Snage, slabosti i mogući pravci daljeg razvoja skale UPIPAV-R
Nataša HanakFakultet za specijalnu edukaciju i
rehabilitaciju, Univerzitet u Beogradu
Zašto i kako je nastao UPIPAV• Scena: istraživanje vezanosti u Srbiji 2000-2002
– Stefanović - Stanojević, T. (2000). Afektivno vezivanje – transgeneracijski prenos, Magistarski rad, Beograd: Filozofski fakultet • (Q sort, Waters & Deane, 1985)
– Mladenović - Žuvela, B. (2002). Afektivna vezanost adolescenata u partnerskim odnosima. Magistarski rad. Beograd: Filozofski fakultet. • (ECR, Brennan, Clark, Shaver, 1998)
– Stefanović-Stanojević, T. (2002). Bliske, partnerske veze u svetlu teorije afektivnog vezivanja. Doktorska disertacija. Beograd: Filozofski fakultet. • (ECR; AAI, Main, Kaplan & Casasidy, 1985)
• Zadatak: pravljenje jednostavnog instrumenta za procenu vezanosti odraslih i adolescenata, zasnovanog na samoproceni koji– je inspirisan skalama procene transkripta AAI (Hesse, 1999; 2008)– procenjuje bazične dimenzije/fenomene vezanosti (Holmes, 2001)– prevazilazi ograničenja skala za procenu partnerske vezanosti (George, C. &
West, M., 1999)
• Probna verzija skale je imala 13 subskala, 151 stavku
Razvoj UPIPAV• Prva faza: studenti psihologije II godine, izbor najdiskriminativnijih i
najpouzdanijih stavki + izabrane stavke studenata napravljene prema indikatorima, nakon predavanja na temu vezanosti - 13 subskala, 219 stavki
• Druga faza: studenti Defektološkog fakulteta (N = 200) i ispitanici iz opšte populacije (N = 449) – na osnovu rezultata FA i metrijskih karakteristika ajtema i subskala zadržano je 11 skala, sa 114 stavki
• Treća faza: učenici III razreda srednjih škola (N = 555), validacija na osnovu strukture i povezanosti sa:– IPPA (Armsden & Greenberg, 1987)– RQ (Bartholomew & Horowitz, 1991)– RSQ (Bartholomew, 1990)– SCL-90-R (Derogatis, 1977)– SNQ (Social Network Questionnaire, Bartholomew, K.)– SK (Opačić, 1995)– NEO FFI (Costa & McCrae, 1992)
Rezultat validacije UPIPAV• Rezultat: UPIPAV sa pet skala (skala Idealizacije roditelja je izbačena)
– Korištenje spoljašnje baze sigurnosti– Strah od gubitka spoljašnje baze sigurnosti– Nerazrešena porodična traumatizacija– Negativan model selfa– Negativan model drugih
• Pouzdanost Beta = 0,81 - 0,89• Broj stavki po subskalama: 6-13• Koeficijenti korelacije sa drugim skalama za procenu vezanosti: u rasponu
od 0,20-0,40
• Hanak, N. (2004). Konstruisanje novog instrumenta za procenu afektivnog vezivanja adolescenata i odraslih – UPIPAV. Psihologija, 37:123-142.
Revidirana verzija: UPIPAV-R
• Ujednačavanje broja stavki po subskalama
• Dodavanje dve subskale: – Slaba regulacija besa– Kapacitet za mentalizaciju
• Razvoj: 528 ispitanika iz opšte populacije – 7 subskala sa 11 stavki– Pouzdanost: alfa = 0,77-0,88
• Provera: 365 trudnica
Pregled istraživanja sa UPIPAV-RAutor(i) Godina Tema, varijable Uzorak
Vukosavljević –Gvozdenov i Hanak
2007 Empatičnost i vezanost (EQ)
Opšta populacija (N = 528)
Stefanović-Stanojević i Nedeljković
2009 Vezanost studenata u gradovima bivše SFRJ
Studenti (N = 247)
Vukčević 2009; 2010 Vezanost i formalno-operacionalno mišljenje
Učenici uzrasta 14-18 godina (N = 301)
Hanak 2010 Tranzicija u materinstvo – prenat. vez., anksioznosti, očekivanja, reprezentacije
Trudnice (N=335)
Milošević, Dimitrijević, Hanak
2010 Vezanost kod pacijenata sa shizofrenijom (ECR-R, PAM)
Pacijenti sa shizofrenijom (N = 54) i kontr. grupa (N = 49)
Grubač, Dimitrijević, Hanak 2011 Vezanost kod heroinskih zavisnika (UPIPAV-R, Delta-10)
Osobe zavisne od heroina i kontr. grupa (N = 51 x 2)
Dimitrijević, Hanak, Milojević
2011 Empatičnost i vezanost budućih pomagača (EQ, ECR-R)
Studenti (N = 452)
Altaras-Dimitrijević i sar. * 2011; u pripremi
Emoc. inteligencija, “psihometrijska” inteligencija, psihička dobrobit (MSCEIT, TEIQue, PM, SB, VA, TOI, RPWB)
Odrasli zaposleni (N = 288)
Problemi i dileme: skale
• Nestabilnost unutrašnje konzistentnosti dve subskale: poboljšati ili izbaciti?
Pouzdanost skala UPIPAV-RKorište-nje SB
Strah od gubitka SB
Nerazre-šena por. trauma
Neg. model selfa
Neg. model drugih
Slaba regulacija besa
Kapacitet za menta-lizaciju
Vukosavljević-Gvozden i Hanak, 2007
,83 ,86 ,88 ,82 ,84 ,77 ,77
Vukčević, 2009; 2010
,83 ,86 ,84 ,82 ,80 ,64 ,64
Hanak, 2010 ,77 ,85 ,87 ,82 ,87 ,79 ,71
Grubač i sar., 2011
,83 ,88 ,88 ,86 ,86 ,80 ,60
Dimitrijević i sar., 2011
,86 ,88 ,88 ,87 ,89 ,81 ,79
Altaras-Dimitrijević i sar., 2011*
,74 ,89 ,86 ,85 ,85 ,78 ,66
Problemi i dileme: skale
• Varijabilitet i normalnost distribucije: očekivana odstupanja ili slabost?
Skale UPIPAV-R, deskriptivna statistika (N = 2429)
Min Max AS STD
Korištenje SB 11 77 59,24 10,621
Strah od gubitka SB 10 77 45,19 13,711
Nerazrešena por. traumatizacija 7 75 29,46 13,338
Neg. model selfa 9 75 29,31 11,172
Neg. model drugih 12 77 48,00 12,325
Slaba regulacija besa 11 77 36,40 11,938
Kapacitet za mentalizaciju 15 77 51,27 9,915
Problemi i dileme: skale
• Šta su dimenzije vezanosti, a šta korelati vezanosti?
• Moguća rešenja:– dvodimenzionalni modeli • Model selfa/model drugih• Anksioznost/izbegavanje
– višedimenzionalni modeli• Svi instrumenti za procenu vezanosti na nivou
reprezentacija• Korišćenje većeg broja skala procene i cut-off skorova
Problemi i dileme: obrasci
• Distribucija obrazaca vezanosti dobijena klaster analizom (metod k proseka): artefakt ili realnost?
Obrasci vezanosti• Klaster analiza, metod k proseka (N = 2429)
Raspodela obrazaca vezanostiSiguran Bojažljiv Odbacujući Preokupiran
Opšta populacija (Vukosavljević-Gvozden i Hanak, 2007)
28% 21% 22% 29%
Trudnice (Hanak, 2010; 2011) 28% 14% 32% 26%
Učenici (Vukčević, 2009) 31% 24% 17% 28%
Kontrolna grupa vs. pacijenti sa shizofrenom psihozom (Milošević, 2010)
33 : 15% 18 : 35% 31 : 22% 18 : 28%
Kontrolna grupa vs. heroinski zavisnici (Grubač i sar., 2011)
43 : 12% 4 : 49% 34 : 12% 19 : 27%
Studenti psihologije vs. studenti nepomagači (Dimitrijević i sar., 2011)
44 : 19% 16 : 19% 15 : 29% 25 : 33%
Opšta populacija, zaposleni (Altaras-Dimitrijević i sar., 2011)
34% 17% 20% 29%
Spojeni uzorci (opšta populacija, srednjoškolci, studenti, trudnice, zavisnici, stariji od 50, mladi muškarci, zaposleni; N = 2429)
36% 16,6% 19,9% 27,5%
Validacija UPIPAV-RRazlike između obrazaca vezanosti
• Empatičnost (Vukosavljević-Gvozden i Hanak, 2007)– Sigurno i preokupirano vezane osobe imaju značajno više skorove na EQ nego bojažljive i
odbacujuće• Emocionalna inteligencija (Altaras-Dimitrijević i sar., 2011)
– Sigurno vezani su superiorniji u opažanju, izražavanju i regulaciji emocija; lakše ostvaruju kvalitetne odnose s drugima i žive ispunjenije živote nego osobe sa nesigurnom, naročito bojažljivom vezanošću
• Sklonost disocijativnom reagovanju (Grubač, 2010)– Bojažljivi imaju najviši, a sigurni najniži skor na Delta-10
• Prenatalna vezanost, anksioznosti, očekivanja, reprezentacije (Hanak, 2010; 2011)– Sigurno vezane trudnice su emotivno više vezane za fetus, imaju pozitivnije reprezentacije
selfa, partnera, deteta i svoje majke, manje su anksiozne u vezi buduće uloge majke i imaju prosečno izražena potencijalno disfunkcionalna očekivanja.
– Bojažjivo vezane trudnice imaju najnepovoljniji sklop ispitivanih procesa u tranziciji ka materinstvu.
– Preokupirane se razlikuju od odbacujućih po izrazito visokim očekivanjima od uloge deteta u ličnom i porodičnom životu.
Validacija UPIPAV-R• Kognitivni procesi (Jolić-Marjanović i sar., u pripremi; Vukčević,
2009; 2010)– sigurno i odbacujuće vezani delotvornije koriste svoje kognitivne
sposobnosti (viši skorovi na PM, VA i TOI)– sigurno i odbacujuće vezani adolescenti ostvaruju bolje rezultate na
Bondovom testu logičkih operacija (BLOT) i brže razvijaju formalne operacije nego bojažljivo i preokupirano vezani adolescenti• Nerazrešena porodična traumatizacija ima značajni negativni indirektni efekat
na razvijenost mišljenja, tako što umanjuje pozitivno delovanje kulturno-pedagoškog nivoa porodice na razvoj mišljenja
• Negativni model selfa ostvaruje indirektno negativno delovanje na mišljenje tako što povećava negativno delovanje nerazrešene porodične traumatizacije i umanjuje pozitivno delovanje kulturno-pedagoškog nivoa porodice na razvijenost logičkog mišljenja
• Slaba regulacija besa povećava negativno delovanje nerazrešene porodične traumatizacije na razvijenost mišljenja adolescenata, dok Kapacitet za mentalizaciju deluje na veću povezanost kulturno-pedagoškog nivoa porodice sa mišljenjem
Validacija UPIPAV-RDiskriminativna validnost
• Pacijenti sa shizofrenijom (Milošević, 2010)– Veća učestalnost nesigurnih obrazaca, naročito bojažljivog, kod
pacijenata (35% vs. 18%)– Razlike između pacijenata i kontrolne grupe najizraženije na
Anksioznosti (ECR-R) i Negativnom radnom modelu selfa, Negativnom radnom modelu drugih, Strahu od gubitka baze sigurnosti i Nerazrešenoj porodičnoj traumatizaciji (UPIPV-R)
• Heroinski zavisnici (Grubač, Dimitrijević, Hanak, 2011)– 49% zavisnika je klasifikovano kao bojažljivo, dok je 43.3% kontrolne
grupe klasifikovano kao sigurno• Studenti psihologije i nepomagači (Dimitrijević, Hanak, Milojević,
2011)– Veća učestalost sigurnog obrasca kod pomagača (44% vs. 19%)– Razlike između pomagača i nepomagača najizraženije na Kapacitetu za
mentalizaciju i negativnom modelu drugih (UPIPAV-R) i empatičnosti (EQ)
Dalji razvoj i unapređenje primene skale
• Zadržati svih sedam skala– Klaster analiza daje najinterpretabilnije rezultate sa sedam
skala– Model selfa i drugih (anksioznost i izbegavanje) su
pozitivno povezani; nalazi ne potvrđuju model ortogonalnih dimenzija u mnogim zemljama, uključujući i Srbiju (Schmitt et al, 2004)• “In South America, Western Europe, Eastern Europe, the Middle
East, Africa, and East Asia... the three forms of insecure attachment coalesced slightly and formed a cluster of insecure attachment that contrasted with the secure scale... According to this test, the two dimension, four-category model of attachment postulated by Bartholomew and Horowitz (1991) lacked cultural universality “(str. 388-389)
• Izraditi normativne profile ili definisati cut-off skorove kako bi se olakšala kategorizacija ispitanika
Hvala na pažnji!