8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
1/51
1
HRVATSKA U SOCIJALISTIKOJ JUGOSLAVIJI
HRVATSKA U PRVIM POSLIJERATNIM GODINAMA
- obnova jugoslavnsk rav bila j rzultat politik vlikih sila urunih u antiaistifku koaliciju
- vlaajudu poziciju u Jugoslaviji osigurala j KPJ, Tito j sa svojom vojskom uspostavio potpunu kontrolu nad cijelim
jug.tritorijm a obnovljna Jugoslavija s sastojala o 6 ralnih rava (RH, BiH, RS, CG, Makonija) i vij
autonomne pokrajine: AO Vojvodina i AO Kosovo
- 8. 5. 1945. jugoslavenske jedinice su ul u ZG, s njima i vlaa Fraln rav Hrvatsk (prsjnik Vlaimir
Bakarid), a u ZG j prao i ZAVNOH koji s u srpnju 1945. sastao na svoj 4. zasjanj i primnovao s u Naroni
sabor Hrvatske
- na temelju sporazuma Tito- ubaid poftkom oujka 1945. osnovana je jedinstvena jugoslavenska vlada kojoj je
prsjnik postao J.B. Tito a ministar vanjskih poslova postao j ubaid
- 11.11. 1945 osnovani su izbori za Ustavotvornu skuptinu na kojm j sujlovala samo Narona ronta po nazorom
KPJ
- na 1. zasjanju (29. 11. 1945.) Ustavotvorna skuptina j ukinula monarhiju i proglasila rpubliku po nazivom
Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ)
- umjsto Fralna rava Hrvatska nazvala s Narona Rpublika Hrvatska a njzin sabor primenovao se u Sabor
Naron Rpublik Hrvatsk (sv ostal rpublik ukljufujudi i Hrvatsku moral obiti svoj rpublifk ustav)
- flanic jugoslavnsk racij imal su samo ormalnu samostalnost, a u praksi j provna stroga cntralizacija
vlasti na saveznoj razini
- ravn vlasti su provoil politiku Partij, tofnij Politbiroa na flu s Titom kao gnralnim skrtarom- tako je
stvorna partijska rava prma sovjtskom molu
-1945. je provedena agrarna reforma: oduzeta je zemlja svim posjednicima povrin vd o 35 ha (ta j zmlja ijlom
prtvorna u ravna poljoprivrna obra, a ijlom poijljna siromanim sljacima), izvrna j koniskacija
imovin vlasnika koji su poslovali u ratno oba; potkraj 1946. izvrna j i nacionalizacija imovin graanskog sloja,
ukinuto j slobono trit roba i uvna j planska privra po nazorom rav, a provoila s i prisilna
kolektivizacija sela
- komunistifki rim uspostavio j potpuni nazor i na svim rugim srama ivota (kolstvo, kultura, zdravstvo,
novinarstvo, port, raio, umjtnost it.)
- hrvatska j u cjlini ospjla u tak poloaj n samo zbog smiljn cntralizacij vlasti, ngo i zbog namtnutog
trta krivnj za ustak zlofin
- komunistifki s rim ntolrantno onosio prma vjrskim zajnicama, posbic prma Katolifkoj crkvi (uhidnj
Stepinca 18.9.1946.)
- u opoziciji prma novom komunistifkom rimu bilo j flanova HSS-a, koj j svojim voom smatralo r. Vlaka
Mafka (bio j u migraciji)
- 1948. olo j o sukoba KPJ s KP SSSR-a, a to j znafilo i sukob FNRJ sa SSSR-om
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
2/51
2
- u proljd 1948. (uz porku ostalih kom. partija okupljnih u munaronu partijsku organizaciju 12 kom. partija po
nazivom Komunistifki inormativni biro ili Inormbiro) zapofo j tak pritisak na Jugoslaviju s nakanom da je se
pretvori u satelita SSSR-a
- na sastanku Inormbiroa u lipnju 1948. u Bukurtu onsna j rzolucija u kojoj j rukovostvo KPJ osuno zbog
navon antisocijalistifk politik, mutim, KPJ po vostvom Tita j obilat optub i pruila otpor Staljinovu
napadu
- dio pripadnika KPJ iskazivala je vjernost Staljinu i SSSR-u protiv kojih j Partija istupila vrlo surovo, hapsila ih i upudivalau kaznionicu na Golom otoku
- u oba sv vdg zaotravanja onosa sa SSSR-om u Hrvatskoj j olo o Srpskog urvanskog ustanka i ormiranja
srpske frakcije u KPH
- na urvan (6.5. 1950) izbila j pobuna na Korunu, Baniji, Lici i Bosanskoj Krajini, vdina pobunjnika bili su Srbi, ali
im s priruilo i nto Hrvata i Muslimana
- sukob s Inormbiroom iskoitn j i za obrafun s Anrijom Hbrangom ( u lipnju 1949. slubno j objavljno a j
izvrio samoubojstvo, no bio j umorn)
- privreda Jugoslavije do sredine 1948. bila je tijesno povezana sa SSSR-om i komunistifkim ravama istofn Europ, no
zbog rastud kriz partijski vrh s olufio za naputanj sustava ravnog upravljanja privrom i olufio s za uvonj
samoupravljanja
- sustav samoupravljanja j zamiljn tako a s tvornic i ostala pouzda organiziraju kao a njima upravljaju radnici;
osnovani su ranifki savjti i upravni obori, ali su sv tvornic i pouzda bila obvzatna na ovajanja za ravn
fondove
HRVATSKA POLITIKA EMIGRACIJA
- hrvatska politifka migracija stanovala j u Sjvrnoj i Junoj Americi te u nekim zemljama Europe
- u raznim zmljama vd o ranij s nalazilo vi gnracija hrv. isljnika iz vrmna kaa su tk gospoarsk prilik
mnog Hrvat prisilil a u tuini osiguraju srstva za ivot
- hrv. politifka migracija poijlila se u dvije skupine: pripadnici HSS-a (vod pol. snag u Hrvatskoj o 1941.) i
pripanici ustakog pokrta (koji j bio na flu NH i koji s njnom propadu morao povudi iz Hrvatsk)
- povlafdi s pof. svibnja 1945. iz ZG-a r. Vlako Mafk, prsjednik HSS-a, stigao j u Austriju (u amrifku zonu),
oakl su ga amrifk vlasti prbacil u Francusku
- ujsn 1946. Mafk j boravio u SA-u i Kanadi, gdje se sastajao sa starijom i novijom generacijom hrvatskih
emigranata
- po povratku u Pariz Mafk juspostavio vz s prvacima sljafkih stranaka Bugarsk, Maarsk i Rumunjsk t s r.
Milanom Gavrilovidm (prsjnikom Zmljoranifk strank iz oba star Jugoslavij) ; rzultat tih ogovaranja bio j
osnivanj Munaron sljafk unij. Mafk j umro u Washingtonu 1964.g.
- Munarona sljafka unija razvijala j svoju jlatnost tmljnu na sljafkoj iologiji, tj. na tranju uporita u
sljatvu kao rutvnom sloju koji s svojom brojnodu i organiziranodu mora suprostaviti komunistifkoj iktaturi ( u
taj j pokrt Mafk ukljufio i HSS)
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
3/51
3
- Mafk j u prvoj azi migracij i alj ostajao na stajalitu jugoslavnskog rjnja, ali moiiciranog u znatno labaviju
vezu zajednice (htio je da Hrvatska sa Srbijom i ostalim dijelovima Jugoslavije stupi u konfederaciju)
- kasnij s u zavrnom razoblju svoj migracij izjasnio za suvrnu i samostalnu hrvatsku ravu
- io hrv. pol. migracij slijio j Mafka, priznajudi ga jinim voom hrvatskog naroa i glavnim prstavnikom hrv.
polit. emigracije
- nakon Mafkov smrti na flo t grupacij stao j r. Juraj Krnjvid koji s jo o 1952. izjanjavao za stvaranj
samostaln hrvatsk rav izvan Jugoslavij
- ustaki pokrt s poslij sloma NH po rugi put naao u migraciji
- zajedno s dr. Antom Pavlidm iz hrvatsk s u Austriju povukla i hrvatska vlaa, kojoj j prsjnikom bio r. Nikola
Manid
- nakon nkog vrmna Pavlid s prbacio u J. Amriku i nastanio u Bunos Airsu gj j prij rata jlovala
kspozitura ustak organizacij- Hrvatski domobran
- Pavlid s u ljtu 1954. sastao s r. Milanom Stojainovidm; cilj njihova sastanka j bio a s ispita mogudnost
zajnifkog nastupa Hrvata i Srba u izbjglitvu protiv zajnifkog nprijatlja- komunistifkog rima u Jugoslaviji (vijst
j kasnij bila potvrna i s jn i s rug stran)
- nova akcija r. Pavlida bila j osnivanj Hrvatsk ravotvorn strank, no uskoro (1956.) on nastoji proiriti svoju
migrantsku politifku aktivnost prtvaranjm strank u Hrvatski sloboilafki pokret (HOP), a djelatnost HOP-a zasnivala
s na naflima iz prv ustak migracij
- poslij Pavlidv smrti prma njgovom tstamntu vrhovni starjina HOP-a postao j r. Stjpan Hr, bivi
naroni zastupnik Hrvatsk sljafk strank
- ok j ustaki pokret za vrijeme prve emigracije (1929.-41.) bio jinstvna i fvrsto povzana (makar i malobrojna)organizacija, u oba rug migracij j bio zahvadn procsom povajanja u nkoliko grupa (maa razjinjn, sv
organizacij proizal iz HOP-a ipak su imal jinstvn politifki program: ponovna uspostava Nzavisn rav
Hrvatske u njezinim povijesnim granicama)
- Vjkoslav Maks Luburid osnovao j u panjolskoj organizaciju po nazivom Hrvatski naroni otpor (HNO) koja j
izdavala glasilo pod nazivom Drina
- r. Branko Jlid j u Z. Njmafkoj ormirao organizaciju po nazivom Hrvatski naroni obor, koja j u svom programu
imala stvaranj NH uz porku svih nacionalno svjsnih Hrvata i urnj hrvatsk rav na naflima ustatva i
zapadne demokracije
- u migraciji jlovala j jo jna ustaka grupacija po nazivom Hrvatska rpublikanska stranka po prsjnitvom
pro. Ivana Oranida, a stranka j izavala svoj fasopis Republika Hrvatska
- pro. Vinko Nikolid j 40 goina izavao i urivao kulturno-politifki fasopis Hrvatska rvija
- polit. emigrantima postali su i pojedini hrv. intelektualci, koji su nakon sloma hrv. nacionalnog pokreta 1971. godine, da
bi s spasili o progona komunista, morali bjati u inozmstvo
- da bi se prevladala rascjepkanost migrantskih organizacija i povzala njihova aktivnost ufinjni su pokuaji a s
osnuj rprzntativno prstavnitvo hrvatsk migracij, to j rzultiralo osnivanjm Hrvatskog naronog vijda
(HNV) u Torontu 1974., fija s jlatnost tmljila na 2 nafla: 1. rava Hrvatska mora obuhvatiti sav tnifki i povijsni
prostor hrvatskog naroa; 2. u ravi Hrvatskoj bit d suvrn jino hrvatski naro
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
4/51
4
- unatof postojanju vi migrantskih grupa i njihov nkooriniran jlatnosti, njihova j aktivnost bila u stalnom
porastu, posebno od 60ih godina nadalje
- migrant su stalno pratili tajni agnti jug. polit. policij iz Uprav ravn bzbnosti (UB) koji su s fsto ubacivali
u njihove redove i organizacije, a istaknutije pojedince i likvidirali
ZAOTRAVANJE MEUNACIONALNIH I MEUREPUBLIKIH ONOSA I REFORMNI POKUAJI
NACIONALNE SUPROTNOSTI I SUKOBI
-jo tijkom rata KPJ kao prvonik NOP-a okupljala j u oruan jinic pripanik razlifitih nacionalnosti na
jugoslavenskom prostoru i pri tom j nastupala kao zagovornik prvlaavanja munacionalnih sukoba i uspostavljanja
nacionaln tolrancij (parola bratstvo i jinstvo), no to ostvarno bratstvo i jinstvo s vrmnom s pokazalo
kao privid
- u Srbiji se pojavljuje otpor federativnom urnju jugoslavnsk rav iskazivanjm nzaovoljstva s uspostavom i
postojanjem dviju autonomnih pokrajina (Vojvodine i Kosova) unutar srpske republike
- u Hrvatskoj je negodovanje dolazilo zbog novog jugoslavenskog centralizma koji sputava hrvatsku samostalnost
- u Sloveniji otpor se centralizmu pojavio posebno zbog koncentracije kapitala u Federaciji
- nacionalizam najvd (srpsk) nacij bio j prikrivn unitaristifko- cntralistifkom politifkom praksom
- jugounitarizam se posebno njegovao u JNA
- 1957. Evar Karlj j upozorio a taanja cntralistifka ravna struktura proizvoi ovinistifko intgralno
jugoslavnstvo po kojim s obnavlja vlikosrpski nacionalizam
- s vremenom se pokazalo da je federalizam samo teorijska postavka i da je nova jugoslavnska rava optrdna
sukobom izmu srpsk ravn ij (koj ti ufvrdnju cntralistifkog urnja) i nsrpskih naroa (koji su tili
ufvrdnju svojih rpublika kao nacionalnih rava)
- zbog toga j jugoslavnska rava na izmaku 50ih i pof. 60ih goina pofla zapaati u ozbiljnu krizu
- sukob oko raspojl savznog kapitala osobito s zaotrio u proljd 1962., pa j Tito srinom oujka sazvao sjnicu
savznog i rpublifkih rukovostava na kojoj su s sufljaval vij koncpcij: gl ravnog urnja na jnoj strani
su bili cntralisti koji su tili vlikoravnom hgmonizmu, a na rugoj strani su bili ralisti koji su naginjali
konraciji; gl onosa prma trinom mhanizmu jni su bili za povratak na jo vdu ravnu rgulativu, ok su
rugi bili za primjnjvanj zapanog mola trita ali uz postojanj tzv. ravnog vlasnitva; ralisti su bili i za
samostalniju ulogu rpublifkih savza komunista, a cntalisti protiv toga; po iologiji i mntalnom sklopu jdni su bili
bli staljinizmu a rugi bli libralizmu
POLOAJ HRVATSKE
- Hrvatska j u razoblju o 1945. o potkraj 50ih goina osljno provoila politiku koju j orivao partijsko-
ravni vrh Jugoslavij, no kako j sv vi olazilo o izraaja gospoarsko iskoritavanj Hrvatsk, to j najza shvatiloi njzino komunistifko rukovostvo
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
5/51
5
- prma zamisli E. Karlja i V. Bakarida usvojno j rjnj a s cijli savzni kapital (osim pomodi nrazvijnima)
trba prnijti na pouzda, opdin i rpublike, ali da ekonomsku politiku treba voditi u ime razvoja samoupravljanja, a
ne u ime republika i nacija
- ralizacijom t oluk pokazali su s prvi obrisi gospoarsk i polit. samostalnosti Hrvatsk, to j imalo ojka i u sri
kulture- hrvatske kulturn institucij i znatan io hrvatsk intligncij pofo s suprostavljati sv izranijm
unitarizmu u kulturi, koji j zapravo znafio namtanj vlikosrpstva prikrivnog partijskim platm, a slifan j procs
zapofo i u Slovniji
OBRAUN S CENTRALISTIKOM STRUJOM
- konzrvativna struja osljnih cntralista (prostaljinista na flu s Alksanrom Rankovidm) suprostavljala s
rormistima (prvoio ih j E. Karlj) a izmu njih s nalazio Tito koji j u poftku avao blagu porku
konzervativnoj struji, ali j tijkom 1964. priao rormistima pa j zahvaljujudi tom potkraj ist goin zakljufno a s
privra tatizira (gospoarski ivot zmlj ubuud j trbalo rgulirati trit,a n rava; ukiaju s ravni
investicijski fondovi a taj se kapital prnosi na bank pouzda; olufno j a s uvoi konvrtibilni inar = tako j
1965. zapofla privrna rorma)
- sv t mjr objktivno su uvoil kapitalistifki nafin poslovanja ali bz privatnog vlasnitva
- prostaljinistifka struja s protivila izvonju privrn rorm: oni koji su s oslanjali na A. Rankovida (koji j uz Tita
bio najmodnija lifnost u SKJ i ravnom vrhu) i s rug stran, oni koji su s protivili pristaama Rankovida, nisu smjli
(osim Tita) niti pomisliti na njegovo smjenjivanje
- Tito j bio u ilmi a smijni Rankovida koji mu j bio sna ruka jo o 1937., a osim toga obojica su u sbi nosila jako
boljvifko naslij; kaa j Tito shvatio a ga Rankovid ugroava kao nasljnik, i ka j naslutio a on ulazi u
velikosrpsk vo, olufio s na sazivanj sjnic CK SKJ 1. srpnja 1966. na kojoj j Rankovid iskljufn iz CK SKJ, a
omah zatim ponio j i ostavku na svoj ravn unkcij paom Rankovida uklonjn j io savznog politifkog vrha,a ojafala su rpublifkasrita
OTPOR KULTURNOJ AGRESIJI NA HRVATSKU
- usporo s politifkim i privrnim uniiciranjm jugoslavnsk rav po komunistifkim rimom poslij 1945. tkao
je i proces potiskivanja posebnosti nacionalnih kultura
- na jzifnom planu posbno j znafajan tzv. Novosaski ogovor jzifnih strufnjaka iz prosinca 1954. kojim s utvruj
a j jzik Hrvata, Srba i Crnogoraca jan jzik, t a im j knjivni jzik jinstvn, iako ima va izgovora ijekavski i
kavski; takav zajnifki jzik mora imatii zajnifki (jinstvni) pravopis, pa j omah pokrnuto i njgovo pisanj
- u JNA j bio obvzatan srpski rjfnik a srpski jzifni izraaj uvn j u slubno opisivanj savznih ravnih organa,
raija i tlvizij, ilmskih urnala t partijskih organizacija
- Matica hrvatska j uz rutvo knjivnika Hrvatsk postala aritm otpora partijskoj politici na planu jzika i
svukupn kultur; Matica Hrvatska s oupirala i pisanju zajnifkog knjivnog i posbnih trminolokih rjfnika,
kojima je bio zadatak da u znanstvenu praksu u Hrvatskoj uvedu nazivlja upotrebljavana u Srbiji
- 17.3. 1967. su Matica hrvatska, rutvo hrvatskih knjivnika i jo 16 znanstvnih i kulturnih institucija Hrvatsk
objavil klaraciju o nazivu i poloaju hrvatskog knjivnog jzika, kojom s utvruj a s taj jzik ovoi u
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
6/51
6
nravnopravan poloaj, jr s putm upravnog aparata i srstava javn i masovn komunikacij provoi namtanj
ravnog jzika, a ta s uloga aj srpskom jziku
- o stran unitaristifkih snaga(po vostvom Miloa anka) i partijskih oruma, klaracija j bila oznafna kao
zaplotnjafki fin onsn bz prthonih konzultacija s politifkim finitljima u Rpublici
- na posebnoj sjednici CK SKH (22.3. 1967), pod pritiskom samog Tita i dijela partijskih flnika Hrvatsk, klaracija j
osuna kao nprijatljski fin i zatrana j ogovornost flanova Savza komunista koji su sujlovali u njzinu
ononju ili su j potpisali
- potkraj oujka 1967. klaraciju j Tito javno napao u govoru koji j orao u Pritini, gj j tvrio a j ravi zabijn
no u la, a Bakarid j u svom govoru u Saboru osuio klaraciju kao nprijatljski fin uprn protiv socijalistifk
rvolucij
NOVA STRUJANJA U HRVATSKOJ
- uklanjanjm Rankovida i njgov grup umanjna j mod savznog politifkog vrha u ravnom sritu time su
ojafala rpublifka srita, a ujno j olazila o izraaja nacionalna airmacija potiskivanih nacija
- nastal promjn oglal su s i u slobonijm politifkom ivotu, posbno u sri kultur i umjtnifkom stvaralatvu
- na izmaku 60ih i pof. 70ih u Hrvatskoj s razbuktao mokratski i nacionalni pokrt koji j zauzo irok razmjr
- srinom 1967. i tijkom 1968. vdi io otaa vodih partijskih umkcionara u Hrvatskoj napustio j svoja otaanja
mjsta, a na istaknut unosti olu su mlai partijski karovi ( Miko Tripalo, Savka abfvid Kufar, Pro Pirkr i
r.); u to vrijm zapofinj i iroko gibanj u rovima stuntsk omlain
- kako Hrvatska godinama nije uspjela reformirati svoj gospodarski sustav, partijsko je vodstvo potkraj svibnja 1968.
organiziralo savjtovanj na kojm j tmljito raspravljana postojda situacija u Hrvatskoj; na savjtovanju j istaknutotranj konomskog razvladnja racij i uvonj trin privr, no Prsjnitvo SKJ j na svojoj sjnici (9. 6.
1968.) stoko napalo CK SKH
- sv vi i vi su s oblikovali lmnti hrvatskog nacionalnog programa kojmu j osnovno polazit bilo a Hrvatska
nema suvereniteta gotovo ni u jednoj sri rutvnog ivota, pa s za nj mora izboriti, a hrvatski nacionalni program
otvorno j propagirao Matifin Hrvatski knjivni list, t su tako u Hrvatskoj nastala va srita nacionalnog pokrta:
CK SKH i Matica hrvatska
- potkraj 1969. sva su s nastavil s jnakom stinom savzni organi su s borili a to vi zar vlast u svojim
rukama, a rpublifki a s o t vlasti oslobo, a por borb Hrvatsk za novi gospoarski i politifki sustav ulazila j i
Slovenija
- unitaristifk snag suzakljufil a subina rorm racij zavisi i o Hrvatsk, pa a, prma tom, svoju otricu
moraju usmjriti prma toj rpublici a poto nisu mogli istupiti protiv Tita i Karlja, unitaristi su s olufili za napa na
hrvatsko rukovodstvozato je u sijfnju 1970.g. orana sta sjnica CK SKH na kojoj j izvrn njihov obrafun
DESETA SJEDNICA CK SKH. REFORMA FEDERACIJE
- povoom ankovih flanaka CK SKH j, uz pristanak Tita, olufio a s obrafuna s unitaristifko- cntralistifkim
snagama, koje su optuival CK SKH za jafanj nacionalizma u Hrvatskoj, a sta sjnica CK SKH j potvrila a j
otvoreno hrvatsko nacionalno pitanje
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
7/51
7
- maa j CK bio optun a s n suprostavlja nacionalizmu, polazit za raspravu nij bilo nrijno nacionalno
pitanj, vd s polo o koncpta rutvn rorm
- postavljna j tza a s rai o novom rvolucionarnom koraku u razvoju socijalizma, a a tom glavni otpor pruaju
birokratsko-unitaristifko-cntralistifk snag t a j to prava pozaina optubi CK SKHiz fga j proizlazilo a CK SKH
n promif hrvatski nacionalizam, vd samo nastavlja borbu za rutvnu rormu
- prma zakljufcima sjnic: CK SKH d pojafati aktivnost za ostvarnj rutvn rorm i provsti ijnu i politifku
borbu protiv unitaristifkih i cntralistifih snaga, jr su on protivnici socijalistifkog samoupravljanja
- utjcaj i posljic 10. sjnic CK SKH: s jn stran pojafan j pritisak Hrvatsk a s ubrzaju rutvn rorm i
izvri rorma Fracij,ali j s rug stran porasla kritika rukovostva SKH i njgov politik utvrn olukama 1.
sjnic; s trd stran ta j sjnica potaknula jafi zamah hrvatskog nacionalnog pokrta
- u rujnu 1970. Tito j najavio ormiranj Ustavn komisij na flu s Kraljm sa zaatkom aprloi rormu
federacije
- komisija j prloila a racija zari samo 3 unkcij: vanjsku politiku, naronu obranu i jinstvnost rutvnog
urnja; izvorni suvrnitt trba pripasti rpublikama koj su iniran kao rav, a pokrajin trbaju dobiti
autonomnost vrlo blizu suverenosti
- uvo s i vij naznak konralizma: paritt flanica racij u ralnim organima (Skuptina, vlaa,
Prsjnitvo) i konsnzus u ononju ralnih oluka
- savzna j skuptina 30. 6. 1971. ustavnim amandmanima ozakonila reformu federacije
ZAMAH HRVATSKOG NACIONALNOG POKRETA I NJEGOV SLOM
- o proljda 1971. j gotovo cijlu Hrvatsku zahvatio nacionalni zanos, pa nastaj prvi masovni naroni pokrt nazvanhrvatsko proljd
- no kada je u ljetu 1971. zavrna rorma racij, u CK SKH zapofnj rascjp: jna grupa oko Bakarida traila j
zaustavljanj masovn nacionaln uorij i onmogudavanj jlovanja polit. srita izvan Partij; vdi io CK to nij
prihvatio vd j traio iru mokratizaciju rutva, izgraivanj nacionaln rav i prijnos savznog kapitala i viza u
ruk proizvoafa
- prista masovnog pokrta izbili su na flo Savza omlain i Savza stunata, pruzli novinsku kudu Vjsnik, a zatim
radio i televiziju
- masovnom naronom pokrtu prikljufio s i Savz boraca Hrvatsk
- uz pokret su pristali i predsjednik Sabora i predsjednik hrvatske vlade
- glavni cilj j bio konstituiranj rav Hrvatsk u postojdm jugoslavnskom okviru
- Karlj j traio Titovu intrvnciju u Hrvatskoj koja s nala u tkom poloaju pogotovo ka j Tito, na inzistiranj
Bakarida i Karlja, nakon vi goina poravanja CK SKH olufio zaustaviti procs nacionalnog prporoa u Hrvatskoj
- kao nposrni povo za ravni uar u Hrvatskoj bio j opdi stuntski trajk, zapoft 22. 11. 1971., tijkom kojg j
Tito pozvao rukovostvo Hrvatsk u Karaorvo, gj j otkazao svoju porku hrvatskom rukovostvu i osuio
njihovu politiku
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
8/51
8
- poslij sastanka u Karaorvu partijski rukovoitlji iz Hrvatsk ponijli su ostavk t j taa zapoflo smjnjivanj
svih onih koji su sujlovali u masovnom pokrtu,a zabranjna j i Matica hrvatska t su obustavljni njzini fasopisi
- na Titovu inicijativu je ujesen 1972. smijenjeno i partijsko rukovodstvo Srbij; takor su uklonjni i mnogi politifari u
Slovniji i Makoniji, a nto manj u BiH, CG i na Kosovu
- poslij sloma nacionalnog pokrta 1971. unitaristifk su snag ofkival ponitnj ustavn rorm racij i
opoziv amandmana do kojeg nije olo
- Karlj j olufno obijao pokuaj pristaa cntralizma i vlikoravnog hgmonizma, pa j novi Ustav iz 1974.
uvaio i ozakonio sv on promjn izvrn amanmanima na prthoni ustav
- tim j ustavom ojafan suvrnitt rpublika i autonomnih pokrajina; utvrno j pravo svakog naroa na
samoornj i fak pravo na ocjpljnj
POSLJENJE ESETLJEDE JUGOSLAVIJE- SUVERENA HRVATSKA
SMRT JOSIPA BROZA TITA
- 4.5. 1980. umro j J.B. Tito a poslij njgov smrti na flu SFRJ ostalo j osmroflano prsjnitvo
- u tom kolktivnom prsjnitvu poloaj prsjavajudg zauzimao j svak goin rugi njgov flan roslijom
iz svih 6 rpublika i vij pokrajin (flan prsjnitva iz Hrvatsk u fasu Titov smrti bio j Bakarid)
KRIZNE GODINE POSLIJE TITA
- u rano proljd 1981. izbila j na Kosovu pobuna Albanaca (nmiri su pofli monstracijama u Pritini, oakl su s
proirili po svim vdim mjstima na Kosovu)
- tko stanj u privri koj s iskazalo 1979.g. partijski j vrh ocijnio kao kratkotrajni rcsijski pormdaj, stoga j
1983. izran program njnog prvlaavanja nazvan stabilizacijski program; osnovna zamisao tog programa j bila a s
trit airmira kao uvjt socijalistifkog upravljanja ali bz privatnog vlasnitva, pa s cijla proklamirana stabilizacija
zapravo svoila na prporuku a s to vi primjnjuju konomsk zakonitosti i a s po njima posluj (takvim
uopdnim napucima praktifki s nij mogao oblikovati novi tip robn proizvonj, pa s konomska kriza nastavljala
prionosdi i jafanju polit. kriz u ravi)
- srinom 80ih sv otvornij nastupaju vlikosrpsk snag kojima j cilj ponititi ustav iz 1974. i vratiti unitarno-
cntralistifko ustrojstvo, ali po posvmanjom srpskom ominacijom
- 1986. pojavio se i Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) u kojem se najotvorenije zagovara
velikosrpska agresija protiv nesrpskih naroda u Jugoslaviji kao sustavni velikosrpski nacionalni program
SLOBOAN MILOEVID I PROMJENE U USTROJSTVU SRBIJE
- u srpskom kom. vostvu sv j vi jafao utjcaj Sloboana Milovida koji j, pruzvi unkciju prsjnika CK SK
Srbij, svoju politiku zasnovao na mmoranumskom koncptu vlik Srbij priklanjajudi s agrsivnoj stratgiji i taktici
za njegovo ostvarenje
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
9/51
9
- u prvoj tapi j htio stvoriti jinstvnu srpsku ravu likviacijom obiju pokrajina
- tijkom 1988. razvio s vliki mitingaki pokrt za runj onih koji su s suprostavljali novoj srpskoj politici
- oravali su s iljm Srbij obro organizirani mitinzi koj j vlikosrpska promifba vlifala kao miting istin ili
ogaanja naroa
- uslijilo j potom runj partijskih rukovostava najprij u Vojvoini, a ona na Kosovu i u CG
- nakon toga amandmanima na ustav Srbije ukinut je konstitutivni odnos dviju autonomnih pokrajina (obje su potpuno
ukljufn u Srbiju i njoj pofinjn)
- prkrajanjm srpskog ustava Milovid j ostvario prvi io svog programa: stvorio j jinstvnu srpsku ravu i mogao
j zatim prijdi i na ralizaciju njgova rugog ijela - ostvarenje plana o velikoj Srbiji
UGROAVANJE HRVATSKE I RUGIH REPUBLIKA
- u svibnju 1989.g. Milovid j bio izabran i za prsjnika prsjnitva SR Srbij t j, kako bi izazvao povo za
uklanjanj tamonjih rpublifkih vostava, inicirao i brojne mitinge izvan Srbije
- poftkom srpnja 1989. u Kninu i ko crkv Lazaric u slu Kosovo kraj Knina orana j 600. obljtnica kosovsk bitk;
tu su iz Bograa organizirani mitinzi na koj j oputovalo mnotvo Srba iz rugih krajva Hrvatsk, Srbije i BiH
- najavljno j zaokruivanj vlik Srbij otimanjm hrv. tritorija i uarom na pravo hrv. naroa na svoju nacionalnu
ravu
- Milovid j nastavio akciju mitinganja po Jugoslaviji pa j 1.12. 1989.g. najavljn vliki miting istin u Ljubljanicilj
j bio izazivanj promjn vod garnitur u Slovniji (no slovnska j vlaa zaprijtila a d poho na granicama
Slovnij zaustaviti oruanom silom, pa su organizatori oustali o svoj namjr)
- mitinzi (ogaanja naroa) imali su ufinka uVojvoini i CG, ali su s pokazali nufinkovitima ka j trbalo slomiti
vlaajud garnitur u rugim rpublikama
- potkraj 1989. Srbija je zavela ekonomsku blokadu Slovenije a poduzimala je i razne diskriminatorske mjere protiv
Hrvatske
RAVNA KRIZA NAVRHUNCU
- tijkom 1989.g. SK Srbij orsirao j oravanj kongrsa SKJ; Milovid s naao a d uz porku parijsk organizaciju JNA na kongresu osigurati prevlast
- kongrs j oran o 20. o 22.1. 1990.g. t su s tijkom raa tog kongrsa iskazal dvije potpuno suprotne
koncpcij: Savzi komunista Slovnij i Hrvatsk traili su potpunu transormaciju SKJ u savz rpublifkih partija, a SK
Srbij s zalagao za obnovu jinstvnog SKJ na tmlju lnjinistifko- boljvifk partij
- najzad, delegati Slovenije su napustili kongres, a tada delegati iz Hrvatske nisu pristali da se rasprava nastavi bez njih,
pa su i oni napustili kongrs. Taa su prostali lgati olufili a s kongrs ogaa
- u Hrvatskoj j u to vrijm ormirano vi polit. stranaka
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
10/51
10
- vd u vljafi 1990. Rpublifki skrtrijat za pravosu i upravu rgistrirao j osam politifkih stranaka, mu kojima su
bile: Hrvatski socijalno-liberalni savez (HSLS), Socijaldemokratska stranka Hrvatske, Hrvatska demokratska zajednica
(HDZ), Hrvatska krdansko- demokratska stranka i dr.
- kaa su u proljdu ist go. u Hrvatskoj orani izbori za najvi organ vlasti, na njima su sujloval i novoormiran
strank, pa su to bili prvi vistranafki izbori (sujlovao j i Savz komunista Hrvatsk, no vdinu j obila HZ, a
komunisti su izgubili vlast)
- na 1. sjnici novoizabranog Sabora za prsjnika j izabran r. Franjo Tuman, osnivaf i prsjnik HZ-e, zaprsjnika Sabora izabran j r. arko omljan, a za prsjnika vla Stip Msid
- vistranafki izbori orani su i u rugim rpublikama, a komunsiti su bili porani i u BiH, Slovniji i Makoniji, a u CG
j novo rukovostvo sastavljno o bivih komunista, koji su slijpo slijili Milovidv program
- nakon raspaa SKJ olufujudi snagu u raspltu Milovid vii u Jugoslavnskoj naronoj armiji (JNA)
RASPA JUGOSLAVIJE I PROGLAENJE SAMOSTALNE I SUVERENE HRVATSKE
- na zasjanju Hrvatskog Sabora 25. 6. 1990. g. usvojn su promjn postojdg ustava onsnog jo za
komunistifkogrima
- srinom kolovoza 1990. u Kninskoj krajini izbila j pobuna srpskog stanovnitva, potaknuta iz Bograa
- ormiraju s sosk oruan stra i iri psihoza ugronosti srpskog stanovnitva
- na cstama prma Kninu i na ljznifkoj pruzi bili su postavljeni balvani ( po tome se srpska pobuna protiv hrvatske
rav naziva balvan- rvolucija), a pobuna s proirila i u rug hrv. krajv
- 22. 12. 1990. Hrvatski sabor j usvojio novi, mokratski ustav Rpublik Hrvatsk (nazvan jo i Boidni ustav), u kojem
j istaknuto a j njzin suvrnitt notuiv, njljiv i nprnosiv
- u tom j ustavu naznafno a j RH u sastavu SFRJ o novog sporazuma jugoslavnskih rpublika ili ok Sabor RH n
olufi rugafij; ukinuto j prsjnitvo RH, a uspostavljna j unkcija prsjnika Rpublik (F. Tuman)
- tijkom prvih mjsci 1991.g. voni su prgovori storic prsjnika jug. rpublika o buudm urnju savzn
jugoslavnsk rav, ali zbog vlikosrpskih stavova S. Milovida nisu ali nikakav rezultat
-Milovid s zalagao za oranj to vi cntraliziran Jugoslavij, obrazlaudi to tnjoom svih Srba a iv u istoj
ravi; Hrvatska i Slovnija su prlagal konraciju tako a svaka rpublika bu samostalna suvrna (svaka bi
imala i svoju zasebnu vojsku); predsjednici BiH i Makedonije zagovarali su kombinaciju federacije i konfederacije
- Hrvatski sabor j na zasjanju 25. 6. 1991. g. Hrvatsku proglasio samostalnom i suvrnom ravom (kao ravna
granica nzavisn Hrvatsk proglana je granica koju je RH imala unutar Jugoslavije)
RAT PROTIV HRVATSKE I SLOM SRPSKE AGRESIJE
- istupanj iz zajnifk rav i nzavisnost proglasil su i Slovnija, BiH i Makonija i tim j potvrn raspa
Jugoslavije
- Milovid s takvim razvojm ogaaja nij mirio, vd j olufio aktivirati JNA
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
11/51
11
- potkraj lipnja 1991. zapofo j rat u Slovniji napaom JNA na slovnsku tritorijalnu obranu; napa j trajao 10 ana
nakon fga s JNA povukla
- nakon toga s JNA otvorno ukljufila u akcij srpskih pobunjenika u Hrvatskoj, pa se rasplamsavao rat u Hrvatskoj
- zapofli su i stoki napai na hrv. graov u cijl hrv. granic
- prma j nakon vitjn opsa i vlikog otpora hrv. branitlja u ruk agrsora pao Vukovar (18.11. 1991.), planovi
JNA i Milovida nisu s ostvarili
- tijkom rata protiv Hrvatsk nk ijlov hrv. tritorija rali su pobunjni Srbi (uz izanu porku JNA i pomod iz
Bograa), koj su nazvali Autonomna oblast Srpska Krajina sa sjitm u Kninu
- uz posredovanje izaslanika Ujinjnih nacija u Sarajvu j 2.1. 1992.g. izmu prstavnika hrv. vla (Gojko uak) i
opunomodnika JNA (gnral Anrija Rata) potpisan ogovor o prkiu vatr; no srpski agrsori nisu potivali primirj
te su i dalje povremeno granatirali naselja i gradove na hrv. teritoriju
- fimbnici uropsk i svjtsk politik nisu bili skloni rasormiranju Jugoslavij
- ipak potkraj 1991.g. su prihvatili finjnicu a Jugoslavij vi nma, pa su polovicom prosinca objavili opdi okvir za
priznavanje novih drava
- u 2. pol. svibnja 1992.g. Hrvatska je primljena u organizaciju UN-a
- o oujka o lipnja 1992.g. na ratom zahvadna hrv. porufja stigl su zatitn snag UN-a (tzv. plav kacig)
- vdi io tzv. Autonomn oblasti Srpsk Krajin vradn j po hrvatski suverenitet vojno- rarstvnim akcijama Oluja
i Bljsak 1995. g.
- Istofna Slavonija, Baranja i zapani Srijm mirno su intgrirani u hrvatski ravni okvir tk 1997.g. uz pomod
munaronih mirovnih snaga
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
12/51
12
AGRESIJA SRBIJE I JNA NA OSTALU JUGOSLAVIJU
STVARANJE SAMOSTALNE HRVATSKE
(1987. - 1991.)
- povijesni kontekst razdoblja - slom komunizma koji j pofo paom Brlinskog zia 9.11.1989., a zavrio raspaom
SSSRa u ljeto 1991. najvdi ogaaj u Europi nakon sloma aizma '45 iako j to malotko ofkivao, komunistifkisu s rimi uruili zbog povijsn istronosti (bz krvi, osim u Rumunjskoj)
- Na flu SSSRa i KPSSa o 10.3.1985. bio j Mihail Gorbafov - prki 40ogoinj politike hladnoga rata i normalizacija
odnosa sa zapadom
- Kako je to utjecalo na Jugoslaviju?
- o srin 80tih onos s oba bloka bio j prijatljski napt, a Tito j uvjravao naro a i zapa i istok ugroavaju
neovisnost Jugoslavijen sasvim tofno, ali korisno za oravanj rima i ravnotu unutarnjih onosa
- nakon prkia hlanog rata i taj s argumnt sruio novo munarono okrunj bilo j ialno za rorm;
stvorni su uvjti za zaokrt prma Europi, no Srbija d i sb i ostatak Jugoslavije gurnuti u rat
- bila otvornija prma zapau o istofnih zmalja, unutranji sukobi bili su biljni u svjtskim mijima
IZBIJANJE VELIKOSRPSKOG POKRETA SREDINOM 1980-ih
- 1981. - pobuna Albanaca na Kosovu pokretanje srpskog nacionalizma kojg j Titov komunistifki rim stljdima
rao po kontrolom
- To j bio povo za povratak Srpsk pravoslavn crkv u javni politifki ivot iz kojg ju j istjrao komunizam '44
- srinom 80ih silovito nastupa i proir u sv por rutvnog ivota obnavlja staro crkvno ufnj o svojoj
npogrivosti i o sbi kao stornoj instituciji srpstva i srpsk nacionaln svijsti
- velika uloga u stvaranju velikosrpskog pokreta i srpske agresije
- Vladike SPC-a Anastazij Jtid, Amilohij Raovid i Irnj Bulovid piu omad i munaron (kongrsu SA -a)
apl a s titi srpski naro na Kosovu
- SPC j imala i vliku ulogu u obnovi sintagm Nbska Srbija
- nastala j iz kosovskog mita = Nbska Srbija j jan o kljufnih mitova srpsk nacionalne mitologije. Predstavlja
nku vrstu nbskog carstva u koj nakon smrti olaz poboni Srbi. Prma vjrovanju srpskog mita o Kosovu,
osob koj su ali ivot za vjru i za Kosovo (poput knza Lazara) postaju stanovnicima nbsk Srbij. Mit j
nastaoj kao objanjnj srpskog vojnog poraza u bitci na Kosovu 1389. goin i gubitka srpsk ravnosti, tako to
su Srbi navodno izabrali duhovno spasenje umjesto vojne pobjede.
- sintagma je obnovljena u vrijeme 600te obljetnice Kosovske bitke 1989. - proslava je bila u znaku priprema za ratni
obrafun s nprijatljima srpskog naroa
- uzizanju mita priruili su s i akamici t knjivnici (npr. Matija Bfkovid)
- u poizanju borbnog morala i ratn psihoz posbno j mjsto obio trnutak nonja posmrtnih ostataka kneza
Lazara po selima i gradovima Srbije i BiH 1988. godine u organizaciji SPCa uz velike nacionalne govore
- Tri kritrija za utvrivanj granica nacionaln rav prma srpskoj nacionalnoj iologiji (potpuna iracionalnost):
1. Etnifki fistiteritorij- srpska tnifka vdina na nkom tritoriju
- naflo kojg priznaj munarona zajnica
2. Bivstvovanj nacionalnog uha na ornom tritoriju- primjer s Kosovom- prostor n pripaa Srbiji po stanovnitvu ngo po uhovnom oprjljnju
- teolog Boiar Mijaf
POVIJEST - Nikola imid i Stla Lchpammr
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
13/51
13
3. Srpska zmlja s o granica oznafnih srpskim grobovima- izraz teze o jedinstvu zemaljske i nebeske Srbije
- Stavove SPCa je poravala i znanost:
- 24.9.1986. - SANU j objavila Mmoranum - velikosrpski nacionalni program; izvor i naahnud nov srpsk
politikeMmoranum j politifka optunica protiv titoistifkoga komunistifkog rima s tzom a j komunistifki
pokrt Jugoslavij o samog poftka bio antisrpski i antijugoslavnski, t a j ostvarivi hrvatsko-slovenskudominaciju, kako u NOB-u 1941-1945, tako i u fitavom poslijratnom razoblju, po politifkoj volji Tita i Karlja
razbio jinstvni srpski nacionalni korpus po rpublikama, onmogudivi stvaranj srpsk rav u jugoslavnskoj
federaciji, a nad Srbijom uspostavio politifku i konomsku ominaciju razvijnih zapanih rpublika, blokirao
normalan razvoj srpskoga rutva jnom rijfju, stavio Srbiju i cijli srpski naro u porni poloaj u SFRJ.
= Dokazi:
Akt konstitucije jugoslavenske federacije u Jajcu 29.11.1943. godine nije legitiman jer tamo nije bio
zastupljen srpski narod; zastupali su ih pojedinci iz srpskih partizanskih jedinica
Antisrpska politika jo s jaf provoila poslijratnom razoblju, posbno o srin 60ih, nakon paa
Alksanra Rankovida
Najvdi uarac razbijanju Srbij i Jugoslavij j Ustav iz 1974. koji j konstituirao konraciju
Svi su naroi osnim srpskog u Jugoslaviji ostvarili svoju ravu; Titov j rim natjrao Srb u Hrvatskoj i
Kosovo ili da isele ili da se asimilirajutra hitnu zatitu za njih
= prviaju mogud raspa Jugoslavij
- Zbog poticaja SPCa, SANUa i rugih cntara Srbi s Kosova nisu prihvatili oluku SKJa koji j 1985. goin zatitio
autonomije obiju pokrajina organizirano su pritiskali srpsko i jugoslavensko vodstvo da se uspostavi represija nad
Albancima, a dobivali su i jaku potporu iz Srbije:
15.1.1986. - urunj knjivnika Srbij u listu Knjivn novin objavilo j pticiju 2000 Srba kojom s trairadikalna borba protiv albanskog nacionalizma i separatizma
26.2.1986. - u Beograd dolazi delegacije Srba s Kosova s istim zahtjevima (prva od mnogih)* Prsjnik Srbij Ivan Stambolid poputao j skalaciji srpskog nacionalizma a bi ojafao svoju poziciju u prgovorima
s ostalim flanicama racij gl rvizij Ustava iz 1974., a i a bi i sam obio na popularnosti u narou. Istoobno
j vjrovao a d ga njgov ugogoinji prijatlj Sloboan Milovid i aljvjerno slijediti, pa je na njegov prijedlog
Milovid 1986. izabran za a srpsk partij.
Prijelomni trnutak: proljd 1987. kaa j Milovid obacio Stambolidvu taktiku pregovaranja s republikamaradi promjene ustava iz 1974. godine
Milovidv govor na Kosovu 4.4.1987. - snano ohrabrio monstrant (Nitko n smij a vas bij) Milovid j na miting oao kao voa srpskih komunista, a otiao kao voa srpskog naroa
15.5. - 23.5. 1987. - urunj knjivnika Srbij organiziralo prosvjn vfri O Kosovu - za Kosovo(istupanja obric Dosida)
lipanj 1987. - cntralni komitt SKJ olufnij j porao Srbiju na Kosovu; govor Milovidasrpanj 1987. - 6. sjednica centralnog komiteta SK Srbije - jo otriji govor Milovida protiv nosioca politik
hlan glav u Srbiji
23.9. i 23.9. 1987. - 8. sjednica centralnog komiteta SK Srbije - obrafun s nositljima politik hlan glav uSrbiji - pali su i Ivan Stambolid (prsjnik prsjnitva Hrvatsk) i ragia Pavlovid (flnik beogradskih
komunista)
= pofla j antibirokratska rvolucija runja politifkih protivnika; za nkoliko j mjsci smijnjno oko 5000
aktivista i uvn j rim fvrst ruk
= do dolaska Sloboana Milovida na vlast bilo j na za mokratskim rjnjm iako su SPC i intlktualcio taa vd uspjli razviti vlikosrpsku nacionalnu svijst koja j bila sprmna u za rat
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
14/51
14
- Srpski su intelektualci nakon kosovske krize krenuli i u razradu jugoslavenske krize: Jugoslaviju treba razoriti i na njenim
ruvinama stvoriti vliku Srbiju!
- U jsn 1987. zavrna j nacionalna homognizacija srpskog naroa u cijloj Jugoslaviji. No, Milovid j olufio i alj
hiniti a sliji Stambolidvu politiku prgovaranja s ostalim rpublikama, a zapravo j zapofo akciju runja
Jugoslavij s ciljm obnov hgmonistifko-cntralistifkog sustava buudi a to nij mogao postidi pomodu
ravnog vrha Jugoslavij jr u njmu Srbija nij imala prvlast, krnuoje u osvajanje izvan institucija.
UDAR NA VOJVODINU, CRNU GORU I KOSOVO 1988/89.- kronologija udara:
ljeto '88. - masovni mitinzi za jinstvnu Srbiju u Srbiji, Vojvoini i Crnoj Gori, a protiv politifara iz Slovnij,Hrvatske i BiH; priprema za rat
9.6.1988. - prvi udar na vladu Vojvodine koja nije odmah pala 6.10.1988. - pad Vojvodine listopad 1988. - palo Kosovo unatof naporima pola milijuna Albanaca koj j slomila sila (npr. ruari Trpf
anima su trajkali glau)
7.10.1988. - udar na vladu Crne Gor; spana intrvncijom jakih vojnih snaga
19.11.1988. - milijunski zbor graana Bograa i Srbij; najava borb za Jugoslaviju studeni 1988. - konrncija SK Srbij Milovid o ovlaavanju Jugoslavijom - li sruiti vla rava -
antibirokratsku revoluciju li proiriti na ostal rav kako bi na ol nov vla koj d u savzu s
Milovidm obnoviti Jugoslaviju po srpskoj volji
10.1. i 11.1. 1989. - pala Crna Gora 28.3.1989. - zavrna prva tapa razbijanja ravn struktur Jugoslavij Srbija donijela novi Ustav na
koncptu jinstvn unitarn rav (Borisav Jovid - prsjnik skuptin)
* Istoga ana otpor su monstracijama pruili Albanci; ubijno ih 22; sukob otava antibirokratsku rv.
- rzultat = Srbija j sruila Titovu Jugoslaviju, a uslijedio je rat s ostalim republikama
VELIKOSRPSKI POKRET I OSTALE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE (1987.-1990.)
- hgmonistifka politika Srbij nij bila novost, ali j nakon 2. svjtskog rata bila po kontrolom
-jo j 1964. goin SKJ na osmomkongrsu izjnafio unitaristifko-cntralistifku tnnciju sa sparatizmom
- vlikosrpski pokrt krajm osamstih ugroavao j ravnost ostalih rava, no malo j tko bio svjstan osga i
konafnih ciljva pokrta
- iako su nki ljli stvoriti koaliciju ostalih rava, nij bilo uspjha pa j svaka ragirala na svoj nafin
- Slovenija:
u isto vrijm kaa j Srbija oblikovala nacionalni program to j ufinila i Slovnija, a li u potpuno rugafijmsmjru = za smjnu komunistifkog rima i stvaranja slobonog civilnog rutva - za vistranafj i privatno
vlasnitvotra lgitimn parlamntarn izbor; za ili izlazak iz Jugoslavij i tnja za pribliavanj EU
1987. - slovnski intlktualci u Novoj rviji 57 objavljuju nacionalni program = Slovenija u Jugoslaviji nazaduje novo Slovnsko proljd ugano 1972./73. civilni pokrt u Slovniji bio jini u komunistifkom svijtu Amrifki tjnik Nwswk 1987.: Slovnij j
jini sloboni otok u istofnoj Europi
JNA j zakljufila a s, uz pobunu na Kosovu, razvio jo jan antijugoslavnski pokrt motiv armiji da seokrn Srbiji koja s zala za opstanak Jugoslavije
Slovnija j prva uofila opasnost o savza Srbij i JNA razvilo s snano antiarmijsko raspolonj; graanitraili slunj vojnog roka u Slovniji, optuivali JNA a izvozi oruj...hlani rat izmu JNA i Slovnij na strani JNA Srbija i nki politifari iz Hrv.(Stip uvar 1988. na sjnici prsjdnitva SKJ osuio Slovnc)
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
15/51
15
lipanj 1988. - uhidni J. Jana, I. Bortnr, F. Zavrla i . Tasid zbog oavanja vojn tajnnakon osude na zatvorveliki prosvjedni u Sloveniji '88. i '89. - uvjrni a s rai o politifkom sunju a bi s prkinul rorm
iako su Srbi smatrali da Slovnija nij ovoljno jaka a ori samostalnu ravu, pokazala s najzrlijom zaizlazak iz komunizma
Slovnija j stala i na stranu Albanca na Kosovu; orani mitinzi soliarnosti- Hrvatska:
Hrvatsko rukovodstvo nije bilo na razini situacije i nimalo odlufno poput Slovnij politika j bila norna, taktifna, promjnjiva, oportunistifka i proturjfna jr su njzini aktri bili u
musobnom sukobu zbog borb za vlast i zbog razlifitih koncpcija o buudnosti Jugoslavij i urnja
1986. olo j o smjn na politifkoj scni kaa su otili svi iskusni politifari, a oli mlai bz znanja i iskustva;ba kaa j olo o naptosti u Jugoslaviji i kaa su bil potrbn jak i iskusn lifnosti
i alj su postojal vij grupacij, unitaristifka i nacionalna, a obj su s sloil a trba obraniti ustav iz '74.;razili su s oko ij rutvn rorm - Titova koncpcija urunog raa (uvar - konzrvativno fuvao stari
porak) nasuprot trin privr i graanskog rutva (Markovid) - beskompromisno, iako su se s vremenom
zagovornici starog koncpta pofli povlafitiipak, bez ideje o novom smjeru razvoja
na flu SKH bio j Stojfvid, Srbin iz Slavonij ukratko: politifka utnja mogudi razlozi: strah o povijsti (NH i Hrvatsko proljd '71.) Ante Markovid - prvi iskorafio iz stanja utnj, ali uglavnom na problmima izvlafnja Hrvatsk iz tk
ekonomske krize (razvoj naftne industrije, turizma, poljoprivrede...); bio predsjednik savezne vlade od
18.3.1989.; noptrdn iologijom; prvi projkt tranzicij u Europi iz socijalizma u novo rutvo
vanij o politifkog (n)jlovanja bil su promjn u svijsti svih slojva rutva = strah o vlikosrpsknajz; opaanj modi partij; izbor irktora tvornica, bolnica, kana i slifnih vi nij bio u rukama vlasti; SK
j oustao i o ogranifavanja privatnog sktoraspontani procs probrazb rima
tjnik anas postao j normalno glasilo hrvatsk kritifk javnosti= zakljufak: vodu ulogu Hrvatsk u opdjugoslavnskoj borbi protiv vlikosrpskog hgmonizma, koju j rala o
1918. do Titove smrti, preuzela je Slovenija
- BiH:
uzrmana stabilnost zbog ar Agrokomrc = pouzd fiji j irktor Fikrt Abid izavao mjnic bzpokridapod pritiskom Srbije potpredsjednik Jugoslavije Hamdija Pozderac dao je ostavku 12.9.1987. jer je bio
Abidv zatitnik
goinu ana kasnij, ostavku j ponio i prsjnik savzn vla Mikulid pa j BiH izgubila va kljufnapolitifara koji bi s ouprlinapau na rativno urnj Jugoslavij
- Makedonija:
u panici zbog vlikosrpstva, vlikobugarstva, irnja albanskog stanovnitva, konomsk kriz... tnja za ujinjnjm s gjskim i prinskim porufjm; cilj joj j ulazak Jugoslavij u Europsku zajednicu kako bi
to ostvarila pa zagovara federalizam
PRIJELOMNE GODINE - SLOM KOMUNIZMA I DEMOKRATSKA SMJENA VLASTI (1989. - 1990.)
- Titovu j Jugoslaviju bilo nmogud ovsti u pitanj n samo zbog onosa snaga u njoj samoj ngo i zbog pork
velesila. No, slom blokova i kraj hladnoga rata doveo je promjena i u Jugoslaviji gdje se, kao i u ostalim zemljama,
pofo uruavati komunistifki rim
- Suprotno svim ostalim zmljama, Srbija j u sklopu vlikosrpskog pokrta ljla safuvati komunizam; odbacilidemokraciju i nastavili s mitinzimaposebno se istaknuo onaj u Gazimestanu povod 600te obljetnice kosovske bitke
kaa s okupilo oko 2 milijuna Srba iz svih krajva svijta; mitinzi orani i u rugim mjstima povoom obljtnic
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
16/51
16
- jesen 1989. - pokuaj izvoza antibirokratsk rvolucij u Slovniju i Hrvatsku 1.12.1989. trbao s orati miting
istin u Ljubljani, a nakon toga i u Zagrbu, ali su Slovenci zabranili dolazak Srbima Srbija je uvela ekonomsku
blokadu Slovenije
- U tom je razdoblju olo i o prkia Hrvatsk utnj - procs raanja nacionalnog i mokratskog pokrta
olazi o otvaranja mogudnosti stvaranja mokratsk samostaln Hrvatsk - sv vi ljui shvada a Milovidnikaa nd pristati na ustavni ralizam
poflo j osnivanj politifkih stranaka:
2.2.1989. - UJDI -Urunj za jugoslavnsku mokratsku inicijativu 28.2.1989. - HDZ - Hrvatska demokratska zajednica - Franjo Tuman na tribini rutva knjivnika 3.3.1989. - HSLS - Hrvatski socioliberalni savezosnovana i kao prva stranka 20.5.1989.,a 17.6. orana
j i osnivafka skuptina
8.10.1989. - 70.000 graana u organizaciji HSLSa potpisalo pticiju za vrafanj spomnika Jlafidu na trg = prvo,ali masovno politifko okupljanj s jasnim mokratskim porukama
10.12.1989. - rvolucija svijda - 12 j politifkih stranaka i opozicijskih skupina prikupljalo potpis zaraspisivanj izbora; Jlafidv trg bio j pun svijda ist j vfri prsjnitvo CK SKH objavilo oluku o
raspisivanju izbora na svim razinama; CK j prihvatio oluku, a bila j potvrna i na 11. kongrsu SKH
11.12.1989., iako se JNA usprotivila
izabrano j novo vostvo SKH na flu s Ivicom Rafanom, a u prsjnitvu j ostao samo jan stari flan; SKHse podijelila na reformsko krilo (Drago imitrovid i Clstin Sarlid) i konzrvativno krilo
nastavak osnivanja stranaka nastalih i masovnih pokrta prvo i ilgalnim uvjtima buudi a su o 1989. svstranke osmi SKH bile zabranjene; sada im je svima bio cilj obrana od agresije i stvaranje nacionaln rav t
zato nij bilo otrih mustranafkih borbi (najvd j rivalstvo bilo izmu HZa i SPa) iako j musobna
sumnjifavost postojala
tri najvd politifk grupacij bil su: HDZ
- bio je u prednosti jer se narod najvi priklanjao stranci koja j nuila najvd jamstvo za obranu i
samostalnost, a HDZ je u svojim istupima bio najvatrniji, iako s njihov program nij prvi razlikovaood druge dvije stranke
- Tuman j ujinio tri glavn hrvatsk povijsn sastavnic: pravatvo, raidvstvo, i ljvicu t j u pomod
pozvao i isljnu Hrvatsku fim j oko HZ-a stvorn snaan prstn ijaspor
- nk j zabrinjavalo kstrmno sno krilo HZa, no vdina j prla prko toga zbog vdih problma
KNS- kako bi konkurirali i prli izborni prag koaliralo je pet podjednakih stranaka: HSLS, SDSH, HKDS, HDS i HSS
- na flu su bili liri nacionalnog pokrta ih 70ih Savka apfvid Kufar i Miko Tripalo koji nisu pripaali
nijednoj stranci
- prnost im j bilo to to su zauzli cntralnu poziciju, ali su bili osnovani relativno kasno 1.3.1990. kada
s vdi io birafa vd oprijlio- zbog slabih rzultata u prvom krugu HS j izaao iz koalicij, a ostal su s strank u saboru razvojil
SDP- SKH s truio naoknaiti pogrk iz vrmna hrvatsk utnj t j lio uvjriti naro u nove
vrijednosti koje zastupa
- dodatak imenu SDP - stranka demokratskih promjena; sklonjeno je konzervativno krilo
- u to su s vrijm ogoila va ogaaja koja su izrazito utjcala na SP:
Milovid j nastavljao santibirokratskom revolucijom te je htio prije roka sazvati 14. kongres SKJ nato su ostali savzi pristali
cilj: nametanje odluka o ukidanju autonomija saveza komunista republika - obnavljanjecntralistifk struktur
oran 20.1. i 22.1. 1990. goin u Bogradu
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
17/51
17
Slovnci su s stoko usprotivili Srbima (iako su imali vdinu, Slovnija j imala pravo vta)i nakon va ana vrbalnog rata prvoni Milanom Kufanom naputaju kongrs 22.1.
njihov primjr slij i Hrvati koji prvini Ivicom Rafanom tra prekid oko ponodi 22.1. ispranjna j vorana i to j oznafilo kraj SKJa to j Europa oivjla kao
sukob srpskog nacional komunizma i nove demokracije u Sloveniji i Hrvatskoj
14.3.1990. - oran j skup Srba iz Hrvatsk na Ptrovoj gori, a partijski im vrh nije uspio odgovoriti- prthona su va ogaaja poprilifno uzrmala status SKH-SDP iako su se trudili pokazati da se radi o
novoj stranicu uz argumente da su: obacili marksistifko lnjinistifku iologiju i prihvatili morn rutvn vrijnosti obacili jnostranafj, a uvli vistranafj obacili toriju i praksu naslijn rav i prihvatili ustrojstvo pravn rav obacili ravno i rutvno vlasnitvo t uvli pluralizam odbacili demokratski centralizam i prihvatili biranje od strane graana
- Takor, istaknuli su svoju ulogu na kraju 2. svjtskog rata i isprifali s za razoblj utnj i pasivnosti
- Prvi krug izbora oran j 22.4. i 23.4., a rugi krug 6.5. i 7.5., a sv j prolo bz incinata
pobijedio je HDS, a SKH-SDP postalaj najjafa oporbna stranka HZ j osvojio 58% u Vijdu opdina, 67,5% u rutvno-politifkom vijdu i 52% u Vijdu urunog raa Vistranafki sabor konstituiran j 30. svibnja 1990. (an ravnosti) Nakon to j Sabor izabrao flnik SRH obavljna j svfana primopraja vlasti:
prsjnitvo = Latin - Tuman prmijr = Ant Milovid - Stip Msid, kasnij Josip Manolid
Hrvatski j sabor 25. srpnja iz imna rav izbrisao ornicu socijalistifka, uvo novi grb i zastavu, a 22.prosinca 1990. donio novi boidni Ustav, kojim j uvn poluprsjnifki sustav
- izbori su s u to vrijm orali i u ostatku Jugoslavij koji su ubrzali njzin razvoj:
Parlamentarni izborinij ih bilo mogud orati jr su s tom usprotivil Slovnija i Srbija ; Markovid j taaolufio osnovati savznu stranku Savz rormskih snaga Jugoslavij, a iju j prstavio 29.srpnja 1990. tj oivjla potpuni nuspjh
Slovenija izbori su orani 8.4.1990., a pobijedila je opozicija s 55% glasova, tako da su komunisti izgubilivlast, ali j naro izabrao vou slovnskih komunista Milana Kufana za prsjnika - time osigurao stabilnost u
procesu smjene vlasti - izraz politiek zrlosti naroa
Makedonija izbori su orani 11.11.1990.; pobijedila opozicija, ali je narod kao i u Sloveniji za predsjednikaizabrao Kiru Gligorova, koji j 40 goina bio jan o vodih makonskih komunista, stkavi tamo
nprocjnjivo iskustvo koj d iskoristiti a spasi Makoniju 1992. goin.
BiH izbori su orani 18.11.1990.; graani su glasovali za svoje nacionalne stranke Hrvati za HDZ, Srbi zaSDS, Muslimani za SDA; SK BiH bio j o samog poftka protiv nacionalnih stranaka jr j (obro) prtpostavio
da bi to moglo dovesti do krize
Srbija i Crna Gora izbori su orani 28.12.1990.; pobijili su komunisti to j znafilo a vdina naroaporava vlikosrpsku iju
- Srbi su izbor u Slovniji oivjli kao njihovo ocjpljnj, a u Hrvatskoj kao pobju ustatva t su ubrzali priprm za
rat, a Slovenija i Hrvatska pripreme za odcjepljenje
- U projkt vlik ukljufili su s i Srbi u Hrvatskoj koji su ogovorili pobunom protiv nov vlasti; u opdinama u kojima su
imali vdinu proglasili su autonomiju i obili lojalnost novoj vlai RH. ravni aparat i policiju stavili su pod svoju vlast,
u femu im je pomogla lokalna samouprava iz socijalizma, po kojoj opdinsk skuptin imaju pravo zapovijedanja i
policijom i jedinicama. Prva srpska pobuna izbila j 17. kolovoza 1990. u Kninu, zatim s tijkom t i 1991. irila na Liku,
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
18/51
18
Kordun, Baniju, Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem, gdje su formirane srpske autonomne oblasti, koje su se izdvojile iz
Hrvatske i pripojile Srbiji, odnosno Jugoslaviji.
- Jugoslavija s sv vii pribliavala kraju - nastavljeni su procesi homognizacij junoslavnskih nacija, ufvrdivala s
nova vlast, rpublik su prkial musobn vz, obijal puniti savzni prorafun, upladivati carin, a istodobno su
onaani rpublifki ustavni amandmani...
- A u Hrvatskoj , unatof uspostavljanju vistranafja, slobonim izborima i mokratskom ustavu, i alj nij u
potpunosti zaivjla mokracija, ngo s razvio autoritaran rim u uvjtima omovinskog rata bz potpuno
slobonog politifkog i konomskog ivota
+ TO JE BILA JUGOSLAVIJA
- statistifki podaci o Jugoslaviji i rezime njezinog postojanja - str. 779. - 783.
RAT
- Rat j izbio u ljto 1991. kaa su Srbija i JNA izvl agrsiju na Slovniju i Hrvatsku; rat s u proljd 1992. prnio i na
BiH gj j ugan tk 1995. goin. Zavrnica rata odigrala se 1999. na Kosovu
AGRESIJA NA HRVATSKU - DOMOVINSKI RAT
- O ratu su olufivali:
Sloboan Milovid - predsjednik Srbije Borisav Jovid - prsjnik prsjnitva SFRJ Gnral Vljko Kaijvid - zapovjnik JNA (bio j ogovoran prsjnitvu, no on j sluao Jovida)
- vij opcij Srbij bil su safuvati Jugoslaviju i ovlaati njom ili stvoriti samostalnu Vliku Srbiju to j uskoro i
prihvadno
- 26.3.1990. - tajni sastanak flnika Srbij i Bograa gj j olufno: Jugoslavija d s raspasti, a Rpublik d onijti svoj Ustav amputirat d s Slovnija i vij trdin Hrvatsk, no u Vliku Srbiju spaaju ijlovi Hrvatsk i cijla BiH gj
iv Srbi; tamo j mogud sukob
nuan j olazak savzn vla i Markovida ovaj se plan krio i od JNA i o javnosti jr su oni ioloki bili skloni ofuvanju Jugoslavij, a u ovim su ijama
prpoznavali ij ftnifkog pokrta
jo jan razlog oklijvanja Srbij bilo j to to j Kosovo bilo na rubu graanskog rata (srpsk su snag 1.2. i 2.2.1990. u oruanom sukobu s Albancima ubili 27 monstranata)
Srbija s na nko vrijm nala u nmodnoj situaciji jr JNA nij bila sprmna na jlovanj s Milovidm, aantibirokratska revolucija nije uspjela
- Za to su s vrijm Jugoslavija sv vi raspaala
2.7.1990. - Skuptina Slovnija usvaja klaraciju o punoj suvrnosti rav Rpublik Slovnij 2.7.1990. - Skuptina Kosova proglaava Kosovo rpublikom, na to Srbija ogovora vojno-politifkim trorom 6.10.1990. - Hrvatska i Slovenija objavljuju projekt o konfederaciji
- Situacija j ovla o prgovora rava u jo uvijk slubnom prsjnitvu
JNA li izvsti vojni uar na Hrvatsku i Slovniju, no to n ogovara planu Sloboana Milovida 9.1.1991. - Kaijvid trai o prsjnitva a ga ovlastiza razoruanj Hrvatsk, no obijn j; Msid trai a
s obj stran razoruaju i a s u pobunjnim opdinama u Hrvatskoj uspostavi hrvatska vlast o 8. sijfnja 1991. o proljda orano j pt sastanaka prsjnika rpublika
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
19/51
19
olo j o poraza Srbij jr su s i BiH i Makonija htjl ocijpiti to Milovid nij ofkivao jafanjantisrpskog bloka u prsjnitvu - saa vd imaju vdinu na Srbijom
- Situacija s u u Srbiji pofla ovijati ngativno za Milovida
9.3.1991. - 100.00 demonstranata u Bograu protiv Milovida jr nij ovoljno brzo provo iju Vlik Srbij;l razbiti JNA i stvoriti srpsku nacionalnu vojsku; JNA intrvnirala tnkovima
- U toj j politifkoj Situaciji Srbija trbala prihvatiti ofiti poraz, no ona s nij ljla ordi Vlik Srbij bz a upotrijbi
posljednje sredstvo - uporabu armij, vojni puf, onosno rat - na to ju j nagovarao raspamdni vojni vrh, a tom su
til i milijunsk srpsk mas.
- Gnrali JNA jo su jnom pokuali vojnu iktaturu uspostaviti proglaavanjm izvanrnog stanja u prsjnitvu
12., 14. i 15.3. 1991. goin; nakon izvanrnog stanja izgraili bi parlamntarnu mokraciju s vistranafjm; obili
su ih sv rpublik osim Srbij, pa fak i Crna Gora
- Kijvid j tijkom sjnic oltio u Moskvu na ogovor sa sovjtskim maralom Jzovim kako obio potporu SSSRa
za puf
- Nakon nuspjlog pufa Hrvatska i Slovnija nastavil su s priprmama za proglanj novisnosti; slifno j pokuavala i
Makedonija, iako je bila u goroj poziciji; BiH s pak pofla raspaati iznutra na tri nacionalna bloka
- Srbija je pak odustala od Jugoslavije i krenula u ostvarenje Velike Srbije
ubrzali su naoruavanj srpskog stanovnitva u Hrvatskoj i BiH uz pomod JNA (a jo su 14.5.1990. na prijevarurazoruala teritorijalnu obranu Hrvatske)
nakon nuspjlog vojnog pufa Milovid j izjavio a Srbija vi nd priznavati oluk prsjnitva SFRJ sciljem da - omogudi armiji a izv vojni uar kaa vi nma narn institucije
- sprijfi mogudnost a flanovi prsjnitva ostalih rpublika onsu oluku o smjnjivanju vojnog
vrha JNA
17.3.1991. - Milovid i Jovid na sastanku s vojnim vrhom armij (Kaijvid, Aid i Borovt) stvaraju ratni plan;gnrali su izjavili a du slufaju vojnog uara na Hrvatsku i Slovniju vjrojatno biti porani; sastanak zavrio
bez dogovoraproblm j i alj bio u tom to JNA n li pustiti Jugoslaviju
5.4.1991. - armija konafno pristala a d udi u oruani sukob s Hrvatskom ako Hrvatska pokua zauzti porufjapod srpskom kontrolom
3.4.1991. - Hrvatska pristala a nd silom idi na Krajinu 2.5.1991. - armija svejedno reagirala - pokolj u Borovu selu 8.5. i 9.5. 1991. - ramatifna sjnica prsjnitva na kojoj su bili nazofni svi prdsjednici; generali ponovno
prloili vojnu iktaturuOvoga je puta Hrvatska, da bi izbjegla rat, prihvatila odluku da se armija rasporedi u
kriznim porufjima i a razvaja njzin oruan snag o pobunjnih Srbaotvoren put ratu u Hrvatskoj
15.5.1991. - Srbija i Crna Gora sprijfil su a Stjpan Msid, hrvatski prstavnik u prsjnitvu, pruzmulogu prsjnika, iako j bio r na njga a pruzm tu unost.
= u trnutku kaa j trbalo izabrati Msida, Srbija j vd bila na putu stvaranja k rnje Jugoslavije, a
postojd raln struktur samo su joj smtal= JNA i gnrali su osuili Srbiju zbog bloka prsjnitva
= I savzna j vlaa na flu s Markovidm porala Msida, a isto su ufinil i Hrvatska, Makonija i BiH
= nakon 2. mjesca otzanja Srbija j 1.7.1991. pristala a Msid postan prsjnik
- U to j vrijm ni munarona zajnica nij imala jasan stav naspram Jugoslavij EU i SAD su se zalagali za
jinstvnu i cjlovitu Jugoslaviju, ali s pravom svak njzin rpublik na samooprjljnj to j avalo poticaja i
jednoj i drugoj strani
- u muvrmnu, za vrijm bloka prsjnitva, Slovnija i Hrvatska (Makoniju i BiH su prepustile sudbini)
sporazumno su 25.6.1991. godine proglasile svoju neovisnost Odluka Hrvatskog sabora bila je utemeljena na volji
graana koji su s 19.5. rrnumom izjasnili za suvrnu i samostalnu Hrvatsku (94,17% o broja glasalih)
- Iako su bili paralizirani, savzni su cntri ragirali t j skuptina SFRJ ponitila t oluk. Savzna j vlaa olufila a
s slovnska granica, koju su pruzl Slovnsk policijsk snag, vrati po kontrolu; vojni ministar Kaijvid i ministar
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
20/51
20
unutarnjih poslova Ptar Grafanin uputili su vojn i policijsk snag u Slovniju, no olifno organizirana tritorijalna
obrana Slovnij pruila j i otpor i porazila JNA u samo nkoliko ana moralizacija JNA ogovarala j Milovidu
koji j jo uvijk nij uspio pridobiti na svoju stranu 12.7.1991. Milovid j uspio nagovoriti JNA a oustan o
plana spaavanja Jugoslavij t j rat u Slovniji prkinut
- Europska se zajednica u tom trenutku pobojala za mir de je intervenirala i naredila da se obustavi rat, ali i prekine
proces raspadanja Jugoslavije na tri mjeseca dok se situacija ne stabilizira i dok se ne postigne sporazum moratorij
je bio mrtvo slovo na papiru
- Tijkom povlafnja iz Slovnij JNA j zapofla rat protiv Hrvatsk
o poftka ljta 1991. (za vrijm moratorija) osvajano j slo po slo i ukljufivano u srpsk autonomn oblastistvorn vd u ranijoj azi
+ DODATAK - OTAANJE POBUNE SRBA U HRVATSKOJ
- o samog poftka rata srpski su pobunjnici bz vdg oruanog su koba polako okupirali velik dio hrvatskog
tritorija uz pomod ljvskih i arkanovih ftnika, onih kaptana ragana i uz pomod JNA
- Hrvatska vi nij mogla raiti ustupk na tritoriju jr bi uskoro bila raskomaana, a to s poklopilo u vrijm kaa
je JNA zapofinjala akcij
Hrvatska j imala svga 10.000 vojnika u tk osnovanom Zboru naron gar (28.5.1991.) t j ula u rat smnogo namodnijim protivnikom
borb su zapofl na gotovo fitavom tritoriju RH; tijkom borbi j orano na stin sastana kaprsjnitva biv SFRJ i prstavnika Hrvatsk s gnralima JNA. Srbija j prko armij svakih nkoliko ana
potpisala primirje, a zatim bi i dalje osvajala teritorije i predavala ih u ruke srpskih pobunjenika
= 3.8.1991. - sporazum o prekidu vatre
= 6.8.1991. - oluka prsjnitva o obustavi vatr
= 14.8.1991. - Europska zajnica upuduj svoj prv promatraf na krizna porufja u Hrvatskoj
borb su s unatof tom nastavil; Srbi su imali vlik io Hrvatskog tritorija, a JNA koja j snag trbala razdvajati pomagala je Srbima
JNA i srpski pobunjnici u ljto i jsn 1991. zauzli su oko 17.000 ftvornih kilomtara ili oko 30% tritorija -cijlu Baranju, io Slavonij i Srijm uz unav, porufj Okufana, Banovinu, Korun, vdi io Lik,
sjevernodalmatinsko zal i io ubrovafk rivijr
- 3.9.1991. konafno j ragirala i munarona zajnica
EZ j usvojila klaraciju o npovrivosti rpublifkih granica; imnovala j lora Caringtona za prsjnikamirovne konferencije o Jugoslaviji
7.9.1991. - u Haagu su s okupili svi flanovi prsjnitva SFRJ i storica prsjnika rpublika t su potpisaliklaraciju o mirnom rjavanju jugoslavnsk kriz
- ipak, nastavljena je okupacija Hrvatske pa je i Hrvatska odgovorila JNA
14./15.9.1991. - Hrvatski vrh j nario blokau svih vojarni JNA t su pofl paati jna po jna u juriu vojnih snaga i naroa o 13.9. o 19.9. zauzto j 36 vojarni, otto 230 tnkova i oko 400 topova 9.10.1991. - srbijanski vojni vrh nakon poraza armije donosi odluku o povlafnju JNA i o njihovom postavljanju
na prv crt obran okupiranih porufja
mutim, rat j nastavljn18.10.1991. pao Vukovar (od srpnja; na grad je dnevno palo 7000 granata)- Buudi a s niti jna strana nij rala ogovora o moratoriju, orana j munarona konrncija o Jugoslaviji u
Haagu 18.10.1991. munarona j zajnica usr agrsij na Hrvatsku igla ruk o Jugoslavij i priznala pravo
svak rav a proglasi novisnost to Milovid nij htio prihvatiti
17.12.1991. - sv su rav EZa olufil a d priznati novisnost svakoj ravi Jugoslavij; sv su rpublikodmah podnijele zahtjev, osim Crne Gore
23.12.1991. - Njmafka izjavila a d priznati Hrvatsku i Slovniju Grfka j stavila vto na priznavanj Makonij
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
21/51
21
13.1.1992. - Vatikan je Hrvatskoj dao puno diplomatsko priznanje nakon toga j uslijilo priznanj pstak rava, a Hrvatska j konafno 22.5.1992. primljna u UN
- 27. 11.1991. Vijd sigurnosti UN-a onijlo j oluku upudivanju mirovnih snaga UNPROFORa na teritorij Hrvatske
Srbija s u poftku tom stoko protivila, no nakon prvih poraza armij promijnila j miljnj; ljla jokupirana porufja staviti po zatitu UNa a ih s safuva kao izvojn iz Hrvatsk i a s jnog anaprikljuf Srbiji
- U to su se vrijeme spojile i SAO Krajina i SAO Slavnija, Baranja i Zapadni Srijemu pararavnu tvorvinu Rpublika
srpska Krajina (30% tritorija RH); 19.12.1991. zatraili su priznanj o Srbij i Una
- Rat JNA i Srbij protiv Hrvatsk zavrio j krajm 1991. godine njihovim porazom i potpisivanjem Vanceovog mira o
UNPROFORU 2.1.1992. u Sarajevurazlozi:
1. Hrvatska s unatof vlikim razaranjima i rtvama nij ala slomiti2. Moralna kriza jugovojske; slaba mobilizacija u Srbiji3. Stanj u rugim ravama
7.9.1991. - Makedonija se referendumom opredijelila za neovisnost 30.9.1991. - Albanci su s olufili za suvrnu i novisnu ravu Kosovo 8.10.1991. - Hrvatska objavila potpunu samostalnost i prekid svih odnosa sa SFRJ 15.10.1991. - skuptina BiH usvojila Mmorandum o suverenoj BiH listopad 1991. - Crna Gora je na konferenciji u Haagu prihvatila prijedlog da dobije status neovisne
rav, ali j zbog pritiska Srbij oustala
4. Agresivni srpski nacionalizam bio je u sukobu s cijelim civiliziranim svijetom- Ipak, Srbija i alj nij htjla oustati o RSKa i BiH; tovi, vojni j vrh traio o Milovida a s poalj jo milijun
vojnika i potpuno pokori Hrvatski potpuno iracionalno buudi a j Srbija u munaronoj zajnici vd bila
oznafna kao agrsor; logifno bi bilo da se rat potpuno prekinuo Srbija j prko JNA nagomilala oruj u RSK i stvorila paravojsku ujnafili su pravni sustav Krajin s pravnim sustavom Srbijcilj: jnoga d ana munarona zajnica, na
temelju prava na samoopredjeljenje, dopustiti sjedinjenje s krnjom Jugoslavijom, ishod plebiscita nije se
ovoio u pitanj jr s planiralo tnifko fidnj Hrvata
- u proljd 1995. u prgovorima Zagrba i Knina, Srbima j bio ponun plan Z-4 po kojm bi obili ravu u ravi na
porufju Krajin, istofn Slavonij, Baranj i zapanog Srijma s autonomijom u porufju obrazovanja, kultur, javnih
slubi...3.8.1995. Srbi su prijlog u nvi obili
- obivi zlno svjtlo o NATOa hrvatska j krnula s osloboilafkim akcijama
1.5. i 2.5. 1995. - Bljesak - oslobono ir porufj Okufana
4.8. - 8.8. 1995. - Oluja - razbijene srpske vojne snage i uspostavljena Hrvatska vlast; nakon- munaron su institucij procijnil a j nakon paa RSK u BiH i Srbiju iz Hrvatsk prbjglo oko 200.000 Srba t su
optuili hrvatsk snag a su nakon Oluj provoil pljafk, ubijanja i pal.
- 12.11.1995. - hrvatske su vlasti i lokalni Srbi sklopili Erutski sporazum o mirnoj rintgraciji istofn Slavonij, Baranj i
zapanog Srijma u Hrvatsku to j i ostvarno 1996. goin
- Hrvatski gubici u cijelom ratu bili su 10.669 poginulih i 2.915 nestalih
RAT U BiH ZA BiH
- trajni objekt velikosrpske i velikohrvatske ideologije 1908. goin prsjnik srpsk akamij Cvijid inirao BiH
srinjom srpskom zmljom, a Raid pisao ivo hrvatsko pravo na BiH
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
22/51
22
- Izborima u BiH 1990., pobijedile su tri nacionalne stranke te s raspala ravno-politifka struktura koja j BiH rala na
okupu tri su strank imal samo jan zajnifki cilj - runj komunista; po sv su s ostalom razlikoval to j
dovelo do krizesva tri naroa bila su uorifna zbog pobj, ali su imali i rugafij tnj
- Naputn j stari nafin pojl vlasti (nacionalna ravnota); oni koji su osvojili vlast na nkom tritoriju postavljali su
svoje ljude
- to s tif Jugoslavij, SA j bila za zajnicu suvrnih rpublika i naroa, ali samo ok s u u Jugoslaviji Hrvatska i
Slovnija; SS za koncpt Milovida; HZ j o BiH govorio kao o suvrnoj ravi
- nposrno prij izbijanja rata u Slovniji i Hrvatskoj BiH j 6.6.1991. ponuila ravama kompromis - zajnicu
jugoslavnskih rpublika; platorma Iztbgovid-Gligorovno, vi niti jna stran nij bila zaintrsirana
- JNA j bila jna o najjafih sila u Europi i smatralo s a d lako pokoriti Slovniju i Hrvatsku t a ona rat u BiH nd
biti ni potrban i a d BiH jnostavno udi u sastav Velike Srbije
- No, u jsn 1991. na tritorij BiH upal su vojn snag JNA t ftnifk troristifk paravojn organizacij (Arkan,
lj...) koj su s ponaal okupatorski i posbno nprijatljski prma Muslimanima
- Nacionalno sukobljeno vodstvo BiH bilo je sukobljeno i nije moglo pravilno reagirati; kako bi izbjegli rat Muslimani su
ostali istancirali i o Zagrba i o Bograa; iako su bili blii Hrvatskoj bili s oprzni i s jnim i s rugima, zbog
velikosrpske ideje i zbog informacija o hrvatskoj ideji o podjeli Bosne
- Ipak, postojale su ideje i zagovornici i jedne i druge strane. Na kraju se BiH ipak priklonila Hrvatskoj te su Muslimani i
bosanski Hrvati 11.10.1991. u Skuptini BiH izglasali oluku o suvrnosti i militarizaciji- Takor, Iztbgovidva j vlaa, u isto vrijm ka i ostal rav iz biv Jugoslavij, ponijla zahtjv za
munarono priznanj
- Ipak, za razliku o Slovnij i Hrvatsk, Srbija nij napala BiH jr j rat u Hrvatskoj bio na vrhuncu i ofkivalo s a d
uskoro pasti t a d s ona Bosna automatski prati
- S rug stran, u Hrvatskoj s smatralo a Iztbgovid voi oportunistifku politiku
- 9.11.1991. formirana je Srpska republika u BiH koje se priklonila Jugoslaviji
- 29.2.1992. - oran j rrnum kako bi BiH mogla biti munarono priznata i za novisnost j glasalo 63% glasafa.
vdinom Hrvata i Muslimana
- Takor, za BiH j o vlik vanosti bila i porka SA-a koji j poslao jasnu poruku i Srbiji i Hrvatskoj a d tititi
suverenitet BiH
- Poftkom 1992., nakon potpisivanja Vancova mira izglalo j a d s jugoslavnska kriza mirno rijiti, no Srbija j
iracionalno nastavila rat u RSK i naglo zapofla rat u BiH
5.12.1991. - Milovid i Jovid ogovorili tijk rata u BiH plan je bio da svi bosanski Srbi, ma gj bili u JNA, ou u Bosnu, a a svi Srbi izau iz Bosn kako n bi nastao
kaos; Mlaidu i Karaidu u ruk prana vojska o 90.000 ljui
9.1.1992. - oran j rrnum kojim s o 5 srpskih autonomnih oblasti stvara nova srpska rava R epublikaSrpska; konstitutivni lmnt buud savzn rpublik Jugoslavij
u proljd 1992. u Bosni s nalo fak sam korpusa JNA, a masovno s naoruavalo i srpsko stanovnitvo u BiH srpsk su snag osvajal slo po slo i provoil tnifko fidnj Hrvata i Muslimana te pokolje u selima Ofiglno j agrsija zapofla i ranij, no 6.4.1992. na BiH j krnula cijla vojna mainrija; zapofl i borb za
Sarajevo
rat s voio za musobno unitnj i istrbljnj sukobljnih naroa; 60% stanovnitva napust ilo je domove;vij trdin svih Hrvata j islilo
tijkom prv ratn goin Srbi su u RS ukljufili 70% tritorij BiH na kojm su provoili masakr t protjraligotovo sv Musliman i Hrvat; izvan RS ostal su srinja Bosna po vladu Muslimana i zapadna Hercegovina
po vladu Hrvata
to s tif munaron zajnic, glavnu su rijf voil Francuska i Vlika Britanija; u BiH j upudno oko20.000 vojnika, no vdinom za pruanj humanitarn pomodi; o 1992. o 1995. oravan su brojn
munaron konrncij o BiH fiji j zakljufak bio a trba safuvati samostalnu ravu BiH t j poijliti na
tri kantona tako a u svakom o njih jna nacija bu u vdini, a na tom s tmljilo vi planova
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
23/51
23
Cutilheirov plan - 18.3.1992. Vance-Owenov plan - sijfanj 1993. Owen-Stoltenbergov plan - srpanj 1993. Plan Kontaktn skupin (VB, Francuska, Njmafka, SA, Rusija ) - srpanj 1994.odredila da se RS svede
na 49% tritorija BiH to znafi a mora prpustiti 20% tritorija
- Srbija j u muvrmnu kolabirala po konomskom blokaom t j Milovid olufio potpisati plan kontaktn
skupin; procijnio j a j Srbija u ratu maksimalno proitirala, a a d s svi prostori Srbij ujiniti nkom rugom
prilikom
stvorna j SRJ koja d obiti pravo na munaroni kontinuitet SFRJ stvorena je RS u BiH osigurana j munarona zatita RSK u Hrvatskoj
- Na kraju su s oko mira sloili svi osim pobunjnih Srba u BiH
Milovid olufio likviirati njihovo vostvo na flu s Karaidm, Mlaidm i Krajinikom buudi a s kraj rata nij nazirao, olufil su intrvnirati i SA, a prvi j korak vio prki rata izmu Hrvata i
BonjakaTijkom 1992. oni su bili ratni savznici, no poftkom 1993. flnik HZ-a Mate Boban naredio je da
s bonjafki vojnici pofin hrvatskomzapovjnitvu fim j pofo ogorfni rat ojufranjih savznika koji j
trajao tijekom 1993. godine Po zahtjevu Amerikanaca 23.2.1994. potpisano je primirje i Boban je smijenjen18.3.1994. po amrifkom j projktu stvorna Bonjafko-hrvatska federacija u BiH; to j znafilo i ukianj
hrvatsk pararav Hrcg-Bosne
a prihvat plan kontaktn skupin, Srb j trbao nagovoriti Milovid koji s sukobio s Karaidm o granicmuravnog sukoba postojal su inicij a Karaid li sruiti Milovida, ujiniti Srbiju i RS t postati
voom svih Srba Na strani Karaida bil su opozicija, SPC i intlktualci koji su smatrali a Milovid zbog
munaron zajnic rtvuj srpstvo buudi a Milovid nij sam uspio svrgnuti rukovostvo RS, pozvao
j pobunjn Srbi a sami sru vlast
4.8.1994. - Milovid prkinuo sv vz s RS, n Karaid j ostao na vlasti jo goinu ana- Srbi su poftkom 1994. goin rali 70% tritorija BiH t su bili vojno i brojfano namodni
- za RS i RSK ujedinjenje sa Srbijom bio j gotov fin i zato su bili rvoltirani Milovidvim prihvadanjm plana Kontaktn
skupin; iako j ba on na poftku rata stoko zagovarao ujinjnj svih srpskih zmalja, saa j uviio a s
situacija za Srbiju promijenila i da ujedinjenj trba prifkatiargumenti:
onos snaga nij primjrn politifkom cilju ulazak vojsk Jugoslavij na tritorij viju rava flanica UNa, n mo prodi bz intrvncij UNa ili NATOa ekonomska katastrofa u SRJ
- Obivi mirnu opciju, RS i RSK postal sujo agrsivnij i to n na bojnom polju gj nisu imali rsursa, ngo su krnuli
ubijati civile
25.5.1995. - granatama pobil 71 graanina Tuzl 11.7.1995. - osvojili o OUNa zatidna porufja pu i Srbrnicu i pobili 6000 bonjaka 28.8.1995. - u Sarajevu pobili 41 civila Na prijtnju a d ih NATO bombarirati Srbi su uhvatili 370 vojnika OUNa i vzali ih kao taoc to j razbjsnilo
svjetsku javnost
- NATO j o 30.8. o 13.9. 1995. izvo zrafn uar na RS i paralizirao njzinu obranu t slomio slabi moral vojske
- HVO i armija BiH prodrle su na teritorij RSa u zapadnoj i sjevernoj Bosni te su 19.9.1995. izbile na samo 20 kilometara
o Banja Luk; naro j u rasulu pofo bjati u Srbiju, a hrvatsko-bonjafk snag zauzl su 23% tritorija RS koja j
12.10.1995. potpisala primirj (n zato to j posluala Milovida ngo zbog poraza)
- 12.11.1995. - Amrikanci su u aytonu okupili zaradn stran koj su potpisal sporazum o politifkom i ravno-
pravnom ustrojstvu BiH po kojem se ona sastoji od dva entiteta (RS i Federacija BiH) i tri ravnopravne nacionalne
zajnic (Hrvati, Srbi i Bonjaci)
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
24/51
24
- 14.12.1995. - svfano u Parizu potpisan mirovni plan za BiH
RAT NA KOSOVU
- aytonskim mirom nij zavrn ratjer je Srbija nastavila s terorom na Kosovu pa je prijetila opasnost novoga rat.
Munarodna zajednica j tijkom 1998. ultimativno traila a Srbija prestane s terorom i da Kosovu vrati autonomiju.
Milovid, koji j suraivao u tranju mira u BiH i Hrvatskoj, obio j zahtjv i pootrio teror nad Albancima koji su
sve vi isljavali. NATO j ogovorio bombariranjm Srbij koj j poflo 24.3.1999. i trajalo dva i pol mjeseca. U
bombariranju Srbij Vlika Britanija i Francuska bil su voma olufne da se Srbija porazi. Europska unija s ufvrstila,
a ne oslabila ili raspala, u to su Srbi vjerovali 1991.-1994. godine. Nakon tosu bombariranja paralizirala ivot
naroa, Milovid j potpisao zahtjv munaron zajednice; odmah potom na Kosovo su stigle vojne snage NATO-a
i uvna j munarona uprava. S obzirom na to da Srbi Kosovo smatraju svojom svetom zemljom, nitko se ne bi
usuio ordi s t svtinj, pa j bilo nuno a fitav narodcijela Srbijaoivi poraz u stokom ratu a bi pr
sobom i potomstvom imali opravdanje za kapitulaciju.
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
25/51
25
PRVE GODINA POSTOJANJA KRALJEVINE SRBA, HRVATA I SLOVENACA
FORMIRANJE PRVE VLADE KRALJEVINE SHS
- Nikola Paidjnoglasno utvrn kaopresjenik zajenike vlade, a Anton Koroecpotpredsjednik
- ministarstvo vanjskih poslova preuzeo dr. Ante Trumbi, a ministarstvo unutarnjih poslova Svetozar
Pribievi- rgnt Alksanar n prihvada Paida za prsjnika vla, pa j ovaj bio zamijnjn sa Stojanom Protidem (radikal iz
paidv strank), koji j tako postaoprvi predsjednik vlade Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca; a Paid imenovan zaefa
delegacije Kraljevine SHS na mirovinskoj konferenciji
- dogovoreno da se sastavi i ravno vijede,
RAZGRANIENJE S ITALIJOM
- nakon I. Svjtskog rata Italija okupirala ijlov Hrvatsk, koji joj pripaaju po Lononskom ugovoru, no utvrivanj
zapadne granice Kraljevine SHS ostavljeno za mirovinsku konferenciju u Parizu
- Vlika Britanija i Francuska n mogu pomodi Kraljevini SHS jer su obavezane po ugovoru, pa interese Kraljevine SHS
zastupa SA (Wilson) koji j pozvao Italiju a s orkn ugovora na to Italija napustila konrnciju no vratila s za 2
mjeseca jer su vidjeli da je konferencija nastavljena bez njih
- u muvrmnu talijanski pjsnik Gabril 'Annunzio 12.9.1919. okupirao Rijku i proglasio njno prikljufnj Italiji
- mirovna konferencija 21.1.1920. zakljufila svoj zasjanj t prpustila Jaransko pitanj Kraljvini SHS i Italiji koj
nastavile pregovore u Rapallu ali Kraljvina SHS bz pork SA (Wilson izgubio na izborima)
- 12./13. 11. 1920. potpisan Rapallski ugovorprma kojm Italiji pripala Istra, Snjnik, Irija, otoci Crs i Loinj, Lastovo
i Palagrua t Zaar, Rijka proglana slobonom ravom (Italija obila vi ngo to j traila)
OBILJEJA POLITIKOG I GOSPODARSKOG STANJA KRALJEVINE SHS
- Hrvatski sabor nije se vie nikad sastao za cijelo vrijeme postojanja jugoslavenske drave izmeu 2 rata- Kraljevina SHS bila je monarhijapo srpskom inastijom Karaorvida
- ustav nije donesen 2,5 godine, pa nije bilo ni parlamenta, postojao privremeni parlament tzv. Privremeno narodno
prestavnitvo: funkcioniralo u uvjetima bezsustavnog stanja, vlada se poziva na odredbe srpskog ustava; prstavnifka
tijla birana po razlifitim kritrijima (primjr oabira broja poslanika, jan olazi na 42 tisud stanovnoka, ukupno njih
296)
- u Hrvatskoj najvdi utjcaj imala Hrvatsko-srpska koalicija
- Kraljevina SHS izrazito agrarna zemlja, industrija tk u zaftku, struktura vanjsk trgovin izrazito npovoljna
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
26/51
26
POLITIKO-STRANAKO ORGANIZIRANJE U KRALJEVINI SHS
- vojako obiljj stranaka koj jloval na porufju Hrvatsk (u razoblju K SHS) :
a) on koj u Hrvatskoj sa obiljjima nacionalnih hrvatskih stranakab) opdjugoslavnsk sa sjitm izvan Hrvatsk
POLITIKE STRANKE U HR
1) Hrvatska republikanska seljaka stranka
- predratni naziv HPSS, nastala 1904. na inicijativu brade Raid, borili se za hrvatsko sljatvo a postan glavni nositlj
nacionalne borbe, obacivi akt ujinjnja n prihvadaju monarhiju pa mijnjaju im iz HPSS u HRSS, voa i organizator
Stjpan Raid, kao HRSS bili su za jugoslavnsku ravnu zajnicu ali za punu afirmaciju hrvatske nacionalne
individualnosti
- zbog ukljufnja u Sljafku intrnacionalu optun zbog komunizma, pa Raid priznaj monarhiju i Viovansku ustav
te mijenja naziv HRSS u HSS
- kratko vrijm zvala s i Narona sljafka stranka
- HSS i SDSsljafko mokratska koalicija (Pribifvid i Raid)
2) Hrvatska zajednica
- nastaje udruivanjem Starevieve stranke prava i Napredne demokratske stranke, glavna uporita u Zagrebu iOsijeku- surauju s HRSS u hrvatskom bloku, a zatim potpuno prihvadaju Raidvu politiku
- 1924. Trumbid s priruio stranci
- povzavi s s isintima iz HRSS 1926. rasputna Hrvatska zajnica t osnovana Hrvatska feeralistika seljaka
stranka, koja je svoj program temeljila na npriznavanju Viovanskog ustava i cntralistifkog urnja rav
3) Hrvatska puka stranka
- okupljala sitno graanstvo rligiozno katolifk orijntacij
4) Hrvatska stranka prava( frankovci )
- nslaganj s ujinjnjm, zahtjv za samostalnom hrvatskom ravom, na flu strank Vladimir Prebeg pa Ante
Pavelid
- suradnja sa Srpskom radikalnom strankom iz fga s izroila ija o osnivanju Hrvatsk raikaln strank, no
pruhitrio ih Raid svojim zakljufivanjm sporazuma s raikalima
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
27/51
27
5) Samostalna demokratska stranka
- srpsko nacionalno obiljj, voa Svetozar Pribievid, stranka je bila politifki prstavnik Srba u Hrvatskoj
- zakljufila politifki savz s Raikalima tzv. Nacionalni blok, zalagali se za cntralizam koji d stvoriti jinstvnu
jugoslavensku naciju
- ka raikali prihvatili Raida, Pribifvid prao u opoziciju
POLITIKE STRANKE NA JUGOSLAVENSKOM PROSTORU
1) Narodna radikalna stranka
- najjafa srpska politifka stranka osnovana 1881. s osnivafm Aamom Bogosavljevidem, a glavni ideolog i organizator
Pera Toorid
- 1903.-1914. stalno na vlasti u Srbiji i tijkom I. Svjtskog rata, 1909. iz matifn strank izvaja s rakcija koja osniva
Samostalnu raikalnu stranku na flu s Ljubom aviovidem
- predsjednik Radikalne stranke i glavni autoritet bio je Nikola Paid
2) Demokratska stranka
- nastala ujedinjenjem Samostalne radikalne stranke (Ljubo aviovid) + Naprnjafka stranka (Vojo Marinkovid) +Liberalna stranka (Vojo Veljkovid) s predsjednikom Ljubom aviovidemno zapravo njen ideolog i kreator je Pribievid
- ubrzo u stranci dolo do polarizacije i Pribievi vodio politiku vrste ruke a Davidovi sklon ublaavanju ipregovorima s Radiem- Pribifvid 1924. olazi iz mokratsk strank i ormira Samostalnu demokratsku stranku
- Demokratsku stranku i dalje vodi aviovid
3) Slovenska ljudska stranka(SLS)
- voda politifka stranka Slovnaca, osnovana 1892. kao Katolika narona stranka s ciljm rjavanja slovnskog
pitanja unutar monarhije
- njezin predsjednik Anton Koroec
- zala s za autonomni poloaj Slovenijet nastupa anticntralistifki
4) Jugoslavenska muslimanska organizacija
- stranka bosansko-hrcgovafkih muslimana, voa Mhm Spaho
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
28/51
28
5) Zemljoranika stranka
- nastala 1920. spajanjm triju zmljoranifkih grupa (Glavni savz srpskih zmljoranifkih zaruga, Savz taka iz
Bosn i Savz taka iz almacij ), zalagala s za cntralistifku organizaciju rav
6) Komunistika partija Jugoslavije (KPJ)
- opdjugoslavnska stranka, osnovana u Bograu 1919. kao Socijalistika ranika partija Jugoslavije
- u poftku zastupali glit o jinstvnom jugoslavnskom narou ali kasnij traili a svaki narod ima pravo na
samoornj
- pod okriljem KPJ djelovao i Savez komunistike omlaine Jugoslavije(SKOJ)
- proglanjm Obznane 1920. KPJ zabranjena te prelazi u ilegalnost, a njeno vodstvo u inozemstvo
VIDOVDANSKI USTAV
- Privrmno narono prstavnitvo izglasalo izborni zakon (pravo glasa nmaju n, vojnici, policija i suci; uvn
stomjsfni omicil (mo glasati samo onaj koji s u jnom mjstu zarao vi o st mjsci)) po kojm trba
izabrati poslanike u Ustavotvornu skuptinu, izbori raspisani za 28.11.1920., sudjeluju 22 politifk strank, izborima
pristupilo 65% birafa
- za skuptinu izabrani flanovi Demokratske stranke, Raikalne stranke, KPJ, HRSS, SLS, JMO i Zemljoranike stranke ,
ra Ustavotvorn skuptin zapofo 12.12.1920. no apstiniral HPSS i HSP, a KPJ istjrani Obznanom, kasnij ju
naputaju Slovnska ljuska stranka, Hrvatska zajnica, Hrvatska pufka stranka; to ukazuj na ofit izostanak hrvatskih
stranaka
- prloni razlifiti nacrti ustava (vlaa, Hrvatska zajnica, Jugoslavnski klub, Zmljoranifka stranka, Stojan Protid,
Josip Smodlaka, HRSS) no raspravljan samo vladin prijedlog (koji j utvrivao cntralistifki sustav), vlada svojim
potkupljivanjm osigurala natpolovifnu vdinu i ustav prihvadn
- prvi ustav K SHS izglasan 28.6.1921. tzv. Vidovdanski ustav, po njemu ureenje rave strogo cntralistifko, vrhovni
organikralj, vlada i Narona skuptina, zakonodavna vlastNarona skuptinai kralj, upravnakralj preko ministarstava, a
sudska suci, K SHS je ustavna parlamentarna monarhija podijeljena na 33 oblasti, hrvatski teritorij podijeljen na 6
oblasti : Srijemska (Vukovar), Osjeka (Osijek),Zagrebaka (Zagreb), Primorsko-krajika (Karlovac), Splitska (Split),
Dubrovaka (Dubrovnik)
HRVATSKA POLITIKA U BORBI PROTIV CENTRALIZMA
STJEPAN RAID U POLITIKOJ AKCIJI O 1925.
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
29/51
29
- flanovi Naronog kluba (u kojmu su bili pripanici Hrvatsk zajnic) 1921. u znak protsta zbog jafanja cntralizma
naputaju Ustavotvornu skuptinu
- Stjepan Raidosnovao je tzv. Hrvatski blok 1921. (HRSS + Hrvatska zajednica + HSP) sa ciljem : okupljanje hrvatskog
naroda protiv centralizma, no HSP za ublaavanj cntralizma pa Raid HSP iskljufio iz Hrvatskog bloka 1922.
- kaa raspisani izbori za Naronu skuptinu HRSS olufio a na izbor iza samostalno, a Hrvatska zajnica oustala
od kanditatur, vd glasovima pouprla HRSS
- HRSS dobila 69mandata
- 1923. HRSS + SLS + JMOFeeralistiki blok (Raid, Koroc, Spaho) koji bi mogao prtvoriti raikal u skuptinsku
manjinu (na to s prstraio Paid), pa potpisan Markov protokol (u ime radikala Marko uriid) gdje se radikali
obvzali a nd provsti pojlu zmlj po Viovanskom ustavu (na 33 oblasti), a Raid d nastaviti sa apstinncijom,
tj. nd sa svojim zastupnicima olaziti u Skuptinu
- 1923. Raid otputovao u inozmstvo (prko Bfa u Pariz i Lonon), t j Paid, usprkos Markovu protokolu
primjnjivao aministrativnu pojlu rav, likviirati pokrajnsku upravu i ormirati nov oblasti
- na taj j Paidv postupak Raid ogovorio poslavi zastupnik u Naronu skuptinu, sa zaat kom da predaju svojepunomodi
- vlaa Nikol Paida taa j, u nmogudnosti a alj vdinski vlaa ala ostavku, Pribifvid taa naputa mokratsku
stranku i osniva Samostalnu mokratsku stranku i s Paidm ormira tzv. Paid-Pribidvid vlau, fim poma
radikalima da ostanu na vlasti
- kaa s Raid vratio na vlasti j bio Opozicijski bloks aviovidm (oni su smijnili P-Pvlau) koji htio Raida u vlai no
tom s protivio sam kralj, tradi a s HRSS orkn jla svog programa; na kraju, na kraljv zahtjv i aviovid
ponio ostavku, vradna P-P vlada koja 1924.donijela tzv. Obznanukako bi s zatitila rava o HRSS koji pristupio
Sljafkoj intrnacionali t joj s zabranjuj ra, 1925. poflo hapnj njna vostva, a 6.1.i Stjpana Raida
RADIEV POLITIKI ZAOKRET I SPORAZUM S RADIKALIMA
- na novim izborima za Naronu skuptinu ozvoljno kaniiranj HRSS usprkos Obznani (Paid j mislio a j
Obznanom ufinio ovoljno taktifk tt HRSS-u), medjutim HRSS osvojila 67mandata (!)
- Raiduvijvi a protivnifka strana nd idi na njga o krajnosti olufio j a d nposrni cilj njgov politik biti
sporazum; doistavrh rima (prij svga kralj Alksanar)priprma suranju s Raidm koji taa jo u zatvoru
- po uputama Stjepana Radida njgov ndak Pavl Raid u svom govoru u skuptini objavio a Stjepan Raid i njegova
strankapriznaju Vidovdanski ustav i inastiju Karaorvida
- 1925. potpisan Akt o sporazumu izmeu Narone raikalne stranke i HSS te formirana vlada Narodnog sporazumai
Raid putn iz zatvora, tzv. Radikalsko-Raidvska
8/12/2019 Povijest 2.kolokvij
30/51
30
SELJAKO DEMOKRATSKA KOALICIJA
- 1925. Raid osobno uao u vlau kao ministar prosvjete no ubrzo postaj sv nzaovoljniji zbog nizvravanja
ogovornih utanafnja
- Paid ponio ostavku vla, zamijnio ga Nikola Uzunovid
- 1927. Raid otvorno istupa protiv cntralizma, u muvrmnu umire Paid, te raskinuta koalicija radikala i HSS
- sada i Raid i Pribifvid u opoziciji pofli zbliavanj, a kako bi raikali ufvrstili svoju poziciju raspisali prijevremene
izbore, u novoj vladi demokrati, SLS i JMO
- u opoziciji dolazi do ideje stvaranja tzv. Bloka demokracije(Demokratska stranka, Samostalna demokratska stranka,