Latinski Gram

LATINSKI

Konjugacije

1.) AKTIVNI prezent-o -mus-s -tis-t -nt1. konj. 2. konj. 3.konj 4.konj gl. biti-amo -habeo -lego/cupio -punio -sum-amas -habes -legis/cupis -punis -es-amat -habet -legit/cupit -punit -est-amamus -habemus -legimus/cupimus -punimus -sumus-amatis -habetis -legitis/cupitis -punitis -estis-amant -habent -legunt/cupiunt -puniunt -sunt

PASIVNI -r -mur-ris -mini-tur -ntur1. konj. 2. konj. 3.konj 4.konj-amor -habeor -legor/cupior -punior-amaris -haberis -legeris/cuperis -puniris-amatur -habetur -legitur/cupitur -punitur-amamur -habemur -legimur/cupimur -punimur-amamini -habemini -legimini/cupimini -punimini-amantur -habentur -leguntur/cupiuntur -puniuntur

2.) AKTIVNI imperfekt gl. biti-bam -bamus -eram -eramus-bas -batis -eras -eratis-bat -bant -erat -erant1. i 2. konj. se konjugiraju normalno, bez iznimaka3. konj 4.konj.-legebam/cupiebam -legebamus/cupiebamus -puniebam -puniebamus-legebas/cupiebas -legebatis/cupiebatis -puniebas -puniebatis-legebat/cupiebat -legebant/cupiebant -puniebat -puniebant

PASIVNI-bar -bamur-baris -bamini-batur -bantur1. i 2. konj. se konjugiraju normalno, bez iznimaka3. konj. 4. konj.-legebar/cupiebar -legebamur/cupiebamur -puniebar -puniebamur-legebaris/cupiebaris -legebamini/cupiebamini -puniebaris -puniebamini-legebatur/cupiebatur -legebantur/cupiebantur -puniebatur -puniebantur

3.) AKTIVNI futur 1.1. i 2. konjugacija 3. i 4. konjugacija gl. biti-bo -bimus -am -emus -ero -erimus-bis -bitis -es -etis -eris -eritis-bit -bunt -et -ent -erit -eruntSve se konjugiraju normalno, znači od infinitiva se maknu nastavci –re ( u 3. konj. ere) i stavljaju odgovarajući nastavci.

PASIVNI futur 1.1. i 2. konjugacija 3. i 4. konjugacija-bor -bimur -ar -emur-beris -bimini -eris -emini-bitur -buntur -etur -enturSve se konjugiraju normalno, znači od infinitiva se maknu nastavci –re ( u 3. konj. ere) i stavljaju odgovarajući nastavci.

4.) Perfektperfektna osnova: od 1. lica perfekta se makne -i i nastaje osnova (amavi => amav)amo, 1., amavi, amatum

1.lice perfekta particip

nastavci: gl.biti(sum, esse, fui-1. lice perf.)-i -imus -fui -fuimus-isti -istis -fuisti -fuistis-it -erunt -fuit -fuerunt5.) Futur 2.- od perfektne osnove i nastavaka za futur 2.

-ero -erimus-eris -eritis-erit -erint

6.) indikativ pluskvamperfekta aktivnog-od perfektne osnove i na kraju se dodaju oblici imperfekta gl. biti

(amo, 1, amavi, amatum)-amav-eram -amav-eramus-amav-eras -amav-eratis-amav-erat -amav-erant

Deklinacije1. dekl. (vesta, -ae, f.) 2.dekl. (populus, -i, m.; templum, -i, n.)N -a -ae -us -i -um -aG -ae -orum -i -orum -i -orumD -ae -is -o -is -o -isA -am -as -um -os -um -aV -a -ae -e -i -um -aABL -a -is -o -is -o -is

3.dekl.Suglasničke osnove (m., f., n.)homo, -inis, m.; virgo, -inis, f tempus, -oris, n

m.; f. n.N -nominativ -es -nom. -aG -is -um -is -umD -i -ibus -i -ibusA -em -es -nom. -aV -nominativ -es -nom. -aABL -e -ibus -e -ibus

I osnove1.) kad je broj slogova u N. i G. isti (civis, is, m.)2.) kad u G. imaju više suglasnika ispred is = pars, partis, f. ; ars, artis, f3.) kad imenice sr. roda završavaju na e, al, ar = mare, is, n.; animal, is, n.; exemplar, is, n.

- u abl. jed. sr. rod ima nastavak i- gen. Mno. Ium- nom., ak., v. množine imaju nastavak -ia

1.) i 2.) 3.)N civis/ars cives/artes mare maria!!!G civi/artis civium/artium!!! maris marium!!!D civis/arti civibus/artibus marem maribusA civem/artem cives/artes mare mariaV civis/artis cives/artes mare mariaABL cive/arte civibus/artibus mari!!! maribus

4. dekl. (m./f./n.)m./f.(senatus, us, m.; fructus, us, f.) n.(genu, us, n.; gelu, us, n.)N -us -us -u -uaG -us -uum -us -uumD -ui -ibus -u -ibusA -um -us -u -uaV -us -us -u -uaABL -u -ibus -u -ibus

5.dekl. (m./f.) masculinum> N -es -es(dies, diei, m.; res, rei, f.) G -ei -erum *femininum ima iste nastavke za

D -ei -ebus jedninu, a množinu nemaA -em -esV -es -esABL -e -ebus

Zamjenice

JA – EGO MI - NOSTI – TU VI – VOS

EGO TU NOS VOSN -ego -tu -nos -vosG -mei -tui -nostri -vestri/vestrumD -mihi -tibi -nobis -vobisA -me -te -nos -vosV - - - -ABL -me -te -nobis -vobis

ON - IS, ONA - EA, ONO – ISSG PL.

m. f. n. m. f. n.N -is -ea -id -ii(ei) -eae -eaG -eius -eius -eius -eorum -earum -eorumD -ei -ei -ei -iis -iis(eis) -iis(eis)A -eum -eam -id -eos(eis) -eas -eaV - - - - - -ABL -eo -ea -eo -iis(eis) -iis(eis) -iis(eis)

-POVRATNA ZAMJENICA POVRATNO – POSVOJNA ZAMJENICA-sui suus, 3 - svoj-sibi-se-se

-povratna i povratno – posvojna zamjenica se u latinskom odnose samo na 3. lice jed. i mno.

Ostale zamjenice u prilogu….:)

Upitne i odnosne zamjenice- upitna zamj: quis? quid?(tko?, što?)

o N quis? quid? tko?, što?

o G cuius? cuius? koga?, čega?

o D cui? cui? komu?, čemu?

o A quem? quid? koga?, što?

o AB quo? quo? komu?kime?čemu?čime?

- NEEEMMAA MNOOŽŽINEEE!!!!!

- odnosna zamj.:qui, que, quod

SG PLm f n m f n

N qui quae quod qui quae quaeG cuius cuius cuius quorum quarum quorumD cui cui cui quibus quibus quibusA quem quam quod quos quas quaeAb quo qua quo quibus quibus quibus

Neodređene zamjenice- quidam, quiddam – netko, nešto- quidam, quiaedam, quodam – neki, neka , neko- quisque, quique – svatko, svašta- quique, quaeque, quodque

- spoj upitne i odnosne zamj. s nepromjenjivim česticama

- dva oblika: imenski(samostalno umjesto imenice) i pridjevski(kao pridjev uz imenicu)

- imenski oblik: čestica+quis, quid

- pridjevski oblik: qui. quae, quod

- dekliniraju se kao upitne i odnosne zamj.

Pridjevi 3. deklinacije1.) s tri nastavkaacer, acris, acreSG. m. f. n. PL. m f nN -acer -acris -acre -acr-es -acr-es -acriaG -acer-is -acr-is -acr-is -ium -ium -iumD -acer-i -acr-i -acr-i -ibus -ibus -ibusA -acer-em -acr-em -nominativ -es -es -aV -nominativ -nominativ -nominativ -es -es -aABL -acer-i -acr-i -acr-i -ibus -ibus -ibus

2.) s dva nastavkadulcis, dulcem./f. n.

SG. m./f. n. PL. m./f. n.N -dulcis -dulce -es -iaG -is -is -ium -iumD -i -i -ibus -ibusA -em -nom. -es -iaV -nominativ -nom. -es -iaABL -i -i -ibus -ibus

3.) s jednim nastavkomvelox, velocis – genitiv od koje se tvori osnovaN. za sve rodove

SG. m./f. n. PL. m./f. n.N -velox -velox -es -iaG -velocis -velocis -ium -iumD -i -i -ibus -ibusA -em -nominativ -es -iaV -nominativ -nominativ -es -iaABL -i -i -ibus -ibus

- ABL. jednine je uvijek -i - gen. množine uvijek –ium - u sr. rodu N., A., V. jednine su uvijek isti (jednaki su nominativu)- n., a., v. množine imaju nastavak –ia.

Komparacija pridjevaKOMPARATIV

- od genitiva jednine muškoga roda izbacimo –is (pridjevi 3. dekl.) ili –i (1. i 2. dekl.) i dodajemo nastavke –ior za muški i ženski rod, a –ius za srednji rod

densus,3 =gust G dens-i densior, densiusnovus, 3 =nov G nov-i novior, noviusdulcis, e =sladak G dulc-is dulcior, dulcius

- dalje se kompariraju po nastavcima za 3. dekl. suglasničkih osnova

SG PLm/f n m/f n

N -(ior) -(ius) -iores -ioraG -ioris -ioris -iorum -iorumD -iori -iori -ioribus -ioribusA -iorem =NOM -iores -ioraV =NOM =NOM -iores -ioraAb -iore -iore -ioribus -ioribus

SUPERLATIV- od G jd. m. r. maknemo –is (3. dekl.) ili –i (1. i 2. dekl.), dodajemo nastavke –issimus,

-issima, -issimum- -issimus = muški rod, deklinira se po nastavcima 2. deklinacije- -issima = ženski, dekl. se po nast. 1. dekl.- -issimum = srednji, dekl. se po nast. 2. dekl.

SG PLm f n m f n

N -issimus -issima -issimum -issimi -issimae -issimaG -issimi -issimae -issimi -issimorum -issimorum -issimorumD -issimo -issimae -issimo -issimis -issimis -issimisA -issimum -issimam -issimum -issimos -issimas -issimaV -issime -issima -issimum -issimi -issimae -issimaAb -issimo -issima -issimo -issimis -issimis -issimis

- pridjevi koji u N jd. završavaju na –er, dodajemo nastavke –rimus, -rima, -rimum i dekliniraju se na isti način

- npr, pulcher, -chra, -chrum pulcherrimus, 3

pridjevi iznimke:o facilis, e

o difficiles, e

o similis, e maknemo nastavak G jd. i dodajemo nastavke

o dissimilis, e -limus, -lima, -limum ( npr, facillimus, 3)

o humilis, e

o gracilis, e

OPISNA KOMPARACIJA- pridjevi koji u N jed. završavaju na –ius, -eus ili –uus- u komparativu se ispred pozitiva dodaje –magis (npr. idoneus, 3magis idoneus, 3)- u superlativu –maxime (npr. arduus, 3(strm)maxime arduus, 3)- u dekliniranju magis ili maxime ostaju nepromjenjeni, dekliniraju se samo pridjevi po

uobičajenim nastavcima

NEPRAVILNA KOMPARACIJA- treba ih znati napamet

POZITIV KOMPARATIV SUPERLATIV

m/f n

bonus, 3 DOBAR melior BOLJI, -A melius BOLJE optimus, 3 NAJBOLJI, -A, -E

malus, 3 LOŠ peior, GORI, -A peius GORE pessimus, 3 NAJGORI, -A, -E

magnus, 3 VELIK maior, VEĆI, -A maius VEĆE maximus, 3 NAJVEĆI, -A, -E

parvus, 3 MALEN minor, MANJI, -A minus, MANJE minimus, 3 NAJMANJI, -A, -E

multus, 3 MNOGI N - plus, VIŠE plurimus, 3 NAJVIŠE, -A, -E

G pluris

Zamjenički pridjevi- dekliniraju se kao pridjevi 1. i 2. dekl. razlika je samo u G i D

o G – ius

o D – i

unus, 3 = jedan, jedinisolus,3 = samtotus, 3 = čitav, savullus, 3 = ijedanuter, utria, utrium = koji (od dvojice)neute, neutra, neutrum = nijedan = nullius, 3 = nijedanalter, altera, alterum = drugi = alius, alia, aliud=drugi (u G je alterius)uterque, utraque, utrumque = i jedan i drugi

- nepotpune neodređene zamj. nemo – nitko i nihil – ništa

NEMO PRIJEVOD NIHIL PRIJEVODN nemo nitko nihil ništaG nullius nikoga nullius rei ničegaD nemini nikomu nulli rei ničemuA neminem nikoga nihil ništaV - - - -

AB nullo nikomu, nikim nulla re ničemu, ničim

Tvorba i komparacija prilogaTVORBA

- pridjevi 1.i 2. dekl G jed. m. r. maknemo –i, dodajemo –e iucundus, 3 G je iucund-i iucunde (ugodno)

- prid. 3. dekl Gjed. mr. r. maknemo –is, dodajemo –iter dulcis, e G je dulc-is dulciter (slatko) acer, acris, acre acriter (oštro)

o ako završavaju na ANS ili ENS, od G maknemo –is, dodamo –er

sapiens,G sapient-is sapienter prudens,G prudent-is prudenter

KOMPARACIJA- komparativ je jednak N sr. roda pridjeva od kojeg je nastao

PRIDJEV PRILOG KOMPARATIV PRILOGA iucundus, 3 iucunde iucundius dulcis, e dulciter dulcius acer, acris, acre acriter acrius

- superlativ se tvori tako da se od superlativa pridjeva makne nastavak -us u nominativu muškoga roda i stavi –e

PRIDJEV PRILOG SUPERLATIV iucundus, 3 iucunde iucundissime

Vremena participske osnove- amo, 1., amavi, amatum- doceo, 2., docui, doctum N jed. sr.r- scribo, 3., scripsi, scriptum -particip perf. pasivnog (P.P.P.)- punio, 4., punivi, punitum gl. pridjev

o amatum amatus, 3 voljen

o doctum doctus, 3 učen -glagolski oblici -vremena

o scriptum scriptus, 3 pisan sum, esse, fui participske

o punitum punitus, 3 kažnjen osnove

PASIVNI PERFEKT P.P.P. + prez. gl. bitiSG PL1.amatus, 3 sum 1. amati, -ae, -a sumus2. amatus, 3 es 2. amati, -ae, -a estis3. amatus, 3 est 3. amati, -ae, -a sunt

PASIVNI PLUSKVAMPERFEKT P.P.P.+IMPF. GL. BITI1.amatus, 3 eram 1. amati, -ae, -a eramus2. amatus, 3 eras 2. amati, -ae, -a eratis3. amatus, 3 erat 3. amati, -ae, -a erant

PASIVNI FUTUR II. P.P.P.+FUT. 1. GL.BITI1. amatus, 3 ero 1. amati, -ae, -a erimus 2. amatus, 3 eris 2. amati, -ae, -a eritis3. amatus, 3 erit 3. amati, -ae, -a erunt

NEPOTPUNI GLAGOLI

coepi, coepissememini, meminisseodi, odisse

počeo samsjećam semrzim

- ta 3 glagola imaju samo oblik perf. osnove (perf. AK., pluskvamperfekt AK., futur II. AK.)

- navode se u 1. licu perf. i u infintivu perfekta koji se tvori tako da na perf. osnovu dodamo završetak –isse (to vrijedi za sve glagole)

npr. amo, 1., amav/i, amatum na amav stavljamo –isseamavisse

- Glagoli memini i odi nemaju oblika prezentske osnove, nego im perfekt ima značenje prezenta, pluskvamperfekt značenje imperfekta, a futur II značenje futura I.

- Glagol coepi ima perfektno značenje, a oblike prezentske osnove uzima od glagola incipio, 3. počinjem.

P.S ja to ne razmem al ajde

BROJEVI

glavni (cardinalia)

redni (ordinalia)

dijelni (distributiva)

1. unus, una, unum primus,

2. duo, duae, duo secundus,

3. tres, tria tertius,

4. quattuor quartus,

5. quinque quintus,

6. sex sextus

7. septem septimus

8. octo octavus

9. novem nonus

10. decem decimus

11. undecim undecimus

12. duodecim duodecimus

13. tredecim tertius decimus

14. quattuordecim quartus decimus

15. quindecim quintus decimus

16. sedecim,sexdecim

sextus decimus

17. septendecim septimus decimus

18. duodeviginti duodevicesimus

19. undeviginti undevicesimus

20. viginti vicesimus

- Od glavnih brojeva dekliniraju se; unus, duo, tres

Nom. duo duae duo tres             tria             

Gen. duorum duarum duorum trium

Dat. duobus duabus duobus tribus

Ak. duo(s) duas duo tres tria

Abl. duobus duabus duobus tribus

- redni se brojevi dekliniraju kao pridjevi na -us, -a, -um. - u našem jeziku samo je posljednji broj redni, a u latinskom su redni svi brojevi, npr.

godine tisuću devet stotina pedeset i osme anno millesimo nongentesimo duodesexagesimo

- Quota hora est? Septima. Koliko je sati? Sedam.U lat. jeziku na pitanje: Koliko je sati? odgovara se rednim brojem, a ne glavnim kao u našem jeziku.

KALENDAR

- rimski kalendar se zvao Fasti- dies fasti – dani kada se smjelo suditi- dies nefasti – dani kada se nije smjelo suditi- Romul prvi podijelio godinu na 10 mjeseca

1. MARCIUS (po bogu Marsu) (danas 3. mjesec, ožujak)2. APRILIS (danas 4. mjesec, travanj)...3. MAIUS4. JUNIUS5. QUINTILIS kasnije dobio ime po Juliu Cezaru - IULIUS6. SEXTILIS kasnije dobio ime po caru Augustu- AUGUSTUS7. SEPTEMBER8. OKTOBER9. NOVEMBER10. DECEMBER

11. IANUARIUS12. FEBRUARIUS

- preostala 2 mjeseca(11. i 12.) je dodao Numa Pompilius – godina imala 364 odnosno 365 dana

- 153.g.pr.Kr. početak godine se pomaknuo na 1. siječnja dok je prije počinjala 1. ožujka

- stari poredak mjeseca se naziva lunarna godina i imala je 355 dana- MENSIS INTERCALARIS – umetnuti mjesec da bi se nadoknadila razlika između

lunarne i sunčeve godine- nakon Romula novi kalendar uvodi 46.g.pr.Kr. Cezar – Julijanski kalendar- uredio ga

Sosigen – aleksandrijski matematičar- on mijenja nazive 6. i 7. mjeseca- 3 stalna dana prema kojima su određivali datum

o 1. stalni dan u mjesecu se zvao Kalende (Kalendae, -arum, f.) to je bio 1. dan bilo kojeg mjeseca

o 2. stalni dan je None (Nonae, -arum, f.) 5. ili 7. bilo kojeg mjeseca

o 3. stalni dan je Ida (Idus, -uum, f.) 13. ili 15. bilo kojeg mjeseca

o stalni dani su se izražavali ablativom 1.1 – Kalendis Ianuariis 5.1 – Nonis Ianuariis 13.2 – Idibus Februariis 15.3 – Idibus Martiis itd...

- dani prije stalnih dana se izražavaju sa PRIDIE + akuzativ stalnoga dana (31. 1. – pridie Kalendas Ianuarias, 4.1. pridie, Nonas Ianuarias, 12.2. pridie Idus Februarias, 14.2. pridie Idus Matrias)

- ostali dani su se računali od najbližeg stalnog dana unatrag

- prvo su rekli ante diem, pa onda redni broj(kolko dana je između toga datuma i prvoga sljedećega stalnoga dana) koji se slaže po rodu broju i padežu s diem (ak jd. m. r.) + stalni dan u akuzativu + mjesec u akuzativu

- npr. 3.1. - ante diem tertium Nonas Ianuarias (PAZI!! Rimljani nisu baš znali matku pa su ovo radili: datum je 3.1., prvi stalni dan poslije toga datuma je 5.1. pa su brojali ovak: 3.1. je prvi dan, 4.1. je drugi dan i 5.1. je treći dan, kaj bi značilo da je između bilo 3 dana)