Super Latinski

7/29/2019 Super Latinski

1/58

Dioba glasova

Jezik starih Rimljana zove se latinski prema italskoj pokrajini Latium, u kojoj leigrad Rim. Kako se irila vlast Rima, irilo se i podruje latinskog jezika, koji jeistisnuo druge italske jezike. S vremenom je latinski jezik prevladao u cijelom

zapadnom dijelu Rimskog carstva, a u istone dijelu glavni jezik bio je grki. Izlatinskog jezika razvili se dananji romanski jezici: talijanski, francuski, panjolski,

portugalski i rumunjski.

PISMO I IZGOVOR

Pismo

1.

Latinska abeceda ima 24 slova:A B C D E F G H I K L M N O P Q R S T U V X Y Z.a b c d e f g h i k l m n o p q r s t u v x y z

Rimljani su primili pismo od Grka preko Etruana. Pisali su samo velikimslovima, kako vidimo na natpisima, kojih se velik broj sauvao i u naoj zemlji.Mala slova nastala su spajanjem i pojednostavljivanjem velikih slova u brzu

pisanju.

2.

Danas piemo velikim poetnim slovom:a) vlastita imena i pridjeve od njih izvedene, npr,Roma Rim,Romanus rimski;

b) prvu rije u reenici;c) ponajvie prvu rije u stihu.

3.

Latinski se glasovi dijele na samoglasnike i suglasnike.

Samoglasnici su: a, e, i, o, u, y; ostali su suglasnici. Diftonzi ili dvoglasnici su: ae,oe, au, ei, eu, ui.

Samoglasnici mogu biti kratki ili dugi. Kratkou samoglasnika oznaujemoznakom , a duljinu znakom . Kad treba svaki samoglasnik diftonga izgovaratiodijeljeno, mee se na drugi samoglasnik znak kratkoe, odnosno duljine ili znakdijereze ($quot;), npr. aera ili a$quot;era (itaj: aera),poeta ilipoeta(itaj: poeta).U obinim latinskim tekstovima ne oznauje se kvantiteta samoglasnika.Samoglasnik je pred samoglasnikom redovno kratak (Vocalis ante vocalem brevis).

Izgovor


2/58

4.

Postoje dva izgovora latinskog jezika: klasini i tradicionalni. Klasini je izgovorstarih Rimljana do kraja antike, a tradicionalni se razvio u ranom srednjem vijeku iouvao se tradicijom.

Jednom i drugom izgovoru zajedniko je ovo:i na poetku rijei pred samoglasnikom izgovara sej: iam = jam, iustus = justus;meu samoglasnicima izgovara se ij: maior= maijor;

y izgovara se i: Syria = Siria,Byzantinus = Bizantinus;x izgovara se ks: lux = luks,Xerxes = Kserkses;c ispred a, o, u i ispred suglasnika izgovara se k: caput= kaput, corvus =korvus, cura = kura, credo = kredo;ch izgovara se h:schola = shola, machinamahina;

ph izgovara se f:DelphiDelfi,PhilippusFilipus;qu izgovara se kv: qui = kvi, aqua = akva;ngu izgovara se ngv: lingua = lingva,sanguis = sangvis;

suizgovara se su u rijeimasuavis = svavis,suadeo = svadeo,sueseo = svesko i unjihovim izvedenicama, zatim u vlastitim imenima Suebi = Svebi, Suetonius =Svetonius.

Razlike izmeu klasinog i tradicionalnog izgovora:

U klasinom se izgovoru kod dvoglasnikaae i oeuju dva glasa,c se uvijekizgovara k a tako i tuvijek t is uvijek s. Kod tradicionalnoga dolo je do promjenakoje su iznijete na desnoj strani tablice

klasini tradicionalni

ae aetaslunae

ajajtaslunaj

eetaslune

oepoena

ojpojna

e

pena

cCicero

centum

kKikerokentum

cCicerocentum

samo pred e, ae, oe,eu i pred i, y

srosa

Caesar

srosaKajsar

zrozaCezar

meusamoglasnicima

ti ti ci pred


3/58

natio

amicitianatioamikitia

nadoamicicita

samoglasnikom

Slova y i z nalaze se samo u rijeima uzetim iz grkoga.Sva se ostala slova izgovaraju kao i kod nas.Za U i V imali su Rimljani jedan znak: V, npr. VVA = uva.

5.

Meunarodne rijei koje su potekle iz latinskog jezika izgovaraju se tradicionalnimizgovorom, npr. socijalan (socialis), nacija (natio), filozof (philottophus), erar(aerarium), jer ih nismo primili izravno od starih Rimljana, nego su k nama dole ukasnijim stoljeima.

Naglasak

6.

Svaka latinska rije, osim enklitika, ima svoj naglasak. U dvoslonim rijeimanaglaen je uvijek pretposljednji slog, npr. mater. U troslonim i vieslonimrijeima naglaen je pretposljednji slog kad je dug, npr. laudabam, a kad je onkratak, naglaen je trei slog od kraja, npr.medicus.

7.

Slog je dug:1. kad je u njemu dug samoglasnik, npr. mater;

2. kad je u njemu diftong, npr. Caesar, laudo;3. kad iza kratkog samoglasnika slijede dva ili vie suglasnika, npr.arma, contra,ili sloeni suglasnik, npr.dux.Protivno gornjem pravilu, kad se enklitike -que, -ne, -vespoje s kojom rijei, tadata rije ima naglasak na svom posljednjem slogu, pa i onda kad je taj slog kratak,npr.bellique, paterque, ali i terraque, temporaque. Razlikuj: itaque (stoga)od itaque (i tako).

Vrste rijei


4/58

8.

U latinskom jeziku ima, kao i u naem, devet vrsta rijei:1. imenice (substantiva),2. pridjevi (adiectiva),3. zamjenice (pronomina),4. brojevi (numeralia),5. glagoli (verba),6. prilozi (adverbia),7. prijedlozi (praepositiones),8. veznici (coniunctiones),9. uzvici (interiectiones).

IMENICE I PRIDJEVI

Imenice po rodu

9.

Imenice su mukoga roda (masculinum, kratica m.), enskoga (femininum, kraticaf.) i srednjega (neutrum, kratica n.).Rod je ili prirodanpo znaenju ili gramatiki po zavretku rijei.Mukoga su roda redovito imena mukih lica,naroda i rijeka, a enskoga su rodaimena ena, gradova, otoka i drveta, npr.agricola ratar, Croata Hrvati SequanaSeina mukog su roda;mulierena,Corinthus Korint,Delus Delifagus(bukva) enskoga su roda.

Deklinacija

10.

U latinskoj deklinaciji razlikujemo dva broja: jedninu (singularis) i mnoinu

(pluralis). Padea (casus) ima est, koji odgovaraju naim padeima, samo jemjesto naeg; lokativa i instrumentala jedan pade:ablativ.


5/58

Vokativ jednine uvijek je jednak nominativu jednine, osim kod imenica drugedeklinacije na -us. Vokativ mnoine uvijek je jednak nominativu mnoine. Isto jetako ablativi mnoine uvijek jednak dativu mnoine.

Kod imenica srednjeg roda jednaki su oblici za nominativ, akuzativ i vokativ ujednini. Ti su padei jednaki i u mnoini, a svravaju se na-akao i u naem jeziku.Ispor.ligna, maria: drva, mora.

Prva ili a-deklinacija

11

Nominativ jednine svrava se na-a, a genitiv jednine -ae. Sve su imenice tedeklinacije enskoga roda osim onih koje oznaujumuku glavu,npr.poeta pjesnik, agricolaratar, i CroataHrvat. Ispor. u nas: ena; sluga.

Casus

NominativusGenitivusDativus

AccusativusVocatlvusAblativus

Singularis

terra

terrae

terrae

terramterra

terra

Pluralis

terrae

terrarum

terris

terrasterrae

terris

12.

Osobitosti u -a deklinaciji

Imenica familia ima stari genitiv jednine na -as kad je u vezi simenicompaterili mater, npr.pater familiasdomain,mater familiasdomaica.Kad je imenica dea uz imenicu deus, afilia uzfilius, imaju dativ i ablativ mnoinena -abus, jer bi inae te imenice imale jednak oblik u tim padeima.Bogovima i boicama =diis et deabus,sinovima i kerima =filiis filiabusque.

Druga ili o-deklinacija

13.


6/58

Imenice mukoga roda svravaju se u nom. jedn. na -us ili -er, a imenice srednjegaroda na -um.a) Imenice na -us (masculina) i na -um (neutra)

Jednina Mnoina

Nom.Gen.Dat.Ak.Vok.Abl.

populus narodpopuli

populo

populum

popule

populo

verbum rijeverbi

verbo

verbum

verbum

verbo

populi

populorum

populis

populos

populi

populis

verba

verborumm

verbis

verba

verba

verbis

b) imenice na -er (masculina)

Jednina Mnoina


magisteruiteljmagistrimagistromagistrummagistermagistro

puerdjeakpueripueropuerumpuerpuero

magistri

magistrorum

magistrris

magistros

magistri

magistris

pueri

puerorum

pueris

pueros

pueri

pueris

Veina imenica na -ergubi u deklinaciji samoglasnikeod zavretka-er, a samo ganeke zadravaju; npr.liber, libri knjiga, ager, agri njiva, ali vesper, vesperiveer.

Osobitosti u o- deklinaciji

14.

Vlastita imena na -aius i -eiussteu u genitivu jednine zavretak-ii u -i, a vlastitaimena na -ius mogu imati gen. na -ii na -i, npr. Gai, Pompei, Vergilii ili Vergili.Svima navedenim vlastitim imenicama zavretak je u vok. jedn. -i, npr.Pompei,Vergili. Isto je tako odfilius (sin) vok. jedn.fili.

Deus, -i, m.(bog) ima nom. mno.dei, dii, di, a dat. i abl. mno.deis, diis,dis. Vok. jedn. je deus.

Locus, -i, m.(mjesto) ima mno.loci i loca; loci su mjesta u knjizi (locilibrorumrum), a loca su mjesta na zemlji (loca terrarum).

Vir, viri m.(mu) deklinira se kaopuer: Vir, viri, viro, virum, vir, viro. Mno.viri,virorum itd.


7/58

15.

Izuzetno je enskoga roda imenicahumus zemlja.enskoga su roda i neke imenice na-usuzete iz grkog jezika,npr. diphthongus diftong, dvoglasnik, dialectusnarjeje.Srednjega su roda imenice vulgus svjetina i virus otrov.

Pridjevi

16.

Velik broj latinskih pridjeva pripada drugoj, odnosno prvoj deklinaciji. U nom.jedu. muki se rod svrava na-us ili na -er, enski na-a, a srednji na -um. Muki isrednji rod deklinira se po II, a enski po I deklinaciji. Neki pridjevi na-er, -a, -

umgube u deklinaciji

eod zavretka

-er

, npr.piger, pigra, pigrum

lijen, a neki gazadravaju, npr. liber, libera, liberum, slobodan.bonus, bona, bonum dobar, dobra,dobro

Jednina Mnoina


bonusbonibonobonumbonebono

bonabonaebonaebonambonabona

bonumbonibonobonumbonumbono

bonibonorumbonisbonosbonibonis

bonaebonarumbonisbonasbonaebonis

bonabonaorumbonisbonabonabonis

liber, libera, liberum slobodan

Jednina Mnoina

Nom.Gen.

Dat.Ak.Vok.Abl.

liberliberi

liberoliberumliberlibero

liberaliberae

liberaeliberamliberalibera

liberumliberi

liberoliberumliberumlibero

liberiliberorum

liberisliberosliberiliberis

liberaeliberarum

liberisliberasliberaeliberis

liberaliberorum

liberisliberaliberaliberis

aeger, aegra, aegrum bolestan

Jednina Mnoina

Nom. aeger aegra aegrum aegri aegrae aegra


8/58

Gen.Dat.Ak.Vok.Abl.

aegriaegroaegrumaegeraegro

aegraeaegraeaegramaegraaegra

aegriaegroaegrumaegrumaegro

aegrorumaegrisaegrosaegriaegris

aegrarumaegrisaegrasaegraeaegris

aegrorumaegrisaegraaegraaegris

Trea deklinacija

A. Suglasnike osnove

17.

Imenicama ove skupine svrava se osnova na suglasnik.Osnovu dobivamo ako odbacimo u genitivu mnoine nastavak-um. Nekima je unomin. jedn. krajnji osnovni suglasnik otpao. Imenice s osnovom na suglasnikmukoga su, enskoga ili srednjega roda.

18.

Imenice mukoga roda u nom. jedn. ponajvie se svravaju na-or (-oris), -o (-onis),-es (-itis), npr. dolor, doloris bol, leo, leonis lav, miles, militis vojnik.

jednina mnoina

nom.gen.dat.ak.vok.abl.

laborlaborislaborilaboremlaborlabore

milesmilitismilitimilitemmilesmilite

laboreslaborumlaboribuslaboreslaboreslaboribus

militesmilitummilitibusmilitesmilitesmilitibus

19.

Imenice enskoga roda u nom. jedn. najee se svravaju na -do (-Mnis), -io (-ionis), -$s f-Stis), -us (-utis), npr. fc tudS, fortitUdiim hrabrost, r$tm, rotionisrazum, sodetas, citStis drutvo, salus, salutis spas.

jednina mnoina

nom. facultas natio facultates nationes


9/58

gen.dat.ak.vok.abl.

facultatisfacultatifacultatemfacultasfacultate

nationisnationinationemnationatione

facultatumfacultatibumfacultatesfacultatesfacultatibus

nationumnationibusnationesnationesnationibus

20.

Imenice srednjega roda u nom. jedn. najee se svravaju na -us (-oris), -us (-eris),-men (-minis). Primjeri: tempus, temporus vrijeme, genus, generis rod, ime.

jednina mnoina


tempus

temporis

tempori

tempus

tempus

tempore

nomen

nominis

nomini

nomen

nomen

nomine

tempora

temporum

temporibus

tempora

tempora

temporibus

nomina

nominum

nominibus

nomina

nomina

nominibus

B. Osnove na -i

21.

Osnove te skupine svravaju se na-i.Veina imenica mukog i enskog roda tvorinominativ jednine dodajui osnovi-s.

navis laa,mare more, exemplarprimjer

jednina mnoina


navis

navis

navi

navem

navis

nave

mare

maris

mari

mare

mare

mari

exemplar

exemplaris

exemplari

exemplar

exemplar

exemplari

naves

navium

navibus

naves

naves

navibus

maria

marium

mariibus

maria

maria

maribus

exemplaria

exemplarium

exemplaribus

exemplaria

exemplaria

exemplaribus

Tako se dekliniraju:


10/58

1. Jednakoslone imenice na-is i -es (parisyllaba); to one koje u nominativu igenitivu jednine imaju jednak br slogova, npr. hostis, hostis neprijatelj, nubes,nubis oblak;2. imenice na -s ili -erkoje ispred zavretka-isu genitivu jednine imaju dva ili viesuglasnika, npr. ars, art-is umjetnost imber, imbr-iskia;3. neutra s nominativom jednine na -e, -al, -ar, npr. mare maris more, animal,animalisivotinja,exemplar, exemplaris primjer.

22.

Deklinacija imenica s osnovom na -i razlikuje se od deklinacije imenica sasuglasnikim osnovama time to im je zavretak u genitivu mnoine -ium (pri tome-i- pripada osnovi a -umje nastavak kao i kod suglasnikih osnova).

23.

Neutra na -e, -al, -arimaju osim toga u ablativu jednine -i, a u nominativu,akuzativu i vokativu mnoine-ia. Pamti dakle za ta neutra: -i, -ia, -ium!

Osobitosti u oblicima ili deklinacije

24.

Od jednakosloni imenica na-is i -esneke imaju genitiv mnoine na-um, npr.

canis, -is, m. pasiuvenis, -is, m.mladi

gen. mno.canumgen. mno,iuvenum

Od imenica na -erimaju izuzetno genitiv mnoine na-um:

pater, -tris, m. otacmater, -tris, f. majka

frater, -tris, m. brat

gen. mno.patrumgen. mno.matrumgen. mno.fratrum

25.


11/58

Imenicefebris groznica,sitisea,turris toranj, tussiskaalj,puppis krma,securissjekira, vis (sila) imaju akuz. jedn. na -im i .abl, jedn. na -i, dakle: febrim, febri;

sitim, siti itd.Jednako imaju akuz. jedn. na -im i abl. jedn. na -ijednakoslona imena gradova irijeka na -is, npr.Neapolis, Tiberis imajuNeapolim, Neapoli; Tiberim, Tiberi.

Pridjevi III deklinacije

26.

Pridjevi tree deklinacije pripadaju-i osnovama. I za njih vrijedi: -i, -ia, -ium, tj.abl. jedn. -i, nom. akuz. i vok. mno. neutra-ia,a gen. mno.-ium.Ima ih sa tri, sa dva i s jednim zavretkom.Tri su zavretka:-er, -ris, -re, npr, acer, acris, acreotar,celer, celeris, celere brz.

Dva su zavretka:-is, -e, i to -isza muki i enski rod, a-e za srednji, npr. utilis,utile koristan.Jedan zavretak za sva tri roda imaju npr.audax, gen. audacisodvaan,sapiens,gen.sapientis mudar.

Deklinacija pridjeva sa tri zavretka

jednina mnoina

m. f. n. m. f. n.

nom. acer acris acre acres acres acria

gen. acris (za sva tri roda) acri (za sva tri roda)

dat. acri (za sva tri roda) acri (za sva tri roda)

ak. acrem acrem acre acres acres acria

vok. acer acris acre acres acres acria

abl. acri (za sva tri roda) acribus (za sva tri roda)

Deklinacija pridjeva sa dva zavretka

jednina mnoina

m. f. n. m. f. n.


12/58

nom. utilis utile utiles utilia

gen. utilis utilium

dat. utili utilibus

ak. utilem utile utiles utilia

vok. utilis utile utiles utilia

abl. utili utilibus

Deklinacija pridjeva s jednim zavretkom

jednina mnoina

m. f. n. m. f. n.

nom. audax audaces audacia

gen. audacis audacium

dat. audaci audacibus

ak. audacem audax audaces audacia

vok. audax audaces audacia

abl. audaci audacibus

27.

Ovi pridjevi sjednim zavretkom:dives, divitis bogat,pauper, pauperissiromaan,vetus, veteris (star)imaju u abl. jedn.: divite, paupere, vteere,a u gen. mno.divitum, pauperum,veterum.U nom. akuz. i vok. mno. srednjega roda upotrebljava se jedinovetera od vetus.

28.

Neke nepravilne imenice III deklinacije

Iuppiter, Iovis, Iovi, Iovem, Iuppiter, Iove Jupiter


13/58

iter, itineris, put; mno.itineravis, vim, vi, f.sila; mno.vires, virium, viribus itd.bos, bovis, m. i f.govedo; gen. mno.boum, dat. mno.bubus ili bobus

senex, senis, m.starac; gen. mno.senum

etvrta ili u-deklinacija

29.

Zavretak nominativa jedn. je-us ili -u, a genitiva jedn. -us.Imenice na -usmukoga su roda, a na-u srednjega.

jednina mnoina


casus padcasuscasuui

casum

casuus

casu

cornu rogcornuscornu

cornu

cornu

cornu

casuscasuum

casibus

casus

casus

casibus

cornuacornuum

cornibus

cornua

cornua

cornibus

30.

Imenica domus, -us, f. (kua) ima abl. jedn. i akuz. mno. po IIdeklinaciji: domo i domos. Domi(kod kue) stari je lokativ.

Neke imenice na -uszavravaju se u dat. i abl. mno. na -ubus mjesto na -ibbus,npr. lacus, jezero,portus luka, quercus hrast, arcus luk, tribus (kotar)imaju locubus, portubus, quercubus, arcubus i tribubus.

31.

Izuzetno su enskoga roda:Idus (gen.Iduum) 13. ili 15. dan u

mjesecu, tribus kotar,porticus trijem, acus igla, manus ruka, domuskua.

32.

Peta ili e-deklinacija

Nom. jedn. svrava se na-es, a gen. jedn. na -ei. U zavretku -ei izasamoglasnika e je dugo, a iza stiglasnikaa 3e kratko, npr. dies, gen. diei dan,alifides, gen.fidei vjera.

jednina mnoina


14/58


diesdieidieidiemdiesdie

resreireiremresre

diesdierumdiebusdiesdiesdiebus

resrerumrebusresresrebus

Potpunu mnoinu imaju samodies i res, a ostale ili nemaju mnoine ili u mnoiniimaju samo akuzativ.

Imenice te deklinacije enskoga su roda, a izuzetno su mukoga rodadies dani meridiespodne, ali dies moe u jednini biti i enskoga roda kad znai: rok,

vrijeme, npr diescerta odreeni rok.

Nepotpune imenice (defectiva)

33.

Defectiva numero zovu se imenice koje imaju samo jedan broj, i to:singulariatantum ako imaju samo jedninu, apluralia tantumako imaju samo mnoinu, npr.

Singularia tantum

iusittia, -ae, f.aurum, -i, n.

Caesar, -aris, m.

Singidunum, -i, n.

pravednostzlatoCezarBeograd

Pluralia tantum

divitiae, -arum, f.

insidiae, -arum, f.

tenebrae, -arum, f.

Athenae, -arum, f.

liberi, -orum, m.

Delphi, -orum, m.maiores, -um, m.

arma, -drum, n.

castra, -orum, n.

moenia, -um, n.

bogatstvozasjedatminaAtenadjeca

Delfipreciorujetaborzidine

Imenice s razliitim znaenjem u mnoini

34.


15/58

Neke imenice imaju u mnoini drugo znaenje nego u jednini, npr.

aquacopialittera

auociliumimpedimentumfinis, m.

vodaobiljeslovo

pomozaprekamea

aquae toplice;Aquae IasaeVaradinske Toplicecopiae etelitteraepismo; knjievnostauxiliapomone eteimpedimenta prtljaga

fines zemlja

Komparacija pridjeva

35.

I latinski pridjevi imaju tri stupnja: pozitiv, komparativ i superlativ.Komparativ se tvori tako da se u pozitivu odbaci genitivni zavretak jedn. mukogaroda, i to u II deklinaciji -i, a u III -is, i doda za muki i enski rod -ior, a za srednji-ius.

Pozitiv Gen. jedn. Komparativ

m. f. n.

clarus (slavan)pulcher(lijep)acer(otar)brevis (kratak)

sapiens (mudar)

clar (i)pulchr (-i)

acr (-is)

brev (-is)

sapient (-is)

clar -iorpulchr-ior

dcr-ior

brev-ior

sapient-ior

clar -iuspulchr-ius

dcr-ius

brev-ius

sapient-ius

Svi se komparativi dekliniraju po III, suglasnikoj deklinaciji; imaju, dakle, u abl.jedn. -e, u nom. akuz. i vok. mnoine srednjeg roda -a, u gen. mnoine-um.

jednina mnoina

nom.gen.dat.ak.

vok.

m. f. n.

clarior clarius

clarioris

clariori

clariorem clarius

clarior clarius

m. f. n.

clariores clariora

clariorum

clarioribus

clariores clariora

clariores clariora


16/58

abl. clariore clarioribus

36.

Superlativ se tvori tako da se pozitivu u gen. jedn. mukog roda odbace nastavci-i ili -is i dodaju nastavci -issimus, -issima, -issimum.

clarusbrevissapiens

clar-isstmus, -a, -um

brev-issimus, -a, -um

sapient-issimus, -a, -um

37.

Pridjevi na -ertvore superlativ tako da se nominativu jedn. mukoga roda upozitivu doda -rimus, -a, -um, npr. liber: liberimus, cler: celerrimus.

38.

Neki pridjevi na -ilis tvore superlativ tako da se pozitivu u genitivu jednine odbacikrajnje -is i doda -limus, -a, -um, na primjer:

facilis (lak)difficilis (teak)

similis(slian)dissimilis(razlian)

facil-limus

difficil-limus

simil-limus

dissimil-limus

Nepravilna komparacija

39.

Ovi pridjevi tvore komparaciju od razliitih osnova:

Pozitiv Komparativ Superlativ

bonus (dobar)malus (zao)magnus (velik)

parvus (malen)multus (mnogi)

melior, meliuspeior, peiusmaior, maius

minor, minusplus (n.), mnoina:

optimus, -a, -umpessimus, -a, -ummaximus, -a, -um

minimus, -a, -umplurimus, -a, -um


17/58

plures, -a, gen. plurium

Opisna komparacija

40.

Pridjevi koji ispred nastavka -us, -a, -um imaju samoglasnik opisuju komparativtako da ispred pozitiva uzimaju prilog magis (vie), a superlativ tako da ispred

pozitiva uzimaju prilog maxime(najvie).

Pozitiv Komparativ Superlativ

idoneus (prikladan)diibius (sumnjiv)arduus (strm; teak)

magis idoneus

magis diibius

magis arduus

maxime idoneus

maxime diibius

maxime arduus

Antiquus (star) ima antiquior, antiquissimus jer prvo u u izgovoru nijesamoglasnik.

Nepotpuna komparacija

41.

Pridjevi bez pozitiva

Komparativ: Superlativ:

exteriorvanjskiinferiordonji

posteriorkasnijipropiorbliisuperiorgornjiulterioronostrani

extremus krajnji, posljednjiinfimus i imus najdonji, najnii

postremus najkasniji, posljednjiproximus najbliisupremus i summusposljednji; najviiultimus posljednji, zadnji

42.


18/58

U komparaciji dolazi uz komparativ ili quam s nominativom, odnosno akuzativom,ili ablativ (bez quam), npr.Homerus est clarior quam Vergilius iliVergllio (bezquam). Homer je slavniji nego Vergilije ili od Vergilija.Uz superlativ dolazi partitivni genitiv, npr.sapientissimus omnium najmudriji odsvih.Superlativom latinski jezik izraava esto vrlo visok stupanj, a ne najvii, pa setakav superlativ prevodi sa vrlo i pozitivom, npr. vir doctissimusvrlo uen ovjek.Takav se superlativ zove elativus.

PRILOZI (ADVERBIA)

43.

U latinskom jeziku ima priloga naina, vremena i mjesta.Prilozi naina tvore se odpridjeva.

Adverbia modi:

Nominativ Genitiv Prilog

doctus

pulcher

acer

fortisfelix

sapiens

doct-i

pulchr-i

acr-is

fort-isfelic-is

sapient-is

doct-euenopulchr-e lijepoacr-iterotro

fort-iterhrabrofelic-itersretnosapient-ermudro

Od pridjeva na -us, -a, -um i -er, -a, -um tvore se prilozi tako da se u genitivu jednmukog roda odbaci zavretak-i i doda -e.Od pridjeva tree deklinacije tvore se prilozi tako da se odbaci genitivni zavretak-

is i doda -iter.Od pridjeva i participa na -ens i -ans tvore se prilozi tako da se odbaci genitivnizavretak-is i doda -er.

44.

Komparacija priloga

doctedoctiusdoctisstme

pulchrepiilchriuspulcherrimeacriteracriusacerritme


19/58

fortiterfortiusfortissime

sapientersapientiussapientissime

Komparativ priloga jednak je komparativu pridjeva u nam. jedn. srednjeg roda.Superlativ priloga tvori se tako da se u superlativu pridjeva zavretak mukog roda-us zamijeni sa -e.

ZAMJENICE (PRONOMINA)

Line zamjenice (Pronomina personalia)

45.

jednina mnoina

nom.gen.dat.ak.abl.

ego jamei mene, memihi meni, mime mene, meme mnom(e)

tu titui tebe, tetibi tebi, tite tebe, tete tobom

nos minostri, nostrum nasnobis namanos nasnobis nama

vos vivestri, vestrum vasvobis vamavos vasvobis vama

Egoje lina zamjenica za 1. lice,tu za 2. lice, a za 3. lice nema u latinskom jeziku

line zamjenice, nego se upotrebljava pokazna zamjenicais, ea, idsa znaenjem:on, ona, ono.Genitivi mno.nostrum, vestrumdolaze samo u partitivnom znaenju. U ablativu

jedn. i mno. prijedlogcum(sa) vee se sa zamjenicom ovako:mecum samnom, tecum, nobiscum, vobiscum.

46.

Lina povratna zamjenica (pronomen personale reflexivum)

nom.gen.dat.ak.abl.

-

sui

sibi

se

se (secum)

-sebesebisebe, sesobom (sa sobom)

Ti oblici slue i za jedninu i za mnoinu.

Latinski jezik upotrebljava povratnu zamjenicu samo kad se odnosi na subjekt 3.lica, a mi je upotrebljavamo i onda kad se odnosi na subjekt 1. ili 2. lica, npr.


20/58

nutrio me hranim se nutrimus nos hranimo se

nutris te hrani se nutritis vos hranite se

nutrit se hrani se nutriunt se hrane se

Posvojne zamjenice (Pronomina possessiva)

47.

m e u s, m e a, m e u mt u u s, t u a, t u u m

n o s t e r, n o s t r a, n o s t r u m

v e s t e r, v e s t r a, v e s t r u m

moj, moja, mojetvoj, tvoja, tvojena, naa, naeva, vaa. vae

Meusima vok. jedn. mukog roda:mi, npr. mi pater!moj oe!

48.

Osim tih posvojnih zamjenica latinski jezik ima, kao i na, posvojnu povratnuzamjenicu suus, sua, suum(svoj, svoja, svoje), koja se kao i lina povratnazamjenica protee samo na subjekt 3. lica, npr.

habet suum librum

habent suum librumima svoju knjiguimaju svoju knjigu

49.

Pazi na razliku u upotrebi posvojnih zamjenica izmeu latinskog i naeg jezika:

habeo meum librum

habes tuum librum

habet suum librum

habemus nostrum librumhabetis vestrum librum

habent suum librum

imam svoju knjiguima svoju knjiguima svoju knjiguimamo svoju knjiguimate svoju knjigu

imaju svoju knjigu


21/58

Za posvojnu zamjenicu 3. lica jednine njegov i njezin upotrebljava se u svimpadeima jednine i mnoineeius (to je genitiv jedn. zamjenice is, ea, id), a zanjihov upotrebljava se gen. mno. iste zamjenice:eorum (ili earum kad se odnosina enski rod), npr.liber eius njegova knjiga liber eorum ili earum njihova knjiga.Razlikuj: habet eius librum ima njegovu knjigu, habet suum librum ima svojuknjigu.

50.

Pokazne zamjenice (Pronomina emonstrativa)

hic, haec, hoc

iste, ista, istud

ille, illa, illud

ipse, ipsa, ipsum

ovaj, ova, ovotaj, ta, toonaj, ona, ono

sam, sama, samo

Jednina Mnoina

Nom. hic haec hoc hi hae haec

Gen. huius horum

Dat. huic his

Ak. hunc hanc hoc hos has haec

Abl. hoc hac hoc his

Nom. ille illa illud illi illae illa

Gen. illius illorum illarum illorum

Dat. illi illis

Ak. illum illam illud illos illas illa

Abl. illo illa illo illis

Iste, ista, istuddeklinira se kao ille, illa, illud.Jednako se deklinira i ipse, ipsa, ipsum, jedino srednji rod u nom. i akuz. jedn. imana kraju -m, a ne -d.


22/58

51.

is, ea, id

idem, eadem, idemonaj, ona, ono; on, ona, onoisti, ista, isto

Jednina Mnoina

Nom. Is ea id ii (ei) eae ea

Gen. eius eorum earum eorum

Dat. ei iis (eis)

Ak. eum eam id eos eds ea

Abl. eo ea eo iis (eis)

Jednina Mnoina

Nom. idem eadem idem iidem (idem) eaedem eadem

Gen. eiusdem eorundem earundem eorundem

Dat. eidem isdem (eisdem)

Ak. eundem eandem idem eodem eadem eodem

Abl. eodem eadem eodem isdem (eisdem)

Idem, eadem, idemsloeno je odis, ea, idi nepromjenljive estice-dim. U akuz.jedn. i gen. mno. ispred-dem prelazi mun, dakle eundem, eandem, eorundem,earundem.

Odnosne zamjenice (Pronomina relativa)

qui, quae, quodkoji, koja, koje; tko, to

Jednina Mnoina

Nom. qui quae quod qui quae quae

Gen. cuius qudrum quarum quorum

Dat. cui quibus

Ak. quem quam quod quos quas quae

Abl. quo qud quo quibus


23/58

Mjesto cum quo, cum qua, cum quibuskae se i guocum, quacum, guibuscum.Genitiv jedn. relativne zamjenice esto prevodimo: iji, a, -e.

Upitne zamjenice (Pronomina interr ogativa)

53.

1. quis? quid?tko? to?Nom. quis quid

Gen. cuiusDat. cui

Ak. quem quid

Abl. quo

2.3. qui? (ili quis) quae? quod? koji, -a, -e?

Neodreene zamjenice (Pronomina indefinita)

54.

1.aliquis, aliquid(imeniki) netko, netoaliqui, aliqua, aliquod(pridjevski) neki, -a, -o

JedninaNom. aliquis aliquid

Gen. alicuius

Dat. altcui

Ak. aliquem aliquid

Abl. aliquo

Jednina MnoinaN. aliqui aliqua aliquod aliqui aliquae aliqua


24/58

G alicuius aliquorum aliquarum aliquorum

D. alicui aliquibus

A. aliquem aliquam aliquod aliquos aliquas aliqua

Ab. aliquo aliqua allquo aliquibus

Mjesto te zamjenice stoji quis, quid(tko, to), odnosnoqui, qua ili quae,quod(koji, koja, koje) izasi, nisi, ne, numi relativnih rijei(quoto,quanto koliko, ubi gdje i dr.).

2.

qudam, quiddam (imeniki) netko, neto

qutdam, quaedam, quoddam (pridjevski) neki, -a, -o

Deklinira se samo prvi dio, a -dam se ne mijenja.Pazi! Akuz. jedn. quendam, quandam, gen. mno. quorundam, quarundam.

3.

quisque, quidque (imen.) svatko, svatoquisque, quaeque, quodque (pridj.) svaki, -a, -o

4.

quilibet, quidlibet (imen.) tko mu drago

quilibet, quaelibet, quodlibet (pridj.) koji mu drago

55.

Neodreenim zamjenicama po svom su znaenju srodni ope odnosne zamjenice:

quicumque, quaecumque, quodcumque koji god

quisquis, quidquid tko god


25/58

Zamjeniki pridjevi(Adiectiva pronominalia)

56.

unus, -a, -um jedan

solus, -a, -um samtotus, -a, -umitavullus, -a, -um ijedannullus, -a, -um nijedanuter, utra, utrum koji (od dvojice)uterque, utrdque, utrumquejedan i drugialter, -era, -erum drugi(od dvojice)neuter, -tra, -trum nijedan (od dvojice)alius, -a, -uddrugi (od vie njih)

Zamjeniki pridjevi imaju u gen. jedn, za sva tri roda nastavak-ius, a u dat. jedn. -i,npr. unius, nullius, alterius; uni, nulli, alteri.

57.

nemo nitkonihilnita

Nom. nemo nihil

Gen. nullius nullius rei

Dat. nemini nulli rei

Ak. neminem nihil

Abl. nullo nulla rei

Nemotvori gen. i abl. od zamjenikog pridjeva nullus.Nihiltvori gen., dat. i abl. od nulla res.

BROJEVI (NUMERALIA)

58.

Brojevi su:1. glavni (cardinalia) na pitanje: koliko? (quot?)2. redni (ordinalia) na pitanje: koji po redu? (quotus?)3. dijelni (distributiva) na pitanje: po koliko? (quoteni?)4. priloni (adverbia numeralia) na pitanje: koliko puta? (quoties?)

59.


26/58

glavni(cardinalia)

redni(ordinalia)

dijelni(distributiva)

priloni(adverbianumeralia)

1. unus, una,unum

primus, singuli, semel,

2. duo, duae, duo secundus, bini, bis

3. tres, tria tertius, terni (trini) ter

4. quattuor quartus, quaterni quater

5. quinque quintus, quini quinquies

6. sex sextus seni sexies

7. septem septimus septeni septies

8. octo octavus octoni octies

9. novem nonus noveni novies

10. decem decimus deni decies

11. undecim undecimus undeni undecies

12. duodecim duodecimus duodeni duodecies

13. tredecim tertius decimus terni deni terdecies

14. quattuordecim quartus decimus quaterni deni quaterdecies

15. quindecim quintus decimus quini deni quinquies decies

16. sedecim,sexdecim

sextus decimus seni deni sexies decies

17. septendecim septimus decimus septeni deni septies decies

18. duodeviginti duodevicesimus duodeviceni octies decies

19. undeviginti undevicesimus undeviceni novies decies

20. viginti vicesimus viceni vicies

21. viginti unus,unus et viginti

vicesimus primus,unus et vicesimus

viceni singuli,singuli etviceni

vicies semel

22. viginti duo,duo et viginti

vicesimussecundus,

alter et vicesimus

viceni bini,bini et viceni

vicies bis

30. triginta tricesimus triceni tricies

40. quadraginta quadragesimus quadrageni quadragies

50. quinquaginta quinquagesimus quinquageni quinquagies

60. sexaginta sexagesimus sexageni sexagies

70. septuaginta septuagesimus septuageni septuagies

80. octoginta octogesimus octogeni octogies

90. nonaginta nonagesimus nonageni nonagies

100. centum centesimus centeni centies101. centum unus, centesimus primus, centeni singuli, centies semel


27/58

centum et unus centesimus etprimus

centeni etsinguli

200. ducenti, ae, a ducentesimus duceni ducenties

300. trecenti trecentesimus treceni trecenties

400. quadringenti quadringentesimus quadringeni quadringenties500. quingenti quingentesimus quingeni quingenties

600. sescenti sescentesimus sesceni sescenties

700. septingenti septingentesimus septingeni septingenties

800. octingenti octingentesimus octingeni octingenties

900. nongenti nongentesimus nongeni nongenties

1,000. mille millesimus singula milia milies

2,000. duo milia bis millesimus bina milia bis milies

100,000. centum milia centies millesimus centena milia centies milies1,000,000. decies centena

miliadecies centiesmillesimus

decies centenamilia

decies centiesmilies

60.

Od glavnih brojeva dekliniraju se; unus, duo, tres, stotice od 200 do 900i milia(mnoina odmille; gen, milium, dat. milibus itd.).

Nom. duo duae duo tres tria

Gen. duorum duarum duorum trium

Dat. duobus duabus duobus tribus

Ak. duo(s) duas duo tres tria

Abl. duobus dudbus duobus tribus

Uz glavne brojeve dolazi brojeni predmet u onom padeu u kojem bi bio da nemabroja, npr. Video decem milites. Vidim deset vojnika. Sklonjivi se brojevi slau sasvojom imenicom: u rodu, broju i padeu, npr.classis ducentdrumnaviumbrodovlje od dvjesta laa. Uzmilia dolazi brojeni predmet u genitivu,npr. tria milia militum.

61.

Redni se brojevi dekliniraju kao pridjevi na -us, -a, -um.U naem jeziku samo je

posljednji broj redni, a u latinskom su redni svi brojevi, npr. godine tisuu devetstotina pedeset i osme anno millesimo nongentesimo duodesexagesimo.


28/58

Quota hora est? Septima. Koliko je sati? Sedam.U lat. jeziku na pitanje: Koliko je sati? odgovara se rednim brojem, a ne glavnimkao u naem jeziku.

Dijelni brojevi

62.

singuli, -ae, -a po jedan

bini po dva

temi po tri

quaterni po etiri

quini po pet

seni po est

septeni po sedam

octoni po osam

novini po devet

deni po deset

undeni po jedanaest

vicem po dvadeset

triceni po trideset

centeni po sto

duceni po dvjesta

singula milia po tisuu

Priloni brojevi

63.

semel jedanput novies devet puta

bis dvaput decies deset putater triput undecies jedanaest puta

quater etiri puta vicies dvadeset puta

quinquies pet puta tricies puta

sexies est puta centies sto puta

septies sedam puta ducenties dvjesta puta

octies osam puta millies tisuu puta

Latinska mnoidba


29/58

2 X 2 = 4 bis bina sunt quattuor;

3 X 10 = 30 ter dena sunt triginta.

PRIJEDLOZI (PRAEPOSITIONES)

64.

Veina latinskih prijedloga stoji s akuzativom. Najobiniji su:

ante, apud, ad,

cirum, contra, cis,erga, extra, inter,

ob, post, praeter,prope, propter, per,supra, ultra, trans.

ante portas pred vratima

apud parentes kod roditelja

ad flumen kod rijeke

circum silvam oko ume

contra aciem protiv bojnog reda

cis Danuvium s ove strane Dunava

erga ppulum prema narodu

extra muros izvan zidova

inter bonos meu dobrima

ob eam causam zbog toga

post victoriam poslije pobjede

praeter legem mimo zakona

prope montes blizu gora

propter paupertatem zbog siromatva

per fines kroz zemljusupra caput iznad glave

ultra Savum s one strane Save

trans mare preko mora

65.

S ablativom stoje:

a (ab, abs), e (ex), cum, de, pre, sine.


30/58

a magistro od uitelja

ab urbe condita od utemeljenja grada (Rima)

e castris iz tabora

ex illo die od onoga dana

cum militibus s vojnicimade amicitia o prijateljstvu

pro patria za domovinu

sine dolore bez bola

Prijedlog a dolazi samo pred suglasnicima, ab pred samoglasnicima i nekimsuglasnicima, a abs pred t. Prijedlog e stoji samo pred suglasnicima, a expred

samoglasnicima i pred suglasnicima.

66.

S akuzativom i ablativom stoje:

in i sub

in scholam u kolu sub terram pod zemlju

in schola u koli sub terra pod zemljom

S akuzativom stoje ti prijedlozi na pitanje: kamo? a s ablativom na pitanje: gdje?

GLAGOLI (VERBA)

67.

Latinski glagol ima:

1. dva broja (numerus): jedninu i mnoinu;

2. tri lica (persona);

3. dva glagolska lika (genus): aktiv i pasiv;

4. tri naina (modus): indikativ, konjunktiv i imperativ;

5. est vremena (tempus): prezent, imperfekt, futur I, perfekt, pluskvamperfekt ifutur II ili egzaktni;


31/58

6. pet glagolskih imena (nomen verbale): infinitiv, particip, gerund, gerundiv isupin.

68.

Kad glagol dolazi u indikativu, konjunktivu ili imperativu, zove se odreen(verbum finitum), a kad dolazi u glagolskom imenu, zove se neodreen (verbuminfinitum).

69.

Glagolski se oblici tvore od razlinih osnova:1. prezentske (npr. od roadre: roga-),2. perfektne (

rogav-)

3. participske (rogato- od roga-to-).

Zajedniki dio svih triju osnova (roga-) zovemo glagolskom osnovom.

Od prezentske osnove tvore se: prezent, imperfekt, futur I, infinitiv prezenta,imperativ, particip prezenta, gerund i gerundiv.

Od perfektne osnove tvore se: aktivni oblici perfekta, pluskvamperfekta, futura II iinfinitiv perfekta aktiva.

Od participske osnove tvore se: pasivni oblici perfekta, pluskvamperfekta, futura II,particip i infinitiv perfekta pasiva, particip i infinitiv futura aktiva i supin.

70.

Da se upoznaju sve osnove za tvorbu glagolskih oblika, navode se za latinski glagoletiri oblika: prezent, infinitiv prezenta, perfekt i particip perfekta, npr. rogo,rogate, rogavi, rogatum.

71.

Prema prezentskoj osnovi dijele se glagoli na etiri konjugacije koje se najboljevide u infinitivu prezenta.

U I konjugaciji prezentska osnova svrava se na -a, zato se zove a-konjugacija,npr. roga-re pitati;

u II konjugaciji na -e, zato se zove e-k onjugacija, npr. mone-re opominjati;

u III konjugaciji na suglasnik, zato se zove suglasnika. Budui da izmeu osnove i


32/58

nastavka dolazi kratak samoglasnik (tzv. tematski), ta se konjugacija naziva ikonjugacija s kratkim samoglasnikom, npr.scrib-e-re pisati;

u IV konjugaciji na -i, zato i-konjugacija, npr.puni-rekanjavati.

72.

Lini nastavci

a) za indikativ i konjunktiv:

Aktiv Pasiv

indik. perf.

Jednina 1. lice

2. lice3. lice

-m, -o

-s-t

-i

-isti-it

-r

-ris-tur

Mnoina 1. lice2. lice3. lice

-mus-tis-nt

-imus-istis-erunt

-mur-mini-ntur

b) za imperativ:

Aktiv Pasiv

Jedn.2.liceJedn.3.lice

I----

II-to-to

-re--

Mno. 2.liceMno.3.lice

-te--

-tote-nto

-mini--

Pregled glagolskih oblika

U tabelama su navedeni aktivni i pasivni oblici konjugacija prema osnovama odkojih se ti oblici tvore, tj. premasprezentskoj, perfektnoj i participskoj osnovi.

Veina glagola I konjugacije svrava se u perfektu na-avi, a u participu perfektana -atum. Zato se takvi glagoli navode samo u 1. licu prezenta i infinitivu,npr. rogo, 1.

Isto tako, veina glagola IV konjugacije ima u perfektu zavretak-ivi, a u participu

perfekta -itum. Takvi se glagoli zbog toga navode ovako: -punio, 4.


33/58

Konjugacija: I Konjugacija:II

Konjugacija:III

Konjugacija:IV

Indikativprezenta

rogoroga -s

roga -troga -musroga -tisroga -nt

pitampitapitapitamopitatepitaju

mone -omone -s

mone -tmone -musmone -tismone -nt

scrib -oscrib -i-s

scrib -i-tscrib -i-musscrib -i-tisscrib -u-nt

puni -opuni -s

puni -spuni -muspuni -tispuni -u-nt

Indikativimperfekta

roga -ba-mroga -ba-sroga -ba-troga -ba-musroga -ba-tisroga -ba-nt

pitahpitaepitaepitasmopitastepitahu

mone -ba-mmone -ba- smone -ba-tmone -ba-musmone -ba-tis

mone -ba- nt

scrib -e-ba-mscrib -e-ba-sscrib-e-ba- tscrib -e-ba-musscrib -e-ba-tis

scrib -e-ba-nt

puni-e -ba-mpuni -e-ba-spuni -e-ba-tpuni -e-ba-mus

puni -e-ba-tis

puni -e-ba-nt

FuturI

roga-boroga -bi-sroga -bi-troga -bimusroga -bi-tisroga -bu-nt

pitat upitatepitat epitat emopitat etepitat e

mone -bomone -bi-smone -bi-tmone -bi-musmone -bi-tismone -bu-nt

scrib-a- mscrib -e- sscrib-e- tscrib -e- musscrib -e- tisscrib -e-nt

puni -a-mpuni -e-spuni -e-tpuni -e-muspuni -e- tispuni -e-nt

Imperativ J. roga

M. roga-te

J.rogaroga

M. rogaroga

pitaj

pitajte

pitajneka pita

pitajteneka pitaju

J. mone

M. mone-te

mone -tomone -tomone -totemone -nto

scrib -e

scrib -i-te

scrib -i-toscrib -i-toscrib -i-totescrib -i-nto

puni

puni -t

puni -topuni -topuni -totepuni -u-nto

Konjuktivprezenta

roge- mroge- sroge- troge- musroge- tisroge- nt

mone -a-mmone -a-smone -a- tmone -a-musmone -a-tismone -a-nt

scrib-a-mscrib -a-sscrib -a-tscrib -a-musscrib -a-tisscrib -a-nt

puni -a-mpuni -a-spuni -a-tpuni -a-muspuni -a-tispuni -a-nt

Konjuktivimperfekta

roga-re- mroga-re-sroga-re-troga-re-musroga-re-tisroga-re-nt

mone-re-mmone -re-smone -re-tmone-re-musmone -re-tismone -re-nt

scrib-e-re-mscrib-e-re- sscrib-e-re-tscrib-e-re-musscrib-e-re-tisscrib-e-re- nt

puni-re-mpuni-re-spuni-re-tpuni-re-muspuni-re-tispuni-re- nt

Glagolska Infinitiv


34/58

imena prezenta:roga-re

pitati mone-re scrib-e-re puni-re

Participprezenta:

roga-ns(roga-ntis)

pitajuionaj koji

pita

mone-ns

(mone-ntis)

scrib-e-ns

(scrib-e-ntis)

puni-e-ns

(puni-e-ntis)

Gerund:gen. roga-ndi

dat. roga-ndo

ak. roga-ndum

abl. roga-

ndo

pitanjapitanjupitanjepitanjem,pitajui

mone-ndimone-ndomone-ndummone-ndo

scrib-e-ndiscrib-e-ndoscrib-e-ndumscrib-e-ndo

puni-e-ndipuni-e-ndopuni-e-ndumpuni-e-ndo

Oblici prezentske osnove

74.

Pasiv

Konjugacija: I Konjugacija:II

Konjugacija:III

Konjugacija:IV

Indikativprezenta

rogo-r

roga-ris

roga-tur

roga-

mur

roga-

miniroga-ntur

bivampitan ilipitajumeili pitamse

mone-o-r

mone-ris

mone-tur

mone-mur

mone-mini

mone-ntur

scrib-o-r

scrib-e-ris

scrib-i-tur

scrib-i-mur

scrib-i-mini

scrib-u-ntur

puni-o-r

puni-ris

puni-tur

puni-mur

puni-mini

puni-u-ntur

Indikativimperfekta

roga-ba-r

roga-ba-

ris

roga-ba-

tur

roga-ba-

mur

roga-ba-

mini

bijahpitan ilipitahume ili

pitah se

mone-ba-r

mone-ba-ris

mone-ba-tur

mone-ba-mur

mone-ba-mini

mone-ba-ntur

scrib-e-ba-r

scrib-e-ba-ris

scrib-e-ba-tur

scrib-e-ba-

mur

scrib-e-ba-

mini

scrib-e-ba-

ntur

puni-e-ba-r

puni-e-ba-ris

puni-e-ba-tur

puni-e-ba-mur

puni-e-ba-

mini

puni-e-ba-

ntur


35/58

roga-ba-

ntur

Futur I roga-bo-rroga-be-

risroga-bi-

tur

roga-bi-

mur

roga-bi-

mini

roga-bu-

ntur

bit upitan ili

pitat eme ili

pitat use

mone-bo-r

mone-be-ris

mone-bi-turmone-bi-mur

mone-bi-mini

mone-bu-ntur

scrib-a-r

scrib-e-ris

scrib-e-turscrib-e-mur

scrib-e-mini

scrib-e-ntur

puni-a-r

puni-e-ris

puni-e-turpuni-e-mur

puni-e-mini

puni-e-ntur

Konjuktiv

prezenta

roge-r

roge-risroge-tur

roge-mur

roge-mini

roge-ntur

mone-a-r

mone-a-rismone-a-tur

mone-a-mur

mone-a-mini

mone-a-ntur

scrib-a-r

scrib-a-risscrib-a-tur

scrib-a-mur

scrib-a-mini

scrib-a-ntur

puni-a-r

puni-a-rispuni-a-tur

puni-a-mur

puni-a-mini

puni-a-ntur

Konjuktivimperfekta

roga-re-r

roga-re-

ris

roga-re-

tur

roga-re-

mur

roga-re-

mini

roga-re-

ntur

mone-re-r

mone-re-ris

mone-re-tur

mone-re-mur

mone-re-mini

mone-re-ntur

scrib-e-re-r

scrib-e-re-ris

scrib-e-re-tur

scrib-e-re-mur

scrib-e-re-

mini

scrib-e-re-

ntur

puni-re-r

puni-re-ris

puni-re-tur

puni-re-mur

puni-re-mini

puni-re-ntur

Glagolskaimena:Infinitiv

prezenta

roga-ri biti pitan mone-ri scrib-i puni-ri

Glagolskaimena:Gerundiv

roga-

ndus, -a,

um

onaj kojitrebada se pita

mone-ndus, -a,

umscrib-ndus, -a,

umpuni-ndus, -a,

um

Oblici perfektne osnove

75.


36/58

aktiv

KonjugacijaI:

KonjugacijaII:

KonjugacijaIII:

KonjugacijaIV:

Indikativ perfekta rogav-irogav-isti

rogav-it

rogav-imus

rogav-istis

rogav-erunt

upitaosam

monu-imonu--isti

monu--it

monu--

imus

monu--istis

monu--

erunt

scrips-iscrips-isti

scrips-it

scrips-imus

scrips-istis

scrips-erunt

puniv-ipuniv-isti

puniv-it

puniv-imus

puniv-istis

puniv-erunt

Indikativpluskvamperfekta

rogav-era-

m

rogav-era-s

rogav-era-t

rogav-era-

mus

rogav-era-

tis

rogav-era-

nt

bijahupitao

monu-era-

m

monu-era-s

monu-era-t

monu-era-

mus

monu-era-

tis

monu-era-

nt

scrips-era-

m

scrips-era--

s

scrips-era--

t

scrips-era--

mus

scrips-era--

tis

scrips-era--

nt

puniv-era-

m

puniv-era-s

puniv-era-t

puniv-era-

mus

puniv-era-

tis

puniv-era-

nt

Futur II rogav-er-orogav-eri--

s

rogav-eri-t

rogav-eri-

musrogav-eri--

tis

rogav-eri--

nt

budemupitao,upitam

monu-er-o

monu-eri-s

monu-eri-t

monu-eri-

mus

monu-eri-tis

monu-eri-

nt

scrips-er-o

scrips-eri-s

scrips-eri-t

scrips-eri-

mus

scrips-eri-tis

scrips-eri-

nt

puniv-er-o

puniv-eri--s

puniv-eri--t

puniv-eri--

mus

puniv-eri--tis

puniv-eri--

nt

Konjuktivperfekta

rogav-eri--

m

rogav-eri--

s

rogav-eri--t

rogav-eri--

mus

rogav-eri--

tis

rogav-eri--

nt

monu-eri-m

monu-eri-s

monu-eri-t

monu-eri-

mus

monu-eri-

tis

monu-eri-nt

scrips-eri-

m

scrips-eri-s

scrips-eri-t

scrips-eri-

mus

scrips-eri-

tis

scrips-eri-nt

puniv-eri--

m

puniv-eri--s

puniv-eri--t

puniv-eri--

mus

puniv-eri--

tis

puniv-eri-

nt


37/58

Konjuktivpluskvamperfekta

rogav-isse-

m

rogav-isse-

s

rogav-isse-

trogav-isse-

mus

rogav-isse-

tis

rogav-isse-

nt

monu-isse-

m

monu-isse-

s

monu-isse-t

monu-isse-mus

monu-isse-

tis

monu-isse-

nt

scrips-isse-

m

scrips-isse-

s

scrips-isse-

tscrips-isse-

mus

scrips-isse-

tis

-nt

puniv-isse-

m

puniv-isse-

s

puniv-isse-t

puniv-isse-mus

puniv-isse-

tis

puniv-isse-

nt

Infinitiv perfekta rogav-isse monu-isse scrips-isse puniv-isse

Oblici participske osnove

76.

pasiv

Konjugacija: I Konjugacija: II Konjugacija:

III

Konjugacija:

IVIndikativ

perfekta rogatus

,

-a, -

um

su

m

es

est

upitansamiliupitalisu me

rog

ati,

-ae,-a

su

mu

s

estis

sun

t

moni

tus,

-a, -

um

sum

es

est

moni

ti,

-ae,

-a

sum

us

esti

s

sunt

scrip

tus,

-a, -

um

sum

es

est

scrip

ti,

-ae,

-a

sum

us

esti

s

sunt

puni

tus,

-a, -

um

sum

es

est

puni

ti,

-ae,

-a

sum

us

esti

s

sunt

Indikativpluskvamperfekta

roga

tus

-a, -

um

era

m

eras

erat

bijahupitanili

bili

sume

mon

itus

-a, -

um

era

m

eras

erat

moniti

era

mus

rog

atus

-a, -

um

era

m

eras

erat

rogeramus

rog

atus

-a, -

um

era

m

eras

erat

rogeramus


38/58

upitali

roga

ti

-ae, -

a

era

mus

erati

s

eran

t

-ae,

-aerat

is

era

nt

ati

-ae,

-aerat

is

era

nt

ati

-ae,

-aerat

is

era

nt

Futur II

roga

tus

-a, -

um

ero

eras

erit

budemupitan

roga

ti,

-ae, -

a

erim

us

eriti

s

erun

t

moni

tus

-a, -

um

ero

era

s

erit

moni

ti

-ae,

-a

eri

mu

s

erit

is

eru

nt

scrip

tus

-a, -

um

ero

era

s

erit

scrip

ti

-ae,

-a

eri

mus

erit

is

eru

nt

puni

tus

-a, -

um

ero

era

s

erit

puni

ti

-ae,

-a

eri

mus

eriti

s

eru

nt

konjuktivperfekta rogatus

-a, -um

sim

sis

sit

rogati

-ae, -a

simus

sitis

sint

moni

tus

-a, -

um

sim

sis

sit

moni

ti

-ae,

-a

sim

us

siti

s

sint

scrip

tus

-a, -

um

sim

sis

sit

scrip

ti

-ae,

-a

sim

us

sitis

sint

puni

tus

-a, -

um

sim

sis

sit

puni

ti

-ae,

-a

sim

us

sitis

sint

pasivkonjuktiva perfekta

rogatus

-a, -um

essem

esses

esset

rogati

-ae, -a

simus

sitis

sint

mon

itus

-a, -

um

ess

em

ess

es

ess

et

mon

iti

-ae,

-a

sim

us

sitis

sint

scrip

tus

-a, -

um

esse

m

esse

s

esse

t

scrip

ti

-ae,

-a

sim

us

sitis

sint

puni

tus

-a, -

um

esse

m

esse

s

esse

t

puni

ti

-ae,

-a

sim

us

sitis

sint

glagolskaimena:

participperfekta

pasiva

rogatus, -a, -um

upitan, -a, -omonitus, -a, -

umscriptus, -a, -

umpunitus, -a, -

um

glagolska rogatum -am, -um (-us, monitum, -am, scriptum -am, - punitum -am, -


39/58

imena:Infinitiv

perfektapasiva

-a, -um) esse -um (-us, -a, -um) esse

um (-us, -a, -

um) esseum (-us, -a, -

um)esse

glagolska

imena:Participfuturaaktiva

rogaturus, -a, -um,

onaj koji e pitatimoniturus-a, -

um

scripturus-a, -

um

puniturus-a, -

um

glagolskaimena:Infinitivfuturaaktiva

rogaturum, -am, -um

(-us, -a, -um) essemoniturum -

am, -um

(-us, -a, -um)

esse

scripturum -

am, -um

(-us, -a, -um)

esse

puniturum -am,

-um

(-us, -a, -um)

esse

glagolska

imena:Supin

rogatum

rogatu

monitum

monitu

scriptum

scriptu

punitum

punitu

Glagoli III konjugacije na -io

77.

Neki se glagoli III kortjugacije svravaju na-io;to i u prezentskoj osnovi ponajviegube kad za njim dolazi i ili e. Evo glavnih oblika:

Indikativ prezenta:

Aktivcapi-o (uzimam)capi-s

capt-t

capi-mus

capi-tis

capi-unt

Pasivcapi-or

cap-e-ris

cdpi-tur

capi-mur

cam-mini

capi-u-nturImperfekt akt.: capi-ebam, -as itd.; pas. capi-ebar, capi-ebdris itd.

Futur I akt.: capi-am, -es itd.; pas. capi-ar, -eris itd.

Infinitiv prez. akt. cap-ere; pas. cap-i

Imperativ I: cape, capi-te! impt. II capi-to, capi-to, capi-tote, capi-unto

Particip prezenta: capi-ens, -entis

Gerundiv: capi-end-us, -a, -um


40/58

78.

Verba deponentia

Neki glagoli imaju samo pasivne oblike, ali znaenje| aktivno. Oni su, tako rei,odloili pasivno znaenje pa se pog tome zovu odloni glagoli (verba deponentia).Od aktivnih oblika imaju particip prezenta, particip i infinitiv futura aktiva. Pasivnoznaenje ima jedino gerundiv.Deponentia se konjugiraju jednako kao i obiniglagoli u pasivu. Navodimo ih u 1. licu prezenta, infinitivu prezenta i I. licu

perfekta, npr.:

hortor, hortari, hortatus sum sokoliti

vereor, vereri veritus sum potovati; bojati se

loquor, loqui, locutus sum govoriti

partior, partiri. partitus sum dijeliti

Imperativ deponentnih glagola

I konjugacija: hortare sokoli, hortamini sokolite

II konjugacija: verere putuj, veremini potujte

III konjugacija: loquere govori, loquimini govorite

IV konjugacija: partire dijeli, partimini dijelite

Verba semideponentia

79.

Verba semideponentia zovu se oni glagoli kojima su oblici prezentske osnoveaktivni, a u perfektu. pluskvamperfektu i futuru II imaju pasivne oblike s aktivnimznaenjem, na primjer:audeo, audere, ausus sum usuditi se

gaudeo, gaudere, gavisus sum radovati sesoleo, solere, solitus sum obiavati

Tvorba glagolskih oblika

A. Oblici prezentske osnove

80.


41/58

Indikativ prezenta aktivnog tvori se tako da se prezentskoj osnovi dodaju lininastavci, npr. roga-o = rogo, mone-o, puni-o. U svim licima III konjugacije (osim u1. licu jedn.). i u 3. licu mno. IV konjugacije stoji izmeu osnove i nastavka tzv.tematski samoglasnik-i- ili -u-, npr.scrib-i-s, scrib-u-nt, puni-u-nt.

Indikativ prezenta pasivnog zadrava u 1. licu jedn. aktivni zavretak-o i primapasivni nastavak-r. U ostalim licima dodajemo pasivne nastavke prezentskojosnovi u svim konjugacijama osim u III i u 3. licu mno, IV, gdje izmeu osnove ilinog nastavka dolaze tematski samoglasnici-e-, -i-,; -u-, npr. rog-or, mone-or,leg-or, puni-or; roga-tur, mone-tur, puni-tur; scrib-e-ris, scrib-i-tur, scrib-u-ntur,

puni-u-ntur.

Konjunktiv prezenta svrava se u aktivu I konjugacije na-em, upasivu na -er,npr. rog-em, rog-er;u ostalim konjugacijama zavretak je -am, odnosno -ar,

npr. mone-am, mone-ar, scrib-am, scrib-ar, puni-am, puni-ar.

81.

U indikativu imperfekta aktivnog i pasivnog izmeu prezentske osnove i linihnastavaka u I i II konjugaciji stoji -ba-, a u III i IV konjugaciji -eba-, na

primjerroga-ba-m, mone-ba-s, scrib-eba-mus, puni-eba-ntnr. Konjunktivimperfekta aktivnog i pasivnog nastaje ako se infinitivu prezenta aktiva dodaju lininastavci, npr. rogare-m, monere-s, scribere-mur, puni-re-ntur.

82.

Futur I aktivni i pasivni I ili konjugacije tvori se tako da se prezentskoj osnovidodaju nastavci za aktiv: -bo, -bis, -bit, -bimus, -bitis, -bunt, a za pasiv -bor, -beris,-bitur, -bimur, -bimini-, -buntur, npr. roga-bo, mone-bit. roga-bor, mone-bitur,U III i IV konjugaciji tvori se futur tako da se prezentskoj osnovi dodaju nastavciza aktiv: -am, -es, -et, -emus, -etis, -ent, a za pasiv: -ar, -eris, -etur, -emur, -emini, -entur, npr.scrib-am, scrib-es, puni-ar, puni-eris.

83.

Imperativ I u 2. licu jedn. jednak je prezentskoj osnovi u I, II i IV konjugaciji, a uIII konjugaciji ima zavretak-e, npr. roga, mone, puni, scrib-e. U 2. licu mnoinedodaje se prezentskoj osnovi I, II i IV konjugacije nastavak-te, npr. roga-te. mone-te, puni-te;u III konjugaciji dolazi izmeu osnove i nastavka -te tematskisamoglasnik-i, npr,scrib-i-te.

Imperativ II tvori se tako da se prezentskoj osnovi (u III konjugaciji proirenojtematskim samoglasnikom -i-, odnosno -ti-, a u IV konjugaciji samo tematskim


42/58

samoglasnikom -u-i to u 3. licu mno.) dodaju nastavci -to, -tote, -nto, nprroga-to,scrib-i-to, mone-tote, scrib-u-nto, puni-u-nto.

83.a)

Infinitiv prezenta aktiva I, II i IV konjugacije tvori se tako da se prezentskoj osnovidoda nastavak-re, npr. roga-re, mone-re, puni-re, a u III konjugaciji tako da sedoda-ere, npr.scrib-ere.

Infinitiv prezenta pasiva I, II i IV konjugacije tvori se tako da se prezentskoj osnovidoda nastavak-ri, npr. roga-ri mone-ri, puni-ri, a III konjugacije tako da se

prezentskoj osnovi doda -i, npr. leg-i.

84.

Particip prezenta aktiva tvori se tako da se prezentskoj osnovi I i II konjugacijedoda za nominativ jedn. -ns, a za genitiv jedn. -ntis, npr. roga-ns, roga-ntis, mone-ns, mone-ntis; u III i IV konjugaciji stoji pred nastavkom tematski -samoglasnik-e-, npr.scrib-e-ns, puni-e-ns, scrib-e-ntis, puni-e-ntis.

85.

Gerundiv se tvori tako da se prezentskoj osnovi I i II konjugacije doda -ndus, -nda,

-ndum, a prezentskoj osnovi III i IV konjugacije -endus, -enda, -endum, npr. roga-ndus, scrib-endus, puni-enus.

B. Oblici perfektne osnove

86.

Od perfektne osnove tvori se indikativ perfekta aktivnog dodavanjem perfektnihnastavaka: -i, -isti, it, -imus, -istis, -erunt, npr. rogav-i, monu-isti, scrips-istis,

puniv-erunt.

U indikativu pluskvamperfekta aktivnog dodaje se perfektnoj osnovi: -eram, -eras,-eratitd., npr, rogav-eram, monu-eras, scrips-erat, puniv-eramus.

U futuru II dodaje se perfektnoj osnovi: -ero, -eris, -erit, -erimus, -eritis, -erint, npr. rogav-ero, rogav-eris, monu-erit, log-erimus, scrips-eritis, puniv-erint.

86.a)

Infinitiv perfekta aktiva tvori se tako da se perfektnoj osnovi doda zavretak-isse,npr. rogav-isse, monu-isse, scrips-isse, puniu-isse.


43/58

87.

Konjunktiv perfekta aktivnog tvori se tako da se perfektnoj osnovi doda: -erim, -eris, -erit, -erimus, eritis, -erint, npr.scrips-eritis, puniv-erint,

Konjunktiv pluskvamperfekta aktivnog tvori se tako da se infinitivu perfekta aktivana -issedodaju, lini nastavci:-m, -s, -t, -mus itd., npr. monuisse-m, scrip-sisse-tis.

C. Oblici participske osnove(Osnova participa perfekta pasiva)

88.

Particip perfekta pasiva tvori se od glagolske osnove. Zavrava se na -tus, -ta, -tum ili -sus, -sa, -sum, npr. roga-tus, scrip-tus; man-sus, clau-sus.

Taj particip spojen s oblicima glagola esse tvori pasivni perfekt, pluskvamperfekt ifutur II, na primjerrogatus sum isim,scriptus eram i essem, punitus ero.

Od participa perfekta pasiva tvori se particip futura aktiva tako da se zavreci -us, -a, -umzamijene zavrecima-urus, -ura, -urum, npr. rogat-urus, monit-urus, script-urus, mans-urus.

Tvorba perfektne osnove

89.

1. Perfekt na -virogo, 1. rogavi, rogatum

deleo, 2. delevi, deletum

peto, 3. petivi, petitum

punio, 4. punivi, punitum

pitatirazorititraiti

kazniti

2.Veina glagola I i IV konjugacije tvori perfekt na -vi.

3. Perfekt na -uiveto, 1. vetui, vetitum

moneo, 2. monui, monitum

colo, 3. colui, cultum

aperio, 4. aperui, apertum

zabranjivatiopominjatitovatiotvarati


44/58

4.5. Perfekt na -i

solvo, 3. solvi, solutum odrijeiti

6.7. Perfekt na -i s otezanjem osnovnog samoglasnika

video, 2. vidi, visum

lego, 3. legi, lectum

venio, 4. veni, ventum

vidjetiitati (legitita,legitproitao je)doi (venitdolazi, venitdoao je)

8.9. Perfekt na -si

rideo, 2. risi, risum

scribo, 3. scripsi, scriptum

sentio, 4. sensi, sensum

smijati sepisatiosjeati

10.11.Perfekt s reduplikacijom

do, dare, dedi, datum

circumdo, cirumdare, circumdedi, circumdatum

mordeo, 2. momordi, morsumpello, 3, pepuli, pulsum

datiopkoliti

gristitjerati

12.Glagoli s posebnom konjugacijom (Verba anomala)

90.

Pomoni glagol:sum, esse, fuibiti

Indikativ Konjuktiv

Prezent sumjesam, sames

est

sumus

estis

sunt

sim

sis

sit

simus

sitis

sint

Imperfekt eram bijah

eraserat

essem

essesesset


45/58

eramus

eratis

erant

essemus

essetis

essent

Futur I erobit ueriserit

enmus

eritis

erunt

Perfekt fuibio samfuisti

fuit

fuimus

fuistis

fuerunt

fuerim

fueris

fuerit

fuerimus

fueritis

fuerint

Pluskvamperfekt fueram bijah biofueras

fuerat

fueramus

fueratis

fuerant

fuissem

fuisses

fuisset

fuissemus

fuissetis

fuissent

Futur II fuero budem (bio)fueris

fueritfuerimus

fuentis

fuerint

Imperativ I.Jedn.2. esbudi!3.-Mno. 2.este budite!3.

II.esto budiesto neka bude!estotebudite!

sunto neka budu!

Particip fut. akt. futurus, -a, -umkoji e biti, budui

Infinitiv prez. esse

Infinitiv perf. fuisse

Infinitiv fut. futurum, -am, -um esse ilifore

91.


46/58

Sloenice glagola esse:

absum, abesse, afui biti odsutan

adsum, adesse, affui biti prisutan

obsum, obesse, obfui koditipraesum, praeesse, praefui biti na elu

prosum, prodesse, profui koristiti

Particip prezenta imaju samo sloenicepraesum i absum:praesens,gen.praesentis prisutan; absens, gen. absentis odsutan.

92.

Prosum je postalo odpro(d) isum. Krajnje djavlja se samo ispred e. Prema tome

glasi prezent:prosumprodesprodest

prosumus

prodestis

prosunt

Imperfekt:Futur I:Perfekt:

proderam itd.prodero, proderis itd.profui itd

93.

Possum, posse potui (moi) u prezentskoj osnovi postalo odpot(e) + sum. Uoblicima te osnove ostajepot- pred samoglasnikom e; ispreds krajnje tprelazi us,

pa odatless.U perfektnoj osnovi taj glagol nije sloenica glagolaesse, nego uzima osnovunestaloga glagolapotere.

Indikativ Konjunktiv

Prezent possum mogupotes

potest

possumus

potestis

possunt

possim

possis

possit

possimus

possltis

possint

Imperfekt poteram mogah

poteraspoterat

possem

possesposset


47/58

poteramus

poteratis

poterant

possemus

possetis

possent

Futur I potero moi upoterispoterit

poterimus

poteritis

poterunt

Perfekt potui mogao sampotuisti

potuit

potuimus

potuistis

potuerunt

potuerim

potueris

potuerit

potuerimus

potueritis

potuerint

Pluskvamperfekt potueram bijah mogaopotueras

potuerat

potueramus

potueratis

potuerant

potuissem

potuisses

potuisset

potuissemus

potuissetis

potuissent

Futur II potuerobudem mogao,potueris uzmognem

potueritpotuerimus

potueritis

potuerint

Infinitiv prezenta:Infinitiv perfekta:

posse

potuisse

94.

fero, ferre, tuli, latum nositi Osnove: prezentskafer-, perfektna tul-, participperfekta latus.

Prezent:

Indik. akt. Konj. akt. Indik. pas. Konj. pas.

fero

fers

fert

feram

feras

ferat

feror

ferris

fertur

ferar

feraris

feratur


48/58

ferimus

fertis

ferunt

feramus

feratis

ferant

ferimur

ferimini

feruntur

feramur

feramini

ferantur

Imperfekt:

ferebamitd. ferremitd. ferebaritd. ferreritd.

Futur I akt. Futur I pas. Imper. I Imper. II

feram

feres

feret

itd.

ferar

fereris

feretur

itd.

fer

ferteferto ferto fertdte ferunto

Infinitiv prezenta aktiva:Infinitiv prezenta pasiva:Infinitiv perfekta aktiva:

Infinitiv perfekta pasiva:

ferre

ferri

tulisse

latum, -am, -um esseOstali se oblici pravilno izvode od perfekta tuli i participa perf. latus.

95.

Jednako se konjugiraju sloenice:affero, afferre, attuli, allatum donijeti

aufero, auferre, abstuli, ablatum odnijeti

differo, differre, distuli, dilatum odgoditi; razlikovati se

effero, efferre, extuli, elatum iznijeti

infero, inferre, intuli, illatum, unijeti

offero, offerre, obtuli, ablatum nuditi

refero, referre, rettuli, relatum natrag nositi, javljati

Ovamo ide i glagol: tollo, 3. sustuli, sublatumdii

96.

vo1o, velle, volui htjeti

nolo, nolle, nolui ne htjeti (od ne-volo)

malo, malle, malui voljeti (od magis-volo)

Indikativ prezenta:


49/58

volo

vis

vult

volumus

vultis

volunt

nolo

non vis

non vult

nolumus

non vultis

nolunt

malo

mavis

mavult

mdlumus

mavultis

maluntKonjunktiv prezenta:

velim

velis

velit

velimus

velitis

velint

nolim

nolis

nolit

nolimus

nolitis

nolint

malim

malis

malit

malimus

malitis

malint

Indikativ imperfekta:

volebamvolebasitd.

nolebamnolbasitd

malebammalebas

itd.

Konjunktiv imperfekta:

vellem

velles

vellet

itd.

nollem

nolles

nollet

itd.

mallem

malles

mallet

itd.

Futur I:

volam

volesvoletitd.

nolam

nolesnoletitd.

malam

malesmaletitd.

Infinitiv prezenta:

velle nolle malle

Imperativ:

I ----

II --

--

noli

nolite

nolito

nolitote

------

--Perfekt:

volui

voluistiitd.

nolui

noluistiitd.

malui

maluistiitd.

Ostali oblici izvode se pravilno od perfektne osnove

97.

eo, ire, ii, itumii


50/58


Prezent

eo idemis

itimus

itis

eunt

eam

eas

eateamus

eatis

eant

Imperfekt

ibamiahibas

ibat

ibamus

itd.

irem

ires

iret

iremus

itd.

Futur I

iboii uibis

ibit

ibimus

ibitis

ibunt

Perfekt

iiiao samisti

iitiimus

istis

ierunt

ierim

ieris

ieritierimus

ieritis

ierint


Pluskvamperfekt

ierambijah iaoieras

itd.

issem

isses

itd.Futur II

ierobudem iaoieris

itd.

Imperativ

Ii idi-ite idite-

IIitoitoitoteeunto

Particip prezentaiens,euntisiduionaj koji ide

Gerundiveundus, eunda, eundum

Infinitiv perfekta aktivaisse

Supin

Iitum

IIitu

U indikativu perfekta, infinitivu perfekta i konjunktivupluskvamperfekta ii preds stee se ui.

Glagol eoje neprelazan pa dolazi u pasivu samo u 3. licu jedn., npr. itur, eatur,itum est.

98.

Jednako se konjugiraju i sloenice:abeo, -ire, -ii, -itum

adeo

axeo

ineo

intereo

odlazimpristupamizlazimulazim

propadam

obeo

pereo

praeterreo

redeo

transeo

obilazim; umirempogibammimoilazimvraam se

prelazim


51/58

99.

fio, fieri, factus sum bivati, postati, dogoditi se

Glagolfioslui kao pasiv glagolufacio, 3. feci, factuminiti. Po tvorbi svojihoblika taj glagol pripada meuverba semideponentia.


Prez. fio, fis, fit,, fiunt

fiam, fias, fiat,

fiamus, fiatis, fiant

Imperf. fiebam, fiebas itd. fierem, fieres, fieretitd.

Fut. I fiam, fies itd.

Perfekt factus sum itd. factus sim itd.

Infinitiv prez.: fieriInfinitiv perf.: factum, -am, -um esse

Infinitiv fut.: futurum, -am,. -um esse ilifore

Gerundiv: faciendus, -a, -um

Nepotpuni glagoli (Verba defectiva)

100.

coepi, coepissememini, meminisseodi, odisse

poeo samsjeam semrzim

Glagoli memini i odi nemaju oblika, prezentske osnove, nego im perfekt imaznaenjeprezenta (perfectum praesens), pluskvamperfekt znaenje imperfekta, a

futur II znaenje futura I.

Glagol coepiima perfektno znaenje a oblike prezentske osnove uzima odglagola incipio, 3.poinjem.

Indik. perf. coepi memini odi

Konj. perf coeperim meminerim oderim

Indik. pluskpf coeperam memineram oderam

Konj. pluskpf. coepissem meminissem odissem

Futur II coepero meminero oderoImperativ -- memento, mementote --


52/58

Infinitiv perfekta coepisse meminisse odisse

Part. perf. pas. coeptus, -a, -um -- --

Part. futura akt. coepturus, -a, -um -- osurus, -a, -um

101.

inquamkaem

Prezent:Imperfekt:Futur I:

Perfekt:

inquam, inquis, inquit, -, -,inquiunt

inquiebat

, inquies, inquiet

inquit

salve! salvete!

vale! valete!

ave! avete!

zdravo! dobro doao!zdravo!zdravo! budi pozdravljen!

Imperativsalve i aveupotrebljava se kao pozdrav pri dolasku, a pri odlasku obianje samo pozdrav: vale! volete!

Bezlini glagoli (Verba impersonal ia)

102.

Bezlini glagoli upotrebljavaju se samo u 3. licu jedn. i u infinitivu. Dijele se uprave i neprave. Pravi su oni koji se upotrebljavaju samo bezlino, a nepravi supostali od glagola koji se upotrebljavaju i lino s razlinim znaenjem.

Evo nekoliko bezlinih glagola:

Pravi su:

decet, 2. decuit dolikuje

dedecet, 2. dedecuit ne dolikuje

licet, 2. licuitili licitum est slobodno je

oportet, 2. oportuit treba

pudet me, 2. puduit stid me je

paenitet me, 2. paenituit kajem se

Nepravi su:

iuvat me, 1. iuvit godi mi;

isporedi iuvo, 1. iuvi, iutum pomagati

apparet, 2. appdruit jasno je;

isp. appareo, 2. apparui pokazati se

constat, 1. constitit poznato je

praestat, 1. praestitit bolje je


53/58

SINTAKSA

SINTAKSA PADEA

Akuzativ

Dva akuzativa i dva nominativa

103.

Populus Ciceronem consulem creavit.

Narod je Cicerona izabrao za konzula (konzulom).

U toj reenici imamo dva akuzativa:Ciceronem i consulem. Ciceronem je objektglagola creavit, a consulem je dio predikata jer dopunjuje glagol creavit.

Takva dva akuzativa stoje uz glagole: creo biram,facioinim,appello,dico nazivam, extstimo, habeosmatram koga im i si. Akuzativ koji je dio

predikata prevodimo na hrvatski ili srpski prijedlogom za s akuzativom ili samiminstrumentalom.

104.

A populo Cicro consul creatus est.Ciceron je od naroda bio izabran za konzula.

U toj reenici dolazi glagolcreare u pasivu a ima uza se dvanominativa: Cicero i consul. Kad glagoli uz koje u aktivu stoje dva akuzativadolaze u pasivu, imaju uza se dva nominativa. Prvi je subjekt a drugi dio predikata.

Nominativ kao dio predikata prevodimo nominativom, instrumentalom iliprijedlogom za s akuzativom.

Aktivne i pasivne reenice

105.

Discipulus librum legit.

A discipulo liber legitur.

Uenik ita knjigu.

Labor animum nobilitat. Rad oplemenjuje duh.


54/58

Labore animus nobilitatur.

Aktivnu reenicu moemo izrei i pasivno. U tom sluaju subjekt aktivne reenice

dolazi u ablativ s prijedlogom a ili abznai neto ivo, a bez prijedloga kad znaineto neivo; objekt aktivne reenice postaje subjekt pasivne a glagol dolazi pasiv islae se s novim subjektom.

Dativ

106.

Dativus possessivus

Patri est domus. Otac ima kuu.

Mihi nomen est Iulius (ili:Iulio). Ime mi je Julije.

Patri est domusznai isto to:Pater habet domum. Dativ u takvim primjerimaznai da netko neto ima, pa se zato takav dativ zove dativus possessivus (dativ

posvojni).Isp. u nas: jo da mi je zelen vijenac!

Uz mihi nomen estvlastito ime slae se u padeu sanomen ; ili sa mihi; prematomu u navedenom primjeru moe bitiIulius ili Iulio.

107.

Dativus finalis

Labor nobis honori est. Rad nam je na ast.

Sociis auxilio venite! Doite u pomo saveznicima!

U tim primjerima dolaze dva dativa, i to dativ lica na pitanje: komu? i dativ stvarina pitanje: emu? (dativi lica: nobis isociis i dativi stvari: honori i auxilio). Takavdativ na pitanje: emu? dolazi uzglagole: esse biti, dare dati, venire doi,mittereposlati i sline a zove sedativus

finalis (dativ svrhe).

108.

Dativus commodi


55/58

Non scholae, sed vitae discimus.Ne uimo za kolu, nego za ivot.

Dativi scholae i vitae pokazuju na iju se korist vri radnja: glagoladiscere. Takavse dativ zove dativus commodi (dativ koristi).

Genitiv

109.

Genitivus obiectivus

Amor parentum liberis innatus est.

Ljubav prema roditeljima djeci je priroena.

U navedenom primjeru amor parentumznai: ljubav prema roditeljima; oni suobjekt te ljubavi. Kad bismo tu misao izrekli glagolom, rekli bismo:Liberi parentesamant. Djeca ljube roditelje. Tu jeparentes objekt, pa genitivparenturnazivamogenitiv objektni.

Jednako je objektni genitiv u primjerima:spes praedae nada u plijen, metusnostri strah od nas, imperium Gallorum vlast nad Galima.

Objektni genitiv prevodimo najradije razliitim prijedlonim izrazima.

Milites belli periti esse debent.

Vojnici moraju biti vjeti ratu.

Genitiv objektni stoji i uz pridjeve kao tosu: avidus lakom, cupiduseljan,peritusvjet,memorsjeajuise,plenus pun, conscius svjestan.

110.

Genitivus possessivus

Militum est pugnare.Dunost je vojnika boriti se.Stulti est sine causa ridere. Obiaj (znak) je luaka smijati se bez razloga.

U gornjim primjerima posvojni genitivi militum istultizajedno sa esttvore predikat.Takav genitiv prevodimo dodajui, prema smislu reenice, jedan od ovih izraza:dunost, obiaj, svojstvo, znak.


56/58

Tuum est communi utilitati studere.Tvoja je dunost nastojati oko ope koristi.Nostrum est patriam defendere.Naa je dunost braniti domovinu. Mjestoposvojnoga genitiva linih zamjenica:mei, tui, svit, nostri, vestri uzima se srednjirod posvojne zamjenice: meum, tuum, suum, nostrum, vestrum.

Ablativ

111.

Ablativus separationis

Milites nostri patriam servitute liberaverunt. Nai vojnici oslobodie domovinuropstva.Solon sud sponte patria cessit. Solon je svojevoljno otiao iz domovine.

vacuus curisbez briga

Ablativ separationis pokazuje neko odvajanje a stoji uzglagole: liberare osloboditi,privareliiti i sl. te uz

pridjeve liberslobodan, vacuusprazan, bez ega, nuduslien.

112.

Ablatlvus causae

Rerum omniutn inopia milites perierunt.Zbog nestaice svega vojnici pogiboe.Achilles morte Patrocli vehementer lugebat.Ahilej se silno alostio zbog smrtiPatroklove

Ablativus causae pokazuje uzrok zbog kojega se neka radnja vri. esto dolazeablativi causae: odio iz mrnje,metu od straha, timore iz bojazni.

113.

Ablatlvus qualitatis

Caesar fuit excelsa statura et capite calvo.Cezar je bio visoka stasa i elave glave.Svojstvo se ne izrie samo gentivom kao u naem jeziku nego i ablativom(ablativus qualitatis). Ablativ svojstva koji se redovno sastoji od imenice i atributa,oznauje duevno ili tjelesno svojstvo.

114.

Ablativus loci


57/58

Omnibus locis acriter pugnatum est.Na svim se mjestima vodila estoka borba.Caesar tota provincia dilectum habuit.Cezar je vrio novaenje u cijeloj provinciji.

U ablativu mjesta (ablatlvus loci) stoje:oznake mjesta u kojima su rijeilocus ili totus. Pamti: terra marique na kopnu i namoru, domi militiaeque u miru i u ratu.

115.

Ablativus temporis

Antiquissimis temporibus omnia bona communia fuerunt. U najstarija vremena svasu dobra bila zajednika.

Hora decima u deset sati,media nocteo ponoi,vere u proljee,

Kalendis Ianuariis 1. (prvoga) sijenja.

Na pitanje: kada? vrijeme se oznauje ablativom bez prijedloga (ablativustemporis).

116.

Upotreba imena mjesta bez prijedloga

1.Romam, Delum, Carthaginem, Athenas, Delphos proficisci u Rim, na Del, uKartagu, u Atenu, u Delfe putovati;2.Roma, Delo, Carthagine, Athenis, Delphis redire iz Rima, sa Dela, iz Kartage,Atene, Delfa vratiti se;3.Romae, Deli, Carthagine, Athenis, Delphis habitare u Rimu, na Delu, u Kartagi,Ateni, Delfima boraviti.

Imena gradova i manjih otoka, kad nemaju apozicije, stoje bez prijed1oga, i to:

1. na pitanje: kamo? u akuzativu,2. na pitanje: odakle? u ablativu,3. na pitanje: gdje? singularia tantum I i II deklinanacije u genitivu, a ostala imenau ablativu.

Domumkui,domo od kue,domikod kue;rus na selo, rure sa sela, ruri na selu; humo sa zemlje, humi na zemlji. Kao imenamjesta upotrebljavaju se i imenice domus, us, f,kua,rus, ruris, n. selo i humus, -i,

f.zemlja.


58/58

Super Latinski

Documents