ESEJI 1. OBVEZATNI SADRAJ TUBE (KAD VRIJEDNOST PREDMETA SPORA
PREDSTAVLJA OBVEZATNI SADRAJ 5) 1. Podaci koje mora imati i svaki
drugi podnesak, 2. Tubeni zahtjev, 3. Tvrdnje o injenicama na
kojima tuitelj zasniva tubeni zahtjev, 4. Prijedloge o dokazima
kojima se injenice mogu utvrditi (186/1), 5. kad stvarna nadlenost,
sastav suda, vrsta postupka, pravo na izjavljivanje revizije,
ovlatenje na zastupanje ili pravo na naknadu trokova postupka ovisi
o vrijednosti predmeta spora, a predmet tubenog zahtjeva nije
novana svota, tuitelj je duan u tubi naznaiti vrijednost predmeta
spora (186/2) 2. DEKLARATORNA TUBA I U OKVIRU TOGA PRESUDA
NEGATIVNOG UTVRENJA Preventivna pravna zatita. Za razliku od
kondemnatorne tube kod koje se intervenira tek nakon to je dolo do
povrede prava sa zadatkom represivne reakcije, kod deklaratorne
tube tube se intervenira prije nego je dolo do povrede, sa zadatkom
da se oekivana povreda unaprijed sprijei. Ovom tubom se trai od
suda a) da utvrdi postojanje ili nepostojanje nekog prava ili
pravnog odnosa, b) da utvrdi istinitost odnosno neistinitost neke
isprave (187/1). Svaka presuda kojom se odbija tubeni zahtjev,
presuda negativnog utvrenja da tuitelju ne pripada utvrenje za
traenje pravne zatite odreenog sadraja. Bez obzira na to jel
donesena u povodu deklaratorne, kondemnatorne ili konstitutivne
tube. 3. POJAM PRAVNI INTERES U VEZI SA DEKLARATORNOM TUBOM Pravni
interes se ne presumira ve ga je potrebno dokazati. Pravni interes
postoji kad tuitelj uini vjerojatnim da bi tuenik svojim dranjem
mogao ugroziti ostvarenje njegovih prava u bliskoj budunosti. On se
presumira se kad je to posebnim propisima predvieno (187/2).
Postojanje pravnog interesa sud moe provjeravati samo prije
donoenja odluke o tubenom zahtjevu. 4. INCIDENTALNA TUBA ZA
UTVRENJE Ako odluku o sporu zavisi od toga postoji li ili ne neki
pravni odnos koji je prije ili tijekom parnice postao sporan,
tuitelj moe, osim postojeeg, istai i tubeni zahtjev da sud utvrdi
da takav odnos postoji odnosno ne postoji, pod uvjetom da je sud
pred kojim tee parnica nadlean i za odluivanje o ovom novom
zahtjevu (187/3). Ovaj zahtjev se moe istai i ve prilikom podnoenja
tube u glavnoj stvari. Nije, dakle, potrebno ekati da pravo, na
koje se taj zahtjev odnosi, postane sporno tijekom postupka. Time
se pridonosi pravnoj sigurnosti, jer pravomonost deklaratornog
dijela izreke presude onemoguuje ponovno aktualiziranje pitanja
osnove tubenog zahtjeva u eventualnoj novoj parnici po osnovi
drukijeg kondemnatornog zahtjeva. Kad sud u presudi utvrdi, pored
ostalog, i postojanje takvog pravnog odnosa, taj dio izreke naziva
se deklaratorni preambul. 5. KONDEMNATORNA TUBA PRIJE DOSPJELOSTI
Ope ureenje. Sukladno neizmijenjenoj odredbi ZPP-a, sud moe naloiti
tueniku da izvri odreenu inidbu samo ako je ona dospjela do
zakljuenja glavne rasprave (326/1). Iznimno, kondemnacija prije
dospjelosti trabine dopustiva je u sluajevima usvajanja
alimentacijskog (326/2), ili rentnog (188, 196 ZOO), zahtjeva, kao
i kad se radi o obvezi predaje ili preuzmanja stvari danih u najam
ili zakup i prije prestanka tih odnosa (326/3). Ovrni zakon je u l.
295. st. 1. regulirao mogunost osiguranja nedospjelih trabina
privremenim mjerama. ZIDZPP/03 uvodi novi institut kondenmatorne
tube prije dospjelosti trabine. Naime, tuitelju je omogueno
pribavljanje kondemnatorne presude protiv tuenika i prije
dospjelosti trabine, ako tuitelj uini vjerojatnim postojanje
pravnog interesa za1
takvu tubu (i to na nain da uini vjerojatnim da tuenik ozbiljno
dovodi u pitanje postojanje njegove jo uvijek nedospjele trabine,
ili da e morati sudskim putem ostvarivati svoju trabinu nakon to
ona dospije, ili da iz drugih razloga ima za to pravni interes). U
tom sluaju sud moe i prije dospjelosti trabine naloiti tueniku da
mu ispuni dunu inidbu u vrijeme njezine dospjelosti. Vrijeme
dospjelosti trabine treba biti odreeno naznaeno u tubenom zahtjevu
(186c/1), jer je ono bitan konstitutivni element izreke presude.
Sud e odbaciti tubu ako utvrdi da tuitelj nema pravnoga interesa
traiti donoenje ovakve presude (186c/2). Ovrha na temelju ovakve
presude moe se traiti tek nakon dospjelosti trabine (186c/3). 6.
TUBA PROTIV RH Osoba koja namjerava podnijeti tubu protiv Republike
Hrvatske duna se prije podnoenja tube obratiti nadlenom dravnom
odvjetnitvu sa zahtjevom za mirno rjeenje spora (186a/1). Ako
zahtjev ne bude prihvaen ili o njemu ne bude odlueno u roku od tri
mjeseca od njegova podnoenja, podnositelj zahtjeva moe podnijeti
tubu nadlenom sudu (186a/5). Sud e odbaciti tubu podnesenu prije
donoenja odluke o zahtjevu za mirno rjeenje spora, odnosno prije
isteka spomenutog roka (186a/6). Podnoenjem zahtjeva za mirno
rjeenje spora prekida se zastarijevanje (186a/3). U sluajevima kad
je posebnim zakonom propisan prekluzivni rok za podnoenje tube,
tuitelj se ne mora posluiti ovim zahtjevom jer bi time izgubio
pravo na sudsku zatitu. Ove odredbe se ne primjenjuju u sluajevima
kada je posebnim zakonom propisan postupak podnoenja zahtjeva za
mirno rjeenje spora nadlenom dravnom odvjetnitvu ili nekom drugom
tijelu (186a/7). Eventualno postignuta nagodba izmeu podnositelja
zahtjeva i dravnog odvjetnitva ima svojstvo ovrnosti (186a/4). 7.
STUPNJEVITA TUBA Naziv "stupnjevite tube" uveden je zbog toga to
je, kako bi omoguilo ostvarivanje prava na polaganje rauna, a
posljedino nakon toga i na ostvarivanje trabine u parninom
postupku, postupak na kojeg se odnosi odredba l. 186 b. ZPP-a
podijeljen u dva dijela. Tijekom prve faze tueniku se nalae
polaganje rauna, a tijekom druge faze raspravlja se u povodu
odreenog tubenog zahtjeva kojeg je tuitelj duan postaviti nakon
okonanja prvog stadija. RATIO ZBOG EGA POSTOJI INSTITUT STUPNJEVITE
TUBE Ratio uvoenja ovog instituta jest u injenici da su u praksi
esti sluajevi u kojma tuitelj naprosto nije u stanju postaviti
procesno dopustiv tubeni zahtjev (u smislu njegove odreenosti) zato
to mu tuenik ne eli poloiti raun (u skladu s odredbama materijalnog
prava ili ugovora) ili zato to mu tuenik ne eli dati podatke kojima
raspolae. Primjer: Do takvih situacija primjerice dolazi u odnosima
izmeu trgovakih drutava i dioniara, izmeu nalogodavca i
nalogoprimca, izmeu upravitelja zajednike imovine i suvlasnika te
imovine, izmeu autora i nakladnika, izmeu poslodavca i radnika,
itd. 8. EVENTUALNA KUMULACIJA postoji kad tuitelj kumulira zahtjeve
koji su u meusobnoj vezi, na nain da zatrai od suda da slijedei od
istaknutih zahtjeva usvoji tek ako ustanovi da prethodni nije
osnovan. Primjer: prvi zahtjev da se plati kupoprodajna cijana,
drugi zahtjev za sluaj da je ugovor moda nitavan, vraanje stvari,
trei zahtjev za sluaj da je stvar propala, plaanje cijene propale
stvari
2
9. FACULTAS ALTERNATIVA (una res in obligatione, duae in
solutione) To je takva obveza koja ima za predmet jednu inidbu ali
je tuenik ovlaten na ponudu tuitelja osloboditi se svoje obveze
izvrenjem neke druge radnje. Tuitelj ovdje prema tueniku istie samo
jedan zahtjev. Ta alternativna mogunost osloboenja od obveze nije
tubeni zahtjev ve graanskopravna ponuda. O toj alternativnoj
mogunosti sud ne moe odluivati. Dakle ni ovdje nema objektivne
kumulacije. 10. PREINAKA TUBENOG ZAHTJEVA Tuba se smatra preinaenom
kada se u njoj izmijeni neki od bitnih elemenata, tako da
izmijenjena tube nije istovjetna s onom prvobitnom. Elementi od
kojih zavisi preinaka tube su tubeni zahtjev i parnine stranke.
Promjene u pogledu predloenih dokaza i pravne osnove tube nisu
relevantne. Takoer, smanjenju tubenog zahtjeva zakon ne pridaje
znaaj preinake tube (191/3). Tuitelj moe preinaiti tubu najkasnije
do zakljuenja glavne rasprave pred prvostupanjskih sudom (190/1).
Za preinaku tube potreban je i pristanak tuenika. Ako on pristane,
sud mora dopustiti preinaku (190/2). Vrste preinaenja: 1)
Objektivno preinaenje moe biti: a) promjena tubenog zahtjeva:
promjena istovjetnosti tubenog zahtjeva; poveanje postojeeg tubenog
zahtjeva; isticanje drugog zahtjeva uz postojei; b) promjena
injenine osnove. 2) Subjektivno preinaenje je promjena stranaka.
Odluka suda: nakon dostave tube tueniku na preinaku, potreban je
pristanak tuenika; ali i kad se tuenik protivi, sud moe dopustiti
preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konano rjeenje
odnosa meu strankama. 11. ISTICANJE PRIGOVORA RADI PRIJEBOJA
TRABINE TUENIKA S TRABINOM TUITELJA Prijeboj ili kompenzacija je
ukidanje uzajamnih prava i obveza dvaju pravnih subjekata, koji su
jedan prema drugome stekli istovrsna i dospjela potraivanja i to do
visine do koje su uzajamna potraivanja po iznosu jednaka. Ako su
potraivanja razliita po visini, ovlateniku veeg iznosa pripada
pravo na ostvarenje vika. Prigovor prebijanja. Ako do
kompenzacijske izjave doe, a druga strana u parnici zatrai
ispunjenje obveze, tuenik se moe braniti prigovorom da je
tuiteljevo potraivanje prestalo zbog te izjave. To se postie
prigovorom prebijanja (granskopravno prebijanje). Prigovor radi
prebijana.Tuenik ne tvrdi da je tuiteljevo potraivanje prestalo
(izvanprocesnim prebijanjem), ve istie postojanje svog
kompenzabilnog ali nekompenziranog zahtjeva i trai od suda da
presudom izvri prebijanje ovih zahtjeva. To je prigovor radi
prebijanja.(prebijanje odlukom suda u parnici) 12. PROTUTUBA
(vrste) To je samostalna tuba tuenika kao protutuitelja protiv
tuitelja kao protutuenika u parnici koju je ovaj posljednji ranije
protiv njega pokrenuo. Tuenik bi u ovakvim situacijama iste
obrambene argumente mogao upotrijebiti i u formi prigovora, samo to
tada ne bi uvijek dobio pravomonu odluku. U pogledu sadraja i forme
za protutubu isto to i za tubu. Tuenik svoj zahtjev moe ostvariti
ili u protutubi ili u samostalnoj parnici, dakle, protutuba je samo
mogunost a ne i dunost. Vrste (189/1) :
3
a) Koneksna protutuba ako je zahtjev protutube u vezi s tubenim
zahtjevom, a naroito ako oba zahtjeva proizlaze iz istog pravnog
odnosa ili stvarnog dogoaja. b) Kompenzabilna protututba - ako su
zahtjevi takvi da se mogu uzajamno prebiti. c) Prejudicijelna
protutuba ako se njome trai utvrenje nekoga pravnog odnosa ili
prava od ijeg (ne)postojanja zavisi odluka o tubenom zahtjevu 13.
SUPARNIARSTVO Na osnovi zakona: vie osoba mogu jednom tubom
tuiti,odnosno biti tuene. Ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj
zajednici ili ako njihova prava ili obveze proistjeu iz iste
injenine i pravne osnove. Ono postoji kad se u istoj stranakoj
ulozi u parnici pojavljuje vie procesnih subjekata (naziva se jo i
subjektivna kumulacija ili lat. litis consortium). Kumulaciju
procesnih subjekata u pravilu prati i kumulacija tubenih zahtjeva.
Tu se formira onoliko procesnih odnosa koliko se istie tubenih
zahtjeva. Suparniarstvo je u pravilu fakultativne prirode, to znai
da je rezultat procesne dispozicije tuitelja, ovisi o njegovoj
volji. Iznimno moe biti i obligatorno (nuno supraniarstvo), a ak
neka moe nastati i nezavisno od volje tuitelja (napr. kad stranku
naslijedi vie univerzalnih sljednika). Nije suparniarstvo spajanja
parnica odlukom suda radi zajednikog raspravljanja. Pretpostavke.
Zakon sam propisuje pretpostavke za dopustivost suparniarstva, ne
ostavljajui sudu mogunost samostalnog ocjenjivanja. Nedostatak
pretpostavki u pravili ne dovodi do odbacivanja tube, ve se nareuje
razdvajanje postupka. Izuzetak postoji kad parnicom nisu obuhvaeni
svi subjekti nunog suparniarstva, tada se odbacuje tuba. Primjer:
Suvlasnici u sporu protiv treeg o zajendikoj imobvini., brani
drugovo u sporu u kojem trei trai ponitenje njihovog braka. 14.
FORMALNO I MATERIJALNO SUPARNIARSTVO Materijalni suparniari su oni
koji se prije i oizvan parnice nalaze u odreenoj pravnoj ili
stvarnoj vezi s obzirom na predmet spora. Pravna veza. To su oni
koji se nalaze u nekoj pravnoj zajednici (196/1/1). Stvarna veza.
To su oni ija prava i obveze proistjeu iz iste injenine i pravne
osnove (196/1/1). Nadlenost. Suparniarstvo je mogue samo ako je za
sve zahtjeve stvarno nadlean isti sud. U pogledu mjesne nadlenosti
vae pravila o atrakciji: ako je jednom tubom tueno vie osoba, a za
njih ne postoji mjesna nadlenost istog suda, nadlean je sud koji je
mjesno nadlean za jednog od tuenika; a ako meu njima ima glavnih, i
sporednih obveznika. sud koji je mjesno nadlean za koga od glavnih
obveznika (50). Primjer: tueni supoinitelji nekog delikta u parnici
u kojoj se od njih trai naknada tete Formalni suparniari su oni
koji se prije i izvan parnice ne nalaze u odreenoj pravnoj ili
stvarnoj vezi s obzirom na predmet spora, ali su u njihovim
parnicama posredan predmet spora prava i obveze koje proistjeu iz
bitno istovrsne (sline) injenine i pravne osnove (196/1/2). Samo ih
vee ista parnica formirana dispozicijom tuitelja. Nadlenost. Mora
postojati i stvarna i mjesna nadlenost istog suda, za svaki od
zahtjeva i za svakog tuenika (196/1/2). Dakle, nije mogua
atrakcija. Primjer: u takvoj su situaciji vie tuenika tuenih radi
isplate dugovane najamnine. 15. ZAKONSKO SUPARNIARSTVO Postoji kad
zakon izriito predvia suparniarstvo neovisno od postojanja opih
pretpostavaka za suparniarstvo. Takve su dvije situacije:
4
1. Glavni dunik i jamac mogu biti zajedniki tueni, ako to nije u
suprotnosti sa sadrajem ugovora o jamstvu (199). Naime, ako se
jamac nalazi u obvezi samo pod uvjetom da glavni dunik ne bi mogao
platiti (beneficium ordinis), onda se ne doputa kumulacija. 2. Tuba
glavnog mijeanja. To je tuba osobe koja u cijelosti ili djelomino
trai stvar ili pravo o kojem izmeu drugih osoba ve tee parnica.
Takva osoba moe pred sudom pred kojim ta parnica tee tuiti obje
stranke jednom tubom, sve dok se postupak pravomono ne zavri (198).
To je mogue ak i ako taj sud ne bi bio stvarno nadlean atrakcija.
16. OBINI I JEDINSTVENI SUPARNIARI OBINI - Protiv svakoga od takvih
suparniara moe se donijeti razliita presuda. Poloaj svakoga od njih
je samostalan u odnosu na ostale, pa svaki od njih slijedi svoju
procesnu sudbinu. Posljedice radnji koje on poduzima djeluju samo u
odnosu na njega (200). Obini suparniari su svi formalni suparniari,
a mogu biti i materijalni, ako njihov meusobni odnos ne iziskuje
jedinstveno rjeenje spora (u pravilu oni koji se ne nalaze u
pravnoj zajednici). No obini suparniari mogu biti i oni materijalni
koji se nalaze u pravnoj zajednici (npr. suvlasnici u nekoj
vlasnikoj parnici, solidarni dunici iz ugovornog odnosa.)
JEDINSTVENI - Za njih je karakteristino da se, po zakonu ili zbog
prirode pravnog odnosa, spor moe rijeiti samo na jednak nain prema
svima (201). Oni imaju jedinstveni tretman u parnici, te se
smatraju kao jedna parnina stranka. Svaki od njih moe samostalno
poduzimati parnine radnje, pa se postavlja problem njihovog
tretiranja kad su meusobno suprotne. Od radnji koje pojedini
jedinstveni suparniari poduzimaju, vrijedi samo ona koja je za sve
njih najpovoljnija. tetne procesne radnje ne djeluju ni prema kome,
pa ni prema onome koji ih je poduzeo, osim ako su ih poduzeli svi.
Korisne procesne radnje jednoga djeluju i u korist onih koji te
radnje nisu poduzeli (201). To su samo neki materijalni suparniari.
Npr. suvlasnici poslunog dobra u parnici o slunostima na
nekretninama (jer su slunosti nedjeljive), tueni brani drugovi u
parnici za ponitenje braka (jer ne moe u odnosu na jednoga brak
postojati, a u odnosu na drugoga biti poniten). 17. OBINI UMJEA
(OVLATENJA I INTERVENCIJSKI EFEKT) Obini umjea je osoba koja se, u
parnici to se vodi meu odreenim strankama, pridruuje jednoj od
njih, jer ima pravni interes da stranka kojoj se pridruila uspije u
parnici (206). Ovlatenja. Umjea nije stranka pa zbog toga ne moe
poduzimati radnje kojima se disponira tubenim zahtjevom ni radnji
kojima stranka disponira procesnim ovlatenjima o kojima zavisi
tijek parnice. Openito, on ne moe poduzimati radnje koje su
nepovoljne za stranku, njih sud po slubenoj dunosti ne smije
uvaiti, nije potrebno da ih stranka ospori. On moe poduzimati samo
one radnje koje su za tu stranku naelno i objektivno korisne. Tada
umjea procesne radnje poduzima u svoje ime, a ne kao zastupnik
stranke kojoj se pridruio. Te radnje tretiraju se kao proc. radnje
stranke kojoj se pridruio, ali samo ako ih stranka ne ospori
(208/4), dok preutno na njih pristaje. Dakle, konana odluka pripada
stranci. Proputanje umjeaa da poduzme neku proc. radnju ne moe
imati negativne pravne posljedice za stranku jer on nema ni proc.
dunosti ni tereta. Intervencijski efekt. . Presuda donesena u
parnici u kojoj je sudjelovao umjea proizvodi prema njemu specifian
procesni efekt intervencijski efekt. On e se ispoljiti5
u novoj parnici u kojoj su stranke: umjea iz ranije parnice
(tuenik) i stranka kojoj se umjea bio pridruio (tuitelj). Umjea ne
moe u odnosu na stranku kojoj se bio pridruio u prethodnom postupku
tvrditi da spor, onako kako je tijekom toga postupka izloen sudu,
nije pravilno rijeen. Dakle, u toj novoj parnici bivi umjea nee moi
poricati ni injeninu ni pravnu ocjenu stvari iznesenu u odluci iz
prijanje parnice. Meutim, ovaj uinak ne djeluje apsolutno pa
postoji izuzetak kad e mu se umjea moi suprostaviti: prigovor
umjeaa istaknut u novoj parnici, da je stranka kojoj se bio
pridruio pogreno vodila spor (exeptio malae gesti vel conducti
processus), moe biti prihvaen samo utoliko ukoliko je on, s obzirom
na stanje spora u vrijeme svoga stupanja u prethodnu parnicu,
izjavama ili radnjama te stranke bio sprijeen poduzeti radnje koje
bi dovele do povoljnijeg ishoda spora, odnosno ako takve radnje, za
mogunost ijega poduzimanja on nije znao, sama stranka nije poduzela
namjerno ili iz grube nepanje (208a/1). Ove odredbe na odgovarajui
se nain primjenjuju i na imenovanog prethodnika te na treu osobu
obavijetenu o parnici (208a/2). Da bi se prema umjeau mogao istai
int. efekt, potrebno je: - da je umjeau bilo omogueno da u parnici
poduzme sve radnje pogodne da pomognu pobjedi stranke; - da je ta
stranka lojalno vodila parnicu. Postojanje ovih pretpostavki
presumira se sve dok se u povodu prigovora biveg umjeaa ne utvrdi
protivno. Ako presumpcija ne bude oborena, u novoj parnici nema
mjesta ponovnom meritornom raspravljanju o stvarnoj i pravnoj
osnovi donesene presude. Ako bude oborena, otvara se mogunost
zauzimanja drukijeg stava o pitanjima o kojima je bilo odlueno u
prijanjoj parnici. 18. UMJEA S POLOAJEM JEDINSTVENOG SUPARNIARA Ako
se po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa pravni uinak presude
odnosi neposredno i na umjeaa, jednako kao i na parninu stranku, on
u parnici ima poloaj jedinstvenog suparniara (201, 209/4). Do toga
moe doi kad materijalnopravni odnosi ne uvjetuju formiranje nunog
suparniarstva pa osoba ne postane stranka u parnici, ve pristupi
jednoj stranci kao umjea. Ovlatenja. Budui da se na ove umjeae
uinci presude odnose apsolutno i neposredno, priznaju im se sva
ovlatenja koja se priznaju i strankama u jedinstvenom suparniarstvu
(209/1). Stranka s ovakvim umjeaem predstavlja jednu parninu
stranku. Stranka ne moe, ako se s tim ne suglasi umjea, poduzimati
materijalne dispozicije niti procesne koje utjeu na sudbinu
istaknutih zahtjeva. Stranka ne moe osujetiti povoljne radnje
umjeaa, niti ona svojim radnjama moe niti ona svojim radnjama moe
pogorati situaciju koju je on poboljao. Oboje imaju pravo koristiti
rokove koji teku od trenutka kad je njima izvreno dostavljanje ako
su ti rokovi povoljniji. Uinak presude na umjeaa. U ovom sluaju
umjea nema mogunosti od sebe otkloniti pravne efekte pravomonosti
donesene presude. Izvanredni pravni lijek. Oavj umjea ima pravo
podnijeti izv. prav. lijek i u parnici u kojoj nije prije
pravomonosti sudjelovao kao umjea (209/2). Umjea moe biti osuen da
naknadi trokove prouzroene radnjama koje su u suprotnosti s
radnjama stranke kojoj se pridruio i po naelu causae. 19.
IMENOVANJE PRETHODNIKA To je parnina radnja smo tuenika i to ako je
on dratelj neke stvari ili korisnik nekog prava, a tvrdi da stvar
dri odnosno da pravo vri u ime neke tree osobe, kojom on preko suda
poziva toga treeg da umjesto njega stupi u parnicu (210/1).Upuujui
poziv6
poziva samo ukazuje na osobu koja je u veem stupnju od njega
graanskopravno pasivno legitimirana, on ne moe potpuno poricati
svoju graanskopravnu pasivnu legitimaciju. Tuenik moe prethodnika
imenovati najkasnije na pripremnom roitu, a ako ono nije odrano na
glavnoj raspravi prije nego to se upusti u raspravljanje o glavnoj
stvari (210/1). Primjer: U takvoj se situaciji nalazi npr.
zakupoprimatelj prema zakupodavatelju, najmoprimatelj prema
najmodavatelju, uvar prema onome koji mu je predao stvar na uvanje.
20. DOKAZNA SREDSTVA To je sve ono iz ega se ulnim zapaanjem crpi
saznanje o istinitosti tvrdnja o postojanju ili o nepostojanju
injenice koja je posredan predmet dokazivanja. To su, dakle izvori
suevih spoznaja o stvarnosti. Meu dokazna sredstva zakon ubraja
svjedoke, vjetake, tumae, stranke, isprave i predmete uviaja. Zakon
ne odreuje kojim redom treba izvoditi dokaze. Izuzetak je dokaz
sasluanja stranaka koji se u naelu provodi kad nema drugih dokaza.
Nema zakonskih pravila o klasifikaciji dokazne snage pojednih
dokaznih sredstava. Vrste dokaznih sredstava 1. Uobiajeno je da se
s obzirom na objektivna svojstva dokazna sredstva dijele na: a)
osobna svjedoci, vjetaci, tumai i stranke b) stvarna isprave i
predmeti uviaja. Uviaj nije dokaz, ve parnina radnja suda radi
ispitivanja i utvrivanja sadraja predmeta uviaja koji su dokaz. 2.
S obzirom na njihov odnos prema injenici o kojoj pruaju odreenu
informaciju mogu biti posredna i neposredna. 3. Dokaz je glavni kad
se iz njega izvodi sud o postojanju vane injenice. 4. Protudokaz je
dokazno sredstvo kojim se dokazuje da se rezultati postignuti
izvoenjem glavnog dokaza ne mogu prihvatiti jer ne doputaju
stvaranje izvjesnog suda. On je uspjean ve i kad uini vjerojatnim
tezu koja osporava rezultate glavnog dokaza. Vjerojatnost da bi
injenino stanje moglo biti drukije nego to to tvrdi onaj na kojemu
lei teret dokazivanja ne doputa sudu da formira izvjesno uvjerenje
o istinitosti njegovih navoda. 5. Dokaz o protivnom je dokazno
sredstvo kojim se dokazuje da nema osnove da se o postojanju vane
injenice zakljuuje po pravilima o relativnim zkonskim presumpcijama
iako je utvreno postojanje presumptivne baze. On je glavni dokaz pa
e biti uspjean kad sud stekne izvjesno uvjerenje o istinitosti
tvrdnja koje se njima dokazuju. 6. Potpuni dokaz je dokazno
sredstvo koje je u stanju na nesumnjiv nain uvjeriti sud o
istinitosti odreene injenine tvrdnje. Dokaz je nepotpun kad je u
stanju uvjerenje suda o istinitosti iznesene tvrdnje dovesti samo
do stupnja vjerojatnosti. 21. OSIGURANJE DOKAZA I NAVEDITE
PRETPOSTAVKE Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz nee moi
izvesti ili da e njegovo kasnije izvoenje biti oteano, moe se u
tijeku, a i prije pokretanja parnice predloiti da se taj dokaz
izvede (272/1). U postupku za osiguranje dokaza ne moe se izvesti
dokaz sasluanjem stranaka (271/2). Pretpostavke za osiguranje
dokaza: 1. da je podnesen prijedlog za osiguranje dokaza 2. da se
tvrdi da postoje prava ija zatita ovisi o injenicama koje se imaju
utvrditi predloenim dokazima7
3. da postoji opravdana bojazan da se predloeni dokaz nee
kasnije u normalnom stadiju postupka, moi izvesti, odnosno da e
kasnije izvoenje dokaza biti oteano. U prijedlogu treba naznaiti
zato se taj dokaz nee moi izvesti ili zato e biti oteano izvoenje.
4. da je za dokazivanje injenica o kojima ovisi ostvarivanje prava
predlagatelja nuno izvesti dokaze za koje prijeti opasnost da ih se
kasnije nee moi izvesti ili da e njihovo izvoenje biti oteano.
Postojanje ovih pretp. treba uiniti vjerojatnim. Sud bi trebao
odbiti prijedlog za osig. ako bi naao da samo jedna od njih nije
ispunjena. Sud bi trebao uskratiti osig. samo ako bi se uvjerio da
je nepostojanje relevantnih pretp. nesumnjivo, da inae ne bi doveo
u pitanje ostvarivanje zahtjeva predlagaa za pr. zatitu 22. EDICIJA
ISPRAVA To su isprave pribavljene radi dokazivanja pred sudom. Nije
dovoljno da se stranka pozove na podatke iz neke isprave, ve je
potrebno ispravu pribaviti (edicirati) i predoiti je sudu.
Protivnik stranke koja se na ispravu pozvala duan je na poziv suda
(233/1) podnijeti takvu ispravu. Ova se obveza ne moe prisilno
ostvariti u parnici u kojoj bi te isprave trebalo pregledati radi
dokazivanja. Sud e, s obzirom na sve okolnosti, po svom uvjerenju
cijeniti od kakva je znaenja to stranka koja dri ispravu nee
postupiti po rjeenju suda kojim joj se nalae da podnese ispravu ili
protivno uvjerenju suda porie da se isprava kod nje nalazi (233/5).
Kod toga treba voditi rauna da stranka ima pravo uskratiti
podnoenje isprava iz istih razloga iz kojih svjedok moe uskratiti
svjedoenje ili odgovor na pojedina pitanja (233/3 u svezi sa 237,
238). Izuzetno od opeg pravila da stranka da pod odreenim uvjetima
ima pravo uskratiti podnoenje isprave, stranka kod koje se isprva
nalazi je bezuvjetno duna podnijeti ispravu samo u tri sluaja
(233/2): 1. ako se stranka sama pozvala na tu ispravu, ali je
kasnije odustala 2. ako se radi o ispravi koju je po zakonu duna
predati ili pokazati 3. ako se isprava s obzirom na njen sadraj
smatra zajednikom za obje stranke Treemu koji nije stranka sud moe
narediti da pokae ili da podnese ispravu samo u dva sluaja (234/1):
1. kada je ispravu po zakonu duan pokazati ili podnijeti 2. kada je
isprava koja po svojem sadraju zajednika za treega i stranku koja
se na ispravu poziva.U pogledu prava tree osobe da uskrati
podnoenje drugih isprava takoer se na odgovarajui se nain
primjenjuju odredbe o svedocima (234/1 u svezi sa 237, 238). Na
temelju rjeenja kojim je treoj osobi naloeno da preda odreenu
ispravu ovrha e se provesti po slubenoj dunosti po pravilima ovrnog
postupka i prije pravomonosti toga rjeenja (234/5). 23. PRETHODNO
ISPITIVANJE TUBE Ovo je obvezatan podstadij pripremanja gl.
rasprave. Sud e ispitati: 1. je li tuba razumljiva i potpuna 2.
postoji li jurisdikcija domaih sudova 3. je li sud nadlean 4.
postoje li razlozi za izuzee8
5. imaju li stranke stranaku i parninu sposobnost i jesu li
pravilno zastupane 6. je li tuba pravovremeno podnesena Odluka
suda. Ako ustanovi nedostatke navedene pod 2. i 6 ili ako osoba ima
imunitet, tubu e odbaciti (282/1), a ako ustanovi nedostatke pod 1.
i 5., odbacit e je tek ako mjere koje je sud poduzeo radi njihova
otklanjanja ostanu bez uspjeha (281), a ako ustanovi nedostatak pod
3., proglasit e se nenadlenim i ustupiti predmet drugom sudu
(282/2). Ne moe odluivati o postojanju: 7. litispendencije, 8.
pravomono presuene stvari, 9. sudske nagodbe, 10. odricanja od
tubenog zahtijeva 11. nedostatku pravnog interesa. Sudac ispituje
tubu na osnovi podataka sadranih u tubi i injenica koje su sudu
poznate (15/2). to se tie meritornog okonanja postupka, moe se
donijeti presuda na temelju priznanja i primiti na zapisnik nagodba
stranaka (279). 24. PREKID POSTUPKA PO ODLUCI SUDA I OBJSNITE IZ
KOJIH RAZLOGA DOLAZI DO PREKIDA To je privremeno zaustavljanje
tijeka postupka, do kojega moe doi sve do njegova pravomonog
okonanja, ali i u postupku povodom izvanrednih pravnih lijekova,
koje se oituje u prestanku tijeka svih zakonskih i sudskih rokova,
u nedjelotvornosti radnji stranaka prema parninom protivniku, te u
zabrani sudu da poduzima parnine radnje osim onih koje se tiu
nastavka prekinutog postupka. Razlozi za prekid su taksativno
navedeni. Razlozi za prekid postupka po odluci suda su: - Sud je
duan odrediti prekid postupka ako je odluio da sam ne rjeava o
prethodnom pitanju (213/1). - Sud moe odrediti prekid postupka ako
odluka o tubenom zahtjevu ovisi o tome je li uinjeno kazneno djelo
za koje se goni po slubenoj dunosti, tko je poinitelj i je li on
odgovoran, a osobito kad se pojavi sumnja da je svjedok ili vjetak
dao laan iskaz ili da je isprava upotrijebljena kao dokaz lana
(213/2). - Sud moe odluiti da se postupak prekine do pravomonosti
rjeenja o prijedlogu za povrat u prijanje stanje (120/1). Kad
odluka suda ovisi o prethodnom rjeenju pitanja postoji li neko
pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jo nije donio odluku sud
ili drugi nadleni tijelo (prethodno pitanje), sud moe sam rijeiti
to pitanje ako posebnim propisima nije drugaije odreeno (12/1). 25.
MIROVANJE POSTUPKA To je privremeni zastoj gotovo svih aktivnosti u
parnici kao rezulatat izriite ili preutne dispozicije stranaka.
Postupak moe mirovati od trenutka dostave tube sudu, pa do
zakljuenja glavne rasprave. Sud moe donijeti deklaratorno rjeenje o
tome da je mirovanje nastupilo. Mirovanje postupka nastupa (216/1):
a) ako se obje stranke prije zakljuenja glavne rasprave o tome
sporazumiju b) kad obje stranke izostanu s pripremnog roita ili
roita za glavnu raspravu c) kad prisutne stranke na roitu nee da
raspravljaju d) kad jedna stranka koja je uredno pozvana izostane,
a druga predloi mirovanje. OBUSTAVA POSTUPKA9
Postupak se obustavlja kad stranka koja je fizika osoba umre ili
stranka koja je pravna osoba prestane postojati u postupku o
pravima koja ne prelaze na njezine nasljednike, odnosno pravne
sljednike (215b/1). U kategoriju sporova o neprenosivim pravima
spadaju sporovi o osobnim pravima. Takva prava imaju i fizike i
pravne osobe, ona su neotuiva i nenasljediva. Rjeenje o obustavi
postupka je deklaratorno jer do obustave dolazi po sili zakona.
Rjeenje o obustavi postupka dostavlja se protivnoj stranci te
nasljednicima, odnosno pravnim sljednicima stranke nakon to oni
budu utvreni (215b/2). Sud e nasljednicima umrle stranke, na
prijedlog protivne stranke ili po slubenoj dunosti, postaviti
privremenog zastupnika kojemu e dostaviti rjeenje o obustavi
postupka, ako ocijeni da bi ostavinski postupak mogao due trajati
(215b/3). Rjeenje o obustavi postupka zbog toga to je pravna osoba
prestala postojati dostavit e se protivnoj stranci i njezinom
pravnom sljedniku nakon to on bude utvren, a ako pravna osoba nema
pravnoga sljednika, sud e, na prijedlog protivne stranke ili po
slubenoj dunosti, rjeenje o obustavi postupka dostaviti dravnom
odvjetnitvu (215b/4). 26. OBJASNITE RAZLIKU IZMEU PRIZNANJA
INJENICA I PRIZNANJA TUBENOG ZAHTJEVA Treba razlikovati priznanje
injenica od priznanja tubenog zahtjeva. Priznanja se razlikuju po
obliku i sadraju. Stranka koja priznaje injenine navode potvruje
praemissu minor protivnikovog zakljuivanja, istinitost injenine
osnove njegovog zahtjeva. Stranka koja priznaje tubeni zahtjev
potvruje pravnu osnovanost konkluzije koju je tuitelj formulirao u
svom tubenom zahtjevu, izvedene iz iznesene injenine osnove i
tuiteljeva shvaanja o pravnoj osnovi njegova zahtjeva. injenine
navode mogu priznati obje parnine stranke, a tubeni zahtjev samo
tuenik. injenice se mogu priznati izriito i konkludentno. Tubeni
zahtjev samo izriito. Kad stranka prizna injenine navode svoga
protivnika, sud ne treba dokazivanjem utvrivati njihovu istinitost,
ali je duan ocjenjivati proistjee li iz tih injenica osnovanost
tubenog zahtjeva. Kad tuenik prizna tubeni zahtjev, niti izvodi
dokazivanje, niti ocjenjuje materijalnopr. osnovanost tubenog
zahtjeva ve donosi presudu koja je u svom sadraju determinirana
dipsozicijama stranaka. Parnini punom.koji nije odvj.moe priznati
injenine navode bez posebnog izriitog ovlatenja. Za priznanje
tubenog zahtjeva potrebno mu je takvo dopunsko ovlatenje. Opoziv
priznanja parninih injeninih navoda ovlauje sud da ocjenjuje
znaenje priznanja i poricanja iste injenice. Kako je priznanje
tubenog zahtjeva iskljuivo izjava volje, opoziv oduzima priznanju
svako procesno relevantno znaenje baze za izricanje presude na
osnovi priznanja. 27. PARICIJSKI ROK U KONDEMATORNIM PRESUDAMA Kad
se stranci u presudi nalae izvrenje kakve inidbe, odredit e se i
rok u kojemu je tu inidbu duna izvriti (328/1). Meutim, ovo vrijedi
samo za pozitivne inidbe, ne i kad se nalae proputanje ili
trpljenje. Paricijski rok se obino naziva rok za dobrovljno
ispunjenje, to navodi na pogrean zakljuak da nakon njegova proteka
osueni nema vie pravo na dobrovoljno ispunjenje. Naime, ako tueni
nije izvrio inidbu unutar paricijskog roka, moe je izvriti i
kasnije, sve dok tuitelj ne pokrene ovrni postupak. Sutina ovog
roka je u garanciji osuenome da sve dok rok ne protekne protivnik
nee moi traiti prisilno izvrenje. Prema tome sa stajalita suda i
ovlatenika to je dilatorni rok. Kad proe paricijski rok, a osueni
nije izvrio inidbu, tuitelj moe pokrenuti ovrni postupak. Ako
posebnim propisima nije drugaije odreeno, rok za izvrenje inidbe
jest petnaest dana, ali za inidbe koje se ne sastoje u novanom
davanju sud moe odrediti dulji rok. U10
mjeninim i ekovnim sporovima taj je rok osam dana (328/2). Rok
za izvrenje inidbe poinje tei prvog dana nakon dostave prijepisa
presude stranci kojoj je naloeno izvrenje (328/3). 28. DJELOMINA
PRESUDA Ako su na temelju raspravljanja sazreli za konanu odluku
samo neki od vie tubenih zahtjeva, ili ako je samo dio jednog
zahtjeva sazrio za konanu odluku, sud moe u vezi sa sazrelim
zahtjevima, odnosno dijelom zahtjeva zakljuiti raspravu i donijeti
presudu (djelomina presuda). Pri ocjeni hoe li donijeti djelominu
presudu sud e osobito uzeti u obzir veliinu zahtjeva ili dijela
zahtjeva koji je sazrio za odluku (329/1). Dakle to je presuda o
jednom od istaknutih zahtijeva ili o dijelu jednog zahtijeva. Time
se vri vertikalna, kvantitativna dioba tubenih zahtijeva pa se o
svakom zahtijevu, odnosno u njegovom dijelu donosi konana odluka.
Time je postupak pred sudom odreenog stupnja u pogledu tog dijela
zahtijeva zvren. Opravdanje: ekonominost, pravna sigurnost i
efikasna zatita jer se zatita prua im je to mogue. Kad se moe izrei
djelomina presuda: - kod objektivne kumulacije - kod subjektivne
kumulacije (suparniarstvo), kad ona predstavlja ujedno i objektivnu
kumulaciju - kad imamo protutubu - kad je vie parnica spojeno radi
zajednikog raspravljanja Pravna priroda djelomine presude.
Djelomina presuda je konana glede onog dijela tubenog zahtjeva o
kojem je njome odlueno. to se tie pravnih lijekova i ovrhe, ona se
smatra samostalnom presudom (329/6). Njenom pravomonou prestaje i
tei parnica glede zahtjeva o kojem je njome odlueno. Njena sudbina
ni na koji nain nije vezana za sudbinu drugih presuda koje se u
istom predmetu mogu donijeti. U sluaju albe protiv djelomine
presude sud e umnoiti spis i prijepis spisa sa albom i odgovorom na
albu dostaviti drugostupanjskom sudu, a postupak glede zahtjeva ili
dijela zahtjeva o kojemu nije odluio nastaviti (329/7). 29.
DOPUNSKA PRESUDA Ako je sud propustio da odlui o svim zahtjevima o
kojima se mora odluiti presudom, ili je propustio da odlui o dijelu
zahtjeva, stranka moe u roku od petnaest dana od primitka presude
predloiti parninom suda da se presuda dopuni (339/1). Prijedlog.
Sud ovu presudu moe donijeti samo na prijedlog stranke tuitelja,
jer je istakao zahtijev o kojem sud jo nije odluio, tuenika, jer mu
treba priznati pravo na odluku u sporu kojeg tuitelj vodi protiv
njega. Donoenje dopunske presude. Nepravovremeni ili neosnovani
prijedlog za dopunu presude odbacit e odnosno odbiti sudac bez
odravanja roita (339/3). Kad sudac vijea nae da je prijedlog za
dopunu presude osnovan, zakazat e glavna raspravu pred vijeem radi
donoenja dopunske presude (340/1). Dopunska presuda moe se donijeti
i bez ponovnog otvaranja glavne rasprave ako tu presudu donosi sud
u sastavu u kojem je donio i prvobitnu presudu, a zahtjev u pogledu
kojega se trai dopuna dovoljno je raspravljen (340/2). Ako se
prijedlog za dopunu presude odnosi samo na trokove postupka, odluku
o prijedlogu donosi sudac bez odravanja roita (340/4). 30. ODNOS
MEUPRESUDE I KONANE PRESUDE Ako je tuenik osporio i osnovu tubenog
zahtjeva i iznos tubenog zahtjeva, a u pogledu osnova stvar je
sazrela za donoenje odluke, sud moe iz razloga svrsishodnosti
donijeti najprije presudu samo o osnovi tubenog zahtjeva 11
meupresudu (330/1). Dakle osnovanost osnove tubenog zahtijeva je
pitanje prejudicijelnog znaenja. Bilo bi neracionalno uputati se u
ponekad dugo raspravljanje o osnovanosti tubenog zahtijeva, ako
prethodno nije odlueno o pravnoj osnovanosti njegove osnove.
Meupresuda moe biti samo deklaratorna, njen cilj se ograniava na to
da se utvrdi sadraj odreenog pravnog odnosa. Meupresuda nije konana
presuda jer sud mora jo utvrditi i osnovanost tubenog zahtijeva.
31. PRESUDA NA TEMELJU PRIZNANJA Je jednostrana parnina radnja
tuenika kojom pred sudom izriito izjavljuje da je tuiteljev zahtjev
za pruanje pravne zatite odreenog sadraja na zakonu osnovana.
Priznanje materijalno procesna dispozicija raspolaganje tuenika
koji se odnosi na sam predmet spora. Priznanje je posredna parnina
radnja (jer tek presuda na temelju priznanja konstitutivno djeluje
na tijek postupka), ne moe biti vezano za uvjet ili rok, a moe biti
poduzeto samo izriito. Nije vano je li tuitelj s njime upoznat i
jeli ga prihvatio. Ono se moe izvriti najkasnije do zavrenja glavne
rasprave (331/1), ali moe i na raspravi pred drugostupanjskim sudom
(364), te u ponovljenom postupku nakon ukidanja prvostupanjske
odluke. 32. PRESUDA NA TEMELJU ODRICANJA Odricanje od tubenog
zahtjeva je jednostrana parnina radnja tuitelja kojom u postupku
pred sudom izriito izjavljuje da odreeni zahtjev za pruanje pravne
zatite odreenog sadraja koji je istaknuo u tubi ili kasnije tijekom
postupka nije na zakonu osnovana. Ako se tuitelj odrekne tubenog
zahtijeva, sud e bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom
se tubeni zahtijev odbija presudu na temelju odricanja (331a/1).
Tuitelj se moe odrei tubenog zahtijeva sve do zakljuenja glavne
rasprave (331a/1). Pristanak tuenika nije potreban (331a/2). 33.
PRESUDA ZBOG OGLUHE Presuda koja izrie protiv tuenika polazei od
apsolutne presumpcije da je on time to je propustio u odreenom roku
dati pisani odgovor na tubu i u njemu osporiti tubeni zahtjev
priznao injenine navode tuitelja koji su za njega nepovoljni, na
kojima ovaj zasniva svoj tubeni zahtjev. Uvjeti za donoenje presude
na temelju ogluhe su slijedei: * da tuenik ne podnese odgovor na
tubu u odreenom roku; * da su tueniku tuba i poziv za davanje
odgovora na tubu uredno dostavljeni; * da osnovanost tubenog
zahtjeva proizlazi iz injenica navedenih u tubi; * da injenice na
kojima se temelji tubeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje
je sam tuitelj podnio ili s injenicama koje su opepoznate; * da ne
postoje opepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuenika
sprijeili opravdani razlozi da podnese odgovor na tubu (331b/1).
Iako su ispunjeni svi gore navedeni uvjeti, nee se donijeti presuda
zbog ogluhe ako sud nae da je rije o zahtjevu kojim stranke ne mogu
raspolagat. 34. PRESUDA BEZ ODRAVANJA GLAVNE RASPRAVE Ako je tuba
dostavljena tueniku na odgovor, a tuenik u odgovoru prizna odlune
injenice, neovisno o tome to je osporio osnovanost tubenog
zahtjeva, sud moe bez zakazivanja roita donijeti presudu, ako ne
postoje druge smetnje za njeno donoenje (332a). Takvu presudu sud
moe donijeti kao potpunu ili djelominu. Da bi sud smio
12
donijeti ovu presudu moraju postojati tzv. pozitivne, odn. ne
smiju postojati negativne procesne pretp. za donoenje meritorne
odluke. Trebaju biti ispunjene i jo neke pretpostavke: 1. tuenik
treba pravodobno podnijeti pisani odgovor na tubu ; 2. post. u
kojem je tuenik priznao injenice mora biti post. u kojemu su
stranke u naelu ovlatene poduzeti tu dispoziciju -> ova presuda
se ne moe donijeti u statusnim stvarima uzdravanja maloljetnog
djeteta ili punoljetnog ali nesposobnog za rad ; 3. tuenik treba u
odg. na tubu priznati odlune injenice navedene u tubi, ali ne smije
izni-jeti tvrdnje o postojanju dr. injenica koje svojim postojanjem
dovode u pitanje osnovanost tubenog zahtjeva ->zanemarivanje ove
pretp. se tretira i kao apsolutno bitna povreda ; 4. priznate
injenice ne smiju biti u suprotnosti sa dokazima koje su same
stranke predloile uz svoje podneske ili s opepoznatim injenicama
->zanemarivanje ove pretp. se tretira i kao apsolutno bitna
povreda ; 5. u konkretnom sluaju ne smije biti dr. razloga koji bi
izazivali sumnju da tuenik prizna-njem ide za tim da raspolae
zahtjevima kojima ne moe raspolagati >zanemarivanje ove pretp.
se tretira i kao apsolutno bitna povreda. Nije propisan posebni
reim za albu protiv ove presude pa bi se mogla pobijati i zbog
nepravilno utvrenog injeninog stanja. 35. SADRAJ UVODA PRESUDE Uvod
sadri podatke o sudu i strankama, predmet spora, postupak koji je
proveden, dan zakljuenja glavne rasprave i donoenja presude. Uvod
presude sadri: naznaku da se presuda izrie u ime Republike
Hrvatske, naziv suda, ime i prezime suca pojedinca, odnosno
predsjednika i lanova vijea, ime i prezime ili naziv te prebivalite
ili boravite, odnosno sjedite stranaka, njihovih zastupnika i
punomonika, kratku oznaku predmeta spora, dan zakljuenja glavne
rasprave, naznaku stranaka, njihovih zastupnika i punomonika koji
su toj raspravi prisustvovali te dan kad je presuda donesena
(338/2). 36. SADRAJ OBRAZLOENJA PRESUDE Cilj mu je da sudac uvjeri
itaa da je, s obzirom na utvrene injenice i izvedene dokaze,
donesena jedino mogua presuda. Zadatak mu je obavijestiti o
subjektivnim i objektivnim elementima spora, kao i objasniti raloge
zbog kojih je sud odluio kao u izreci. U obrazloenju sud e izloiti
zahtjeve stranaka, injenice koje su iznijele i dokaze koje su
predloile, koje je od tih injenica utvrivao, zato i kako ih je
utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i
zato te kako ih je ocijenio; sud e posebno navesti koje je odredbe
materijalnog prava primijenio odluujui o zahtjevima stranaka, a
izjasnit e se, ako je to potrebno, i o stavovima stranaka o pravnoj
osnovi spora te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije
dao svoje razloge u odlukama koje je ve donio tijekom postupka
(338/4). Ako ovo posljednje propusti to nije razlog apsolutne
nitavosti. U obrazloenju presude zbog ogluhe, presude zbog
izostanka, presude na temelju priznanja ili presude na temelju
odricanja iznijet e se samo razlozi koji opravdavaju donoenje
takvih presuda (338/5). Izvornik presude potpisuje sudac pojedinac,
odnosno predsjednik vijea. Strankama se dostavlja ovjeren prijepis
presude s uputom o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv
presude (337/2). Ako su se stranke nakon proglaenja presude odrekle
prava na albu te ako nisu izriito zatraile da presuda koja e im
biti dostavljena bude obrazloena, sud nee posebno
13
obrazloiti donesenu presudu, ve e samo naznaiti da su se stranke
odrekle prava na albu i da zbog toga presuda nije obrazloena
(338/6). 37. ISPRAVLJANJE PRESUDE Pod ispravljanjem presude misli
se na pogreke u imenima i brojevima, i druge oite pogreke u pisanju
i raunanju, nedostatke u obliku i nesuglasnost prijepisa presude s
izvornikom (342/1). Dakle greke se odnose na tehniku pismene
redakcije, a ne na odluivanje o osnovanosti tubenog zahtijeva.
Pokretanje postupka za ispravljanje mogue je po slubenoj dunosti
ili na prijedlog stranaka. Ispravljanje je mogue u svako doba
(342/1), dakle nije vezano rokom. Ispravljanje obavlja sudac, a
nadlean je sud koji je donio presudu. O ispravljanju presude sud
moe odluiti bez sasluanja stranaka (342/4). Nain obavljanja
ispravka. Ispravljanje e se obaviti posebnim rjeenjem i unijeti na
kraju izvornika, a strankama e se dostaviti prijepis rjeenja
(342/2). Ako izmeu izvornika i prijepisa presude postoji
nesuglasnost u pogledu kakve odluke sadrane u izreci presude,
strankama e se dostaviti ispravljeni prijepis presude s naznakom da
se tim prijepisom presude zamjenjuje prijanji prijepis presude. U
takvu sluaju rok za izjavljivanje pravnog lijeka u pogledu
ispravljenog dijela presude tee od dana dostave ispravljenog
prijepisa presude (342/3). alba protiv tog rjeenja je doputena. Ako
bi stranka u albi isticala zahtjev za ispravljanje, albu bi trebalo
tretirati kao prijedlog za ispravljanje (falsa nominatio non
nocet).
(ESEJI DRUGAIJE KONCEPIRANI) 1. KONDEMNATORNA TUBA PRIJE
DOSPJELOSTI, POJAM I VRSTE ? Od pravila po kojem nije doputeno
izricanje kondemnatorne presude prije dospjelosti inidbe dva su
znaajna izuzetka. Novi zakon o obveznim odnosima poznaje i trei :
a) ako sud nae da je zahtjev za uzdravanje osnovan, on moe dosuditi
tuenika da plaa obveze uzdravanja koje jo nisu dospjele, naravno s
time da obveza plaanja nastaje tek kad potraivanja za pojedine
obroke dospiju. b) presuda kojom se tueniku nalae da preda ili
preuzme stvar danu u najam ili u zakup moe se donijeti i prije
prestanka tih odnosa. c) sud e na zahtjev oteenika dosuditi naknadu
i za buduu nematerijalnu tetu ako je po redovnom tijeku izvjesno da
e ona trajati i u budunosti. Tuitelj koji ini vjerojatnim da tuenik
: a) ozbiljno dovodi u pitanje postojanje njegove jo nedospjele
trabine b) da e morati sudskim putem ostvariti svoju trabinu ili da
c) iz drugih razloga ima za to pravni interes, moe i prije
dospjelosti trabine zatraiti od suda da tueniku naloi da mu ispuni
dunu inidbu vrijeme njezine dospjelosti. 2. PROCESNA FAKULTAS
ALTERNATIVA ? Ako je tuitelj u tubi traio da se tueniku naloi
ispunjenje neke inidbe, a istovremeno je u tubi ili do zakljuenja
glavne rasprave izjavio da je voljan umjesto te inidbe primiti neku
drugu inidbu, sud e, ako prihvati tubeni zahtjev, izrei u presudi
da se tuenik moe osloboditi inidbe ije mu je ispunjenje naloeno ako
ispuni tu drugu inidbu. 3. UMJEA, VRSTE I INTRVENCIJSKI
EFEKT?14
Obini umjea (intervenijent) je osoba - "trei" - koja se u
parnici koja se vodi izmeu odreenih stranaka pridruuje jednoj od
njih jer ima pravni interes da stranka kojoj se pridruila uspije u
parnici. Umjea nije stranka. Obini umjea mora ispunjavati ope
uvjete u pogledu stranake i parnine sposobnost, on mora imati i
pravni interes. Vrste umjeaa su : a) obini umjea b) umjea s
poloajem jedinstvenog suparniara -stvarni umjea- ako je po zakonu
ili zbog prirode pravnog odnosa, pravni uinak presude odnosi
neposredno i na umjeaa jednako kao i na parninu stranku, on u
parnici ima poloaj jedinstvenog suparniara. Stranka s takvim
umjeaem predstavlja jednu parninu stranku. c) umjeai sui generis :
centar za socijalnu skrb kao umjea sui generis Pravomono donesena
presuda koja je donesena u parnici u kojoj je sudjelovao umjea
proizvodi prema njemu specifian procesni uinak, koji se obino
naziva intervencijski efekt. Intervencijski efekt ispoljit e se u
novoj parnici u kojoj su stranke umjea iz ranije parnice (u novoj
parnici je u pravilu tuenik) i stranka iz ranije parnice kojoj se
umjea bio pridruio (u novoj parnici u pravilu tuitelj). U toj novoj
parnici bivi umjea, sada stranka u sporu, pri reguliranju svojih
spornih odnosa sa strankom kojoj se pridruio, nee moi tvrditi da
spor, onako kako je tijekom tog postupka izloen sudu, nije pravilno
rijeen, to e praktino svesti na to da on nee moi poricati ni
injeninu ni pravnu ocjenu stvari iznesenu u odluci donesenoj u
ranijoj parnici. 4. OBUSTAVA POSTUPKA, PRETPOSTAVKE ? Prekid
postupka ima svog opravdanja u sluajevima u kojima je postupak
nakon otklanjanja razloga zbog kojih je do njega dolo mogue
nastaviti. Meutim, u sporovima o strogo osobnim pravima, u kojima
zbog toga nije mogua sukcesija u pravni poloaj stranke koja je
umrla ili prestala postojati, prekid postupka nije adekvatno
rjeenje. Budui da se dvostranaki procesno pravni odnos zbog
nemogunosti sukcesije pretvorio u jednostranaki, postupak nije
mogue nastaviti. Da bi do obustave postupka dolo, potrebno je da se
kumulativno ispune dvije pretpostavke. 1. mora se raditi o postupku
u kojem je (posredan) predmet spora pravo koje ne prelazi na
nasljednike odnosno na pravne sljednike 2. mora umrijeti stranka
koja je fizika osoba, odnosno prestati postojati stranka koja je
pravna osoba Do obustave postupka dolazi po sili zakona smru,
odnosno prestankom postojanja stranke. U rjeenju o obustavi
postupka sud e odluiti da svaka stranka snosi svoje trokove u
postupku koji je prethodio donoenju rjeenja o obustavi. Trokove
postupka u povodu rjeenja o obustavi snosi ona stranka koja je dala
povoda za provedbu tog postupka. 5. INCIDENTALNA TUBA ZA UTVRENJE ?
Ako odluka u sporu ovisi od toga postoji li ili ne postoji neki
pravni odnos koji je prije ili tijekom parnice postao sporan,
tuitelj moe istaknuti (ve u tubi ili naknadno tijekom postupka) i
tubeni zahtjev za utvrenje da takav odnos postoji odnosno ne
postoji, pod uvjetom da je sud pred kojim tee parnica nadlean za
odluivanje i o tom novom zahtjevu. Sporni odnos mora biti od
predjudicijelne vanosti za odluku o glavnom tubenom zahtjevu.
Pritom je svejedno kada je to predjudicijelno pitanje postalo
sporno - prije pokretanja postupka ili tijekom postupka. 6. ODNOS
MEUPRESUDE I KONANE PRESUDE ?15
Meupresuda - sud je po zakonu ovlaten da iz razloga
svrsihodnosti - kad tuenik ospori osnovu (kvalitetu) i iznos
(kvantitetu) tubenog zahtjeva, a u pogledu osnove stvari sazrijela
za donoenje odluke - donese najprije samo odluku o osnovanosti
osnove tubenog zahtjeva; a o kvaliteti materijalnopravnog ovlatenja
iz kojega proizlazi tubeni zahtjev - meupresudu. Konana presuda -
koja se donosi u povodu tzv. stupnjevite tube po svom sadraju i
dijelu zahtjeva o kojemu se njome odluuje nije posebna vrsta
presude. Njezina specifinost se oituje u tek u tome to njezinom
donoenju predhodi postupak razdvojen u dva dijela ; prvi u kojemu
se odluuje o tzv. manifestacijskom zahtjevu i drugi - u kojem se
odluuje o definitivno postavljenom zahtjevu. Konana presuda je
uvjetovana sadrajem meupresude. Nain na koji je pitanje osnovanosti
osnove tubenog zahtjeva - koje je od prejudicijelnog znaaja za
odluivanje o tubenom zahtjevu - rijeeno je u meupresudi vezuje sud
pri odluivanju o osnovanosti tubenog zahtjeva. U nastavku postupka
on moe odluivati samo o pitanjima koja nisu obuhvaena meupresudom.
7. SUPARNIARSTVO NA OSNOVI ZAKONA, DEFINICIJA I PRIMJER ?
Subjektivna kumulacija doputena je i kada to zakon izriito odreuje,
nezavisno od postojanja opih pretpostavki za suparniarstvo. Zakon
predvia dva takva sluaja : 1) glavni dunik i jamac mogu biti
zajedniki tueni ako to nije u suprotnosti sa sadrajem ugovora o
jamstvu i mjenini obveznici 2) tuba takozvanog glavnog mijeanja
Osoba koja u cjelini ili djelomino trai stvar ili pravo o kojem
izmeu drugih osoba ve tee parnica moe pred sudom pred kojim ta
parnica tee tuiti obje stranke jednom tuba. 8. Priznanje, razlika
izmeu priznanja injenica i priznanja tubenog zahtjeva ? Priznanje
injenica je jednostrana parnina radnja kojom stranka izjavljuje da
su istiniti injenini navodi na kojima parnini protivnik zasniva
svoj zahtjev u parnici, dakle oni koji su za nju nepovoljni.
injenice u parnici ne treba dokazivati. Priznanje je relevantno ako
je uinjeno tijekom parnice pred parninim sudom. Izjava o priznanju
injenica moe se poduzeti izriito i konkludentno. Objekt priznanja
su injenini navodi protivnika. Priznanje tubenog zahtjeva je
jednostrana parnina radnja tuenika kojom pred sudom izriito
izjavljuje da je tuiteljev zahtjev za pruanje pravne zatite
odreenog sadraja na zakonu osnovan. Priznanje tubenog zahtjeva je
posredna parnina radnja. Tek presuda na osnovi priznanja svojom
pravomonou djeluje konstitutivno na postupak. Priznanja treba
razlikovati po objektu i po sadraju. Stranka koja priznaje injenine
navode potvruje premissa minor protivnikovog zakljuivanja,
istinitost injenine osnove njegovog zahtjeva. Stranka koja priznaje
tubeni zahtjev potvruje pravnu osnovanost konkluzije koju je
tuitelj formulirao u svom tubenom zahtjevu, izvedene su iz iznesene
injenine osnove i tuiteljeva shvaanja o pravnoj osnovi njegovog
zahtjeva. injenine osnove mogu priznati obje stranke, priznati
tubeni zahtjev moe samo tuenik. injenice se mogu priznati i izriito
i konkludentno. Tubeni zahtjev samo izriito. Kad stranka prizna
injenine navode svoga protivnika, sud ne treba dokazivanjem
utvrivati njihovu istinitost, ali je duan ocjenjivati poistjee li
iz tih injenica osnovanost istaknutog zahtjeva. Kad tuenik prizna
tubeni zahtjev sud, niti izvodi dokazivanje niti ocjenjuje
materijalno pravnu osnovanost tubenog zahtjeva, ve donosi presudu.
Opoziv priznanja injeninih navoda ovlauje sud da ocjeni znaenje
priznanja i opozivanja iste injenice. Kako je priznanje tubenog
zahtjeva iskljuivo izjava volje, opoziv oduzima priznanju svako
procesno relevantno znaenje baze za izricanje presude na osnovi
priznanja.16
9. DJELOMINA PRESUDA ? Djelomina presuda je presuda u kojoj sud
odluuje samo o nekome od vie istaknutih zahtjeva ili samo o dijelu
jednog od zahtjeva koji je - na temelju raspravljanja ili
dispozicija stranaka sazrio za konanu odluku. Osnovna je
pretpostavka takovog odluivanja da su samo neki od istaknutih
zahtjeva, odnosno samo dio jednog zahtjeva u odreenom stadiju
postupka sazreli za odluivanje, da je naime predmet u tom dijelu do
te mjere iscrpno raspravljen odnosno da je tuenik priznao zahtjev,
ili da ga se tuitelj odrekao., da se moe neposredno pristupiti
donoenju meritorne odluke o tim zahtjevima ili dijelu zahtjeva. 10.
PREKID POSTUPKA ? Prekid postupka ima za cilj da privremeno gotovo
sasvim zaustavi razvoj parnice zbog zakonom predviene objektivne
sprijeenosti suda ili neke od stranaka da u njoj aktivno sudjeluje,
sve dok se ponovo ne uspostavi procesna ravnotea koja e svim
subjektima omoguiti normalnu aktivnost. Razlozi za prekid su
taksativno navedeni u zakonu. Nastupanje prekida nikada ne zavisi
od dispozitivnih radnja parninih stranaka. U odreenim sluajevima do
prekida dolazi po sili zakona, a u nekim na osnovi konstitutivne
sudske odluke. Prekid postupka po sili zakona : 1) kad stranka umre
2) kad stranka izgubi parninu sposobnost, a nema punomonika u toj
parnici. 3) kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane
njegovo ovlatenje za zastupanje, a stranka nema parninog punomonika
u toj parnici. 4) kad stranka koja je pravna osoba prestane
postojati, odnosno kad nadleno tijelo pravomono odlui o zabrani
rada. 5) kada nastupe pravne posljedice otvaranja steajnog postupka
6) kad se stranka nae na podruju koje je zbog izvanrednih dogaaja
odsjeeno od suda 7) kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad na
sudu 8) kad je to drugim zakonom odreeno Dvije su grupe razloga
zbog kojih se postupak prekida odlukom suda. Zbog jedne od njih sud
je duan prekinuti postupak, zbog druge on to moe uiniti. 1) sud je
duan odrediti prekid postupka ako je odluio da sam ne odluuje o
prethodnom pitanju. 2) sud moe odrediti prekid postupka ako je
odluka o tubenom zahtjevu zavisi od toga je li uinjen privredni
prijestup ili kazneno djelo za koje se goni po slubenoj dunosti,
tko je poinitelj i je li odgovoran, a naroito kada posumnja da je
svjedok ili vjetak dao laan iskaz ili da je isprava upotrijebljena
kao dokaz lana. Za vrijeme prekida parnica se ne gasi; ona jo vijek
tee, no sud u pravilu ne moe poduzimati radnje. Prekid je u naelu
privremenog znaaja. 11. Deklaratorna tuba, to je, vrste? Pruanje
pravne zatite ograniava se samo na deklariranje postojanja, odnosno
nepostojanja odreenog sadraja konkretnog prava ili pravnog odnosa,
te istinitost ili neistinitosti neke isprave. Vrste: 1) traenje
deklaratorne zatite moe biti usmjereno na utvrivanje da odreeni
pravni odnos postoji - pozitivna deklaratorna tuba 2) ali i da
odreeni pravni odnos ne postoji - negativna deklaratorna tuba17
Ako nae da su zahtjevi osnovani/neosnovani, sud donosi
pozitivnu/negativnu negativnu deklaratornu presudu. 12. MATERIJALNI
FORMALNI SUPARNIARI, PRIMJER ? Suparniarstvo postoji kad u istoj
stranakoj ulozi u parnici pojavljuje vie procesnih subjekata. Zbog
mnoine subjekata suparniarstvo se naziva jo i subjektivna
kumulacija. Materijalni suparniari su oni koji se prije i izvan
parnice nalaze u odreenoj pravnoj ili stvarnoj vezi s obzirom na
predmet spora. U pravnoj su vezi oni koji u pogledu posrednog
predmeta spora nalaze u pravnoj zajednici jer su sudionici
specifinog graanskopravnog odnosa iz kojega proizlaze njihova
ovlatenja ili obveze zbog kojih se vodi parnica. Takvi su, npr.
suvlasnici ili sunasljednici u sporu protiv treeg o zajednikoj
imovini. U stvarnoj su vezi oni ija prava odnosno obveze, koji su
posredan predmet spora, proistjeu iz iste injenine injenine i
pravne osnove. Takvi su npr. tueni suizvrioci nekog delikta u
parnici u kojoj se trai naknada tete. Formalni suparniari su oni
meu kojima izvan parnice nema ni pravne ni stvarne povezanosti s
obzirom na predmet spora ali su u njihovim parnicama posredan
predmet spora prava odnosno obveze iste vrste, koji se osnivaju na
bitno istoj injeninoj i pravnoj osnovi. Njih vee samo ista parnica
formirana dispozicijom tuitelja. U takvoj situaciji se nalaze npr.
vie tuenika radi isplate dugovane najamnine, svaki za svoj stan;
vie tuenih zemljoradnika radi ispunjenja samostalnih ugovora o
otkupu poljoprivrednih proizvoda. 13. DOKAZNA SREDSTVA, POJAM I
VRSTE ? Dokazno sredstvo ili dokaz je sve ono (svaka injenica) iz
ega se ulnim zapaanjem crpi saznanje o istinitosti tvrdnja o
postojanju ili o nepostojanju injenice koja je posredan predmet
dokazivanja. Dokazna sredstva su dakle, izvor suevih spoznaja o
stvarnosti. Meu dokazna sredstva zakon ubraja svjedoke, vjetake,
tumae, stranke, isprave i predmete uviaja. Vrste: 1) s obzirom na
objektivna svojstva dokazna sredstva se dijele na osobna i stvarna
osobna - svjedoci, vjetaci, tumai i stranke; stvarna su isprave i
predmeti uviaja. 2) s obzirom na njihov odnos prema injenici o
kojoj pruaju odreenu informaciju, dokazna sredstva mogu biti
posredna i neposredna. 14. PROTUDOKAZ ? Protudokaz je dokazno
sredstvo kojim se dokazuje da se rezultati postignuti izvoenjem
glavnog dokaza ne mogu prihvatiti jer ne doputaju stvaranje
izvjesnog suda. Uspjean je i kada uini vjerojatnim tezu koja
osporava rezultate glavnog dokaza. 15. DOKAZ O PROTIVNOM ? Dokaz o
protivnom je dokazno sredstvo kojim se dokazuje da nema osnove da
se o postojanju vane injenice zakljuuje po pravilima o relativnim
zakonskim presumpcijama iako je utvreno postojanje presumptivne
teze. Dokaz o protivnom je glavni dokaz pa e biti uspjean kad sud
stekne izvjesno uvjerenje o istinitosti tvrdnja kojima se njime
dokazuju. 16. DOPUNSKA PRESUDA ? Dopunska presuda je presuda kojom
sud odluuje o zahtjevima o kojima je trebao odluiti ranijom
presudom, ali je to nehotice propustio uiniti, pa je umjesto da
odlui o svojim zahtjevima, odluio samo o nekima. Razlog potrebe
naknadnog odluivanja nehotian propust dunosti suda da odlui o svim
zahtjevima o kojima je morao odluiti. Izriui presudu sud je mislio
da je donio potpunu presudu, dok je u stvari donio samo
djelominu.18
Ne moe se donijeti ex offo, ve samo na zahtjev stranke u roku od
15 dana od primitka presude. 17. PRETPOSTAVKE ZA OSIGURANJE DOKAZA
? Za odstupanje od pravila o strukturi i redoslijedu provoenja
parninog postupka potrebno je da se ispune neke pretpostavke : 1)
da je podnesen prijedlog za osiguranje dokaza 2) da se utvrdi da
postoje prava ija zatita ovisi o injenicama koje se imaju utvrditi
predloenim dokazima 3) da postoji opravdana bojazan da se predloeni
dokaz nee kasnije, u normalnom stadiju postupka, moi izvesti,
odnosno da e kasnije izvoenje dokaza biti oteano 4) da je za
dokazivanje injenica o kojima ovisi ostvarivanje prava
predlagatelja nuno izvesti dokaze za koje prijeti opasnost da ih se
kasnije nee moi izvesti ili da e njihovo izvoenje biti oteano
Postojanje tih pretpostavki treba uiniti vjerojatnim, te bi sud
trebao odbiti prijedlog za osiguranja ako nae da samo jedna od njih
nije ispunjena. 18. MIROVANJE POSTUPKA I ROKOVI ? Mirovanje
postupka je privremeni zastoj gotovo svih aktivnosti u parnici kao
rezultat izriite ili preutne dispozicije stranaka. Mirovanje
nastaje po sili zakona kad se za to steknu propisane pretpostavke,
a ne kad rjeenje o mirovanju postane pravomono. Do mirovanja moe
doi samo do zakljuenja glavne rasprave pred prvostupanjskim sudom.
Po zakonu mirovanje nastupa : a) kad stranke prisutne na roitu ne
ele raspravljati b) kad obje stranke obavijeste sud o sporazumu da
postupak miruje c) kad obje stranke izostanu sa pripremnog roita
ili s roita za glavnu raspravu d) kad jedna stranka izostane, a
prisutna predloi mirovanje Mirovanje je stadiji u kojemu zastaju
gotovo sve procesne aktivnosti suda i stranaka; ne utjee na
litispendenciju. Za vrijeme mirovanja prestaju tei sudski rokovi,
dok zakonski i dalje teku. Mirovanje postupka nee nastupiti ako
obje stranke izostanu s roita za izvoenje dokaza pred predsjednikom
vijea ili zamoljenim sucem. Ako se u istom postupku ponovo udovolji
uvjetima za mirovanje, smatrat e se da je tuba povuena. Postupak
miruje dok jedna stranka ne predloi da se postupak nastavi. Takav
prijedlog ne moe se staviti prije nego proteknu tri mjeseca od dana
kad je nastupilo mirovanje postupka, a ako istekom 4 mjeseca od
poetka mirovanja postupak ne bude nastavljen, smatra se da je tuba
povuena. 19. OBINI I JEDINSTVENI SUPARNIARI, PRIMJER ? Dioba
suparniara na obine i jedinstvene zasniva se na prirodi njihovog
uzajamnog odnosa i na procesnopravnim kozekvencijama koje odatle
proistjeu. Za obine suparniare karakteristino je da se protiv
svakog od njih moe donijeti sadrajno razliita presuda. Npr.
suvlasnici u nekoj zgradi, glavni dunik i jamac u parnici koju vodi
protiv njih vjerovnik, solidarni dunici. Za jedinstvene suparniare
karakteristino je da se odnos u kojemu sudjeluju moe rijeiti samo
na jednak nain prema svima. Tubeni zahtjev ili moe biti u istom
sadraju prihvaen prema svima ili odbijen u odnosu na sve njih. Npr.
brani drugovi u parnici za ponitaj braka koju je pokrenuo CZSS. 20.
EVENTUALNA KUMULACIJA ? Tuitelj moe kumulirati zahtjeve koji su u
meusobnoj vezi i tako da zatrai od suda da sljedei od istaknutih
zahtjeva prihvati tek ako ustanovi da onaj koji je prije njega
istaknut nije osnovan. Eventualna kumulacija umjesna je kad tuitelj
nije siguran u postojanje relevantnih19
injenica ili u pravnu osnovu istaknutih zahtjeva. Zahtjevi su u
meusobnoj vezi u pravilu kad proizlaze iz bitno istog injeninog
stanja i kad su usmjereni ka ostvarenju bitno identinog pravnog i
ekonomskog interesa. 21. PROTUTUBA , TO JE I VRSTE ? Protutuba je
tuba tuenika protiv tuitelja iz parnice koju je ovaj protiv tuenika
ranije pokrenuo; njome tuenik, sada protutuitelj, ostvaruje pred
istim sudom i u istoj parnici protiv tuitelja sada protutuenika,
svoj samostalni tubeni zahtjev. Protutuba se moe podnijeti sudu
pred kojim tee parnica pokrenuta tubom protivnika do zakljuenja
prvostupanjske glavne rasprave u toj parnici. Sud moe odluiti da se
o zahtjevima tube i protutube zajedniki raspravlja i odluuje, ako
je za njih propisan isti postupak. Vrste: 1) ako je zahtjev
protutube u vezi s tubenim zahtjevom - KONEKSNA PROTUTUBA (npr. kod
prodaje kupac u tubi trai isplatu cijene, a prodavatelj u protutubi
predaju robe) 2) ako su zahtjevi takvi da bi se mogli uzajamno
prebiti - KOMPENZABILNA PROTUTUBA (u praksi je uobiajeno da sud kad
nae da su oba zahtjeva osnovana, odluuje, kao i u povodu prigovora
radi prijeboja) 3) ako se protutubom trai utvrivanje nekog pravnog
odnosa ili prava od ijeg postojanja ili nepostojanja zavisi u
cjelini ili djelomino odluka o tubenom zahtjevu - PREDJUDICIJELNA
PROTUTUBA (npr. ako tuitelj, vlasnikom tubom trai predaju stvari, a
tuenik prejudicijelnom protutubom trai da se utvrdi da je on njen
vlasnik) 22. IMENOVANI PRETHODNIK, POJAM I PRIMJER ? Imenovanje
prethodnika jest oblik obavjetavanja treega o parnici. Prethodnik
se imenuje radi zasnivanja odreenog graanskopravnog efekta izmeu
tuenika i tree osobe te radi ostvarenja ekonominosti zbog
reduciranja mogunosti naknadnih sporova izmeu tih osoba. Ovlatenje
za imenovanje ima samo tuenik, i to ako je tuenik dratelj neke
stvari ili korisnik nekoga prava, a tvrdi da stvar dri odnosno da
pravo vri u ime tree osobe. On je ovlaten preko suda pozvati toga
treega da umjesto njega stupi u parnicu (npr. zakupoprimac prema
zakupodavcu, najmoprimac prema najmodavcu, posudovnik prema
posuditelju). 23. PARICIJSKI ROKOVI U KONDEMNATORNIM PRESUDAMA ?
Kondemnatornom presudom sud nalae odreenoj stranci da neto u korist
protivnika uini, trpi ili propusti ; njome se ne mijenja sadraj
postojeih pravnih odnosa. Kad se u kondemnatornoj presudi nalae
ispunjenje kakve pozitivne inidbe (ne i kad se nalae proputanje ili
trpljenje), treba u izreci presude odrediti i rok u kojem je osueni
duan ispuniti inidbu - paricijski rok. Samo iznimno sud moe i u
kondemnatornoj presudi kojom nalae ispunjenje neke negativne inidbe
(trpljenje i proputanje) u izreci presude odrediti rok i u kojemu
je osueni duan uskladiti svoje ponaanje sa svojom obvezom. Bit roka
sastoji se u garanciji osuenoj osobi da sve dok rok ne protekne
protivnik nee biti ovlaten traiti od suda njegovu ovrhu. Paricijski
rok,prema tome, sa stajalita suda i ovlatenika, dilatorne naravi.
Paricijski rok je u pravilu zakonski rok.
24. TUBA , SADRAJ I VRSTE ? Tuba je parnina radnja u kojoj
tuitelj istie zahtjev za pruanje pravne zatite odreenog sadraja,
koju tuitelj trai od suda s obzirom na tuenika, za kojeg tvrdi da
se prema njemu nalazi u odreenoj graanskopravnoj obvezi koju
dobrovoljno nije ispunio, ili u odnosu za20
kojeg tvrdi da je u svoju korist ovlaten traiti autoritativno
utvrenje sadraja nekog pravnog odnosa ili proizvoenje odreene
promjene u pravnim odnosima Obvezatni sadraj tube: 1) odreeni
zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traenja 2) injenice na
kojima tuitelj temelji svoj zahtjev 3) dokazi kojima se one utvruju
4) podatke koje mora imati i svaki drugi podnesak a) oznaka suda b)
ime, zanimanje, prebivalite/boravite stranaka, njihovih zakonskih
zastupnika i punomonika ako ih imaju c) predmet spora d) sadraj
izjave e) potpis podnositelja Fakultativni sadraj: 1) tuiteljevo
shvaanje o pravnoj osnovi svog tubenog zahtjeva 2) pravnorelevantne
izjave koje su pretpostavka za njegovu osnovanost 3) zahtjevi za
donoenje odluka procesnopravne naravi Vrste: 1) s obzirom na pravne
norme od ije primjene zavisi osnovanost zahtjeva za pruanje odreene
pravne zatite, tube se dijele na: a) graanskopravne b)
procesnopravne 2) s obzirom na tip i sadraj pravne zatite koja se u
tubi trai tube se dijele na: a) kondemnatorne - u kojima se od suda
trai da tueniku naloi neko injenje, trpljenje ili proputanje b)
deklaratorne - u kojima se trai sa sud utvrdi
postojanje/nepostojanje nekog prava ili pravno godnosa ili
istinitost/neistinitost neke isprave c) konstitutivne - u kojima se
trai preinaka sadraja odreenog pravnog odnosa ili njegov ukidanje
ili ponitaj
25. PREINAKA TUBE ? Tuba se smatra preinaenom kad se u njoj
izmijeni neki od bitnih elemenata, tako da izmijenjena tuba nije
istovjetna s onom prvobitnom pa se pravomonost presude koja bi bila
izreena na osnovi prvobitne tube ne bi odnosila na preinaenu tubu.
Elementi o kojima zavisi preinaka tube su : 1) tubeni zahtjev 2)
parnine stranke Preinaka moe biti objektivna i subjektivna.
Preinaiti se mogu svi bitni elementi tube. No za postojanje
preinake u pravilu je dovoljna promjena samo jednog. Tuitelj moe
preinaiti tubu najkasnije do zakljuenja glavne rasprave pred
prvostupanjskim sudom. Radi zatite interesa tuenika, poto mu bude
dostavljena preinaena tuba potreban je njegov pristanak. Zakon
doputa da se tube preinai u odreenim sluajevima i bez pristanka
tuenika. 26. SUDSKA NAGODBA, PRETPOSTAVKE ? Sudska nagodba je
ugovor kojim stranke utvruju svoje graanskopravne odnose kojima
mogu slobodno raspolagati, zakljuen u pisanoj formi pred nadlenim
sudom koji ga doputa u parninom ili izvanparninom postupku, koji
ima svojstva pravomone presude i, ako se njime21
ugovara obveza za neku inidbu, onda i svojstvo ovrne isprave.
Sudska nagodba dovodi do okonanja parnice odnosno do spreavanja da
do parnice uope doe. Za dopustivost sudske nagodbe trebaju se
ispuniti ove pretpostavke : 1) sudska nadlenost 2) pravilan sastav
suda 3) sposobnost ugovaraa 4) pravni interes za zakljuenje ugovora
u vidu sudske nagodbe 5) doputenost predmeta i sadraja 6) propisana
forma ugovora o sudskoj nagodbi Sudsku nagodbu mogu zakljuiti samo
parnine stranke. Stranke mogu tijekom cijeloga postupka pred
parninim sudom prvog stupnja zakljuiti nagodbu o predmetu spora,
dakle do pravomonog okonanja parnice. Nagodba zakljuena u parnici
moe se odnositi na cijeli tubeni zahtjev ili jedan njegov dio. Po
zakonu, sudska nagodba je zakljuena kad stranke, poto proitaju
zapisnik o nagodbi, potpiu taj zapisnik.
22