Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
1
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Hrvatski zavod za knjižničarstvo Matična služba za narodne knjižnice mr. sc. Jelica Leščić, knjižn. savjetnica
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled -
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
2
Uvod Prikupljanje statističkih podataka potrebno je za vrednovanje i utvrĎivanje opsega rada i usluga hrvatskih narodnih knjižnica, vrednovanje toga rada i usluga, njihovo razvijanje i unaprjeĎivanje te za komuniciranje podataka o radu i rezultatima rada i/ili o problemima osnivačima knjižnica, Ministarstvu Kulture Republike Hrvatske, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kao središnjoj matičnoj knjižnici za sve vrste knjižnica u Hrvatskoj te široj društvenoj zajednici čemu je stručna podrška i Komisija za knjižničnu statistiku Hrvatskoga knjižničarskoga društva. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske na godišnjoj razini prati rad i razvitak knjižnica (http://www.dzs.hr). Način prikupljanja statističkih podataka temelji se na statističkim pokazateljima odabranim temeljem meĎunarodno prihvaćenih dokumenata razvijenih suradnjom meĎunarodnih organizacija IFLA (s ciljem utvrĎivanja statističkih pokazatelja koji će realno prikazati ukupnu vrijednost knjižnica za društvo, godine 2010. objavila je Manifest o knjižničnoj statistici), UNESCO UIS - Unesco Institute for Statistics (usredotočio se na ulogu knjižnica u razvijanju pismenosti i informacijske pismenosti) te ISO (utvrĎene su standardizirane definicije i metode prikupljanja podataka i objavljene u normi ISO 2789) od kojih je svaka od tih organizacija dala svoj doprinos izradbi meĎunarodno prihvatljivih i primjenjivih standarda i smjernica u skladu sa svojim poslanjem a s ciljem meĎunarodne standardizacije knjižnične statistike. Skup podataka za knjižničnu statistiku u svom konačnom obliku sastoji se od 23 glavna statistička pokazatelja koji su izmjerivi / izbrojivi (ukupno je definirano 76 pokazatelja) od kojih se 15 glavnih statističkih pokazatelja odnosi na narodne knjižnice. Knjižnična statistika u Hrvatskoj Narodne knjižnice u Hrvatskoj statistički prate svoje poslovanje budući da su statistički podaci na razini pojedine knjižnice neophodni su za upravljanje knjižnicom i pokazuju odnos rada i rezultata rada, dakle učinkovitost i isplativost knjižnice. Statistički podaci o radu pojedine knjižnice predočeni osnivačima knjižnice i tijelima koja prate i podržavaju njen rad ili široj javnosti utječu na strategijsko planiranje za knjižnice i na stvaranje povjerenja u učinkovito funkcioniranje knjižnica. Stavljanjem u suodnos korištenja knjižnice(a) s pismenosti / informacijskom pismenosti i obrazovanjem u pojedinoj regiji / županiji / zemlji, statistika može pokazati utjecaj knjižnica na stanovništvo. Knjižnična statistika u Hrvatskoj provodi se temeljem statističkog upitnika izraĎenog 2009. godine koji se temelji na standardu ISO 2789. Prikupljanje statističkih podataka obavljaju voditelji županijskih matičnih službi za 20 županija: bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Ličko-senjska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Primorsko-goranska, Sisačko-moslavačka, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Varaždinska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska, Zadarska, Zagrebačka i za Grad Zagreb. Podatke za 2009. godinu iz objektivnih razloga nije dostavila jedna županija – podaci će biti dostavljeni naknadno.
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
3
U anketnom su upitniku pitanja razvrstana u 6 skupina statističkih pokazatelja kako slijedi: I. - Mreža knjižnica II. - Pristup, prostor i oprema III.A - Knjižnična grĎa III.B - Knjižnična graĎa - nabava periodike i druge graĎe, otpis IV. - Korištenje i korisnici V. - Prihodi i rashodi VI. - Zaposlenici Upitnik sadrži 51 glavnu skupinu pitanja s ukupno 134 pitanja. U prikazu i kratkom komentaru podataka pojedine su tabele razdvojene u manje cjeline što ne umanjuje njihovo razumijevanje. Najprije je navedena pojedina tabela s brojem pitanja / potpitanja koje sadrži, a zatim dijelovi tabele koji sadrže prikupljene podatke po zadanim statističkim pokazateljima. Gdje se to smatralo potrebnim izraĎene su i dodatne tablice. Za potrebe izračuna odnosa podaci su zaokruživani na nižu vrijednost. Pregled poslovanja i usluga narodnih knjižnica RH za godinu 2009. smatra se radnim dokumentom – izraĎen je u Hrvatskom zavodu za Knjižničarstvo, Matičnoj službi za narodne knjižnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
4
I. Mreža knjižnica
Ova skupina statističkih pokazatelja obuhvaća 10 glavnih pitanja (ukupno 16 pitanja) od kojih su neka razraĎena u potpitanja. U ukupnom pregledu naziv knjižnice zamijenjen je nazivom županije.
Re
dn
i b
roj
Naziv knjižnice G
rad
Op
ćin
a
Bro
j s
tan
ovn
ika
gra
da
/op
ćin
e Status
knjižnice
Bro
j o
gra
na
ka
Bro
j k
nji
žn
ičn
ih s
tan
ica
Bro
j k
nji
žn
ič. s
tac
ion
ara
Bibliobus
sa
mo
sta
lna k
njiž
nic
a
ustr
ojb
ena
je
din
ica
u m
reži
kn
jižnic
a
u s
asta
vu
bro
j vo
zila
Broj jedinica lokalne
samouprave koje obilazi
Broj stajališta
gra
dova
op
ćin
a
uku
pn
o
na
selja
po
duze
ća
i
usta
no
ve
uku
pn
o
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
1
2
3
4
5
6
7
UKUPNO
PredviĎeni statistički pokazatelji U prvom se stupcu navodi naziv knjižnice / u ukupnoj tabeli naziv županije. Tabela I razdvojena je u tri cjeline kako slijedi: Stupci 2, 3 i 4 donose podatke o broju gradskih i općinskih knjižnica te o broju stanovnika grada/općine – prikazani su u Tabeli Ia). U stupcima 5, 6 i 7 nalaze se pitanje koje se odnosi na status knjižnice obuhvaća sljedeće statističke pokazatelje: samostalna knjižnica, ustrojbena jedinica u mreži knjižnica, u sastavu. Slijede u stupcima 8, 9 i 10 pitanja o broju ogranaka, broju knjižničnih stanica i broju knjižničnih stacionara: statistički pokazatelji navedeni u stupcima 5 – 10 prikazani su u Tabeli Ib). Skupina pitanja / statističkih pokazatelja za pokretne knjižnice, u stupcima 11 – 17, obuhvaća podatke o broju vozila (bibliobusa), pitanje o broju jedinica lokalne samouprave koju obilazi koje je raščlanjeno na broja gradova, općina i ukupno te pitanje o broju stajališta koje je podijeljeno na broj naselja, broj poduzeća i ustanova i ukupno – prikazani su u Tabeli 1c).
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
5
Tabela I Tabela I.a) Županija - grad - općina - broj stanovnika
Županija
Gra
d
Op
ćin
a
Bro
j s
tan
ovn
ika
gra
da
/op
ćin
e s
jed
išta
kn
jižn
ice
1 2 3 4
Bjelovarsko-bilogorska 5 1 86.928
Brodsko-posavska 2 5 101.141
Dubrovačko-neretvanska 5 4 103.921
Istarska 9 0 140.243
Karlovačka 5 2 114.045
Koprivničko-križevačka 3 22 123.736
Krapinsko-zagorska 7 5 85.568
Ličko-senjska
MeĎimurska 3 6 103.427
Osječko-baranjska 7 10 236.660
Požeško-slavonska 5 64.085
Primorsko-goranska 14 7 275.700
Sisačko-moslavačka 6 13
186.053
Splitsko-dalmatinska 16 11 388.262
Šibensko-kninska 5 2 70.220
Varaždinska 5 94.752
Virovitičko-podravska 5 60.198
Vukovarsko-srijemska 4 3 105.581
Zadarska 5 6 109.168
Zagrebačka 8 4 221.520
Zagreb 779.145
UKUPNO
119
101 3.310.080
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
6
U 20 hrvatskih županija i Gradu Zagrebu djeluje 119 gradskih knjižnica, 101 općinska knjižnica, a sustavom narodnih knjižnica u Hrvatskoj obuhvaćeno je 3.310.080 stanovnika. Tabela I.b) Knjižnice prema statusu
Status knjižnice
Bro
j o
gra
na
ka
Bro
j k
nji
žn
ičn
ih s
tan
ica
Bro
j k
nji
žn
ič. s
tac
ion
ara
sa
mo
sta
lna k
njiž
nic
a
org
an
izacijs
ka
je
din
ica
u
mre
ži ve
će k
njiž
nic
e
u s
asta
vu
5 6 7 8 9 10
5 1 0 3 0 2
5 0 2 0 0 0
5 1 3 0 0 0
7 0 2 5 0 3
7 2 0 0
5 0 0 0 0 3
11 0 1 0 0 0
6 0 0 0 0 0
9 0 1 4 0 5
5
16 5 0 9 4 2
17 2 0 1 0 1
24 2 1 18 1 1
5 0 0 1 0 0
4 0 0 0 0 0
6 1 0 3 0 3
10 0 1 4 0 0
7 1 4 1 0 0
0 14 1 26 2 5
154 27 16 77 7 25
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
7
U Hrvatskoj djeluje 154 samostalne knjižnice; 27 knjižnica koje djeluju u kao organizacijske jedinice u mreži veće knjižnice, 16 knjižnica u sastavu, 77 ogranaka, 7 knjižničnih stanica te 25 knjižničnih stacionara. Tabela I.c) Pokretne knjižnice Bibliobus
broj vozila Broj jedinica lokalne samouprave koje obilazi
Broj stajališta
gradova općina ukupno naselja poduzeća i ustanove
ukupno
11 12 13 14 15 16 17
1 1 9 10 30 10 40
0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0
1 1 9 10 6 5 11
2 2 18 20 56 3 59
0 0 0 0 0 0 0
0 0 18 19 25 5 30
1 0 0 0 5 0 5
2 3 8 11 40 15 55
0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0
1 2 18 20 52 6 58
1 2 13 15 10 23 33
0 0 0 0 0 0 0
2 3 9 12 58 16 74
11 13 102 117 282 83 365
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
8
Mrežom pokretnih knjižnica obuhvaćeno je 50% hrvatskih županija. Ukupno u Hrvatskoj djeluje 11 pokretnih knjižnica, od kojih u Koprivničko-križevačkoj i Zagrebačkoj županiji s dva vozila. Bibliobusi obilaze 117 hrvatskih gradova i općina i imaju ukupno 365 stajališta. Pokretne knjižnice mogle bi riješiti pitanje dostupnosti knjige i knjižnice i u ostalim hrvatskim županijama, na primjer Ličko-senjskoj županiji, a suradnja meĎu susjednim županijama, na primjer Varaždinske i MeĎimurske i zajedničko korištenje usluga bibliobusa u dodirnim područjima dvaju županija doprinijelo bi i suradnji i ekonomičnosti korištenja usluga i mogućnosti pokretnoga knjižničarstva.
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
9
Tabela II. Pristup, prostor, oprema Tabela II. obuhvaća ukupno 16 glavnih pitanja / statističkih pokazatelja (ukupno 22 pitanja), od kojih neka obuhvaćaju više pitanja kako slijedi: ukupan prostor u m2, prostor za korisnike u m2, broj sjedećih mjesta za korisnike, broj računala, broj pisača, broj skenera, broj računala s dodatnom opremom za slijepe, broj elektroničkih povećala za slabovidne, broj računala za pristup internetu, bežični Internet, mogućnost samozaduživanja, knjigomat, naziv knjižničnog programa, police u metrima i radno vrijeme za korisnike.
Župani
ja
Uku
pan
pros
tor
u m
2
Pros
tor
za k
oris
nike
(u
m2 )
Broj
sje
deć
ih m
jest
a za
kor
isni
ke Broj
računala Broj
pisača Broj
skenera
Broj
rač
unal
a s
doda
tnom
opr
emom
za
slije
pe
Broj
ele
ktro
nič
kih
pove
ćal
a za
sla
bovi
dne
Broj računala
za
pristup
Internetu
Broj
pri
stup
nih
mje
sta
za In
tern
et
Bežič
ni In
tern
et
Mog
ućno
st s
amop
osud
be
Knjig
omat
Naziv knjižničn
og
program
a
Police u
metrima
Radno
vrijeme
za
korisnike
ukup
no
za k
oris
nike
ukup
no
za k
oris
nike
ukup
no
za k
oris
nike
ukup
no
u sl
obod
nom
pri
stup
u
tjedn
a ot
vore
nost
sre
dišn
je
knjiž
nice
u s
atim
a
tjedn
a ot
vore
nost
ogr
anak
a
(pro
sjek
)
ukup
no
za k
oris
nike
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23
UKUP
NO
Pitanja o broju računala, broj pisača i broj skenera dijele se na: ukupno i broj računala, pisača i skenera za korisnike. Pitanje o policama u metrima dijeli se na: ukupno i u slobodnom pristupu. Pitanje o radnom vremenu za korisnike dijeli se na: tjedna otvorenost središnje knjižnice u satima, tjedna otvorenost ogranka (prosjek) Podaci iz Tabele II podijeljeni su u 2 tabele: Tabela II.a) sadrži podatke o prostoru i računalnoj opremi, a Tabela II.b) Podatke o računalnoj opremi za pristup internetu, programima za samozaduživanje, dužini polica u metrima i radnom vremenu za korisnike.
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
10
Tabela II.a) Prostor i računalna oprema
Županija
Uk
up
an
pro
sto
r u
m²
Pro
sto
r za
ko
ris
nik
e u
m2
Bro
j s
jed
eć
ih m
jes
ta z
a
ko
ris
nik
e
Broj računala
Broj pisača
Broj skenera
Bro
j ra
ču
na
la s
do
da
tno
m
op
rem
om
za
sli
jep
e
Bro
j e
lek
tro
nič
kih
po
ve
ća
la
za
sla
bo
vid
ne
uku
pn
o
za
ko
risn
ike
uku
pn
o
za
ko
risn
ike
uku
pn
o
za
ko
risn
ike
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Bjelovarsko-bilogorska 3.033 2.372 255 83 46 26 12 9 5 0 0
Brodsko-posavska 2.474 1.580 200 37 11 17 6 5 3 0 0
Dubrovačko-neretvanska 2.402 1.604 197 49 20 26 9 5 1 0 0
Istarska 4.999 3.554,00 380 119 64 51 18 17 14 1 1
Koprivničko-križevača 2.298 1.650 193 80 39 22 12 10 5 1 2
Krapinsko-zagorska 2.682 1.839 285 64 27 27 10 10 6 0 0
Ličko-senjska
Osječko-baranjska 11.923 3.203 303 105 32 52 9 12 6 1 1
Požeško-slavonska 1.384 971 119 37 16 10 3 4 2
Primorsko-goranska 6.109 4.652 585 169 75 68 33 19 11 1 1
Sisačko-moslavačka 4.508 2.502 506 166 82 61 25 23 14 0 0
Splitsko-dalmatinska 10.103 8.295 816 311 210 118 43 40 13 1 1
Šibensko-kninska 4.165 1.228 206 117 76 32 11 8 3 1
Varaždinska 2.399 1.519 257 80 47 26 10 12 4 0 0
Virovitičko-podravska 1.930 1.309 171 55 33 20 5 7 3 1 0
Vukovarsko-srijemska 3.366 2.362 210 107 61 38 19 12 9 0 0
Zadarska 4.489 3.275 374 153 92 34 22 16 11 0 0
Zagrebačka 3.909 2.977 364 113 49 58 5 9 3 1 0
Zagreb 17.034 11.641 1.154 498 151 203 45 29 5 1 0
Karlovačka 4.711 3.904 306 109 55 31 12 8 3
MeĎimurska 1.500 1.034 216 31 12 10 2 4 2
UKUPNO 95.418 61.471 7097 2483 1198 930 311 259 123 9 6
Narodne knjižnice imaju ukupno 95.418m2 prostora, od toga 61.471 m2 ili 64% za korisnike. Korisnici raspolažu s ukupno 7.097 radnih mjesta.
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
11
Knjižnice su opremljene s ukupno 2.483 računala, 930 pisača i 259 skenera. Korisnicima je na raspolaganju 1.198 računala (48% od ukupnog broja računala), 311 pisača (33%) i 123 skenera (47%). Za slijepe osobe osigurano je 9 računala te 6 elektroničkih povećala za slabovidne osobe. Tabela II.b) Pristup internetu, računalni programi, police u metrima, radno vrijeme za korisnike
Broj računala
za pristup internetu
Bro
j p
ris
tup
nih
mje
sta
za
inte
rne
t
Be
žič
ni in
tern
et
Mo
gu
ćn
os
t
sa
mo
za
du
živ
an
ja
Kn
jig
om
at
Naziv knjižničnog programa
Police u metrima Radno vrijeme za
korisnike
uku
pn
o
u s
lob
odn
om
pristu
pu
tje
dna
otv
ore
no
st
sre
diš
nje
kn
jižnic
e u
sa
tim
a
tje
dna
otv
ore
no
st
og
ran
aka
(p
rosje
k)
uku
pn
o
za
ko
risn
ike
13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23
77 41 31 2 0 0 MetelWin 6027,7 4414 229 83
27 8 9 1 0 0 Crolist 4471 3237 240 0
47 19 36 7 0 0 MetelWin Zaki Crolist 2690 2218 0 35
109 56 148 7 0 2 Zaki,Medved 6946,7 5.157,90 447 40,3
73 33 10 2 0 0 Metel Win 6.527 3.286 178 6
48 16 14 6 0 0 metelWin Zaki 4678 3851 485,5 0
103 31 21 2 0 0 MetelWin Crolist 12044 7349 409 37
28 12 34 MetelWin Crolist 215 0
130 63 30 12 0 1 Medved Zaki 15733 11548 807 124
126 65 68 13 0 0 Crolist OSA-ISIS
Biblosam 40 0
280 170 56 31 1 1 Metelwin Medved Zaki 20127 17217 1412 190
99 61 117 Crolist, Medved 7.685 4850 338 24
64 40 0 0 0 0 MetelWin Crolist 7.670 3.630 267 39
41 22 9 1 0 0 Metel Crolist 3295 3166,6 175 0
99 53 32 5 0 0 MetelWin Crolist Zaki 5.043,00 4.026.2 314 91
141 81 67 2 0 0 Crolist 485,5 38,16
90 33 49 1 0 0 Zaki 9043 8399 25-66 48.75
376 83 8 1 0 0 Zaki,Sovapro 43.536 22892 45-70 61
97 46 19 3 Crolist,Medved 7382 5125 298 68
27 7 8 2 695929 211267 167 0
2082
940
766
98
1
4
7
858827,4
317607,5
6507
836,46
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
12
U knjižnicama ima ukupno 2.082 računala s pristupnom internetu, od kojih je 940 ili 45% namijenjeno korisnicima kojima je u tu svrhu osigurano 766 mjesta. Bežični pristup internetu moguć je s 98 mjesta, a mogućnost samozaduživanja i uslugu knjigomata nudi 1 odnosno 4 knjižnice. U županijama je u uporabi 7 računalnih programa: Crolist, Zaki, MetelWin, Medved, Sovapro, Bibliosam, OSA-ISIS. Tablica 1. Knjižnični programi po županijama
Naziv knjižničnog programa
Broj županija u kojima se koristi
Crolist 11
MetelWin 10
Zaki 8
Medved 5
Sovapro 1
Bibliosam 1
OSA-ISIS 1
U pojedinim je županijama u uporabi više knjižničnih programa.
Tablica 2. Županije i broj knjižničnih programa u uporabi
Naziv županije Broj knjižničnih
programa koji se koriste
Bjelovarsko-bilogorska 1
Brodsko-posavska 1
Dubrovačko-neretvanska 3
Istarska 2
Koprivničko-križevačka 1
Krapinsko-zagorska 2
Ličko-senjska /
Osječko-baranjska 2
Požeško-slavonska 2
Primorsko-goranska 2
Sisačko-moslavačka 3
Splitsko-dalmatinska 3
Šibensko-kninska 2
Varaždinska 2
Virovitičko-podravska 2
Vukovarsko-srijemska 3
Zadarska 1
Zagrebačka 1
Grad Zagreb 2
Karlovačka 2
MeĎimurska /
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
13
Sljedeća skupina pokazatelja donosi podatke o policama u metrima. Prema prikupljenim podacima (tri županijske knjižnice nisu dostavile ove podatke) narodne knjižnice raspolažu s ukupno 858.827 metara polica, a od toga 317.607 metara polica ili oko 37% u slobodnom pristupu. U 19 županija knjižnice su bile otvorene korisnicima ukupno 6.506 sati tjedno, u Zagrebačkoj županiji 22-66 sati tjedno, a u Gradu Zagrebu 45-70 sati tjedno.
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
14
Tabela III.A Knjižnična graĎa – zbirke i nabava knjiga Tabela sadrži 14 glavnih pitanja (ukupno 21 pitanje) za knjižnične zbirke i nabavu knjiga iskazane u broju svezaka ili broju jedinica graĎe za neknjižnu graĎu.
Pokazatelji za knjižnične zbirke razvrstani su u 9 pitanja kako slijedi: knjige, uvezana periodika, zvučna graĎa, vizualna graĎa, elektronička graĎa, igračke, ostalo; slijedi zavičajna zbirka (potpitanja: knjige, ostala graĎa), ostale posebne zbirke (potpitanja: broj zbirki, broj jedinica graĎe)
Pokazatelji za nabavu knjižnične graĎe razvrstani su u 5 glavnih pitanja: ukupno nabavljeno, nabavljeno za (potpitanja: za odrasle, za djecu), knjige nabavljene za nacionalne manjine, broj jezika na kojima je nabavljena graĎa te način nabave (potpitanja: kupnja, otkup Ministarstva, otkup ostalo, obvezni primjerak, dar i zamjena)
Žu
pa
nija
Knjižnične zbirke Nabava knjiga
kn
jig
e (
br.
sv
.)
Uve
za
na
pe
rio
dik
a
(br.
sv
.)
zv
uč
na
gra
Ďa
(b
r.je
d.)
viz
ualn
a g
raĎ
a (
br.
je
d.)
ele
ktr
on
ičk
a g
raĎ
a (
br.
je
d.)
igra
čk
e (
br.
je
d.)
os
talo
(b
r. j
ed
.)
Zavičajna
zbirka
Ostale poseb
ne zbirke
Uku
pn
o n
ab
av
lje
no
(b
r.s
v.)
Od toga za
Kn
jig
e n
ab
av
lje
ne
za
na
cio
na
lne
ma
njin
e (
br.
sv
.)
Bro
j je
zik
a n
a k
ojim
a je
na
ba
vlje
na
gra
Ďa Način nabave
kn
jige
(br.
sv.)
osta
la g
raĎ
a (
br.
jed
.)
bro
j zb
irki
bro
j je
din
ica
gra
Ďe
od
rasle
dje
cu
ku
pnja
otk
up
Min
ista
rstv
a
otk
up
osta
lo
ob
vezn
i p
rim
jera
k
da
r i zam
jena
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
UKUPNO
Za potrebe ovoga pregleda Tabela III.A je razdvojena u tri tabele: Tabela III.A a) Fondovi: knjige, uvezana periodika, AVE i druga graĎa, Tabela III.A b) Zbirke – zavičajna zbirka i ostale posebne zbirke i Tabela III.A c) Nabava graĎe.
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
15
Tabela III.A a) Fondovi
Žu
pa
nija
kn
jig
e (
br.
sv
.)
uv
eza
na
pe
rio
dik
a
(br.
sv
.)
zv
uč
na
gra
Ďa
(b
r.je
d.)
viz
ualn
a g
raĎ
a (
br.
je
d.)
ele
ktr
on
ičk
a g
raĎ
a (
br.
jed
.)
igra
čk
e (
br.
je
d.)
os
talo
(b
r. j
ed
.)
1 2 3 4 5 6 7 8
Bjelovarsko-bilogorska 263.634 4.037 3.746 9.639 1.446 1.033 0
Brodsko-posavska 239.958 1.578 1.535 485 35 28 0
Dubrovačko-neretvanska 260.776 877 2.988 668 526 92 0
Istarska 397.821 1.584 1.755 2.725 414 430 124
Koprivničko-križevačka 255.049 3.740 2.096 5.739 2.169 1.459 440
Krapinsko-zagorska 235.639 41 597 544 380 238 15
Ličko-senjska
Osječko-baranjska 782.671 145 8.634 5.562 1.733 1.029 44.019
Požeško-slavonska 167.153 22 3.540 3.218 786 60
Primorsko-goranska 742.799 8.567 5.316 7.446 1.486 171 25
Sisačko-moslavačka 419.834 1.919 1.079 6.532 1.289 784 26
Splitsko-dalmatinska 697.763 7.618 4.020 7.471 2.218 711 277
Šibensko-kninska 391.100 28.301 115 8.150 227 120 76
Varaždinska 331.206 6.769 1.023 1.224 5.301 608 835
Virovitičko-podravska 156.606 521 4.306 4.627 1.247 375 13
Vukovarsko-srijemska 325.120 891 2.301 4.976 2.010 812 0
Zadarska 85 16.352 4.062 1.639 658 30
Zagrebačka 478.157 33 8.799 5.083 335 1.415 1.906
Zagreb 2.151.190 67.827 44.051 7.093 12.256 2.260 44.854
Karlovačka 356.415 9.060 4.225 774 623 882 221
MeĎimurska 202.396 4.074 834 23.408 111 395
UKUPNO 8.855.287 147.689 117.312 109.426 36.231 13.560 92.861
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
16
Fond narodnih knjižnica broji ukupno 8.855.287 svezaka knjiga i 147.689 svezaka uvezane periodike. S obzirom na broj stanovnika obuhvaćenih sustavom narodnih knjižnica to je 2,6 knjiga po stanovniku. Tablica 3. Neknjižna graĎa
Vrsta graĎe Broj jedinica graĎe
Zvučna graĎa 117.312
Vizualna graĎa 109.426
Elektronička graĎa 36.231
Igračke 13.560
Ukupno 276.529
Knjižnice raspolažu ukupnim fondom neknjižne – AVE graĎe i igračaka od 276.529 jedinica graĎe što je 3,1% ukupnog fonda. Tabela III.A b) Zbirke
Žu
pa
nija
Zavičajna zbirka Ostale posebne zbirke
kn
jige
(br.
sv.)
osta
la g
raĎ
a (
br.
jed
.)
bro
j zb
irki
bro
j je
din
ica
gra
Ďe
1 9 10 11 12
Bjelovarsko-bilogorska 3.495 174 0 0
Brodsko-posavska 2.896 0 1 150
Dubrovačko-neretvanska 4.700 32 5 3.922
Istarska 11.582 287 14 15.962
Koprivničko-križevačka 6.194 1.765 7 4.778
Krapinsko-zagorska 1.907 225 1 90
Ličko-senjska
Osječko-baranjska 3.621 14 18 105.793
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
17
Požeško-slavonska 1.216 2 1.600
Primorsko-goranska 5.495 664 13 7.300
Sisačko-moslavačka 3.403 755 13 3.260
Splitsko-dalmatinska 10.464 3.973 19 15.805
Šibensko-kninska 216 76 2 181
Varaždinska 7.888 1.057 8 11.449
Virovitičko-podravska 1.177 41 6 1.739
Vukovarsko-srijemska 8.121 114 9 14.784
Zadarska 2.461 101 5 1.479
Zagrebačka 5.069 582 3 4.064
Zagreb 13.818 1.698 16 34.773
Karlovačka 6.597 5 8.169
MeĎimurska 1.471
UKUPNO 101.791 11.558 147 235.298
U zavičajnim zbirkama nalazi je fond od 101.791 svezaka knjiga i 11.558 svezaka / jedinica ostale graĎe. Fond zavičajnih zbirki čini 1,1% ukupnog fonda. U knjižnicama ima 147 ostalih zbirki (referentne i dr.) i one raspolažu fondom od 235.298 svezaka / jedinica graĎe. Tabela III.A c) Nabava
Uku
pn
o n
ab
av
lje
no
(b
r.s
v.)
Nabavljeno za
Kn
jig
e n
ab
av
lje
ne
za
na
cio
na
lne
ma
njin
e
(br.
sv
.)
Bro
j je
zik
a n
a k
ojim
a je
na
ba
vlje
na
gra
Ďa Način nabave
od
rasle
dje
cu
ku
pnja
otk
up
Min
ista
rstv
a
otk
up
osta
lo
ob
vezn
i p
rim
jera
k
da
r i zam
jena
13 14 15 16 17 18 19 20 21 22
12.447 8.607 3.840 235 21 8.711 3.769 0 0 954
9.460 7.566 1.878 64 22 5.993 3.158 0 5 479
10.170 8.313 1.857 0 14 6.119 3.348 0 1 701
20.426 16.122 4.304 1.440 14.708 3.112 539 0 2.068
15.702 11.487 4.215 27 11.626 3.026 221 50 779
13.889 10.339 3.547 10 7.370 3.809 0 72 969
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
18
28.945 16.742 4.356 563 25 14.912 7.200 0 4.932 1.906
9.539 6.172 4.070
42.311 32.699 9.612 81 47 32.104 6.905 0 0 3.302
23.076 16.271 6.647 199 15.590 6.188 27 0 2.110
38.127 27.436 10.696 212 75 26.964 8.532 0 79 2.552
12.269 9.831 2.395 17 7.675 3.246 15 878
15.747 12.835 2.912 16 10.366 3.380 0 21 1.980
8.949 6.992 1.915 0 19 5.732 2.663 0 0 554
24.313 17.028 6.212 266 22 16.867 4.079 54 0 3.313
26.280 18.905 7.262 19 21 18.979 3.826 135 37 3.409
27.113 19.783 7.330 0 5 21.212 3.667 66 3 2.165
104.368 80.660 23.708 274 17 86.096 2.212 3.313 274 12.473
17.631 14.537 2.977 96 11.676 3.264 65 2.626
8.144 6.503 1.941 2 8 5.361 2.567 196 95
468.906 342.656 107.604 3504 313 334.233 82.021 4355 5750 43313
Knjižnice su nabavile ukupno 468.906 svezaka, od toga 342.656 svezaka ili 73% za odrasle i 107.604 svezaka ili 22% literature za djecu te 3.504 sveska ili 0,7% za nacionalne manjine. Podatak o broju jezika na kojima je nabavljena graĎa ne smatra se relevantnim. Osnovni načini nabave u narodnim knjižnicama su kupnja, otkup Ministarstva, obvezni primjerak, dar i zamjena. U 2009. godini knjižnice su kupile 334.233 svezaka ili 71%, otkupom Ministarstva nabavile su 82.021 svezak ili 17%, obveznim primjerkom prinovile su 5.750 svezaka ili 1,2%, a zamjenom i darom 43.313 svezaka ili 9,2%.
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
19
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
Kupljeno MK OP Z ili D
Nabava knjižnične graĎe
Tablica 4. GraĎa za djecu
Fond i izgradnja fonda Broj svezaka / jedinica graĎe / naslova
Fond - ukupno 107.604
Igračke - ukupno 13.560
Igračke - nabava 1.263
Periodika - nabava 870
Iz prikupljenih podataka nije razvidno koliko je u fondovima jedinica knjižne i neknjižne - AVE graĎe namijenjene djeci (osim igračaka) te koliko je graĎe za djecu nabavljeno. Tablica 5. Djeca – članstvo i korištenje knjižnica
Članstvo i korištenje knjižnica
Broj članova - posudbi - dogaĎanja
Broj članova 169.960
Igračke - posudba 29.313
DogaĎanja za djecu 35.514
Broj posjeta dogaĎanjima
466.823
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
20
Tabela III.B Knjižnična graĎa – nabava periodike i druge graĎe, otpis Tabela sadrži 3 glavne skupine pitanja (ukupno 17 pitanja) koja se odnose na: nabavu novina i časopisa, nabavu druge graĎe (AVE graĎa, igračke, ostalo) i otpis graĎe te će statistički podaci po ovim pokazateljima biti i prikazani u zasebnim tabelama.
Naziv
kn
jižn
ice
Nabava novina i časopisa Nabava druge graĎe Otpis
Ukupno Novine za
odrasle Časopisi za
odrasle
Novine i časopisi za
djecu
zv
uč
na
gra
Ďa
(b
r.je
d.)
viz
ualn
a g
raĎ
a (
br.
je
d.)
ele
ktr
on
ičk
a g
raĎ
a (
br.
jed
.)
igra
čk
e (
br.
je
d.)
os
tala
gra
Ďa
(b
r. j
ed
.)
kn
jig
e (
br.
sv
.)
AV
i e
lek
tro
nič
ka
gra
Ďa
(br.
je
d.)
os
tala
gra
Ďa
(b
r. j
ed
.)
bro
j na
slo
va
bro
j p
rim
jera
ka
bro
j na
slo
va
bro
j p
rim
jera
ka
bro
j na
slo
va
bro
j p
rim
jera
ka
bro
j na
slo
va
bro
j p
rim
jera
ka
1 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38
UKUPNO
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
21
Tabela III.B a) Nabava novina i časopisa
Žu
pa
nija
Nabava novina i časopisa
Ukupno Novine za
odrasle Časopisi za
odrasle
Novine i časopisi za
djecu i mlade
bro
j na
slo
va
bro
j p
rim
jera
ka
bro
j na
slo
va
bro
j p
rim
jera
ka
bro
j na
slo
va
bro
j p
rim
jera
ka
bro
j na
slo
va
bro
j p
rim
jera
ka
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Bjelovarsko-bilogorska 240 355 89 94 100 100 50 50
Brodsko-posavska 137 5929 43 5172 73 590 21 170
Dubrovačko-neretvanska 87 5179 41 4399 39 685 8 96
Istarska 299 20.518 85 19.802 174 1.168 40 491
Koprivničko-križevačka 242 246 60 64 152 152 30 30
Krapinsko-zagorska 137 113 52 42 60 50 28 27
Ličko-senjska
Osječko-baranjska 1.852 35.072 354 21.607 1.473 11.658 32 425
Požeško-slavonska 109 109 17 17 14 14 5 5
Primorsko-goranska 650 723 120 177 451 463 79 86
Sisačko-moslavačka 369 24.552 98 13.652 183 9.573 93 1.399
Splitsko-dalmatinska 266 6.274 64 5.245 164 699 58 348
Šibensko-kninska 206 19 141 46 828
Varaždinska 211 1.695 68 1.391 113 178 30 107
Virovitičko-podravska 132 536 26 382 80 108 26 42
Vukovarsko-srijemska 245 6.913 46 5.564 150 1.290 49 498
Zadarska 241 13.221 44 11.330 147 1.426 41 481
Zagrebačka 356 394 119 135 159 159 78 100
Zagreb 1.081 1.778 177 451 749 1.020 155 307
Karlovačka 137 138 24 45 37 43 31 36
MeĎimurska 97 1.885 21 1.057 60 657 16 141
UKUPNO 7094 125630 1567 90767 4378 30079 870 5667
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
22
U narodnim je knjižnicama nabavljeno ukupno 7.094 naslova novina i časopisa, odnosno 125.630 primjeraka. Od toga je za odrasle nabavljeno 1567 naslova novina u 90.767 primjeraka ili 22% te 4.378 naslova časopisa ili 61% 30.79 primjeraka. Za djecu je nabavljeno 870 naslova novina i časopisa u 5.667 primjeraka ili 12%.
Nabava periodike
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
3500
4000
4500
5000
novine za o. čas. za o. periodika za d.
Tabela III.B b) Nabava druge graĎe Tabela iskazuje podatke o nabavi AVE graĎe, igračaka i druge graĎe.
Nabava druge graĎe
zv
uč
na
gra
Ďa
(b
r.je
d.)
viz
ualn
a g
raĎ
a (
br.
je
d.)
ele
ktr
on
ičk
a g
raĎ
a (
br.
jed
.)
igra
čk
e (
br.
je
d.)
os
tala
gra
Ďa
(b
r. j
ed
.)
10 11 12 13 14
296 1429 201 127 3
102 149 63 0 0
534 89 49 8 5
616 517 55 54 0
254 992 142 164 463
76 151 59 46 41
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
23
1.157 618 205 37 1.993
244 165 378 0 0
322 1.034 80 15 25
727 2.812 289 96 0
492 1.640 191 78 17
2.345 79 20 1.720
226 225 826 13 374
165 705 144 38 1
126 1.311 252 91 3
2.005 1.295 201 145 0
1.089 899 58 101 73
5.032 1.733 444 161 1.465
391 170 19 67
105 305 20 22
16304 16318 3696 1263 6183
U knjižnicama je nabavljeno ukupno 16304 jedinica zvučne graĎe, 16318 jedinica vizualne graĎe, 3639 jedinica elektroničke graĎe – ukupno 36.318 jedinica AVE graĎe. Nabavljeno je i 1263 primjeraka igračaka. Tabela III.B.c) Otpis
Otpis
kn
jig
e (
br.
sv
.)
Otp
is u
veza
ne p
eri
od
ike
(br.
sv
eza
ka
)
AV
i e
lek
tro
nič
ka
gra
Ďa (
br.
jed
.)
os
tala
gra
Ďa
(b
r. j
ed
.)
15 16 17 18
5732 0 547 39
829 0 38 0
10587 0 12 0
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
24
8.310 0 26 0
1003 10 54 12
5.272 0 5 0
92 0 0 0
8942 0 445 7
10.755 1 269 0
1.634 17 328 17
5.851 100 148 32
4.104 0 260 0
367 0 116 0
716 0 172 0
483 0 14 25
8.484 0 93 12
72.584 0 469 251
2.911 429 8
794 0 0 0
149450 557 3004 395
Knjižnice su u 2009. godini otpisale ukupno 149.450 knjiga ili 1,6% fonda knjiga, 557 svezaka uvezane periodike ili 0,3% od ukupnog fonda uvezane periodike te 3.004 primjeraka AVE graĎe ili 1,1% od ukupnog fonda AVE graĎe.
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
25
Tabela IV. Korištenje i korisnici Tabela ima 6 glavnih skupina pitanja / pokazatelja, ukupno 25 pitanja, koja obuhvaćaju članstvo, posudbu, ukupan broj posjeta korisnika, ukupan broj virtualnih posjeta, dogaĎanja u knjižnici te korištenje knjižnice.
Naziv
knjižnic
e
Članstvo Posudba
Uku
pa
n b
roj p
os
jeta
ko
risn
ika
Uku
pa
n b
roj vir
tua
lnih
po
sje
ta
DogaĎanja u knjižnici
Korištenje knjižnice
Opći poda
ci Spol Dob Knjige
Bro
j p
os
uĎ
en
ih j
ed
inic
a A
V i
ele
ktr
on
ičke g
raĎ
e
Bro
j p
os
uĎ
en
ih i
gra
čaka MeĎuknji
žnična posudba
za odrasle
za djecu
Bro
j ri
ješen
ih in
form
acijskih
zah
tjeva
Bro
j ri
ješen
ih in
form
acijskih
zah
tjeva
Pit
ajt
e k
njižn
ičare
Internet
Edukacija
korisnika za
korištenje
knjižnicom
ukupan b
roj čla
nova
bro
j novoupis
anih
čla
nova
mu
ški
ženski
dje
ca d
o 1
5 g
odin
a
odra
sli
uku
pno
sta
riji
od 6
5 g
.
bro
j posuĎenih
izvan
knjiž
nic
e
bro
j posuĎenih
u
knjiž
nic
i korište
na m
eto
da
izra
čuna
dru
gim
a
od d
rugih
bro
j dogaĎanja
bro
j posje
ta
bro
j dogaĎanja
bro
j posje
ta
bro
j pristu
pa
tje
dno k
orište
nje
u
satim
a
bro
j org
aniz
iranih
pro
gra
ma
bro
j sudio
nik
a
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
10a
11
12 13 14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
Ukupno
Tabela će biti podijeljena u 3 odjeljka: Tabela IV.a) Članstvo, Tabela IV.b) Posudba i ukupan broj posjeta i virtualnih posjeta, Tabela IV.c) DogaĎanja u knjižnici i korištenje knjižnice.
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
26
Tabela IV. a) Članstvo
Županija
Članstvo
Opći podaci Spol Dob
uku
pa
n b
roj
čla
no
va
bro
j no
vou
pis
anih
čla
no
va
mu
ški
že
nski
dje
ca
do 1
5 g
odin
a
od
rasli
ukup
no
sta
riji
od
65 g
.
1 2 3 4 5 6 7 8
Bjelovarsko-bilogorska
10.630,00 2269 4.525,00 6.100,00 4652 5832 39
Brodsko-posavska
6034 1166 3437 2573 2032 3987 104
Dubrovačko-neretvanska
7250 1446 1741 2971 2541 3709 266
Istarska 22.787 5.220 17.567
Koprivničko-križevačka
15.115 5.498 6.567 8.017 5.578 8.439 752
Krapinsko-zagorska
8.818 1.950 3.112 5.102 3.574 4.748 488
Ličko-senjska
Osječko-baranjska
17.386 3.625 12.717
Požeško-slavonska
5.214 2.349 2.865
Primorsko-goranska
39.936 936 639 998 10.250 29.686 484
Sisačko-moslavačka
21.394 3.122 4.305 4.609 9.244 11.987 250
Splitsko-dalmatinska
57.411 7.756 18.959 34.893 17.611 38.410 609
Šibensko-kninska
8.343 1.936 848 1.456
Varaždinska 16.011 2.204 5.898 8.623 7.549 8.428 531
Virovitičko-podravska
5.456 373 1.812 3.368 1.440 3.786 216
Vukovarsko-srijemska
11.278 2.203 4.970 5.838
Zadarska 20.079 2.758 1.513 1.963 5.111 14.968 966
Zagrebačka 34.417 5.954 12.723 21.694 11.837 22.580 0
Zagreb 343.086 65.185 116.700 226.386 65.635 277.189 262
Karlovačka 15.589 2.348 1.062 1.312 4.251 10.248 861
MeĎimurska 6.747 113 397 673 1.643 3.719 219
UKUPNO 672.981,00 107217 183.390,00 329.282,00 169960 488159 6047
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
27
U tabeli su iskazani opći podaci o korisnicima: ukupan broj članova knjižnica, broj novoupisanih članova, članovi po spolu te članovi po dobi. Narodne knjižnice imaju ukupno 672.981 člana, a tijekom 2009. godine bilo je 107.217 novoupisanih članova. Po spolu, bilo je 183.390 ili 27% muških i 329.282 ili 48% ženskih članova narodnih knjižnica.
Članovi
djeca
odrasli
stariji
Po dobi, članovi su djeca do 15 godina – 169.960 ili 25%, odrasli – 488.159 ili 72%, a stariji od 65 godina 6.047 ili 0,9% od ukupnog broja članova knjižnica. Tabela IV. b) Posudba, ukupan broj posjeta / virtualnih posjeta Tabela bilježi posudbu knjiga izvan knjižnice i u knjižnici, korištenu metodu izračuna, posudbu neknjižne graĎe, igračaka, te meĎuknjižničnu posudbu – posuĎeno drugim knjižnicama i posuĎeno od drugih knjižnica.
Posudba
Uku
pa
n b
roj p
os
jeta
ko
ris
nik
a
Uku
pa
n b
roj v
irtu
aln
ih p
os
jeta
Knjige
Bro
j p
os
uĎ
en
ih je
din
ica
AV
i
ele
ktr
on
ičk
e g
raĎ
e
Bro
j p
os
uĎ
en
ih i
gra
ča
ka
MeĎuknjižnična posudba
bro
j po
suĎ
enih
izva
n k
njiž
nic
e
bro
j po
suĎ
enih
u
kn
jižnic
i
ko
rište
na
me
toda
izra
ču
na
dru
gim
a
od
dru
gih
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
28
9 10 10a 11 12 13 14 15 16
291746 41951 2 71822 284 237 173 230279 15000
143087 12473 5 5655 0 863 56 114971 0
141015 12107 10 1317 23 20 239 90704 0
436.531 15.411 16 36 346 200.420
298.770 42.952 10 7.198 0 217 471 189.169 306.069
280861 41271 449 0 37 109 170566 1265
438.893 94210 27.656 120 208 217
6904 2740 23.110 0 6 49 84557
1041915 53255 39.944 0 13 41 713400 102663
467.039 17798 37.611 0 21 299 404013 27415
710388 39866 39.663 0 22 138 485153 10945
134023 16 69
364322 66992 54.909 0 78 62 195658
92658 1425 2 43.012 0 27 53 61194 0
354296 54312 41.368 233 253 549 336415 103193
568807 129104 77.140 42 20 10 61290
614641 68267 51.542 1.503 0 2 352415
3100027 148141 1 179.580 27.042 73 15 2850912 129728
501442 6012 12.844 15 27 273.613
124186 3865 210 50 9 11 10880 1143671
10111551 836741 / 730441 29313 2171 2936 6540632 2124926
U knjižnicama je posuĎeno ukupno 10.111.551 svezaka knjiga za korištenje izvan knjižnice, te 836.741 svezak za korištenje u knjižnici. PosuĎena je 730.441 jedinica AVE graĎe ili 7,2% od ukupne posudbe te 29.313 igračaka. MeĎuknjižničnom posudbom posuĎena je drugim knjižnicama 2.171 knjiga, a od drugih knjižnica posuĎeno je 2.936 knjiga – ukupno 5.107 svezaka. U ukupnoj posudbi meĎuknjižnična posudba učestvuje s 0,05%.
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
29
Posudba
knjige
AVE graĎa
MKP
Knjižnice je ukupno posjetilo 6.540.632 korisnika, a bilo je 2.124.926 virtualnih posjeta mrežnim stranicama knjižnica. Tabela IV.c) DogaĎanja u knjižnici i korištenje knjižnice Tabela obuhvaća sljedeće pokazatelje: broj dogaĎanja za odrasle i broj dogaĎanja za djecu s brojem posjeta, broj riješenih informacijskih zahtjeva te broj riješenih informacijskih zahtjeva Pitajte knjižničare. Tabela iskazuje i korištenje interneta i bilježi broj pristupa internetu i tjedno korištenje interneta u satima. Slijede pokazatelji edukacije korisnika za korištenje knjižnicom i navode se pokazatelji broja organiziranih programa i broja sudionika tih programa.
DogaĎanja u knjižnici Korištenje knjižnice
za odrasle za djecu
Bro
j ri
ješ
en
ih i
nfo
rma
cijs
kih
za
htj
ev
a
Bro
j ri
ješ
en
ih i
nfo
rma
cijs
kih
za
htj
ev
a
Pit
ajt
e k
njižn
iča
re
Internet Edukacija korisnika za korištenje knjižnicom
bro
j do
gaĎ
an
ja
bro
j po
sje
ta
bro
j do
gaĎ
an
ja
bro
j po
sje
ta
bro
j p
ristu
pa
tje
dno
ko
rište
nje
u
sa
tim
a
bro
j o
rga
niz
ira
nih
pro
gra
ma
bro
j su
dio
nik
a
17 18 19 20 21 22 23 24 25 26
122 6358 126 2392 13887 150 15829 296 54 1648
131 10103 303 13581 4168 382 164 73 56 1325
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
30
65 4975 152 7523 6443 0 3342 171 31 782
438 11.157 630 11.233 0 288 6.124
410 10.777 1.046 20.534 2.339 38 16.787 391 120 2.862
163 7970 114 5921 16839 501 11917 150 51 2701
362 9126 453 7690 2650 453 105 3575
29 2640 40 3410 0 65 0 0 15 250
385 8041 1060 16220 11726 744 41392 1045 89 1865
294 70479 1298 106083 18852 0 21407 488 64 2311
402 23064 1089 13341 1475 100 10679 904 107 2495
190 1240 198 970 114 338 130 332
41 3456 479 6967 417 3865
106 3238 77 1626 1136 17 6523 88,3 46 798
158 17327 505 45080 116135 885 56454 567 81 2046
499 25993 837 21358 1496 137 3576 2474 171 678
183 5905 315 8412 88682 142 6371 82,33 77 2010
1199 102255 26430 171128 1197795 4079 661 14480 288 6595
642 10148 316 896 264 311 2341
68 3332 46 3354 240 164 337 12 9 305
5887 337584 35514 466823 1484759 8121 195553 21559,63 2510 44908
Broj dogaĎanja za odrasle bio je 5.887 s ukupno 337.584 posjete, a za djecu 35.514 s ukupnim brojem od 466.823 posjete. Knjižničari su riješili ukupno 1.484.759 informacijskih zahtjeva te 8.121 informacijski zahtjev postavljen putem usluge Pitajte knjižničare. Internetu je pristupljeno ukupno 195.553 puta, a tjedno korištenje bilo je 2.1559,63 sati. Edukacija korisnika za korištenje knjižnicom obuhvatila je organizirane programe – ukupno 2.510 programa u kojima je sudjelovalo 44.908 sudionika.
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
31
Tabela V. Prihodi i rashodi Tabela je podijeljena u 2 glavne skupine pitanja koja se odnose na prihode i rashode, ukupno 18 pitanja. Pitanja vezana uz prihode obuhvaćaju pokazatelje: prihodi ukupno, sredstva iz proračuna (osnivača, županije, Ministarstva kulture), vlastiti prihodi, ostali izvori prihoda. Zasebno su iskazana sredstva za nabavu graĎe po izvorima sredstava: osnivač, županija, ministarstvo kulture, vlastiti izvori, drugi izvori. Pitanja vezana uz rashode uključuju: ukupna sredstva, za zaposlenike, za edukaciju zaposlenika, materijalni troškovi, programska djelatnost, investicije i oprema, nabava graĎe.
Naziv knjižnice
Prihodi Rashodi
pri
ho
di
uku
pn
o
Sredstva iz proračuna
vla
sti
ti p
rih
od
i
os
tali
izv
ori
Sredstva za nabavu graĎe
uk
up
no
za
za
po
sle
nik
e
za
ed
uk
acij
u z
ap
os
len
ika
ma
teri
jaln
i tr
ošk
ov
i i
tek
uć
e o
drž
av
an
je
pro
gra
ms
ka
dje
latn
os
t
(red
ov
ita
i p
ose
bn
i
pro
gra
mi)
in
ve
sti
cij
e i k
up
nja
op
rem
e
na
ba
va
gra
Ďe
osn
ivača
žu
pan
ije
Min
ista
rstv
a k
ultu
re
osn
ivač
žu
pan
ija
Min
ista
rstv
o k
ultu
re
vla
stiti p
rih
odi
osta
li iz
vo
ri
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19
Ukupno
Za potrebe prikaza Tabela V. biti će prikazana u tri odjeljka: Tabela V.a) Prihodi, Tabela V.b) Sredstva za nabavu graĎe i Tabela V.c) Rashodi.
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
32
Tabela V.a) Prihodi Tabela obuhvaća prihode ukupno te proračunske prihode koje se dijele u dvije glavne skupine: sredstva i z proračuna i sredstva za nabavu. Dodani su vlastiti i ostali prihodi narodnih knjižnica uz napomenu da je ukupan iznos vlastitih prihoda prema iskazanim podacima nesiguran.
Županija
pri
ho
di u
ku
pn
o
Sredstva iz proračuna
vla
sti
ti p
rih
od
i
os
tali
izvo
ri
os
niv
ača
žu
pa
nij
e
Min
ista
rstv
a k
ult
ure
1 2 3 4 5 6 7
Bjelovarsko-bilogorska 6.860.882,00 5.191.288,00 20.000,00 849.974,00 619.273,00 11.332,00
Brodsko-posavska 5.130.171,00 3.647.421,00 3.500,00 615.518,00 717.272,00 23.869,00
Dubrovačko-neretvanska 8.022.719,00 6.506.231,00 9.000,00 843.216,00 370.222,00 306.751,00
Istarska 13.529.516,57 9.874.228,58 175.000,00 1.483.061,00 1.498.594,22 498.632,77
Koprivničko-križevačka 6.882.521,00 4.654.154,00 531.066,00 942.302,00 733.195,00 21.804,00
Krapinsko-zagorska 5.120.203,00 3.727.117,00 1.980,00 911.642,00 278.012,00 18.894,00
Ličko-senjska
Osječko-baranjska 13.945.278,00 7.762.240,00 23.000,00 1.777.894,00 1.207.328,00 3.173.437,00
Požeško-slavonska 386.313.400,00 290.900.000,00 0,00 675.000,00 360.000,00 0,00
Primorsko-goranska 2.323.096.431,00 1.698.122.533,00 320.900,00 2.069.663,72 2.087.454,98 844.546,24
Sisačko-moslavačka 15.984.841,13 13.029.386,38 66.000,00 1,852.553,00 731.307,09 104.658,86
Splitsko-dalmatinska 25.383.273,00 19.187.584,00 0,00 3.082.593,00 2.282.195,00 263.194,00
Šibensko-kninska 6.931.196,00 5.290.714,00 90.000,00 1.008.012,00 855.406,00 19.786,00
Varaždinska 7.713.038,35 5.111.215,00 229.270,00 1.155.363,00 976.584,00 70.052,76
Virovitičko-podravska 3.714.777 2.818.722 0 578.407 260.870 55.802
Vukovarsko-srijemska 10.011.905 7.082.773 500.000 1.246.984 724.856 348.176
Zadarska 2.818.626.380 2.067.560.667 1.946.216 14.930.922 12.366.024 5.725.735
Zagrebačka 16.853.095 13.552.752 530.500 781.000 1.340.002 648.841
Zagreb 105.338.104 96.442.818 0 1.164.000 7.731.286 0
Karlovačka 11.394.873 9.017.335 41.000 1.584.518 749.517 11.861
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
33
MeĎimurska 3.665.736 2.411.628 100.000 557.845 481.943 1.500
UKUPNO 137.251.808 121.424.533 671.500 4.087.363 10.302.748 662.202
Ukupan prihod narodnih knjižnica u 2009. bio je 137.251.808 KN. Osnivači su financirali rad narodnih knjižnica s 121.424.533 KN ili 88%, županije s 671.500 KN ili 4,89%, a Ministarstvo kulture RH s 4.087.363 KN ili 29% od ukupnih prihoda narodnih knjižnica. Vlastiti prihodi bili su 10.302.748 KN ili 7,5%, a ostali prihodi 662.202 KN ili 4,82%.
Razvidno je da osnivači knjižnica podnose i najveći teret njihova financiranja te su stoga nezaobilazan partner, suradnik i savjetodavac pri planiranju aktivnosti, djelovanja, rada i usluga narodnih knjižnica. Tabela V.b) Nabava knjižnične graĎe Tabela V.b) obuhvaća sljedeće pokazatelje: financijska sredstva koja su izdvojili osnivači, županije, Ministarstvo kulture RH, vlastiti izvori i drugi izvori financijskih sredstava za nabavu. Bilježenje ukupnog iznosa financijskih sredstava izdvojenih za nabavu knjižnične graĎe nije predviĎeno.
Prihodi
osnivači
županije
MK
vlastiti prihodi
ostali prihodi
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
34
Sredstva za nabavu graĎe
osniv
ač
županija
Min
ista
rstv
o k
ulture
vla
stiti p
rih
odi
osta
li iz
vori
8 9 10 11 12
232.00 0,00 676.665,00 209.951,00 7.161,00
95.419,00 12.000,00 615.000,00 4.061,00 0,00
462.169,00 0,00 528.907,00 37.602,00 0,00
786.007,97 55.000,00 905.000,00 148.320,31 39.524,44
355.864,00 260.000,00 650.000,00 44.878,00 9.370,00
384.331,00 57.000,00 666.000,00 35.354,00 3.000,00
300.741,00 15.000,00 1.076.000,00 359.707,00 406.316,00
144.330,00 0,00 540.000,00 17.500,00 0,00
1.438.829,65 21.200,00 178.705.873,00 82.008.004,00 0,00
563.414,61 7.122,00 1.250.276,47 53.394,48 40.469,60
883.201,00 0,00 2.053.000,00 432.470,00 306.93
542.546,00 20.000,00 760.000,00 24.460,00
327.592,54 59.000,00 618.000,00 189.474.84 69.165,00
89.090 0 435.000 83.111 0
316.039 132.000 925.000 283.755 310.187
6.131.986 626.322 188.584.149 83.490.954 878.032
1.310.337 476.500 711.000 150.028 293.704
9.413.090 0 1.164.000 94.468.414 0
608.137 25.000 685.000 160.512 3.500
77.884 0 368.000 391.566 0
11.409.448 501.500 2.928.000 95.170.520 297.204
Osnivači su za nabavu graĎe izdvojili 11.409.448 KN, županije 505.500KN, Ministarstvo kulture 2.928.000. Vlastiti izvori financiranja nabave iznosili su 95.170.520KN (?), a ostali izvori 297.204 KN – ukupno 1.100.094.672KN.
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
35
Sredstva za nabavu
0
2000000
4000000
6000000
8000000
10000000
12000000
osnivači županije MK
Tabela V. c) Rashodi Tabela V.c) obuhvaća sljedeće pokazatelje: rashodi ukupno, za zaposlenike, za edukaciju zaposlenika, materijalni troškovi i održavanje, programska djelatnosti, investicije i kupnja opreme te rashodi za nabavu graĎe.
Rashodi
ukupno
za z
aposle
nik
e
za e
dukaciju
zaposle
nik
a
ma
terija
lni tr
oškovi i te
kuće
održ
avanje
pro
gra
mska d
jela
tnost
(redovita i p
osebni pro
gra
mi)
investicije
i k
upnja
opre
me
nabava g
raĎe
13 14 15 16 17 18 19
6.929.492,00 4.148.993,00 35.716,00 1.246.795,00 133.998,00 97.739,00 1.151.976,00
4.976.863,00 3.102.230,00 16.534,00 162.145,00 666.882,00 375.661,00 652.859,00
7.751.969,00 6.138.241,00 20.433,00 599.360,00 50.746,00 80.483,00 791.526,00
13.613.957,19 7.277.556,16 69.845,00 1.857.934,56 1.037.527,62 1.429.451,33 1.941.642,52
6.825.106,00 3.666.131,00 33.751,00 1.235.298,00 277.550,00 389.877,00 1.311.716,00
4.560.449,11 2.682.275,37 25.212,00 869.067,32 108.281,48 271.374,30 1.066.355,78
13.644.072,00 8.606.199,00 40.359,40 1.871.813,00 303.317,30 680.154,00 2.210.876,00
3.857.513,00 2.220.075,00 1.360,00 596.571,00 0,00 913.500,00 716.700,00
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
36
2.165.740.104,00 1.300.619.131,00 5.886.666,00 367.420.238,00 70.042.671,00 483.189,99 409.021.353,00
16.561.449,23 9.502.419,12 43.272,00 2.151.373,84 325.531,53 1.939.993,31 1.919.933,33
25.140.518,00 14.749.979,00 103.203,50 3.455.495,00 1.077.751,00 1.420.600,26 3.402.551,00
7.073.234,00 3.350.688,00 2.191.596,00 450.238,00 1.339.363,00
7.538.635,59 4.326.557,43 18.459,00 829.072,06 108.594,00 1.012.004,55 1.356.862,93
3.341.340 2.112.576 5.584 525.837 82.580 50.548 676.234
9.928.882 5.897.754 59.891 1.600.008 939.584 321.164 1.839.008
2.277.825.260,39 1371149582 8499631,9 383012068,1 74354134,1 9442578,05 427594121,1
14.147.861 9.267.562 44.828 1.443.922 224.466 507.993 2.760.452
106.422.089 71.556.677 233.026 12.265.584 2.077.530 2.767.494 1.152.177.414
11445068,52 6357243,57 45215,02 2167840,81 663927,31 665141,54 1498513,27
3813305 2441604 0 303903 100000 45246 790376
135.828.323,52 89.623.086,57 323.069,02 16.181.249,81 3.065.923,31 3.985.874,54 1.157.226.755,27
Ukupni su rashodi narodnih knjižnica u 2009. godini bili 135.828.323,52 KN. Za zaposlenike je izdvojeno 89.623.086,57 KN, a za edukaciju zaposlenika 323.069,02 KN – ukupno za zaposlenike 89.946.155,59 KN ili 73% rashoda. Za nabavu graĎe izdvojeno je 1.157.226.755,27 KN ili 8,5%. Materijalni troškovi iznosili su 16.181.249,81KN, investicije i oprema 3.985.874,54KN te programska djelatnost 3.065.923,31 KN.
0
1000000000
2000000000
3000000000
4000000000
5000000000
6000000000
7000000000
8000000000
9000000000
zaposlenici nabava programi ostalo
Rashodi
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
37
Tabela VI. Zaposlenici Tabelu VI. čini 3 glavna pitanja (ukupno 15 pitanja) podijeljenih u 3 skupine: zaposlenici ukupno, zaposlenici prema obrazovanju, zaposlenici prema stručnim knjižničarskim zvanjima koji su u ovome prikazu iskazani u tri zasebne tabele. Tabela VI.a) Elementi su Tabele VI.a) ukupan broj zaposlenika, zaposlenici na knjižničarskim poslovima u ekvivalentu punog radnog vremena: EPR, zaposleni na ostalim poslovima u EPR, zaposleni koji se financiraju iz drugih izvora u EPR. Zaposlenici ukupno
Županija
Zaposlenici ukupno
uku
pa
n b
roj za
po
sle
nik
a
za
posle
ni n
a
kn
jižnič
ars
kim
po
slo
vim
a u
ekviv
ale
ntu
pu
no
g r
ad
no
g v
rem
en
a
za
posle
ni n
a o
sta
lim
po
slo
vim
a u
ekviv
ale
ntu
pu
no
g r
ad
no
g v
rem
en
a
za
posle
ni ko
ji se
fin
ancir
aju
iz d
rug
ih
izvo
ra u
ekviv
ale
ntu
pu
no
g r
ad
no
g v
rem
en
a
1 2 3 4 5
Bjelovarsko-bilogorska 39 32 7 2
Brodsko-posavska 35 26 3 2
Dubrovačko-neretvanska 57 44 12 1
Istarska 55,75 38 15,75 2
Koprivničko-križevačka 37 31 6 4
Krapinsko-zagorska 26,5 24,5 2 0
Ličko-senjska
Osječko-baranjska 77,5 41 10,5 25
Požeško-slavonska 24 20 4 1
Primorsko-goranska 101 94,5 10 8
Sisačko-moslavačka 92 67,5 17 2
Splitsko-dalmatinska 132,5 108 20 1
Šibensko-kninska 38,5 28 1,5 0
Varaždinska 36,1 29 6,1 1
Virovitičko-podravska 23 20 1 1
Vukovarsko-srijemska 51,5 40,5 7,5 4
Zadarska 66 48 14 4
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
38
Zagrebačka 75,5 66 9,5 0
Zagreb 538,5 415,5 120 3
Karlovačka 57,5 47 9 4
MeĎimurska 26 20,9 2 1
UKUPNO
1589,85
1
1241,4
277,85
66
Ukupno je u hrvatskim knjižnicama zaposleno 1589,85 djelatnika, a od toga je 1241,4 ili 78% djelatnika zaposleno na knjižničarskim poslovima u EPR. Tabela VI.b) Zaposlenici prema obrazovanju
Zaposlenici prema obrazovanju
NS
S
SS
S
VŠ
S
VS
S
za
vrš
en p
oslij
edip
lom
ski
zn
anstv
en
i stu
dij
(mr.
,
dr.
)
6 7 8 9 10
2 11 9 13 0
0 19 5 11 0
2 19 5 30 1
2,5 14,75 5 30,5 3
2 17 6 11 1
1 12 4 12 1
8 25 8 36 2
3 10 3 7 0
6 33 35 55 11
3 38 16 34 0
9 46,5 9 67,5 2
2,5 17 1 18 0
2,5 14,5 5 13 0
2 8 5 9 0
1 Za izračun svih ostalih parametara uzet je broj od 1589 ukupno zaposlenih u knjižnicama.
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
39
3,5 18 4 26 1
7 24 5 29 1
8,5 25,5 4 36,5 1
94 146 33 254,5 11
6 17 3 31
1,4 1 3,5
164,5 516,65 166 727,5 35
Prema stručnoj spremi - obrazovanju, 516 ili 32% djelatnika ima srednju stručnu spremu, 727, 5 ili 45% ima visoku stručnu spremu, a višu stručnu spremu ima 166 djelatnika ili 10% od ukupno zaposlenih djelatnika.
Zaposlenici prema obrazovanju
VSS
VŠS
SSS
NSS
mr. - dr.
Završen poslijediplomski studij i znanstveno zvanje magistra, odnosno doktora informacijskih znanosti – polje knjižničarstvo ima samo 35 djelatnika u hrvatskim narodnim knjižnicama ili svega oko 2,2% od ukupno zaposlenog broja djelatnika, te bi poticanje znanstveno istraživačkoga rada na polju narodnoga knjižničarstva trebala biti jedna od zadaća nadležnih tijela koja prate rad i razvoj narodnih knjižnica.
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
40
Tabela VI.c) Zaposlenici prema stručnim knjižničarskim zvanjima
Zaposlenici prema stručnim knjižničarskim zvanjima
po
moćn
i knjiž
nič
ar
kn
jižnič
ar
dip
lom
ira
ni knjiž
nič
ar
viš
i kn
jižn
iča
r
kn
jižnič
ars
ki sa
vje
tnik
be
z fo
rma
lnog
kn
jižnič
ars
ko
g
ob
razo
van
ja
11 12 13 14 15 16
9 9 12 2 0 0
13 5 9 1 0 3
14 4 23 1 0 5
6 4 18 0 0 14
11 5 9 1 1 3
11 3 10 1 0 1
16 7 30 0 1 5
10 3 7 0 0 0
31 38 50 16 16 23
28 12 28 1 0 6
43,5 7 48 1 0 14
12 0 17 0 0 0
12 4 11 0 0 2
7 5 9 0 0 2
15 2 23 0 0 2
18 9 18 1 1 7
24,5 5 35,5 1 0 0
126 22 236,5 9 6 16
11 1 25 1 19
1,4 1 1 2,5
419,4 146 620 36 25 124,5
Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija
mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.
svibanj 2011.
41
Od ukupnog broja zaposlenih djelatnika (1589), 620 djelatnika ili 39% ima zvanje diplomiranog knjižničara, 146 djelatnika ili 9,1% ima zvanje knjižničara, a 419 ili 26,3% djelatnika ima zvanje pomoćnog knjižničara. Bez formalnog je knjižničarskog obrazovanja 124,5 ili 7,8% zaposlenika.
Zaposlenici prema stručnim zvanjima
pom.knjiž.
knjižn.
dipl.knjižn.
viši knjižn.
knjižn.savj.
Podaci o višim stručnim zvanjima pokazuju sljedeću sliku:
zvanje višeg knjižničara postiglo je 36 diplomiranih knjižničara ili 5,8% od ukupnog broja diplomiranih knjižničara, odnosno 2,2% od ukupnog broja zaposlenika u narodnim knjižnicama.
zvanje knjižničarskog savjetnika(-ce) postiglo je 25 diplomiranih knjižničara ili 4% od ukupnog broja zaposlenih diplomiranih knjižničara odnosno 1,5% od ukupnog broja zaposlenika u narodnim knjižnicama.
Razvidno je da ima još puno prostora za stručno usavršavanje i napredovanje na polju postizanja viših stručnih zvanja a time i za kvalitetniji doprinos narodnome knjižničarstvu Hrvatske.