Razvoj digitalne kompetencije
Renata Ivankovićvoditeljica posebnih obrazovnih programa
CARNet
Kako pronaći?
2
3
Kako izabrati i vrednovati?
4
Kako stvoriti?
5
Kako predstavit
i i razmijenit
i?
6
Kako razviti
suradničku mrežu?
Što je digitalna kompetencija?
• Osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije za rad, u osobnom i društvenom životu te u komunikaciji.
Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, 2011.
7
Ključni elementi digitalne kompetencije:
Upotreba računala za:• pronalaženje• procjenu• pohranjivanje• stvaranje• prikazivanje• razmjenu informacija• razvijanje suradničkih mreža putem
Interneta
8
Ukratko:
Konkretne vještine obuhvaćene terminom
digitalna kompetencija uključuju donošenje
suda o online izvorima pretraživanja Interneta,
upravljanje multimedijalnom građom i komuniciranje putem mreže.
9
10
Digitalna kompetencija je jedna od osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje NOK-a
11
Razvoj digitalne kompetencije:
• Digitalnu kompetenciju kod učenika prvenstveno razvijaju nastavnici
ALI...• Nastavnici s tim sadržajima nisu bili obuhvaćeni ni za vrijeme
studija (primarno obrazovanje nastavnika), a uglavnom ni na radnom mjestu (sekundarno obrazovanje nastavnika)
12
ICT Edu
• Modularno stručno usavršavanje nastavnika za primjenu ICT-a u radu
• Prioriteti: usavršavanje uz što je moguće veću primjerenost (prema predznanju i vremenu trajanja), svrhovitost i dostupnost
13
• prvi puta u našoj je državi provedena ujednačena edukacija svih nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja osnovnih i srednjih škola
• prvi puta se edukacija odvija u svim školama
Inovacija u modelu edukacije nastavnika:
Sadržaji ICT Edu modula• Elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr• Sigurnost na Internetu• Službena komunikacija elektroničkom poštom (baza svih
kontakata)
• Digitalni nastavni materijali (Učilica, Nacionalni portal za učenje na daljinu N. Tesla, Portal Edu.hr, Portal za škole)
• Razvoj digitalne kompetencije (pretraživanje Interneta, vrednovanje informacija, obrada i objava na web)
• Društvene mreže • Web suradnja i videokonferencije
…
15
16
• održano 2190 radionica
• uključene 1304 škole (1350 u RH, 97%) • educirano 45 284 sudionika (51 028 nastavnika, 88%)
Rezultati ICT Edu modula 1
Završna anketa ravnatelja – modul 1:
21
Provedba i rezultati ICT Edu modula 2:
18
• Uključene 542 škole
• Dogovoreno 835 radionica
• Vidljiv značajan pomak kod nastavnika u primjeni ICT-a
• Dodatni poticaj školama za reakciju na e-nasilje (Protokol)
NASTAVNICI SU REKLI:
Djelomično i Da: 85%
Djelomično i Da: 96%
RAVNATELJI SU REKLI:
Slaže se i Izrazito se slaže: 96%
Slaže se i Izrazito se slaže: 100%
Slaže se i Izrazito se slaže: 98%
Slaže se i Izrazito se slaže: 100%
21
Vrednovanje:
Dogovoren upis u AZOO bazu sudjelovanja na stručnim usavršavanjima.
ICT Edu – modul 3
Sadržaj:
1.Što je digitalna kompetencija?
2.Internet kao izvor informacija?• Metode za uspješnu pretragu (web
klijenti i tražilice)• Enciklopedije, portali, MM servisi,
Web 2.0 za društveno umrežavanje, blog, wiki i dr.
22
ICT Edu – modul 3
3. Kako prepoznati relevantnu informaciju na Internetu i izbjeći lutanje?• Vjerodostojnost, kvaliteta i
prilagođenost nađenih informacija
• Autorska prava i plagijarizam (kako pravilno citirati sadržaje s Interneta)
23
ICT Edu – modul 3
4. Digitalni nastavni materijali (DNM)• Što su DNM?• Prikaz mogućnosti DNM• Kako kvalitetno primijeniti DNM u nastavi?
– ishodi učenja, sadržaj, metode učenja i poučavanja i oblici rada, vrednovanje
• Potrebni resursi za primjenu DNM u nastavi• Prednosti i nedostatci
24
ICT Edu – modul 3
5. Izrada digitalnih multimedijalnih nastavnih materijala• Kvalitetne multimedijalne prezentacije• Multimedijalni, interaktivni plakati• Konceptualne mape• Izrada stripova
25
ICT Edu – modul 3
6. Alati za online procjenu znanja• Izrada interaktivnog kviza/ispita s različitim
tipovima pitanja (dopuna, uparivanje, razvrstavanje, križaljka)
7. Objava na školski web• Školski web kao mjesto suradnje škole s
učenicima i roditeljima (objava dokumenata, vijesti i informacija, ankete i dr.)
26
27
Tko su Oni?
Tko su Oni?
Mnoge analize pokazuju kako današnji učenici u životnoj dobiod 12-16 godina u prosjeku:
• Provedu preko 16 sati tjedno na Internetu i to najviše za:- za „druženja“ u virtualnim okruženjima i društvenim mrežama poput Facebook-a, My Space-a i sl.- slanje i primanje e-mailova,- pretraživanja Interneta iz zabave, - istraživanje za potrebe razvoja školskih projekata,
28
• Teenageri u prosjeku imaju preko 100 kontakata u online okruženju
• Iznimno visok porast korisnika računala obzirom na životnu dob, odnosi se na uzrast od 5 do 7 godina (pokazuju neka američka istraživanja)
29
Do svoje petnaeste godine dijete u prosjeku …… odigra 10.000 sati videoigrica; … izmijeni više od 200.000 e-mailova i IM-ova, tj.
trenutno izmijenjenih poruka;… više od 10.000 sati razgovara na mobitel;… oko 18.000 sati provede pred televizorom i
pogleda stotine tisuća reklama;… čita knjige u najboljem slučaju oko 5000 sati.
(Mark Prensky, 2004.)30
Digitalni urođenici:
• Marc Prensky je proučavao razlike između tih “digitalno urođenih” studenata, odraslih uz računala i ostalu tehnologiju, i njihovih digitalno “priučenih” učitelja – “digitalnih doseljenika”. Zaključio je kako su te razlike ključni problem iz kojeg proizlazi velik dio ostalih problema koji se danas nailaze u obrazovanju.
• Prensky je utvrdio da se mozak digitalnih urođenika vrlo vjerojatno i fizički razlikuje zbog njegove izloženosti digitalnoj tehnologiji tijekom odrastanja, a nakon istraživanja došao i do dokaza koji govore tome u prilog.
31
32
Princip linearnog učenja
Multi-tasking
Generacija Zili Net generacija
(1995.-2012.)
Generacije:• Baby boom (1946.-1964.)• X (1965.-1979.)• Y (1980.-1994.)
Što Oni zaista žele?
Analizirajući njihove prioritete, želje i potrebe, vrijednosti i sve što u svom okruženju ne vole, uočene su:
• Vrijednosti kojima se današnji učenici okreću: samostalnost,istinitost,originalnost, kreativnost,povezivanje i dijeljenjestalna motiviranost
33
• Prioriteti: prijatelji, zabava, glazba, interakcija u realnom vremenu i predstavljanje sebe samog putem socijalnih mreža
• Odbojnost: prema složenosti i lošem dizajnu 34
Jesmo li spremni ući u Njihov svijet?
• poučavanje u kojem su učenici u središtu procesa
• jednostavne medije zamijeniti multimedijom
35
• raditi u timovima koji surađuju, razmjenjuju i samostalno dolaze do informacije
• znanje koje se stječe treba biti zasnovano na kritičkom mišljenju
36
Preuzeto s http://www.youtube.com/watch?v=2DTUDczwtyc&feature=related
I ovo su potrebe naših obrazovnih sustava
1. Ne samo funkcionalnost nego i DIZAJN.
2. Ne samo argumenti nego i PRIČA.
3. Ne samo fokus nego i SIMFONIJA.
4. Ne samo logika nego i EMPATIJA.
5. Ne samo ozbiljnost nego i IGRA.
6. Ne samo nagomilavanje nego i RAZMIŠLJANJE.
37
“Kompetencije označavaju skup znanja i vještina te pripadajuću samostalnost i odgovornost”, HKO
“Društvu trebaju ljudi koji se brinu o starijima i koji znaju kako biti suosjećajni i iskreni. Društvu su potrebni ljudi koji rade u bolnicama. Društvu su potrebne vještine svih vrsta, koje nisu samo kognitivne; one su emotivne, odane, srdačne. Ne može se voditi društvo pukim podatcima i računalima.:”
Alvin Toffler
38
39