbrevissapiens
clar-isstmus, -a, -um
brev-issimus, -a, -um
sapient-issimus, -a, -um
37.
Pridjevi na -ertvore superlativ tako da se nominativu jedn. mukoga roda upozitivu doda -rimus, -a, -um, npr. liber: liberimus, cler: celerrimus.
38.
Neki pridjevi na -ilis tvore superlativ tako da se pozitivu u genitivu jednine odbacikrajnje -is i doda -limus, -a, -um, na primjer:
facilis (lak)difficilis (teak)
similis(slian)dissimilis(razlian)
facil-limus
difficil-limus
simil-limus
dissimil-limus
Nepravilna komparacija
39.
Ovi pridjevi tvore komparaciju od razliitih osnova:
Pozitiv Komparativ Superlativ
bonus (dobar)malus (zao)magnus (velik)
parvus (malen)multus (mnogi)
melior, meliuspeior, peiusmaior, maius
minor, minusplus (n.), mnoina:
optimus, -a, -umpessimus, -a, -ummaximus, -a, -um
minimus, -a, -umplurimus, -a, -um
7/29/2019 Super Latinski
17/58
plures, -a, gen. plurium
Opisna komparacija
40.
Pridjevi koji ispred nastavka -us, -a, -um imaju samoglasnik opisuju komparativtako da ispred pozitiva uzimaju prilog magis (vie), a superlativ tako da ispred
pozitiva uzimaju prilog maxime(najvie).
Pozitiv Komparativ Superlativ
idoneus (prikladan)diibius (sumnjiv)arduus (strm; teak)
magis idoneus
magis diibius
magis arduus
maxime idoneus
maxime diibius
maxime arduus
Antiquus (star) ima antiquior, antiquissimus jer prvo u u izgovoru nijesamoglasnik.
Nepotpuna komparacija
41.
Pridjevi bez pozitiva
Komparativ: Superlativ:
exteriorvanjskiinferiordonji
posteriorkasnijipropiorbliisuperiorgornjiulterioronostrani
extremus krajnji, posljednjiinfimus i imus najdonji, najnii
postremus najkasniji, posljednjiproximus najbliisupremus i summusposljednji; najviiultimus posljednji, zadnji
42.
7/29/2019 Super Latinski
18/58
U komparaciji dolazi uz komparativ ili quam s nominativom, odnosno akuzativom,ili ablativ (bez quam), npr.Homerus est clarior quam Vergilius iliVergllio (bezquam). Homer je slavniji nego Vergilije ili od Vergilija.Uz superlativ dolazi partitivni genitiv, npr.sapientissimus omnium najmudriji odsvih.Superlativom latinski jezik izraava esto vrlo visok stupanj, a ne najvii, pa setakav superlativ prevodi sa vrlo i pozitivom, npr. vir doctissimusvrlo uen ovjek.Takav se superlativ zove elativus.
PRILOZI (ADVERBIA)
43.
U latinskom jeziku ima priloga naina, vremena i mjesta.Prilozi naina tvore se odpridjeva.
Adverbia modi:
Nominativ Genitiv Prilog
doctus
pulcher
acer
fortisfelix
sapiens
doct-i
pulchr-i
acr-is
fort-isfelic-is
sapient-is
doct-euenopulchr-e lijepoacr-iterotro
fort-iterhrabrofelic-itersretnosapient-ermudro
Od pridjeva na -us, -a, -um i -er, -a, -um tvore se prilozi tako da se u genitivu jednmukog roda odbaci zavretak-i i doda -e.Od pridjeva tree deklinacije tvore se prilozi tako da se odbaci genitivni zavretak-
is i doda -iter.Od pridjeva i participa na -ens i -ans tvore se prilozi tako da se odbaci genitivnizavretak-is i doda -er.
44.
Komparacija priloga
doctedoctiusdoctisstme
pulchrepiilchriuspulcherrimeacriteracriusacerritme
7/29/2019 Super Latinski
19/58
fortiterfortiusfortissime
sapientersapientiussapientissime
Komparativ priloga jednak je komparativu pridjeva u nam. jedn. srednjeg roda.Superlativ priloga tvori se tako da se u superlativu pridjeva zavretak mukog roda-us zamijeni sa -e.
ZAMJENICE (PRONOMINA)
Line zamjenice (Pronomina personalia)
45.
jednina mnoina
nom.gen.dat.ak.abl.
ego jamei mene, memihi meni, mime mene, meme mnom(e)
tu titui tebe, tetibi tebi, tite tebe, tete tobom
nos minostri, nostrum nasnobis namanos nasnobis nama
vos vivestri, vestrum vasvobis vamavos vasvobis vama
Egoje lina zamjenica za 1. lice,tu za 2. lice, a za 3. lice nema u latinskom jeziku
line zamjenice, nego se upotrebljava pokazna zamjenicais, ea, idsa znaenjem:on, ona, ono.Genitivi mno.nostrum, vestrumdolaze samo u partitivnom znaenju. U ablativu
jedn. i mno. prijedlogcum(sa) vee se sa zamjenicom ovako:mecum samnom, tecum, nobiscum, vobiscum.
46.
Lina povratna zamjenica (pronomen personale reflexivum)
nom.gen.dat.ak.abl.
-
sui
sibi
se
se (secum)
-sebesebisebe, sesobom (sa sobom)
Ti oblici slue i za jedninu i za mnoinu.
Latinski jezik upotrebljava povratnu zamjenicu samo kad se odnosi na subjekt 3.lica, a mi je upotrebljavamo i onda kad se odnosi na subjekt 1. ili 2. lica, npr.
7/29/2019 Super Latinski
20/58
nutrio me hranim se nutrimus nos hranimo se
nutris te hrani se nutritis vos hranite se
nutrit se hrani se nutriunt se hrane se
Posvojne zamjenice (Pronomina possessiva)
47.
m e u s, m e a, m e u mt u u s, t u a, t u u m
n o s t e r, n o s t r a, n o s t r u m
v e s t e r, v e s t r a, v e s t r u m
moj, moja, mojetvoj, tvoja, tvojena, naa, naeva, vaa. vae
Meusima vok. jedn. mukog roda:mi, npr. mi pater!moj oe!
48.
Osim tih posvojnih zamjenica latinski jezik ima, kao i na, posvojnu povratnuzamjenicu suus, sua, suum(svoj, svoja, svoje), koja se kao i lina povratnazamjenica protee samo na subjekt 3. lica, npr.
habet suum librum
habent suum librumima svoju knjiguimaju svoju knjigu
49.
Pazi na razliku u upotrebi posvojnih zamjenica izmeu latinskog i naeg jezika:
habeo meum librum
habes tuum librum
habet suum librum
habemus nostrum librumhabetis vestrum librum
habent suum librum
imam svoju knjiguima svoju knjiguima svoju knjiguimamo svoju knjiguimate svoju knjigu
imaju svoju knjigu
7/29/2019 Super Latinski
21/58
Za posvojnu zamjenicu 3. lica jednine njegov i njezin upotrebljava se u svimpadeima jednine i mnoineeius (to je genitiv jedn. zamjenice is, ea, id), a zanjihov upotrebljava se gen. mno. iste zamjenice:eorum (ili earum kad se odnosina enski rod), npr.liber eius njegova knjiga liber eorum ili earum njihova knjiga.Razlikuj: habet eius librum ima njegovu knjigu, habet suum librum ima svojuknjigu.
50.
Pokazne zamjenice (Pronomina emonstrativa)
hic, haec, hoc
iste, ista, istud
ille, illa, illud
ipse, ipsa, ipsum
ovaj, ova, ovotaj, ta, toonaj, ona, ono
sam, sama, samo
Jednina Mnoina
Nom. hic haec hoc hi hae haec
Gen. huius horum
Dat. huic his
Ak. hunc hanc hoc hos has haec
Abl. hoc hac hoc his
Nom. ille illa illud illi illae illa
Gen. illius illorum illarum illorum
Dat. illi illis
Ak. illum illam illud illos illas illa
Abl. illo illa illo illis
Iste, ista, istuddeklinira se kao ille, illa, illud.Jednako se deklinira i ipse, ipsa, ipsum, jedino srednji rod u nom. i akuz. jedn. imana kraju -m, a ne -d.
7/29/2019 Super Latinski
22/58
51.
is, ea, id
idem, eadem, idemonaj, ona, ono; on, ona, onoisti, ista, isto
Jednina Mnoina
Nom. Is ea id ii (ei) eae ea
Gen. eius eorum earum eorum
Dat. ei iis (eis)
Ak. eum eam id eos eds ea
Abl. eo ea eo iis (eis)
Jednina Mnoina
Nom. idem eadem idem iidem (idem) eaedem eadem
Gen. eiusdem eorundem earundem eorundem
Dat. eidem isdem (eisdem)
Ak. eundem eandem idem eodem eadem eodem
Abl. eodem eadem eodem isdem (eisdem)
Idem, eadem, idemsloeno je odis, ea, idi nepromjenljive estice-dim. U akuz.jedn. i gen. mno. ispred-dem prelazi mun, dakle eundem, eandem, eorundem,earundem.
Odnosne zamjenice (Pronomina relativa)
qui, quae, quodkoji, koja, koje; tko, to
Jednina Mnoina
Nom. qui quae quod qui quae quae
Gen. cuius qudrum quarum quorum
Dat. cui quibus
Ak. quem quam quod quos quas quae
Abl. quo qud quo quibus
7/29/2019 Super Latinski
23/58
Mjesto cum quo, cum qua, cum quibuskae se i guocum, quacum, guibuscum.Genitiv jedn. relativne zamjenice esto prevodimo: iji, a, -e.
Upitne zamjenice (Pronomina interr ogativa)
53.
1. quis? quid?tko? to?Nom. quis quid
Gen. cuiusDat. cui
Ak. quem quid
Abl. quo
2.3. qui? (ili quis) quae? quod? koji, -a, -e?
Neodreene zamjenice (Pronomina indefinita)
54.
1.aliquis, aliquid(imeniki) netko, netoaliqui, aliqua, aliquod(pridjevski) neki, -a, -o
JedninaNom. aliquis aliquid
Gen. alicuius
Dat. altcui
Ak. aliquem aliquid
Abl. aliquo
Jednina MnoinaN. aliqui aliqua aliquod aliqui aliquae aliqua
7/29/2019 Super Latinski
24/58
G alicuius aliquorum aliquarum aliquorum
D. alicui aliquibus
A. aliquem aliquam aliquod aliquos aliquas aliqua
Ab. aliquo aliqua allquo aliquibus
Mjesto te zamjenice stoji quis, quid(tko, to), odnosnoqui, qua ili quae,quod(koji, koja, koje) izasi, nisi, ne, numi relativnih rijei(quoto,quanto koliko, ubi gdje i dr.).
2.
qudam, quiddam (imeniki) netko, neto
qutdam, quaedam, quoddam (pridjevski) neki, -a, -o
Deklinira se samo prvi dio, a -dam se ne mijenja.Pazi! Akuz. jedn. quendam, quandam, gen. mno. quorundam, quarundam.
3.
quisque, quidque (imen.) svatko, svatoquisque, quaeque, quodque (pridj.) svaki, -a, -o
4.
quilibet, quidlibet (imen.) tko mu drago
quilibet, quaelibet, quodlibet (pridj.) koji mu drago
55.
Neodreenim zamjenicama po svom su znaenju srodni ope odnosne zamjenice:
quicumque, quaecumque, quodcumque koji god
quisquis, quidquid tko god
7/29/2019 Super Latinski
25/58
Zamjeniki pridjevi(Adiectiva pronominalia)
56.
unus, -a, -um jedan
solus, -a, -um samtotus, -a, -umitavullus, -a, -um ijedannullus, -a, -um nijedanuter, utra, utrum koji (od dvojice)uterque, utrdque, utrumquejedan i drugialter, -era, -erum drugi(od dvojice)neuter, -tra, -trum nijedan (od dvojice)alius, -a, -uddrugi (od vie njih)
Zamjeniki pridjevi imaju u gen. jedn, za sva tri roda nastavak-ius, a u dat. jedn. -i,npr. unius, nullius, alterius; uni, nulli, alteri.
57.
nemo nitkonihilnita
Nom. nemo nihil
Gen. nullius nullius rei
Dat. nemini nulli rei
Ak. neminem nihil
Abl. nullo nulla rei
Nemotvori gen. i abl. od zamjenikog pridjeva nullus.Nihiltvori gen., dat. i abl. od nulla res.
BROJEVI (NUMERALIA)
58.
Brojevi su:1. glavni (cardinalia) na pitanje: koliko? (quot?)2. redni (ordinalia) na pitanje: koji po redu? (quotus?)3. dijelni (distributiva) na pitanje: po koliko? (quoteni?)4. priloni (adverbia numeralia) na pitanje: koliko puta? (quoties?)
59.
7/29/2019 Super Latinski
26/58
glavni(cardinalia)
redni(ordinalia)
dijelni(distributiva)
priloni(adverbianumeralia)
1. unus, una,unum
primus, singuli, semel,
2. duo, duae, duo secundus, bini, bis
3. tres, tria tertius, terni (trini) ter
4. quattuor quartus, quaterni quater
5. quinque quintus, quini quinquies
6. sex sextus seni sexies
7. septem septimus septeni septies
8. octo octavus octoni octies
9. novem nonus noveni novies
10. decem decimus deni decies
11. undecim undecimus undeni undecies
12. duodecim duodecimus duodeni duodecies
13. tredecim tertius decimus terni deni terdecies
14. quattuordecim quartus decimus quaterni deni quaterdecies
15. quindecim quintus decimus quini deni quinquies decies
16. sedecim,sexdecim
sextus decimus seni deni sexies decies
17. septendecim septimus decimus septeni deni septies decies
18. duodeviginti duodevicesimus duodeviceni octies decies
19. undeviginti undevicesimus undeviceni novies decies
20. viginti vicesimus viceni vicies
21. viginti unus,unus et viginti
vicesimus primus,unus et vicesimus
viceni singuli,singuli etviceni
vicies semel
22. viginti duo,duo et viginti
vicesimussecundus,
alter et vicesimus
viceni bini,bini et viceni
vicies bis
30. triginta tricesimus triceni tricies
40. quadraginta quadragesimus quadrageni quadragies
50. quinquaginta quinquagesimus quinquageni quinquagies
60. sexaginta sexagesimus sexageni sexagies
70. septuaginta septuagesimus septuageni septuagies
80. octoginta octogesimus octogeni octogies
90. nonaginta nonagesimus nonageni nonagies
100. centum centesimus centeni centies101. centum unus, centesimus primus, centeni singuli, centies semel
7/29/2019 Super Latinski
27/58
centum et unus centesimus etprimus
centeni etsinguli
200. ducenti, ae, a ducentesimus duceni ducenties
300. trecenti trecentesimus treceni trecenties
400. quadringenti quadringentesimus quadringeni quadringenties500. quingenti quingentesimus quingeni quingenties
600. sescenti sescentesimus sesceni sescenties
700. septingenti septingentesimus septingeni septingenties
800. octingenti octingentesimus octingeni octingenties
900. nongenti nongentesimus nongeni nongenties
1,000. mille millesimus singula milia milies
2,000. duo milia bis millesimus bina milia bis milies
100,000. centum milia centies millesimus centena milia centies milies1,000,000. decies centena
miliadecies centiesmillesimus
decies centenamilia
decies centiesmilies
60.
Od glavnih brojeva dekliniraju se; unus, duo, tres, stotice od 200 do 900i milia(mnoina odmille; gen, milium, dat. milibus itd.).
Nom. duo duae duo tres tria
Gen. duorum duarum duorum trium
Dat. duobus duabus duobus tribus
Ak. duo(s) duas duo tres tria
Abl. duobus dudbus duobus tribus
Uz glavne brojeve dolazi brojeni predmet u onom padeu u kojem bi bio da nemabroja, npr. Video decem milites. Vidim deset vojnika. Sklonjivi se brojevi slau sasvojom imenicom: u rodu, broju i padeu, npr.classis ducentdrumnaviumbrodovlje od dvjesta laa. Uzmilia dolazi brojeni predmet u genitivu,npr. tria milia militum.
61.
Redni se brojevi dekliniraju kao pridjevi na -us, -a, -um.U naem jeziku samo je
posljednji broj redni, a u latinskom su redni svi brojevi, npr. godine tisuu devetstotina pedeset i osme anno millesimo nongentesimo duodesexagesimo.
7/29/2019 Super Latinski
28/58
Quota hora est? Septima. Koliko je sati? Sedam.U lat. jeziku na pitanje: Koliko je sati? odgovara se rednim brojem, a ne glavnimkao u naem jeziku.
Dijelni brojevi
62.
singuli, -ae, -a po jedan
bini po dva
temi po tri
quaterni po etiri
quini po pet
seni po est
septeni po sedam
octoni po osam
novini po devet
deni po deset
undeni po jedanaest
vicem po dvadeset
triceni po trideset
centeni po sto
duceni po dvjesta
singula milia po tisuu
Priloni brojevi
63.
semel jedanput novies devet puta
bis dvaput decies deset putater triput undecies jedanaest puta
quater etiri puta vicies dvadeset puta
quinquies pet puta tricies puta
sexies est puta centies sto puta
septies sedam puta ducenties dvjesta puta
octies osam puta millies tisuu puta
Latinska mnoidba
7/29/2019 Super Latinski
29/58
2 X 2 = 4 bis bina sunt quattuor;
3 X 10 = 30 ter dena sunt triginta.
PRIJEDLOZI (PRAEPOSITIONES)
64.
Veina latinskih prijedloga stoji s akuzativom. Najobiniji su:
ante, apud, ad,
cirum, contra, cis,erga, extra, inter,
ob, post, praeter,prope, propter, per,supra, ultra, trans.
ante portas pred vratima
apud parentes kod roditelja
ad flumen kod rijeke
circum silvam oko ume
contra aciem protiv bojnog reda
cis Danuvium s ove strane Dunava
erga ppulum prema narodu
extra muros izvan zidova
inter bonos meu dobrima
ob eam causam zbog toga
post victoriam poslije pobjede
praeter legem mimo zakona
prope montes blizu gora
propter paupertatem zbog siromatva
per fines kroz zemljusupra caput iznad glave
ultra Savum s one strane Save
trans mare preko mora
65.
S ablativom stoje:
a (ab, abs), e (ex), cum, de, pre, sine.
7/29/2019 Super Latinski
30/58
a magistro od uitelja
ab urbe condita od utemeljenja grada (Rima)
e castris iz tabora
ex illo die od onoga dana
cum militibus s vojnicimade amicitia o prijateljstvu
pro patria za domovinu
sine dolore bez bola
Prijedlog a dolazi samo pred suglasnicima, ab pred samoglasnicima i nekimsuglasnicima, a abs pred t. Prijedlog e stoji samo pred suglasnicima, a expred
samoglasnicima i pred suglasnicima.
66.
S akuzativom i ablativom stoje:
in i sub
in scholam u kolu sub terram pod zemlju
in schola u koli sub terra pod zemljom
S akuzativom stoje ti prijedlozi na pitanje: kamo? a s ablativom na pitanje: gdje?
GLAGOLI (VERBA)
67.
Latinski glagol ima:
1. dva broja (numerus): jedninu i mnoinu;
2. tri lica (persona);
3. dva glagolska lika (genus): aktiv i pasiv;
4. tri naina (modus): indikativ, konjunktiv i imperativ;
5. est vremena (tempus): prezent, imperfekt, futur I, perfekt, pluskvamperfekt ifutur II ili egzaktni;
7/29/2019 Super Latinski
31/58
6. pet glagolskih imena (nomen verbale): infinitiv, particip, gerund, gerundiv isupin.
68.
Kad glagol dolazi u indikativu, konjunktivu ili imperativu, zove se odreen(verbum finitum), a kad dolazi u glagolskom imenu, zove se neodreen (verbuminfinitum).
69.
Glagolski se oblici tvore od razlinih osnova:1. prezentske (npr. od roadre: roga-),2. perfektne (
rogav-)
3. participske (rogato- od roga-to-).
Zajedniki dio svih triju osnova (roga-) zovemo glagolskom osnovom.
Od prezentske osnove tvore se: prezent, imperfekt, futur I, infinitiv prezenta,imperativ, particip prezenta, gerund i gerundiv.
Od perfektne osnove tvore se: aktivni oblici perfekta, pluskvamperfekta, futura II iinfinitiv perfekta aktiva.
Od participske osnove tvore se: pasivni oblici perfekta, pluskvamperfekta, futura II,particip i infinitiv perfekta pasiva, particip i infinitiv futura aktiva i supin.
70.
Da se upoznaju sve osnove za tvorbu glagolskih oblika, navode se za latinski glagoletiri oblika: prezent, infinitiv prezenta, perfekt i particip perfekta, npr. rogo,rogate, rogavi, rogatum.
71.
Prema prezentskoj osnovi dijele se glagoli na etiri konjugacije koje se najboljevide u infinitivu prezenta.
U I konjugaciji prezentska osnova svrava se na -a, zato se zove a-konjugacija,npr. roga-re pitati;
u II konjugaciji na -e, zato se zove e-k onjugacija, npr. mone-re opominjati;
u III konjugaciji na suglasnik, zato se zove suglasnika. Budui da izmeu osnove i
7/29/2019 Super Latinski
32/58
nastavka dolazi kratak samoglasnik (tzv. tematski), ta se konjugacija naziva ikonjugacija s kratkim samoglasnikom, npr.scrib-e-re pisati;
u IV konjugaciji na -i, zato i-konjugacija, npr.puni-rekanjavati.
72.
Lini nastavci
a) za indikativ i konjunktiv:
Aktiv Pasiv
indik. perf.
Jednina 1. lice
2. lice3. lice
-m, -o
-s-t
-i
-isti-it
-r
-ris-tur
Mnoina 1. lice2. lice3. lice
-mus-tis-nt
-imus-istis-erunt
-mur-mini-ntur
b) za imperativ:
Aktiv Pasiv
Jedn.2.liceJedn.3.lice
I----
II-to-to
-re--
Mno. 2.liceMno.3.lice
-te--
-tote-nto
-mini--
Pregled glagolskih oblika
U tabelama su navedeni aktivni i pasivni oblici konjugacija prema osnovama odkojih se ti oblici tvore, tj. premasprezentskoj, perfektnoj i participskoj osnovi.
Veina glagola I konjugacije svrava se u perfektu na-avi, a u participu perfektana -atum. Zato se takvi glagoli navode samo u 1. licu prezenta i infinitivu,npr. rogo, 1.
Isto tako, veina glagola IV konjugacije ima u perfektu zavretak-ivi, a u participu
perfekta -itum. Takvi se glagoli zbog toga navode ovako: -punio, 4.
7/29/2019 Super Latinski
33/58
Konjugacija: I Konjugacija:II
Konjugacija:III
Konjugacija:IV
Indikativprezenta
rogoroga -s
roga -troga -musroga -tisroga -nt
pitampitapitapitamopitatepitaju
mone -omone -s
mone -tmone -musmone -tismone -nt
scrib -oscrib -i-s
scrib -i-tscrib -i-musscrib -i-tisscrib -u-nt
puni -opuni -s
puni -spuni -muspuni -tispuni -u-nt
Indikativimperfekta
roga -ba-mroga -ba-sroga -ba-troga -ba-musroga -ba-tisroga -ba-nt
pitahpitaepitaepitasmopitastepitahu
mone -ba-mmone -ba- smone -ba-tmone -ba-musmone -ba-tis
mone -ba- nt
scrib -e-ba-mscrib -e-ba-sscrib-e-ba- tscrib -e-ba-musscrib -e-ba-tis
scrib -e-ba-nt
puni-e -ba-mpuni -e-ba-spuni -e-ba-tpuni -e-ba-mus
puni -e-ba-tis
puni -e-ba-nt
FuturI
roga-boroga -bi-sroga -bi-troga -bimusroga -bi-tisroga -bu-nt
pitat upitatepitat epitat emopitat etepitat e
mone -bomone -bi-smone -bi-tmone -bi-musmone -bi-tismone -bu-nt
scrib-a- mscrib -e- sscrib-e- tscrib -e- musscrib -e- tisscrib -e-nt
puni -a-mpuni -e-spuni -e-tpuni -e-muspuni -e- tispuni -e-nt
Imperativ J. roga
M. roga-te
J.rogaroga
M. rogaroga
pitaj
pitajte
pitajneka pita
pitajteneka pitaju
J. mone
M. mone-te
mone -tomone -tomone -totemone -nto
scrib -e
scrib -i-te
scrib -i-toscrib -i-toscrib -i-totescrib -i-nto
puni
puni -t
puni -topuni -topuni -totepuni -u-nto
Konjuktivprezenta
roge- mroge- sroge- troge- musroge- tisroge- nt
mone -a-mmone -a-smone -a- tmone -a-musmone -a-tismone -a-nt
scrib-a-mscrib -a-sscrib -a-tscrib -a-musscrib -a-tisscrib -a-nt
puni -a-mpuni -a-spuni -a-tpuni -a-muspuni -a-tispuni -a-nt
Konjuktivimperfekta
roga-re- mroga-re-sroga-re-troga-re-musroga-re-tisroga-re-nt
mone-re-mmone -re-smone -re-tmone-re-musmone -re-tismone -re-nt
scrib-e-re-mscrib-e-re- sscrib-e-re-tscrib-e-re-musscrib-e-re-tisscrib-e-re- nt
puni-re-mpuni-re-spuni-re-tpuni-re-muspuni-re-tispuni-re- nt
Glagolska Infinitiv
7/29/2019 Super Latinski
34/58
imena prezenta:roga-re
pitati mone-re scrib-e-re puni-re
Participprezenta:
roga-ns(roga-ntis)
pitajuionaj koji
pita
mone-ns
(mone-ntis)
scrib-e-ns
(scrib-e-ntis)
puni-e-ns
(puni-e-ntis)
Gerund:gen. roga-ndi
dat. roga-ndo
ak. roga-ndum
abl. roga-
ndo
pitanjapitanjupitanjepitanjem,pitajui
mone-ndimone-ndomone-ndummone-ndo
scrib-e-ndiscrib-e-ndoscrib-e-ndumscrib-e-ndo
puni-e-ndipuni-e-ndopuni-e-ndumpuni-e-ndo
Oblici prezentske osnove
74.
Pasiv
Konjugacija: I Konjugacija:II
Konjugacija:III
Konjugacija:IV
Indikativprezenta
rogo-r
roga-ris
roga-tur
roga-
mur
roga-
miniroga-ntur
bivampitan ilipitajumeili pitamse
mone-o-r
mone-ris
mone-tur
mone-mur
mone-mini
mone-ntur
scrib-o-r
scrib-e-ris
scrib-i-tur
scrib-i-mur
scrib-i-mini
scrib-u-ntur
puni-o-r
puni-ris
puni-tur
puni-mur
puni-mini
puni-u-ntur
Indikativimperfekta
roga-ba-r
roga-ba-
ris
roga-ba-
tur
roga-ba-
mur
roga-ba-
mini
bijahpitan ilipitahume ili
pitah se
mone-ba-r
mone-ba-ris
mone-ba-tur
mone-ba-mur
mone-ba-mini
mone-ba-ntur
scrib-e-ba-r
scrib-e-ba-ris
scrib-e-ba-tur
scrib-e-ba-
mur
scrib-e-ba-
mini
scrib-e-ba-
ntur
puni-e-ba-r
puni-e-ba-ris
puni-e-ba-tur
puni-e-ba-mur
puni-e-ba-
mini
puni-e-ba-
ntur
7/29/2019 Super Latinski
35/58
roga-ba-
ntur
Futur I roga-bo-rroga-be-
risroga-bi-
tur
roga-bi-
mur
roga-bi-
mini
roga-bu-
ntur
bit upitan ili
pitat eme ili
pitat use
mone-bo-r
mone-be-ris
mone-bi-turmone-bi-mur
mone-bi-mini
mone-bu-ntur
scrib-a-r
scrib-e-ris
scrib-e-turscrib-e-mur
scrib-e-mini
scrib-e-ntur
puni-a-r
puni-e-ris
puni-e-turpuni-e-mur
puni-e-mini
puni-e-ntur
Konjuktiv
prezenta
roge-r
roge-risroge-tur
roge-mur
roge-mini
roge-ntur
mone-a-r
mone-a-rismone-a-tur
mone-a-mur
mone-a-mini
mone-a-ntur
scrib-a-r
scrib-a-risscrib-a-tur
scrib-a-mur
scrib-a-mini
scrib-a-ntur
puni-a-r
puni-a-rispuni-a-tur
puni-a-mur
puni-a-mini
puni-a-ntur
Konjuktivimperfekta
roga-re-r
roga-re-
ris
roga-re-
tur
roga-re-
mur
roga-re-
mini
roga-re-
ntur
mone-re-r
mone-re-ris
mone-re-tur
mone-re-mur
mone-re-mini
mone-re-ntur
scrib-e-re-r
scrib-e-re-ris
scrib-e-re-tur
scrib-e-re-mur
scrib-e-re-
mini
scrib-e-re-
ntur
puni-re-r
puni-re-ris
puni-re-tur
puni-re-mur
puni-re-mini
puni-re-ntur
Glagolskaimena:Infinitiv
prezenta
roga-ri biti pitan mone-ri scrib-i puni-ri
Glagolskaimena:Gerundiv
roga-
ndus, -a,
um
onaj kojitrebada se pita
mone-ndus, -a,
umscrib-ndus, -a,
umpuni-ndus, -a,
um
Oblici perfektne osnove
75.
7/29/2019 Super Latinski
36/58
aktiv
KonjugacijaI:
KonjugacijaII:
KonjugacijaIII:
KonjugacijaIV:
Indikativ perfekta rogav-irogav-isti
rogav-it
rogav-imus
rogav-istis
rogav-erunt
upitaosam
monu-imonu--isti
monu--it
monu--
imus
monu--istis
monu--
erunt
scrips-iscrips-isti
scrips-it
scrips-imus
scrips-istis
scrips-erunt
puniv-ipuniv-isti
puniv-it
puniv-imus
puniv-istis
puniv-erunt
Indikativpluskvamperfekta
rogav-era-
m
rogav-era-s
rogav-era-t
rogav-era-
mus
rogav-era-
tis
rogav-era-
nt
bijahupitao
monu-era-
m
monu-era-s
monu-era-t
monu-era-
mus
monu-era-
tis
monu-era-
nt
scrips-era-
m
scrips-era--
s
scrips-era--
t
scrips-era--
mus
scrips-era--
tis
scrips-era--
nt
puniv-era-
m
puniv-era-s
puniv-era-t
puniv-era-
mus
puniv-era-
tis
puniv-era-
nt
Futur II rogav-er-orogav-eri--
s
rogav-eri-t
rogav-eri-
musrogav-eri--
tis
rogav-eri--
nt
budemupitao,upitam
monu-er-o
monu-eri-s
monu-eri-t
monu-eri-
mus
monu-eri-tis
monu-eri-
nt
scrips-er-o
scrips-eri-s
scrips-eri-t
scrips-eri-
mus
scrips-eri-tis
scrips-eri-
nt
puniv-er-o
puniv-eri--s
puniv-eri--t
puniv-eri--
mus
puniv-eri--tis
puniv-eri--
nt
Konjuktivperfekta
rogav-eri--
m
rogav-eri--
s
rogav-eri--t
rogav-eri--
mus
rogav-eri--
tis
rogav-eri--
nt
monu-eri-m
monu-eri-s
monu-eri-t
monu-eri-
mus
monu-eri-
tis
monu-eri-nt
scrips-eri-
m
scrips-eri-s
scrips-eri-t
scrips-eri-
mus
scrips-eri-
tis
scrips-eri-nt
puniv-eri--
m
puniv-eri--s
puniv-eri--t
puniv-eri--
mus
puniv-eri--
tis
puniv-eri-
nt
7/29/2019 Super Latinski
37/58
Konjuktivpluskvamperfekta
rogav-isse-
m
rogav-isse-
s
rogav-isse-
trogav-isse-
mus
rogav-isse-
tis
rogav-isse-
nt
monu-isse-
m
monu-isse-
s
monu-isse-t
monu-isse-mus
monu-isse-
tis
monu-isse-
nt
scrips-isse-
m
scrips-isse-
s
scrips-isse-
tscrips-isse-
mus
scrips-isse-
tis
-nt
puniv-isse-
m
puniv-isse-
s
puniv-isse-t
puniv-isse-mus
puniv-isse-
tis
puniv-isse-
nt
Infinitiv perfekta rogav-isse monu-isse scrips-isse puniv-isse
Oblici participske osnove
76.
pasiv
Konjugacija: I Konjugacija: II Konjugacija:
III
Konjugacija:
IVIndikativ
perfekta rogatus
,
-a, -
um
su
m
es
est
upitansamiliupitalisu me
rog
ati,
-ae,-a
su
mu
s
estis
sun
t
moni
tus,
-a, -
um
sum
es
est
moni
ti,
-ae,
-a
sum
us
esti
s
sunt
scrip
tus,
-a, -
um
sum
es
est
scrip
ti,
-ae,
-a
sum
us
esti
s
sunt
puni
tus,
-a, -
um
sum
es
est
puni
ti,
-ae,
-a
sum
us
esti
s
sunt
Indikativpluskvamperfekta
roga
tus
-a, -
um
era
m
eras
erat
bijahupitanili
bili
sume
mon
itus
-a, -
um
era
m
eras
erat
moniti
era
mus
rog
atus
-a, -
um
era
m
eras
erat
rogeramus
rog
atus
-a, -
um
era
m
eras
erat
rogeramus
7/29/2019 Super Latinski
38/58
upitali
roga
ti
-ae, -
a
era
mus
erati
s
eran
t
-ae,
-aerat
is
era
nt
ati
-ae,
-aerat
is
era
nt
ati
-ae,
-aerat
is
era
nt
Futur II
roga
tus
-a, -
um
ero
eras
erit
budemupitan
roga
ti,
-ae, -
a
erim
us
eriti
s
erun
t
moni
tus
-a, -
um
ero
era
s
erit
moni
ti
-ae,
-a
eri
mu
s
erit
is
eru
nt
scrip
tus
-a, -
um
ero
era
s
erit
scrip
ti
-ae,
-a
eri
mus
erit
is
eru
nt
puni
tus
-a, -
um
ero
era
s
erit
puni
ti
-ae,
-a
eri
mus
eriti
s
eru
nt
konjuktivperfekta rogatus
-a, -um
sim
sis
sit
rogati
-ae, -a
simus
sitis
sint
moni
tus
-a, -
um
sim
sis
sit
moni
ti
-ae,
-a
sim
us
siti
s
sint
scrip
tus
-a, -
um
sim
sis
sit
scrip
ti
-ae,
-a
sim
us
sitis
sint
puni
tus
-a, -
um
sim
sis
sit
puni
ti
-ae,
-a
sim
us
sitis
sint
pasivkonjuktiva perfekta
rogatus
-a, -um
essem
esses
esset
rogati
-ae, -a
simus
sitis
sint
mon
itus
-a, -
um
ess
em
ess
es
ess
et
mon
iti
-ae,
-a
sim
us
sitis
sint
scrip
tus
-a, -
um
esse
m
esse
s
esse
t
scrip
ti
-ae,
-a
sim
us
sitis
sint
puni
tus
-a, -
um
esse
m
esse
s
esse
t
puni
ti
-ae,
-a
sim
us
sitis
sint
glagolskaimena:
participperfekta
pasiva
rogatus, -a, -um
upitan, -a, -omonitus, -a, -
umscriptus, -a, -
umpunitus, -a, -
um
glagolska rogatum -am, -um (-us, monitum, -am, scriptum -am, - punitum -am, -
7/29/2019 Super Latinski
39/58
imena:Infinitiv
perfektapasiva
-a, -um) esse -um (-us, -a, -um) esse
um (-us, -a, -
um) esseum (-us, -a, -
um)esse
glagolska
imena:Participfuturaaktiva
rogaturus, -a, -um,
onaj koji e pitatimoniturus-a, -
um
scripturus-a, -
um
puniturus-a, -
um
glagolskaimena:Infinitivfuturaaktiva
rogaturum, -am, -um
(-us, -a, -um) essemoniturum -
am, -um
(-us, -a, -um)
esse
scripturum -
am, -um
(-us, -a, -um)
esse
puniturum -am,
-um
(-us, -a, -um)
esse
glagolska
imena:Supin
rogatum
rogatu
monitum
monitu
scriptum
scriptu
punitum
punitu
Glagoli III konjugacije na -io
77.
Neki se glagoli III kortjugacije svravaju na-io;to i u prezentskoj osnovi ponajviegube kad za njim dolazi i ili e. Evo glavnih oblika:
Indikativ prezenta:
Aktivcapi-o (uzimam)capi-s
capt-t
capi-mus
capi-tis
capi-unt
Pasivcapi-or
cap-e-ris
cdpi-tur
capi-mur
cam-mini
capi-u-nturImperfekt akt.: capi-ebam, -as itd.; pas. capi-ebar, capi-ebdris itd.
Futur I akt.: capi-am, -es itd.; pas. capi-ar, -eris itd.
Infinitiv prez. akt. cap-ere; pas. cap-i
Imperativ I: cape, capi-te! impt. II capi-to, capi-to, capi-tote, capi-unto
Particip prezenta: capi-ens, -entis
Gerundiv: capi-end-us, -a, -um
7/29/2019 Super Latinski
40/58
78.
Verba deponentia
Neki glagoli imaju samo pasivne oblike, ali znaenje| aktivno. Oni su, tako rei,odloili pasivno znaenje pa se pog tome zovu odloni glagoli (verba deponentia).Od aktivnih oblika imaju particip prezenta, particip i infinitiv futura aktiva. Pasivnoznaenje ima jedino gerundiv.Deponentia se konjugiraju jednako kao i obiniglagoli u pasivu. Navodimo ih u 1. licu prezenta, infinitivu prezenta i I. licu
perfekta, npr.:
hortor, hortari, hortatus sum sokoliti
vereor, vereri veritus sum potovati; bojati se
loquor, loqui, locutus sum govoriti
partior, partiri. partitus sum dijeliti
Imperativ deponentnih glagola
I konjugacija: hortare sokoli, hortamini sokolite
II konjugacija: verere putuj, veremini potujte
III konjugacija: loquere govori, loquimini govorite
IV konjugacija: partire dijeli, partimini dijelite
Verba semideponentia
79.
Verba semideponentia zovu se oni glagoli kojima su oblici prezentske osnoveaktivni, a u perfektu. pluskvamperfektu i futuru II imaju pasivne oblike s aktivnimznaenjem, na primjer:audeo, audere, ausus sum usuditi se
gaudeo, gaudere, gavisus sum radovati sesoleo, solere, solitus sum obiavati
Tvorba glagolskih oblika
A. Oblici prezentske osnove
80.
7/29/2019 Super Latinski
41/58
Indikativ prezenta aktivnog tvori se tako da se prezentskoj osnovi dodaju lininastavci, npr. roga-o = rogo, mone-o, puni-o. U svim licima III konjugacije (osim u1. licu jedn.). i u 3. licu mno. IV konjugacije stoji izmeu osnove i nastavka tzv.tematski samoglasnik-i- ili -u-, npr.scrib-i-s, scrib-u-nt, puni-u-nt.
Indikativ prezenta pasivnog zadrava u 1. licu jedn. aktivni zavretak-o i primapasivni nastavak-r. U ostalim licima dodajemo pasivne nastavke prezentskojosnovi u svim konjugacijama osim u III i u 3. licu mno, IV, gdje izmeu osnove ilinog nastavka dolaze tematski samoglasnici-e-, -i-,; -u-, npr. rog-or, mone-or,leg-or, puni-or; roga-tur, mone-tur, puni-tur; scrib-e-ris, scrib-i-tur, scrib-u-ntur,
puni-u-ntur.
Konjunktiv prezenta svrava se u aktivu I konjugacije na-em, upasivu na -er,npr. rog-em, rog-er;u ostalim konjugacijama zavretak je -am, odnosno -ar,
npr. mone-am, mone-ar, scrib-am, scrib-ar, puni-am, puni-ar.
81.
U indikativu imperfekta aktivnog i pasivnog izmeu prezentske osnove i linihnastavaka u I i II konjugaciji stoji -ba-, a u III i IV konjugaciji -eba-, na
primjerroga-ba-m, mone-ba-s, scrib-eba-mus, puni-eba-ntnr. Konjunktivimperfekta aktivnog i pasivnog nastaje ako se infinitivu prezenta aktiva dodaju lininastavci, npr. rogare-m, monere-s, scribere-mur, puni-re-ntur.
82.
Futur I aktivni i pasivni I ili konjugacije tvori se tako da se prezentskoj osnovidodaju nastavci za aktiv: -bo, -bis, -bit, -bimus, -bitis, -bunt, a za pasiv -bor, -beris,-bitur, -bimur, -bimini-, -buntur, npr. roga-bo, mone-bit. roga-bor, mone-bitur,U III i IV konjugaciji tvori se futur tako da se prezentskoj osnovi dodaju nastavciza aktiv: -am, -es, -et, -emus, -etis, -ent, a za pasiv: -ar, -eris, -etur, -emur, -emini, -entur, npr.scrib-am, scrib-es, puni-ar, puni-eris.
83.
Imperativ I u 2. licu jedn. jednak je prezentskoj osnovi u I, II i IV konjugaciji, a uIII konjugaciji ima zavretak-e, npr. roga, mone, puni, scrib-e. U 2. licu mnoinedodaje se prezentskoj osnovi I, II i IV konjugacije nastavak-te, npr. roga-te. mone-te, puni-te;u III konjugaciji dolazi izmeu osnove i nastavka -te tematskisamoglasnik-i, npr,scrib-i-te.
Imperativ II tvori se tako da se prezentskoj osnovi (u III konjugaciji proirenojtematskim samoglasnikom -i-, odnosno -ti-, a u IV konjugaciji samo tematskim
7/29/2019 Super Latinski
42/58
samoglasnikom -u-i to u 3. licu mno.) dodaju nastavci -to, -tote, -nto, nprroga-to,scrib-i-to, mone-tote, scrib-u-nto, puni-u-nto.
83.a)
Infinitiv prezenta aktiva I, II i IV konjugacije tvori se tako da se prezentskoj osnovidoda nastavak-re, npr. roga-re, mone-re, puni-re, a u III konjugaciji tako da sedoda-ere, npr.scrib-ere.
Infinitiv prezenta pasiva I, II i IV konjugacije tvori se tako da se prezentskoj osnovidoda nastavak-ri, npr. roga-ri mone-ri, puni-ri, a III konjugacije tako da se
prezentskoj osnovi doda -i, npr. leg-i.
84.
Particip prezenta aktiva tvori se tako da se prezentskoj osnovi I i II konjugacijedoda za nominativ jedn. -ns, a za genitiv jedn. -ntis, npr. roga-ns, roga-ntis, mone-ns, mone-ntis; u III i IV konjugaciji stoji pred nastavkom tematski -samoglasnik-e-, npr.scrib-e-ns, puni-e-ns, scrib-e-ntis, puni-e-ntis.
85.
Gerundiv se tvori tako da se prezentskoj osnovi I i II konjugacije doda -ndus, -nda,
-ndum, a prezentskoj osnovi III i IV konjugacije -endus, -enda, -endum, npr. roga-ndus, scrib-endus, puni-enus.
B. Oblici perfektne osnove
86.
Od perfektne osnove tvori se indikativ perfekta aktivnog dodavanjem perfektnihnastavaka: -i, -isti, it, -imus, -istis, -erunt, npr. rogav-i, monu-isti, scrips-istis,
puniv-erunt.
U indikativu pluskvamperfekta aktivnog dodaje se perfektnoj osnovi: -eram, -eras,-eratitd., npr, rogav-eram, monu-eras, scrips-erat, puniv-eramus.
U futuru II dodaje se perfektnoj osnovi: -ero, -eris, -erit, -erimus, -eritis, -erint, npr. rogav-ero, rogav-eris, monu-erit, log-erimus, scrips-eritis, puniv-erint.
86.a)
Infinitiv perfekta aktiva tvori se tako da se perfektnoj osnovi doda zavretak-isse,npr. rogav-isse, monu-isse, scrips-isse, puniu-isse.
7/29/2019 Super Latinski
43/58
87.
Konjunktiv perfekta aktivnog tvori se tako da se perfektnoj osnovi doda: -erim, -eris, -erit, -erimus, eritis, -erint, npr.scrips-eritis, puniv-erint,
Konjunktiv pluskvamperfekta aktivnog tvori se tako da se infinitivu perfekta aktivana -issedodaju, lini nastavci:-m, -s, -t, -mus itd., npr. monuisse-m, scrip-sisse-tis.
C. Oblici participske osnove(Osnova participa perfekta pasiva)
88.
Particip perfekta pasiva tvori se od glagolske osnove. Zavrava se na -tus, -ta, -tum ili -sus, -sa, -sum, npr. roga-tus, scrip-tus; man-sus, clau-sus.
Taj particip spojen s oblicima glagola esse tvori pasivni perfekt, pluskvamperfekt ifutur II, na primjerrogatus sum isim,scriptus eram i essem, punitus ero.
Od participa perfekta pasiva tvori se particip futura aktiva tako da se zavreci -us, -a, -umzamijene zavrecima-urus, -ura, -urum, npr. rogat-urus, monit-urus, script-urus, mans-urus.
Tvorba perfektne osnove
89.
1. Perfekt na -virogo, 1. rogavi, rogatum
deleo, 2. delevi, deletum
peto, 3. petivi, petitum
punio, 4. punivi, punitum
pitatirazorititraiti
kazniti
2.Veina glagola I i IV konjugacije tvori perfekt na -vi.
3. Perfekt na -uiveto, 1. vetui, vetitum
moneo, 2. monui, monitum
colo, 3. colui, cultum
aperio, 4. aperui, apertum
zabranjivatiopominjatitovatiotvarati
7/29/2019 Super Latinski
44/58
4.5. Perfekt na -i
solvo, 3. solvi, solutum odrijeiti
6.7. Perfekt na -i s otezanjem osnovnog samoglasnika
video, 2. vidi, visum
lego, 3. legi, lectum
venio, 4. veni, ventum
vidjetiitati (legitita,legitproitao je)doi (venitdolazi, venitdoao je)
8.9. Perfekt na -si
rideo, 2. risi, risum
scribo, 3. scripsi, scriptum
sentio, 4. sensi, sensum
smijati sepisatiosjeati
10.11.Perfekt s reduplikacijom
do, dare, dedi, datum
circumdo, cirumdare, circumdedi, circumdatum
mordeo, 2. momordi, morsumpello, 3, pepuli, pulsum
datiopkoliti
gristitjerati
12.Glagoli s posebnom konjugacijom (Verba anomala)
90.
Pomoni glagol:sum, esse, fuibiti
Indikativ Konjuktiv
Prezent sumjesam, sames
est
sumus
estis
sunt
sim
sis
sit
simus
sitis
sint
Imperfekt eram bijah
eraserat
essem
essesesset
7/29/2019 Super Latinski
45/58
eramus
eratis
erant
essemus
essetis
essent
Futur I erobit ueriserit
enmus
eritis
erunt
Perfekt fuibio samfuisti
fuit
fuimus
fuistis
fuerunt
fuerim
fueris
fuerit
fuerimus
fueritis
fuerint
Pluskvamperfekt fueram bijah biofueras
fuerat
fueramus
fueratis
fuerant
fuissem
fuisses
fuisset
fuissemus
fuissetis
fuissent
Futur II fuero budem (bio)fueris
fueritfuerimus
fuentis
fuerint
Imperativ I.Jedn.2. esbudi!3.-Mno. 2.este budite!3.
II.esto budiesto neka bude!estotebudite!
sunto neka budu!
Particip fut. akt. futurus, -a, -umkoji e biti, budui
Infinitiv prez. esse
Infinitiv perf. fuisse
Infinitiv fut. futurum, -am, -um esse ilifore
91.
7/29/2019 Super Latinski
46/58
Sloenice glagola esse:
absum, abesse, afui biti odsutan
adsum, adesse, affui biti prisutan
obsum, obesse, obfui koditipraesum, praeesse, praefui biti na elu
prosum, prodesse, profui koristiti
Particip prezenta imaju samo sloenicepraesum i absum:praesens,gen.praesentis prisutan; absens, gen. absentis odsutan.
92.
Prosum je postalo odpro(d) isum. Krajnje djavlja se samo ispred e. Prema tome
glasi prezent:prosumprodesprodest
prosumus
prodestis
prosunt
Imperfekt:Futur I:Perfekt:
proderam itd.prodero, proderis itd.profui itd
93.
Possum, posse potui (moi) u prezentskoj osnovi postalo odpot(e) + sum. Uoblicima te osnove ostajepot- pred samoglasnikom e; ispreds krajnje tprelazi us,
pa odatless.U perfektnoj osnovi taj glagol nije sloenica glagolaesse, nego uzima osnovunestaloga glagolapotere.
Indikativ Konjunktiv
Prezent possum mogupotes
potest
possumus
potestis
possunt
possim
possis
possit
possimus
possltis
possint
Imperfekt poteram mogah
poteraspoterat
possem
possesposset
7/29/2019 Super Latinski
47/58
poteramus
poteratis
poterant
possemus
possetis
possent
Futur I potero moi upoterispoterit
poterimus
poteritis
poterunt
Perfekt potui mogao sampotuisti
potuit
potuimus
potuistis
potuerunt
potuerim
potueris
potuerit
potuerimus
potueritis
potuerint
Pluskvamperfekt potueram bijah mogaopotueras
potuerat
potueramus
potueratis
potuerant
potuissem
potuisses
potuisset
potuissemus
potuissetis
potuissent
Futur II potuerobudem mogao,potueris uzmognem
potueritpotuerimus
potueritis
potuerint
Infinitiv prezenta:Infinitiv perfekta:
posse
potuisse
94.
fero, ferre, tuli, latum nositi Osnove: prezentskafer-, perfektna tul-, participperfekta latus.
Prezent:
Indik. akt. Konj. akt. Indik. pas. Konj. pas.
fero
fers
fert
feram
feras
ferat
feror
ferris
fertur
ferar
feraris
feratur
7/29/2019 Super Latinski
48/58
ferimus
fertis
ferunt
feramus
feratis
ferant
ferimur
ferimini
feruntur
feramur
feramini
ferantur
Imperfekt:
ferebamitd. ferremitd. ferebaritd. ferreritd.
Futur I akt. Futur I pas. Imper. I Imper. II
feram
feres
feret
itd.
ferar
fereris
feretur
itd.
fer
ferteferto ferto fertdte ferunto
Infinitiv prezenta aktiva:Infinitiv prezenta pasiva:Infinitiv perfekta aktiva:
Infinitiv perfekta pasiva:
ferre
ferri
tulisse
latum, -am, -um esseOstali se oblici pravilno izvode od perfekta tuli i participa perf. latus.
95.
Jednako se konjugiraju sloenice:affero, afferre, attuli, allatum donijeti
aufero, auferre, abstuli, ablatum odnijeti
differo, differre, distuli, dilatum odgoditi; razlikovati se
effero, efferre, extuli, elatum iznijeti
infero, inferre, intuli, illatum, unijeti
offero, offerre, obtuli, ablatum nuditi
refero, referre, rettuli, relatum natrag nositi, javljati
Ovamo ide i glagol: tollo, 3. sustuli, sublatumdii
96.
vo1o, velle, volui htjeti
nolo, nolle, nolui ne htjeti (od ne-volo)
malo, malle, malui voljeti (od magis-volo)
Indikativ prezenta:
7/29/2019 Super Latinski
49/58
volo
vis
vult
volumus
vultis
volunt
nolo
non vis
non vult
nolumus
non vultis
nolunt
malo
mavis
mavult
mdlumus
mavultis
maluntKonjunktiv prezenta:
velim
velis
velit
velimus
velitis
velint
nolim
nolis
nolit
nolimus
nolitis
nolint
malim
malis
malit
malimus
malitis
malint
Indikativ imperfekta:
volebamvolebasitd.
nolebamnolbasitd
malebammalebas
itd.
Konjunktiv imperfekta:
vellem
velles
vellet
itd.
nollem
nolles
nollet
itd.
mallem
malles
mallet
itd.
Futur I:
volam
volesvoletitd.
nolam
nolesnoletitd.
malam
malesmaletitd.
Infinitiv prezenta:
velle nolle malle
Imperativ:
I ----
II --
--
noli
nolite
nolito
nolitote
------
--Perfekt:
volui
voluistiitd.
nolui
noluistiitd.
malui
maluistiitd.
Ostali oblici izvode se pravilno od perfektne osnove
97.
eo, ire, ii, itumii
7/29/2019 Super Latinski
50/58
Indikativ Konjunktiv
Prezent
eo idemis
itimus
itis
eunt
eam
eas
eateamus
eatis
eant
Imperfekt
ibamiahibas
ibat
ibamus
itd.
irem
ires
iret
iremus
itd.
Futur I
iboii uibis
ibit
ibimus
ibitis
ibunt
Perfekt
iiiao samisti
iitiimus
istis
ierunt
ierim
ieris
ieritierimus
ieritis
ierint
Indikativ Konjunktiv
Pluskvamperfekt
ierambijah iaoieras
itd.
issem
isses
itd.Futur II
ierobudem iaoieris
itd.
Imperativ
Ii idi-ite idite-
IIitoitoitoteeunto
Particip prezentaiens,euntisiduionaj koji ide
Gerundiveundus, eunda, eundum
Infinitiv perfekta aktivaisse
Supin
Iitum
IIitu
U indikativu perfekta, infinitivu perfekta i konjunktivupluskvamperfekta ii preds stee se ui.
Glagol eoje neprelazan pa dolazi u pasivu samo u 3. licu jedn., npr. itur, eatur,itum est.
98.
Jednako se konjugiraju i sloenice:abeo, -ire, -ii, -itum
adeo
axeo
ineo
intereo
odlazimpristupamizlazimulazim
propadam
obeo
pereo
praeterreo
redeo
transeo
obilazim; umirempogibammimoilazimvraam se
prelazim
7/29/2019 Super Latinski
51/58
99.
fio, fieri, factus sum bivati, postati, dogoditi se
Glagolfioslui kao pasiv glagolufacio, 3. feci, factuminiti. Po tvorbi svojihoblika taj glagol pripada meuverba semideponentia.
Indikativ Konjunktiv
Prez. fio, fis, fit,, fiunt
fiam, fias, fiat,
fiamus, fiatis, fiant
Imperf. fiebam, fiebas itd. fierem, fieres, fieretitd.
Fut. I fiam, fies itd.
Perfekt factus sum itd. factus sim itd.
Infinitiv prez.: fieriInfinitiv perf.: factum, -am, -um esse
Infinitiv fut.: futurum, -am,. -um esse ilifore
Gerundiv: faciendus, -a, -um
Nepotpuni glagoli (Verba defectiva)
100.
coepi, coepissememini, meminisseodi, odisse
poeo samsjeam semrzim
Glagoli memini i odi nemaju oblika, prezentske osnove, nego im perfekt imaznaenjeprezenta (perfectum praesens), pluskvamperfekt znaenje imperfekta, a
futur II znaenje futura I.
Glagol coepiima perfektno znaenje a oblike prezentske osnove uzima odglagola incipio, 3.poinjem.
Indik. perf. coepi memini odi
Konj. perf coeperim meminerim oderim
Indik. pluskpf coeperam memineram oderam
Konj. pluskpf. coepissem meminissem odissem
Futur II coepero meminero oderoImperativ -- memento, mementote --
7/29/2019 Super Latinski
52/58
Infinitiv perfekta coepisse meminisse odisse
Part. perf. pas. coeptus, -a, -um -- --
Part. futura akt. coepturus, -a, -um -- osurus, -a, -um
101.
inquamkaem
Prezent:Imperfekt:Futur I:
Perfekt:
inquam, inquis, inquit, -, -,inquiunt
inquiebat
, inquies, inquiet
inquit
salve! salvete!
vale! valete!
ave! avete!
zdravo! dobro doao!zdravo!zdravo! budi pozdravljen!
Imperativsalve i aveupotrebljava se kao pozdrav pri dolasku, a pri odlasku obianje samo pozdrav: vale! volete!
Bezlini glagoli (Verba impersonal ia)
102.
Bezlini glagoli upotrebljavaju se samo u 3. licu jedn. i u infinitivu. Dijele se uprave i neprave. Pravi su oni koji se upotrebljavaju samo bezlino, a nepravi supostali od glagola koji se upotrebljavaju i lino s razlinim znaenjem.
Evo nekoliko bezlinih glagola:
Pravi su:
decet, 2. decuit dolikuje
dedecet, 2. dedecuit ne dolikuje
licet, 2. licuitili licitum est slobodno je
oportet, 2. oportuit treba
pudet me, 2. puduit stid me je
paenitet me, 2. paenituit kajem se
Nepravi su:
iuvat me, 1. iuvit godi mi;
isporedi iuvo, 1. iuvi, iutum pomagati
apparet, 2. appdruit jasno je;
isp. appareo, 2. apparui pokazati se
constat, 1. constitit poznato je
praestat, 1. praestitit bolje je
7/29/2019 Super Latinski
53/58
SINTAKSA
SINTAKSA PADEA
Akuzativ
Dva akuzativa i dva nominativa
103.
Populus Ciceronem consulem creavit.
Narod je Cicerona izabrao za konzula (konzulom).
U toj reenici imamo dva akuzativa:Ciceronem i consulem. Ciceronem je objektglagola creavit, a consulem je dio predikata jer dopunjuje glagol creavit.
Takva dva akuzativa stoje uz glagole: creo biram,facioinim,appello,dico nazivam, extstimo, habeosmatram koga im i si. Akuzativ koji je dio
predikata prevodimo na hrvatski ili srpski prijedlogom za s akuzativom ili samiminstrumentalom.
104.
A populo Cicro consul creatus est.Ciceron je od naroda bio izabran za konzula.
U toj reenici dolazi glagolcreare u pasivu a ima uza se dvanominativa: Cicero i consul. Kad glagoli uz koje u aktivu stoje dva akuzativadolaze u pasivu, imaju uza se dva nominativa. Prvi je subjekt a drugi dio predikata.
Nominativ kao dio predikata prevodimo nominativom, instrumentalom iliprijedlogom za s akuzativom.
Aktivne i pasivne reenice
105.
Discipulus librum legit.
A discipulo liber legitur.
Uenik ita knjigu.
Labor animum nobilitat. Rad oplemenjuje duh.
7/29/2019 Super Latinski
54/58
Labore animus nobilitatur.
Aktivnu reenicu moemo izrei i pasivno. U tom sluaju subjekt aktivne reenice
dolazi u ablativ s prijedlogom a ili abznai neto ivo, a bez prijedloga kad znaineto neivo; objekt aktivne reenice postaje subjekt pasivne a glagol dolazi pasiv islae se s novim subjektom.
Dativ
106.
Dativus possessivus
Patri est domus. Otac ima kuu.
Mihi nomen est Iulius (ili:Iulio). Ime mi je Julije.
Patri est domusznai isto to:Pater habet domum. Dativ u takvim primjerimaznai da netko neto ima, pa se zato takav dativ zove dativus possessivus (dativ
posvojni).Isp. u nas: jo da mi je zelen vijenac!
Uz mihi nomen estvlastito ime slae se u padeu sanomen ; ili sa mihi; prematomu u navedenom primjeru moe bitiIulius ili Iulio.
107.
Dativus finalis
Labor nobis honori est. Rad nam je na ast.
Sociis auxilio venite! Doite u pomo saveznicima!
U tim primjerima dolaze dva dativa, i to dativ lica na pitanje: komu? i dativ stvarina pitanje: emu? (dativi lica: nobis isociis i dativi stvari: honori i auxilio). Takavdativ na pitanje: emu? dolazi uzglagole: esse biti, dare dati, venire doi,mittereposlati i sline a zove sedativus
finalis (dativ svrhe).
108.
Dativus commodi
7/29/2019 Super Latinski
55/58
Non scholae, sed vitae discimus.Ne uimo za kolu, nego za ivot.
Dativi scholae i vitae pokazuju na iju se korist vri radnja: glagoladiscere. Takavse dativ zove dativus commodi (dativ koristi).
Genitiv
109.
Genitivus obiectivus
Amor parentum liberis innatus est.
Ljubav prema roditeljima djeci je priroena.
U navedenom primjeru amor parentumznai: ljubav prema roditeljima; oni suobjekt te ljubavi. Kad bismo tu misao izrekli glagolom, rekli bismo:Liberi parentesamant. Djeca ljube roditelje. Tu jeparentes objekt, pa genitivparenturnazivamogenitiv objektni.
Jednako je objektni genitiv u primjerima:spes praedae nada u plijen, metusnostri strah od nas, imperium Gallorum vlast nad Galima.
Objektni genitiv prevodimo najradije razliitim prijedlonim izrazima.
Milites belli periti esse debent.
Vojnici moraju biti vjeti ratu.
Genitiv objektni stoji i uz pridjeve kao tosu: avidus lakom, cupiduseljan,peritusvjet,memorsjeajuise,plenus pun, conscius svjestan.
110.
Genitivus possessivus
Militum est pugnare.Dunost je vojnika boriti se.Stulti est sine causa ridere. Obiaj (znak) je luaka smijati se bez razloga.
U gornjim primjerima posvojni genitivi militum istultizajedno sa esttvore predikat.Takav genitiv prevodimo dodajui, prema smislu reenice, jedan od ovih izraza:dunost, obiaj, svojstvo, znak.
7/29/2019 Super Latinski
56/58
Tuum est communi utilitati studere.Tvoja je dunost nastojati oko ope koristi.Nostrum est patriam defendere.Naa je dunost braniti domovinu. Mjestoposvojnoga genitiva linih zamjenica:mei, tui, svit, nostri, vestri uzima se srednjirod posvojne zamjenice: meum, tuum, suum, nostrum, vestrum.
Ablativ
111.
Ablativus separationis
Milites nostri patriam servitute liberaverunt. Nai vojnici oslobodie domovinuropstva.Solon sud sponte patria cessit. Solon je svojevoljno otiao iz domovine.
vacuus curisbez briga
Ablativ separationis pokazuje neko odvajanje a stoji uzglagole: liberare osloboditi,privareliiti i sl. te uz
pridjeve liberslobodan, vacuusprazan, bez ega, nuduslien.
112.
Ablatlvus causae
Rerum omniutn inopia milites perierunt.Zbog nestaice svega vojnici pogiboe.Achilles morte Patrocli vehementer lugebat.Ahilej se silno alostio zbog smrtiPatroklove
Ablativus causae pokazuje uzrok zbog kojega se neka radnja vri. esto dolazeablativi causae: odio iz mrnje,metu od straha, timore iz bojazni.
113.
Ablatlvus qualitatis
Caesar fuit excelsa statura et capite calvo.Cezar je bio visoka stasa i elave glave.Svojstvo se ne izrie samo gentivom kao u naem jeziku nego i ablativom(ablativus qualitatis). Ablativ svojstva koji se redovno sastoji od imenice i atributa,oznauje duevno ili tjelesno svojstvo.
114.
Ablativus loci
7/29/2019 Super Latinski
57/58
Omnibus locis acriter pugnatum est.Na svim se mjestima vodila estoka borba.Caesar tota provincia dilectum habuit.Cezar je vrio novaenje u cijeloj provinciji.
U ablativu mjesta (ablatlvus loci) stoje:oznake mjesta u kojima su rijeilocus ili totus. Pamti: terra marique na kopnu i namoru, domi militiaeque u miru i u ratu.
115.
Ablativus temporis
Antiquissimis temporibus omnia bona communia fuerunt. U najstarija vremena svasu dobra bila zajednika.
Hora decima u deset sati,media nocteo ponoi,vere u proljee,
Kalendis Ianuariis 1. (prvoga) sijenja.
Na pitanje: kada? vrijeme se oznauje ablativom bez prijedloga (ablativustemporis).
116.
Upotreba imena mjesta bez prijedloga
1.Romam, Delum, Carthaginem, Athenas, Delphos proficisci u Rim, na Del, uKartagu, u Atenu, u Delfe putovati;2.Roma, Delo, Carthagine, Athenis, Delphis redire iz Rima, sa Dela, iz Kartage,Atene, Delfa vratiti se;3.Romae, Deli, Carthagine, Athenis, Delphis habitare u Rimu, na Delu, u Kartagi,Ateni, Delfima boraviti.
Imena gradova i manjih otoka, kad nemaju apozicije, stoje bez prijed1oga, i to:
1. na pitanje: kamo? u akuzativu,2. na pitanje: odakle? u ablativu,3. na pitanje: gdje? singularia tantum I i II deklinanacije u genitivu, a ostala imenau ablativu.
Domumkui,domo od kue,domikod kue;rus na selo, rure sa sela, ruri na selu; humo sa zemlje, humi na zemlji. Kao imenamjesta upotrebljavaju se i imenice domus, us, f,kua,rus, ruris, n. selo i humus, -i,
f.zemlja.
7/29/2019 Super Latinski
58/58
top related