-
PROFESIONALNE I OSOBNE KOMPETENCIJE VISOKOŠKOLSKIH KNJIŽNIČARA
21. STOLJEĆA
PROFESSIONAL AND PERSONAL COMPETENCES OF ACADEMIC LIBRARIANS IN
THE 21st CENTURY
Sanda [email protected]ški
fakultet Osijek
Svjetlana Mokriš Marendić[email protected] i sveučilišna
knjižnica Osijek
UDK/UDC 023.5.088.6 377.6:02 027.7
Stručni rad / Professional paper
Sažetak
Znanja i vještine koje danas trebaju posjedovati visokoškolski
knjižničari sežu daleko u prošlost, a vezani su uz višestoljetnu
ulogu knjižnice u akademskoj zajednici koja je vezana uz
osiguravanje podrške nastavi i znanstveno-istraživačkom radu. Uloga
i funkcije knjižnice trebale bi i u budućnosti ostati iste, ali da
bi se ona mogla osigurati u uvjetima sve intenzivnijeg napretka
informacijskih tehnologija, nužno je da knjižničari neprestano
usavršavaju svoja znanja i vještine, razvijaju svoje stručne
kompetencije, vezane prvenstveno uz osobno poznavanje tehnika za
dohvat informacija te poučavanje korisnika u radu s njima, kao i
one vezane uz oblikovanje virtualnih knjižnica. Samo razvoj
stručnih kompetencija kao i onih osobnih intelektualna znatiželja,
maštovitost, komunikacijske vještine, prijateljska nastrojenost,
znanje jezika, vještina u timskom radu, poduzetnički pristup, a
prvenstveno usmjerenost na korisnike i predanost struci, mogu
visokoškolskim knjižnicama u akademskoj zajednici osigurati mjesto
koje im tradicionalno pripada.
Ključne riječi: visokoškolski knjižničari, stručne kompetencije,
osobne kompetencije, cjeloživotno učenje
Abstract
Knowledge and competences that academic librarians need to have
today, arise from centuries-old role of libraries in the academic
community - supporting teaching and scientific work. The role and
function of libraries should remain the same in the future, but in
order to achieve sustainability in the environment of intensive
changes and information technology development, it is necessary for
librarians to constantly improve their professional compe-
150
mailto:sanda.hasenay%40ptfos.hrmailto:marendic%40gskos.hr
-
r
S. HASENAY, S. MOKRIŠ MARENDIĆ: PROFESIONALNE I OSOBNE
KOMPETENCIJE...
Icnces, especially those that are relevant for seeking
information, educating users and developing digital collections.
Constant development of professional and personal competences (such
us intellectual curiosity, creativity, communication skills,
knowledge of foreign language, team work skills, innovative
approach to work, dedication to the profession, etc.) is the
prerequisite for safekeeping the role that libraries traditionally
have had in the academic community.
Keywords: academic librarians, professional competences,
personal competences, lifelong learning
Uvod
Tijekom povijesti, knjižnice su bile najpouzdaniji izvor
znanstveno značajnih informacija. Kraj 20. i početak 21. stoljeća
te niz promjena koje su se pod utjecajem naglog razvoja
informacijske tehnologije dogodile u društvenom okruženju, a time i
u akademskom okruženju, snažno su utjecale na poslovanje svih vrsta
knjižnica, a osobito na poslovanje visokoškolskih knjižnica.
Mističnu atmosferu negdašnjih “hramova znanja” zamijenilo je
elektroničko okruženje, ali funkcije i zadaci visokoškolskih
knjižnica i nadalje su ostali isti. Knjižnica na sveučilištu i
nadalje osigurava podršku suvremenoj nastavi i
znanstveno-istraživačkom radu te pribavlja, pruža i oblikuje
informacijske izvore, usluge i proizvode. Možemo reći da se
sveučilišna nastava, znanstveno-istraživački rad i knjižnica
komplementarno nadopunjuju i nadograđuju.
Korisnici knjižnica mnogobrojni su i raznovrsni - nastavnici,
znanstvenici, suradnici, studenti i drugi sudionici u visokom
obrazovanju, znanstvenom istraživanju, umjetničkom stvaralaštvu te
stručnom radu; suradnici u knjižnično-informacijskoj djelatnosti
(rektorat, ministarstva) te svi možebitni korisnici (građani,
učenici ...),' a takve su i njihove potrebe i zahtjevi, dodatno
usložnjeni uporabom informacijske tehnologije. Korisnici žele
knjižnice koje će podržavati nove načine pristupa informacijama,
koje će biti središta papirnih i elektronskih informacija, koje će
biti virtualne. Oni žele mjesta na kojima mogu uz pomoć knjižničnih
stručnjaka jednostavno doći do informacija potrebnih u njihovom
radu, žele mjesta na kojima mogu u ugodnom okruženju razmjenjivati
informacije, žele slobodna, otvorena, dostupna mjesta na kojima se
osjećaju ugodno dok rade. No, prije svega oni žele nove proizvode2
i usluge’ primjerene novom elektroničkom okruženju.
1 Model Sveučilišnog knjižničnog sustava Sveučilišta u Zagrebu :
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Zagreb : Nacionalna i
sveučilišna knjižnica, 2006. Str. 70.
’ Prema Aparac-Jelušić, proizvodima možemo smatrati sve što je
rezultat intelektualne djelatnosti knjižničnih stručnjaka (najčešće
su to predmetni stručnjaci), u samoj knjižnici ili u široj
knjižničnoj i informacijskoj zajednici. Mogući proizvodi
visokoškolskih knjižnica jesu: katalozi, skupni katalozi, baze
podataka (bibliografske i s cjelovitim tekstovima), bilteni;
specijalne baze podataka za posebne skupine korisnika (npr., baze
podataka znanstvenih radova pojedinog fakulteta) ili pojedina
sveučilišta (npr., po znanstvenim područjima ili nekom drugom
zahtjevu); uspostava predmetnih pristupnika gatewaya prema
znanstvenim ili stručnim područjima.
1 Prema Aparac-Jelušić, usluga je bilo koja aktivnost ili
dobrobit koju jedna strana može ponuditi drugoj i rezultat je
promišljena djelovanja knjižnice prema korisnicima i mogućim
korisnicima u
151
-
12. DANI SPECIJALNIH I VISOKOŠKOLSKIH KNJIŽNICA
Knj ižničari su se našli pred mnogobrojnim novim izazovima i
zadacima - načela organizacije bibliografskog nadzora trebalo je
prilagoditi elektroničkom okruženju, nuditi informacijsko-referalne
usluge virtualno, podučavati korisnike informacijskoj pismenosti u
elektroničkom okruženju, izgrađivati zbirke elektronički dostupnih
informacija i upravljati njima, digitalizirati knjižnične zbirke i
fondove, voditi digitalne repozitorije, a sve to organizirati u
ugodnim prostorima u kojima korisnici mogu učiti na suvremen i
kvalitetan način.
Mogu li knjižničari ponuditi rješenja i odgovore na sva ova
pitanja i definirati svoje mjesto i mjesto knjižnice unutar
akademske zajednice, tj. mogu li se prilagoditi današnjim
korisnicima i u kojoj su mjeri to već učinili? Koje kompetencije
trebaju posjedovati kako bi zadovoljili njihove sve složenije
potrebe i zahtjeve i odnose li se ove kompetencije isključivo na
znanja i vještine potrebne za oblikovanje i održavanje suvremenih
knjižničnih proizvoda i usluga ili se pred knjižničare stavljaju i
neki dodatni zahtjevi, vezani uz svojstva njihove osobe koje im
omogućuju da interakcija s korisnicima bude što ugodnija i
stručnija.
Konipentencije visokoškolskih knjižničara* * * 4 21. stoljećaZa
knjižnice kakve danas poznajemo, trebalo se spojiti nekoliko
okolnosti; na
prvom se mjestu tu misli na opća i stručna znanja, a
cjeloživotno učenje postala je svakodnevica knjižničara 21.
stoljeća. Kao što je Aparac 1997. godine rekla:
Upravo o stupnju bibliotekarovih općih i stručnih znanja i
vještina uvelike ovisi kvaliteta procesa u knjižničnomu sustavu i
njegova odnosa s okruženjem, ali i budućnost stručnjaka koji mora
odgovoriti na mnogobrojne izazove, intelektualne i tehničke
prirode, koji nastaju kao posljedica pojačanih promjena u
društvu...5
Tko su informacijski stručnjaci? Odgovor na to pitanje daje nam
Posebna komisija za kompetencije specijalnih knjižničara koja kaže
daje informacijski stručnjak osoba ... koja strateški koristi
informacije u svom poslu kako bi unaprijedio poslanje vla štite
organizacije (ustanove).6
svrhu ostvarivanja njezinih ciljeva i zadaća. Moguće usluge
visokoškolskih knjižnica jesu: pružanje informacija: bibliografska
verifikacija i tematska pretraživanja, pretraživanja Online
kataloga i drugih tiskanih i elektroničkih izvora; posudba i
korištenje građe: slobodan pristup i korištenje građe učitaonicama,
slobodan pristup javno dostupnim elektroničkim izvorima, posudba
knjižnične grade izvan knjižnice, međuknjižnična posudba i dostava
dokumenata; poučavanje korisnika o korištenjuknjižnice i izvora;
usluge kopiranja, mikrofilmiranja i digitalizacije (skeniranja)
knjižnične građe te ostale usluge: izrada vodiča, uputa za
pretraživanje, projekcije/videokonferencje, predavanja.
4 U ovom radu pisali smo “knjižničar”, ali smo pod tim pojmom
podrazumijevali “informacijski stručnjak”.
5 Aparac, Tatjana. Biti bibliotekar : jučer, danas, sutra
[citirano: 2011-05-03], Dostupno na : http://
dzs.ffzg.hr/text/bbjds.pdf
6 Kompetencije informacijskih stručnjaka 21. stoljeća / Posebna
komisija za kompetencije specijalnih knjižničara [citirano:
2011-05-03], Dostupno na:
http://www.nsk.hr/cuk/dokumenti/SLA%20kompetencije.pdf
152
http://www.nsk.hr/cuk/dokumenti/SLA%2520kompetencije.pdf
-
rS. HASENAY, S. MOKRIŠ MARENDIĆ: PROFESIONALNE I OSOBNE
KOMPETENCIJE...
Cilj svakog knjižničara trebao bi biti pružanje kvalitetne
informacije i informacijske usluge, odnosno korisnicima osiguravati
stalnu dostupnost cjelokupne funkcionalnosti kvalitetnog
informacijskog sustava. Kako se broj korisnika, opseg i složenost
informacijskog sustava bude povećavao, tako će se i sustav pomoći i
potpore revidirati i prilagođivati novonastalim okolnostima, uz
stalnu nadogradnju od tima informacijskih stručnjaka koji će u taj
rad uložiti sve svoje stručne i osobne kompetencije.
Dostupnost, odnosno vidljivost knjižnice na intemetu,
repozitoriji (na fakultetima i sveučilištu), samostalno uređenje
portala i vizija o knjižnici kakvu želimo, jedan je od osnovnih
preduvjeta za kvalitetnog knjižničara 21. stoljeća. Knjižničar
treba biti upućen u razvojne planove ustanove u čijem se okruženju
nalazi knjižnica u kojoj radi. Naime, samo tako može od knjižnice
načiniti komunikacijsko i informacijsko središte koje odgovara
zahtjevima svojih članova, odnosno koje je dio cjeline i planova za
unapređenje fakulteta. Je li knjižničar koji je usmjeren prema
tržištu prijetnja knjižničarskoj struci ili samo ukazuje na to da
suvremeno društvo, koje svoj razvoj i svoju budućnost zasniva na
organiziranom posredovanju i dobavljanju obavijesti, treba cijelu
lepezu stručnjaka, među kojima su i nadalje knjižničari
nezaobilazni stručnjaci u tzv. javnom informacijskom sektoru,7 još
uvijek se dokazuje i obrazlaže. Naravno daje današnjem korisniku
velika pomoć što ne mora fizički doći u knjižnicu, nego informaciju
koju treba može dobiti na svom kućnom računalu u bilo koje doba
dana.
Znanja i vještine knjižničara 21. stoljeća možemo promatrati s
dva kuta, kao stručne kompetencije i kao osobne kompetencije.
Stručne kompetencije knjižničara
Mnogobrojni su i složeni zadaci koji se postavljaju pred
visokoškolskog knjižničara u 21. stoljeću. Knjižničar mora
posjedovati velik raspon znanja i vještina, a među njima svakako
valja istaknuti znanja i vještine potrebne pri pronalaženju
informacija i pouci korisnika za obavljanje istog te znanja i
vještine vezane uz oblikovanje virtualnih knjižnica.
Pouka korisnika u tehnikama za dohvat podataka
Knjižničar danas sudjeluje u nastavi i obrazovanju, pronalazi i
upravlja informacijama, stvara elektroničke knjižnice. Za
knjižničare, najvažniji je cilj pružiti kvalitetnu informaciju
korisniku, bez obzira na kojem je mediju informacija pohranjena.8
Taj cilj
’ Aparac, Tatjana. Nav. dj.“ Burke, Liz. The future role of
librarians in the virtual library environment [citirano:
2011-07-08],//The australian Library Journal 51, 1(2002). Dostupno
na: http://alianet.alia.org.au/publishing/
alj/51.1/full.text/future.role.html
153
http://alianet.alia.org.au/publishing/
-
12. DANI SPECIJALNIH I VISOKOŠKOLSKIH KNJIŽNICA
postiže kroz razvoj, implementaciju i upravljanje građom i
uslugama.’ Zbog toga, prije svega, knjižničar 21. stoljeća mora
raditi na osiguranju dostupnosti što kvalitetnijoj informaciji,
brzom i jednostavnom radu s podacima i informacijama, učinkovitoj
organizaciji posla, maksimalnoj pouzdanosti u radu i zaštiti
osobnih podataka.
Knjižničar treba uputiti korisnika da na samom početku rada
napravi skicu svog istraživanja (od širokog pojma do usko
specifičnog pojma za pretraživanje), zatim s korisnikom treba
razjasniti osnovne stvari, odnosno korisnik treba odgovoriti na
osnovna pitanja: Sto će istraživati?, i Kako će istraživati?, a
odgovor na ovo posljednje pitanje najbolje će mu objasniti
knjižničar koji će to pitanje razložiti na sljedeća pitanja: Koja
će se strategija koristiti?, Odakle će se uzimati podaci?, Kako će
podaci biti sakupljani i analizirani? te Kada će nastupiti svaki
pojedini korak istraživanja?9 10 Pouka korisnika u tehnikama za
dohvat podataka služi primamo da se korisnicima pruži pomoć u
konkretnim zadacima koje ne znaju samostalno obaviti te da ih se
pouči kako na najjednostavniji i najbrži način doći do značajnih
podataka. Metode pristupa podacima različite su, a korisnici
trebaju uniforman način za dohvat podataka bilo da su to
tradicionalni izvori ili elektronički izvori značajnih
podataka.
Pouke korisnika u radu na računalima, iako je danas rijedak
slučaj, još uvijek ima korisnika koji se slabije služe suvremenim
programima za pisanje i uređivanje tablica (npr., Windows, osnovne
uredske aplikacije, PowerPoint...), osobno računalo postalo je
dijelom uredske opreme, a korisnik je preplavljen mogućnostima koje
nude programski proizvodi i želi ih što više iskoristiti. Zbog toga
je svakako važno da knjižničari nude i takvu uslugu u pouci
korisnika u knjižnici.
Pouka o pristupu intemetu prvenstveno je usmjerena na to da
knjižničar korisniku pojasni kako da razluči što je značajan
podatak i odakle treba početi pretraživati, odnosno kako da dođe do
vjerodostojnih baza podataka te na koji način treba pretraživati
dostupne podatke. Da bi korisnik znao koja je informacija
kvalitetna i značajna i na koji način doći nje, knjižničar treba
korisniku objasniti i poučiti ga na koji način se pronalazi i
upravlja informacijama, kako da filtrira dobivene informacije, kako
će informacija dobiti vrijednost (obrada podataka), od velike je
važnosti da se korisnika uputi u upravljanje protokom informacija
iz različitih izvora kao i o temeljnom razumijevanju
etičkih/pravnih pitanja oko pristupa i korištenja informacija
(pitanja autorskih prava). Ključne ideje u toj vrsti pouke trebale
bi biti komunikacija u odnosu knjižničar korisnik, implementiranje
najboljih iskustava u pretraživanju i upravljanju informacijama,
uključivanje korisnika da upravljaju svakodnevnim protokom
značajnih informacija i neprekidno poboljšavanje postupka
pretraživanja i prikupljanja značajnih informacija samog
knjižničara.
9 Kompetencije informacijskih stručnjaka 21. stoljeća / Posebna
komisija za kompetencije specijalnih knjižničara.
10 Blaikie, Norman W. H. Designing social research : the logic
of anticipation. Cambridge ; Malden, MA : Polity Press, 2000. Str.
14-15.
154
-
S. HASENAY, S. MOKRIŠ MARENDIĆ: PROFESIONALNE I OSOBNE
KOMPETENCIJE...
Stvaranje virtualnih knjižnica
Virtualna knjižnica postala je uobičajena pojava, kako u
sveučilišnim, tako i u visokoškolskim knjižnicama. To je
elektronička nadogradnja tradicionalne knjižnice, “knjižnica bez
zidova”.11 Ona je “mjesto” koje omogućuje dostupnost udaljenim
informacijama povezujući izvore informacija. Ona treba biti
sposobna osigurati pristup readonly informacijama, kao i “živim”
informacijama, naravno uz odgovarajuće pravo na pristup.12 Vrijeme
kada je knjižničar bio “samo čuvar i arhivar” knjiga davno je za
nama jer danas korisnik očekuje da do informacije dolazi
jednostavnim upitom i bez dugotrajne pretrage različitih poveznica,
a po mogućnosti da u knjižnicu ni ne dolazi, odnosno ako i dođe da
se u njoj ne zadržava predugo. Ovo su vremena kada dolaze do punog
izražaja knjižničarove stručne i osobne kompetencije, tako da
omoguće jednostavnu organizaciju i strukturu virtualne knjižnice.
Ovdje svakako ne smijemo zaboraviti brzi razvoj tehnologije, kako
kaže Hanson i suradnici: budući trendovi brzo će postatiprošlost
prakse”13 te koliko knjižničari moraju biti u korak s tehnologijom
kako bi mogli obavljati posao. Naglasak treba biti na upravljanju
informacijama, povećanju suradnje s dobavljačima i kvalitetnom
stvaranju intelektualnih sadržaja.14
Digitalizacija znači da su tehnologije za obradu i prijenos
informacija počele rabiti isti jezik. To omogućuje konvergentnost
telekomunikacija, računala, uredskih tehnologija i odabranih
audiovizualnih elektronskih uređaja.15 Digitalizacija je u
knjižnicu “donijela” jedan novi iskorak, jer danas različiti, vrlo
vrijedni i jedinstveni primjerci publikacija kao i različiti
značajni dokumenti postaju javno dostupni korisnicima. Svakako da
su ciljevi digitalizacije u knjižnici u prvom redu povećanje
pristupa i korištenja fonda, lakša upotreba građe, no ne smije se
zanemariti i dimenzija zaštite građe. To je još jedan korak u
svakodnevnom stručnom napredovanju i pouci koju knjižničar treba
sustavno provoditi na sebi jer da bi neki dokument bio digitali-
ziran, treba stručna osoba kako bi svaka faza digitalizacije bila
provedena. Mnogi, vrlo vrijedni, dokumenti ne bi se mogli koristiti
ni biti dostupni, a da prethodno nisu digitalizirani.
" Stojanovski, J. Virtualne knjižnice : primjer Prirodoslovlja u
RH / magistarski rad. Varaždin : Poslijediplomski studij
informacijskih znanosti, Sveučilište u Zagrebu, 14. 07. 1997. Str.
1.
12 Isto. Str. 22.13 Pettijohn, P; T. Neville. Collection
development for virtual libraries. // Building a virtual library /
ed. By Hanson, A. Lubotsky Levin, B Hershey, PA : Information
Science Pub, 2002. Str. 31. [citirano: 2011-07-08], Dostupno na:
http://books.google.com/books7idHr la83Kk4DesC&prints
ec=frontcover&dq=virtual+library&hl=hr&ei=gbfbTYW_H83pOfiS3fUO&sa=X&oi=book_
result&ct=result&resnum=l&ved=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q&f=false
Str. 31. Dostupno na: http://books.google.com/books7idHr 1
a83Kk4DesC&printsec=frontcover&dq=virtual+librar
y&hl=hr&ei=gbfbTYW_H83pOfiS3fUO&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=l&ved=
0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q&f=false
14 Isto.15 Grbavac, Vitomir, Krunoslav Antoliš. Strategija novog
svjetskog poretka u globalnim komunika
cijama. // Društvena istraživanja 9, 6 (2000), 996.
755
http://books.google.com/books7idHrhttp://books.google.com/books7idHr
-
12. DANI SPECIJALNIH I VISOKOŠKOLSKIH KNJIŽNICA
Još jedna tema kojom se bave knjižničari 21. stoljeća svakako su
autorska prava za izradu elektroničkih inačica knjižnične građe jer
ustanove u području kulturne baštine, poput knjižnica, arhiva i
muzeja te usluge što ih one pružaju korisnicima, određene su novim
kontekstom u kojemu djeluju. Njihova je svrha kulturnu baštinu
čuvati i komunicirati korisnicima. S druge strane, područje
kulturnih industrija svoje poslovanje temelji na kreativnosti te im
je vrlo važno zaštititi autorska prava i osigurati da su autori
odgovarajuće nagrađeni za rad.16 Djelo u digitalnoj formi nije
fiksirano za određeni medij i može se seliti po mreži bez posebnog
napora ili povezanih troškova te se mogu napraviti mnogobrojne
kopije. Veza s fizičkim medijem postala je nevažna. Umjesto
publiciranja u knjizi, djelo može biti dostupno u elektroničkoj
formi na mrežnim stranicama ili u bazi podataka. Ako se u bilo
kojem trenutku autor predomisli, on svoje djelo može povući s
intemeta bez ostavljanja traga.17
Osobne kompetencije knjižničara
Prema već spomenutoj Posebnoj komisiji za kompetencije
specijalnih knjižničara,Osobne kompetencije informacijskog
stručnjaka predstavljaju skup stavova,
vještina i vrijednosti koje omogućuju praktičarima da učinkovito
rade i doprinose vlastitoj organizaciji, korisnicima i
struci.'*
Razraditi, poboljšati, analizirati i ocijeniti ideje, kako
svoje, tako i cijelog tima, da bi se poboljšala usluga knjižnice,
san su svakog knjižničara na kojem sustavno radi jer današnji
korisnik treba knjižničnu uslugu odmah, a ne sutra. Na to iznimno
utječu, osim stručnih, osobne karakteristike svakog pojedinca.
Stoga intelektualna znatiželja, maštovitost, vještina u timskom
radu, suradnja i dijeljenje sredstava, znanje jezika kao i
poduzetnički pristup pojedinca mogu knjižnicu uz malo sredstava
pretvoriti u iznimno privlačno i informacijski moćno središte koje
će korisnici prepoznati i često posjećivati. Tim koji se sastoji od
informacijskih stručnjaka koje krase navedene vještine razvijaju i
implementiraju različite sadržaje i nove usluge u svoje radno
okruženje, ne posustaju na prvim preprekama, nego iznalaze
inovativna rješenja. Komunikacijske vještine, prijateljska
nastrojenost, dobar smisao za humor, društvene aktivnosti odlike su
koje bi trebale biti dio svakog knjižničara odnosno informacijskog
stručnjaka 21. stoljeća.
16 Uzelac, Aleksandra. Digitalna kulturna dobra u informacijskom
društvu. // Medijska istraživanja 10, 1(2004), 39.
17 Isto.18 Kompetencije informacijskih stručnjaka 21. stoljeća /
Posebna komisija za kompetencije speci
jalnih knjižničara.
156
-
S. HASENAY, S. MOKRIŠ MARENDIĆ: PROFESIONALNE I OSOBNE
KOMPETENCIJE...
Zaključno
Knjižnice i knjižničari, općenito, a posebno knjižničari
visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica trebaju biti u mogućnosti
držati korak sa sve većim tehnološkim promjenama kojima se trebaju
prilagoditi, kao čuvari i pružatelji informacija, bez obzira na
oblik informacije. Knjižničari moraju biti spremni za cjeloživotno
učenje. Trajni stručni razvoj dio je svakodnevnog rada. U 21.
stoljeću njihova znanja i vještine moraju se neprestano
usavršavati, prvenstveno ona znanja i vještine koja su vezana uz
tehnike za dohvat podataka kako bi ove aktivnosti mogli obavlj ati
sami ili podučavati svoje korisnike - studente i
znanstveno-nastavno osoblje sudjelujući pri tom i sami u
znanstveno-nastavnom postupku. Ništa manje značajna nisu i njihova
znanja vezana uz izgradnju i održavanje virtualnih knjižnica -
postupke digitalizacije, arhiviranja i zaštite elektroničkih
dokumenata, ostvarivanje autorskih prava, oblikovanje fakultetskih
i sveučilišnih repozitorija i mrežnih stranica.
Samo na taj način visokoškolski knjižničari i visokoškolske
knjižnice mogu odoljeti sve snažnijoj konkurenciji koja dolazi iz
izvanakademskog okruženja i zadovoljiti informacijske potrebe
svojih korisnika pri čemu se sveučilišna nastava, znan-
stveno-istraživački rad i knjižnica komplementarno nadopunjuju i
nadograđuju, dok je knjižnica za korisnike reprezentant stupnja
razvijenosti fakulteta ili pak sveučilišta.
LITERATURA
1. Aparac,Tatjana. Biti bibliotekar Jučer, danas, sutra
[citirano: 2011-05-03], Dostupno na:
http://dzs.ffzg.hr/text/bbjds.pdf
2. Aparac-Jelušić, Tatjana. Nacionalni knjižnični sustav i nove
usluge. Nove usluge knjižnica : Želite li sa šlagom ili u pdf-u?.
Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva.
Zagreb, 8.-9. studenoga 2002. (predavanje) [citirano: 2011-07-08].
Dostupno na: http://www.szi.hr/seminar2002/program.html
3. Blackwelder, Mary B.; Alexandra Dimitroff. The image of
health sciences librarians : how we see ourselves and how patrons
see us. // Bulletin of the Medical Library Association 84, 3(1996),
345-350.
4. Blaikie, Norman W. H. Designing social research: the logic of
anticipation. Cambridge ; Malden, MA : Polity Press, 2000.
5. Burke, Liz. The future role of librarians in the virtual
library environment [citirano: 2011-07-08]. // The australian
Library Journal 51, 1(2002). Dostupno na: http://alia-
net.alia.org.au/publishing/alj/5Ll/full.text/future.role.html
157
http://dzs.ffzg.hr/text/bbjds.pdfhttp://www.szi.hr/seminar2002/program.htmlhttp://alia-net.alia.org.au/publishing/alj/5Ll/full.text/future.role.htmlhttp://alia-net.alia.org.au/publishing/alj/5Ll/full.text/future.role.html
-
12. DANI SPECIJALNIH I VISOKOŠKOLSKIH KNJIŽNICA
6. Kompetencije informacij skih stručnjaka 21. stoljeća /
Posebna komisija za kompetencije specijalnih knjižničara [citirano:
2011-05-03g. Dostupno na: http://www.nsk.hr/
cuk/dokumenti/SLA%20kompetencije.pđf
7. P21 Framework Definitions [citirano: 2011-02-08.]. Dostupno
na: http://www.p21. org/documents/P21
_Framework_Definitions.pdf
8. Feret, Blazej; Marcinek, Marzena. The future of the academic
library and the academic librarian : a Delphi study. // Library
Career Development 7, 10(1999), 91-107.
9. Grbavac, Vitomir, Krunoslav Antoliš. Strategija novog
svjetskog poretka u globalnim komunikacijama. // Društvena
istraživanja 9, 6(2000), 995-1017.
10. Jerinić Katić, Slavica. Komunikacijske vještine. Nove usluge
knjižnica : Želite li sa šlagom ili u pdf-u?. Sveučilište u
Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva. Zagreb, 8.-9.
studenoga 2002. (predavanje) [citirano: 2011-07-08], Dostupno na:
http://www.szi.hr/seminar2002/program.html
11. Melinščak Zlodi, Iva; Mirjana Mihalić. Kolokviji Knjižnice
Instituta “Ruđer Bošković”. // 5. dani specijalnoga knjižničarstva
Hrvatske : Edukacija korisnika i knjižničnog osoblja / uredila Maja
Jokić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004. Str.
64-69.
12. Model Sveučilišnog knjižničnog sustava Sveučilišta u Zagrebu
: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Zagreb : Nacionalna
i sveučilišna knjižnica, 2006.
13. Pettijohn, P.; T. Neville. Collection development for
virtual libraries. // Building a virtual library / ed. By Hanson,
A. Lubotsky Levin, B. Hershey, PA : Information Science Pub, 2002.
Str. 20-33 [citirano: 2011-07-08], Dostupno na: http://books.goo-
gle.com/books?id=bla83Kk4DesC&printsec=frontcover&dq=virtual+library&hl=h
r&ei=gbfbTYW_H83pOfiS3fUO&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=l&v
ed=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q&f=false
14. Petrak, Jelka; Mladenka Bekavac; Željko Kušter. Potreba za
stalnom izobrazbom medicinskih knjižničara. // Vjesnik bibliotekara
Hrvatske 29, 1/2(1996), 273-279.
15. Stojanovski, J. Virtualne knjižnice : primjer Prirodoslovlja
u RH / magistarski rad. Varaždin : Poslijediplomski studij
informacijskih znanosti, Sveučilište u Zagrebu, 14. 7. 1997.
16. Uzelac, Aleksandra. Digitalna kulturna dobra u
informacijskom društvu. // Medijska istraživanja 10, 1(2004),
37-53.
158
http://www.nsk.hr/http://www.p21http://www.szi.hr/seminar2002/program.htmlhttp://books.goo-gle.com/books%3Fid%3Dbla83Kk4DesC%26printsec%3Dfrontcover%26dq%3Dvirtual%2Blibrary%26hl%3Dhhttp://books.goo-gle.com/books%3Fid%3Dbla83Kk4DesC%26printsec%3Dfrontcover%26dq%3Dvirtual%2Blibrary%26hl%3Dh
C:\Users\Studijskapult2\Desktop\profesionalne i osobne
kompetencije\150.pdfC:\Users\Studijskapult2\Desktop\profesionalne i
osobne
kompetencije\151.pdfC:\Users\Studijskapult2\Desktop\profesionalne i
osobne
kompetencije\152.pdfC:\Users\Studijskapult2\Desktop\profesionalne i
osobne
kompetencije\153.pdfC:\Users\Studijskapult2\Desktop\profesionalne i
osobne
kompetencije\154.pdfC:\Users\Studijskapult2\Desktop\profesionalne i
osobne
kompetencije\155.pdfC:\Users\Studijskapult2\Desktop\profesionalne i
osobne
kompetencije\156.pdfC:\Users\Studijskapult2\Desktop\profesionalne i
osobne
kompetencije\157.pdfC:\Users\Studijskapult2\Desktop\profesionalne i
osobne kompetencije\158.pdf