Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregledstari.nsk.hr/UserFiles/File/2009-1-6 (2).pdf · Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija

Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija

mr.sc. Jelica Leščić, knjižn. savj.

svibanj 2011.

1

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Hrvatski zavod za knjižničarstvo Matična služba za narodne knjižnice mr. sc. Jelica Leščić, knjižn. savjetnica

Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled -



svibanj 2011.

2

Uvod Prikupljanje statističkih podataka potrebno je za vrednovanje i utvrĎivanje opsega rada i usluga hrvatskih narodnih knjižnica, vrednovanje toga rada i usluga, njihovo razvijanje i unaprjeĎivanje te za komuniciranje podataka o radu i rezultatima rada i/ili o problemima osnivačima knjižnica, Ministarstvu Kulture Republike Hrvatske, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kao središnjoj matičnoj knjižnici za sve vrste knjižnica u Hrvatskoj te široj društvenoj zajednici čemu je stručna podrška i Komisija za knjižničnu statistiku Hrvatskoga knjižničarskoga društva. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske na godišnjoj razini prati rad i razvitak knjižnica (http://www.dzs.hr). Način prikupljanja statističkih podataka temelji se na statističkim pokazateljima odabranim temeljem meĎunarodno prihvaćenih dokumenata razvijenih suradnjom meĎunarodnih organizacija IFLA (s ciljem utvrĎivanja statističkih pokazatelja koji će realno prikazati ukupnu vrijednost knjižnica za društvo, godine 2010. objavila je Manifest o knjižničnoj statistici), UNESCO UIS - Unesco Institute for Statistics (usredotočio se na ulogu knjižnica u razvijanju pismenosti i informacijske pismenosti) te ISO (utvrĎene su standardizirane definicije i metode prikupljanja podataka i objavljene u normi ISO 2789) od kojih je svaka od tih organizacija dala svoj doprinos izradbi meĎunarodno prihvatljivih i primjenjivih standarda i smjernica u skladu sa svojim poslanjem a s ciljem meĎunarodne standardizacije knjižnične statistike. Skup podataka za knjižničnu statistiku u svom konačnom obliku sastoji se od 23 glavna statistička pokazatelja koji su izmjerivi / izbrojivi (ukupno je definirano 76 pokazatelja) od kojih se 15 glavnih statističkih pokazatelja odnosi na narodne knjižnice. Knjižnična statistika u Hrvatskoj Narodne knjižnice u Hrvatskoj statistički prate svoje poslovanje budući da su statistički podaci na razini pojedine knjižnice neophodni su za upravljanje knjižnicom i pokazuju odnos rada i rezultata rada, dakle učinkovitost i isplativost knjižnice. Statistički podaci o radu pojedine knjižnice predočeni osnivačima knjižnice i tijelima koja prate i podržavaju njen rad ili široj javnosti utječu na strategijsko planiranje za knjižnice i na stvaranje povjerenja u učinkovito funkcioniranje knjižnica. Stavljanjem u suodnos korištenja knjižnice(a) s pismenosti / informacijskom pismenosti i obrazovanjem u pojedinoj regiji / županiji / zemlji, statistika može pokazati utjecaj knjižnica na stanovništvo. Knjižnična statistika u Hrvatskoj provodi se temeljem statističkog upitnika izraĎenog 2009. godine koji se temelji na standardu ISO 2789. Prikupljanje statističkih podataka obavljaju voditelji županijskih matičnih službi za 20 županija: bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Ličko-senjska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Primorsko-goranska, Sisačko-moslavačka, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Varaždinska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska, Zadarska, Zagrebačka i za Grad Zagreb. Podatke za 2009. godinu iz objektivnih razloga nije dostavila jedna županija – podaci će biti dostavljeni naknadno.

http://www.dzs.hr/



svibanj 2011.

3

U anketnom su upitniku pitanja razvrstana u 6 skupina statističkih pokazatelja kako slijedi: I. - Mreža knjižnica II. - Pristup, prostor i oprema III.A - Knjižnična grĎa III.B - Knjižnična graĎa - nabava periodike i druge graĎe, otpis IV. - Korištenje i korisnici V. - Prihodi i rashodi VI. - Zaposlenici Upitnik sadrži 51 glavnu skupinu pitanja s ukupno 134 pitanja. U prikazu i kratkom komentaru podataka pojedine su tabele razdvojene u manje cjeline što ne umanjuje njihovo razumijevanje. Najprije je navedena pojedina tabela s brojem pitanja / potpitanja koje sadrži, a zatim dijelovi tabele koji sadrže prikupljene podatke po zadanim statističkim pokazateljima. Gdje se to smatralo potrebnim izraĎene su i dodatne tablice. Za potrebe izračuna odnosa podaci su zaokruživani na nižu vrijednost. Pregled poslovanja i usluga narodnih knjižnica RH za godinu 2009. smatra se radnim dokumentom – izraĎen je u Hrvatskom zavodu za Knjižničarstvo, Matičnoj službi za narodne knjižnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.



svibanj 2011.

4

I. Mreža knjižnica

Ova skupina statističkih pokazatelja obuhvaća 10 glavnih pitanja (ukupno 16 pitanja) od kojih su neka razraĎena u potpitanja. U ukupnom pregledu naziv knjižnice zamijenjen je nazivom županije.

Re

dn

i b

roj

Naziv knjižnice G

rad

Op

ćin

a

Bro

j s

tan

ovn

ika

gra

da

/op

ćin

e Status

knjižnice

Bro

j o

gra

na

ka

Bro

j k

nji

žn

ičn

ih s

tan

ica

Bro

j k

nji

žn

ič. s

tac

ion

ara

Bibliobus

sa

mo

sta

lna k

njiž

nic

a

ustr

ojb

ena

je

din

ica

u m

reži

kn

jižnic

a

u s

asta

vu

bro

j vo

zila

Broj jedinica lokalne

samouprave koje obilazi

Broj stajališta

gra

dova

op

ćin

a

uku

pn

o

na

selja

po

duze

ća

i

usta

no

ve

uku

pn

o

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

1

2

3

4

5

6

7

UKUPNO

PredviĎeni statistički pokazatelji U prvom se stupcu navodi naziv knjižnice / u ukupnoj tabeli naziv županije. Tabela I razdvojena je u tri cjeline kako slijedi: Stupci 2, 3 i 4 donose podatke o broju gradskih i općinskih knjižnica te o broju stanovnika grada/općine – prikazani su u Tabeli Ia). U stupcima 5, 6 i 7 nalaze se pitanje koje se odnosi na status knjižnice obuhvaća sljedeće statističke pokazatelje: samostalna knjižnica, ustrojbena jedinica u mreži knjižnica, u sastavu. Slijede u stupcima 8, 9 i 10 pitanja o broju ogranaka, broju knjižničnih stanica i broju knjižničnih stacionara: statistički pokazatelji navedeni u stupcima 5 – 10 prikazani su u Tabeli Ib). Skupina pitanja / statističkih pokazatelja za pokretne knjižnice, u stupcima 11 – 17, obuhvaća podatke o broju vozila (bibliobusa), pitanje o broju jedinica lokalne samouprave koju obilazi koje je raščlanjeno na broja gradova, općina i ukupno te pitanje o broju stajališta koje je podijeljeno na broj naselja, broj poduzeća i ustanova i ukupno – prikazani su u Tabeli 1c).



svibanj 2011.

5

Tabela I Tabela I.a) Županija - grad - općina - broj stanovnika

Županija

Gra

d

Op

ćin

a

Bro

j s

tan

ovn

ika

gra

da

/op

ćin

e s

jed

išta

kn

jižn

ice

1 2 3 4

Bjelovarsko-bilogorska 5 1 86.928

Brodsko-posavska 2 5 101.141

Dubrovačko-neretvanska 5 4 103.921

Istarska 9 0 140.243

Karlovačka 5 2 114.045

Koprivničko-križevačka 3 22 123.736

Krapinsko-zagorska 7 5 85.568

Ličko-senjska

MeĎimurska 3 6 103.427

Osječko-baranjska 7 10 236.660

Požeško-slavonska 5 64.085

Primorsko-goranska 14 7 275.700

Sisačko-moslavačka 6 13

186.053

Splitsko-dalmatinska 16 11 388.262

Šibensko-kninska 5 2 70.220

Varaždinska 5 94.752

Virovitičko-podravska 5 60.198

Vukovarsko-srijemska 4 3 105.581

Zadarska 5 6 109.168

Zagrebačka 8 4 221.520

Zagreb 779.145

UKUPNO

119

101 3.310.080



svibanj 2011.

6

U 20 hrvatskih županija i Gradu Zagrebu djeluje 119 gradskih knjižnica, 101 općinska knjižnica, a sustavom narodnih knjižnica u Hrvatskoj obuhvaćeno je 3.310.080 stanovnika. Tabela I.b) Knjižnice prema statusu

Status knjižnice

Bro

j o

gra

na

ka

Bro

j k

nji

žn

ičn

ih s

tan

ica

Bro

j k

nji

žn

ič. s

tac

ion

ara

sa

mo

sta

lna k

njiž

nic

a

org

an

izacijs

ka

je

din

ica

u

mre

ži ve

će k

njiž

nic

e

u s

asta

vu

5 6 7 8 9 10

5 1 0 3 0 2

5 0 2 0 0 0

5 1 3 0 0 0

7 0 2 5 0 3

7 2 0 0

5 0 0 0 0 3

11 0 1 0 0 0

6 0 0 0 0 0

9 0 1 4 0 5

5

16 5 0 9 4 2

17 2 0 1 0 1

24 2 1 18 1 1

5 0 0 1 0 0

4 0 0 0 0 0

6 1 0 3 0 3

10 0 1 4 0 0

7 1 4 1 0 0

0 14 1 26 2 5

154 27 16 77 7 25



svibanj 2011.

7

U Hrvatskoj djeluje 154 samostalne knjižnice; 27 knjižnica koje djeluju u kao organizacijske jedinice u mreži veće knjižnice, 16 knjižnica u sastavu, 77 ogranaka, 7 knjižničnih stanica te 25 knjižničnih stacionara. Tabela I.c) Pokretne knjižnice Bibliobus

broj vozila Broj jedinica lokalne samouprave koje obilazi

Broj stajališta

gradova općina ukupno naselja poduzeća i ustanove

ukupno

11 12 13 14 15 16 17

1 1 9 10 30 10 40

0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0

1 1 9 10 6 5 11

2 2 18 20 56 3 59

0 0 0 0 0 0 0

0 0 18 19 25 5 30

1 0 0 0 5 0 5

2 3 8 11 40 15 55

0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0

1 2 18 20 52 6 58

1 2 13 15 10 23 33

0 0 0 0 0 0 0

2 3 9 12 58 16 74

11 13 102 117 282 83 365



svibanj 2011.

8

Mrežom pokretnih knjižnica obuhvaćeno je 50% hrvatskih županija. Ukupno u Hrvatskoj djeluje 11 pokretnih knjižnica, od kojih u Koprivničko-križevačkoj i Zagrebačkoj županiji s dva vozila. Bibliobusi obilaze 117 hrvatskih gradova i općina i imaju ukupno 365 stajališta. Pokretne knjižnice mogle bi riješiti pitanje dostupnosti knjige i knjižnice i u ostalim hrvatskim županijama, na primjer Ličko-senjskoj županiji, a suradnja meĎu susjednim županijama, na primjer Varaždinske i MeĎimurske i zajedničko korištenje usluga bibliobusa u dodirnim područjima dvaju županija doprinijelo bi i suradnji i ekonomičnosti korištenja usluga i mogućnosti pokretnoga knjižničarstva.



svibanj 2011.

9

Tabela II. Pristup, prostor, oprema Tabela II. obuhvaća ukupno 16 glavnih pitanja / statističkih pokazatelja (ukupno 22 pitanja), od kojih neka obuhvaćaju više pitanja kako slijedi: ukupan prostor u m2, prostor za korisnike u m2, broj sjedećih mjesta za korisnike, broj računala, broj pisača, broj skenera, broj računala s dodatnom opremom za slijepe, broj elektroničkih povećala za slabovidne, broj računala za pristup internetu, bežični Internet, mogućnost samozaduživanja, knjigomat, naziv knjižničnog programa, police u metrima i radno vrijeme za korisnike.

Župani

ja

Uku

pan

pros

tor

u m

2

Pros

tor

za k

oris

nike

(u

m2 )

Broj

sje

deć

ih m

jest

a za

kor

isni

ke Broj

računala Broj

pisača Broj

skenera

Broj

rač

unal

a s

doda

tnom

opr

emom

za

slije

pe

Broj

ele

ktro

nič

kih

pove

ćal

a za

sla

bovi

dne

Broj računala

za

pristup

Internetu

Broj

pri

stup

nih

mje

sta

za In

tern

et

Bežič

ni In

tern

et

Mog

ućno

st s

amop

osud

be

Knjig

omat

Naziv knjižničn

og

program

a

Police u

metrima

Radno

vrijeme

za

korisnike

ukup

no

za k

oris

nike

ukup

no

za k

oris

nike

ukup

no

za k

oris

nike

ukup

no

u sl

obod

nom

pri

stup

u

tjedn

a ot

vore

nost

sre

dišn

je

knjiž

nice

u s

atim

a

tjedn

a ot

vore

nost

ogr

anak

a

(pro

sjek

)

ukup

no

za k

oris

nike

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23

UKUP

NO

Pitanja o broju računala, broj pisača i broj skenera dijele se na: ukupno i broj računala, pisača i skenera za korisnike. Pitanje o policama u metrima dijeli se na: ukupno i u slobodnom pristupu. Pitanje o radnom vremenu za korisnike dijeli se na: tjedna otvorenost središnje knjižnice u satima, tjedna otvorenost ogranka (prosjek) Podaci iz Tabele II podijeljeni su u 2 tabele: Tabela II.a) sadrži podatke o prostoru i računalnoj opremi, a Tabela II.b) Podatke o računalnoj opremi za pristup internetu, programima za samozaduživanje, dužini polica u metrima i radnom vremenu za korisnike.



svibanj 2011.

10

Tabela II.a) Prostor i računalna oprema

Županija

Uk

up

an

pro

sto

r u

m²

Pro

sto

r za

ko

ris

nik

e u

m2

Bro

j s

jed

eć

ih m

jes

ta z

a

ko

ris

nik

e

Broj računala

Broj pisača

Broj skenera

Bro

j ra

ču

na

la s

do

da

tno

m

op

rem

om

za

sli

jep

e

Bro

j e

lek

tro

nič

kih

po

ve

ća

la

za

sla

bo

vid

ne

uku

pn

o

za

ko

risn

ike

uku

pn

o

za

ko

risn

ike

uku

pn

o

za

ko

risn

ike

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Bjelovarsko-bilogorska 3.033 2.372 255 83 46 26 12 9 5 0 0

Brodsko-posavska 2.474 1.580 200 37 11 17 6 5 3 0 0

Dubrovačko-neretvanska 2.402 1.604 197 49 20 26 9 5 1 0 0

Istarska 4.999 3.554,00 380 119 64 51 18 17 14 1 1

Koprivničko-križevača 2.298 1.650 193 80 39 22 12 10 5 1 2

Krapinsko-zagorska 2.682 1.839 285 64 27 27 10 10 6 0 0

Ličko-senjska

Osječko-baranjska 11.923 3.203 303 105 32 52 9 12 6 1 1

Požeško-slavonska 1.384 971 119 37 16 10 3 4 2

Primorsko-goranska 6.109 4.652 585 169 75 68 33 19 11 1 1

Sisačko-moslavačka 4.508 2.502 506 166 82 61 25 23 14 0 0

Splitsko-dalmatinska 10.103 8.295 816 311 210 118 43 40 13 1 1

Šibensko-kninska 4.165 1.228 206 117 76 32 11 8 3 1

Varaždinska 2.399 1.519 257 80 47 26 10 12 4 0 0

Virovitičko-podravska 1.930 1.309 171 55 33 20 5 7 3 1 0

Vukovarsko-srijemska 3.366 2.362 210 107 61 38 19 12 9 0 0

Zadarska 4.489 3.275 374 153 92 34 22 16 11 0 0

Zagrebačka 3.909 2.977 364 113 49 58 5 9 3 1 0

Zagreb 17.034 11.641 1.154 498 151 203 45 29 5 1 0

Karlovačka 4.711 3.904 306 109 55 31 12 8 3

MeĎimurska 1.500 1.034 216 31 12 10 2 4 2

UKUPNO 95.418 61.471 7097 2483 1198 930 311 259 123 9 6

Narodne knjižnice imaju ukupno 95.418m2 prostora, od toga 61.471 m2 ili 64% za korisnike. Korisnici raspolažu s ukupno 7.097 radnih mjesta.



svibanj 2011.

11

Knjižnice su opremljene s ukupno 2.483 računala, 930 pisača i 259 skenera. Korisnicima je na raspolaganju 1.198 računala (48% od ukupnog broja računala), 311 pisača (33%) i 123 skenera (47%). Za slijepe osobe osigurano je 9 računala te 6 elektroničkih povećala za slabovidne osobe. Tabela II.b) Pristup internetu, računalni programi, police u metrima, radno vrijeme za korisnike

Broj računala

za pristup internetu

Bro

j p

ris

tup

nih

mje

sta

za

inte

rne

t

Be

žič

ni in

tern

et

Mo

gu

ćn

os

t

sa

mo

za

du

živ

an

ja

Kn

jig

om

at

Naziv knjižničnog programa

Police u metrima Radno vrijeme za

korisnike

uku

pn

o

u s

lob

odn

om

pristu

pu

tje

dna

otv

ore

no

st

sre

diš

nje

kn

jižnic

e u

sa

tim

a

tje

dna

otv

ore

no

st

og

ran

aka

(p

rosje

k)

uku

pn

o

za

ko

risn

ike

13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23

77 41 31 2 0 0 MetelWin 6027,7 4414 229 83

27 8 9 1 0 0 Crolist 4471 3237 240 0

47 19 36 7 0 0 MetelWin Zaki Crolist 2690 2218 0 35

109 56 148 7 0 2 Zaki,Medved 6946,7 5.157,90 447 40,3

73 33 10 2 0 0 Metel Win 6.527 3.286 178 6

48 16 14 6 0 0 metelWin Zaki 4678 3851 485,5 0

103 31 21 2 0 0 MetelWin Crolist 12044 7349 409 37

28 12 34 MetelWin Crolist 215 0

130 63 30 12 0 1 Medved Zaki 15733 11548 807 124

126 65 68 13 0 0 Crolist OSA-ISIS

Biblosam 40 0

280 170 56 31 1 1 Metelwin Medved Zaki 20127 17217 1412 190

99 61 117 Crolist, Medved 7.685 4850 338 24

64 40 0 0 0 0 MetelWin Crolist 7.670 3.630 267 39

41 22 9 1 0 0 Metel Crolist 3295 3166,6 175 0

99 53 32 5 0 0 MetelWin Crolist Zaki 5.043,00 4.026.2 314 91

141 81 67 2 0 0 Crolist 485,5 38,16

90 33 49 1 0 0 Zaki 9043 8399 25-66 48.75

376 83 8 1 0 0 Zaki,Sovapro 43.536 22892 45-70 61

97 46 19 3 Crolist,Medved 7382 5125 298 68

27 7 8 2 695929 211267 167 0

2082

940

766

98

1

4

7

858827,4

317607,5

6507

836,46



svibanj 2011.

12

U knjižnicama ima ukupno 2.082 računala s pristupnom internetu, od kojih je 940 ili 45% namijenjeno korisnicima kojima je u tu svrhu osigurano 766 mjesta. Bežični pristup internetu moguć je s 98 mjesta, a mogućnost samozaduživanja i uslugu knjigomata nudi 1 odnosno 4 knjižnice. U županijama je u uporabi 7 računalnih programa: Crolist, Zaki, MetelWin, Medved, Sovapro, Bibliosam, OSA-ISIS. Tablica 1. Knjižnični programi po županijama

Naziv knjižničnog programa

Broj županija u kojima se koristi

Crolist 11

MetelWin 10

Zaki 8

Medved 5

Sovapro 1

Bibliosam 1

OSA-ISIS 1

U pojedinim je županijama u uporabi više knjižničnih programa.

Tablica 2. Županije i broj knjižničnih programa u uporabi

Naziv županije Broj knjižničnih

programa koji se koriste

Bjelovarsko-bilogorska 1

Brodsko-posavska 1

Dubrovačko-neretvanska 3

Istarska 2

Koprivničko-križevačka 1

Krapinsko-zagorska 2

Ličko-senjska /

Osječko-baranjska 2

Požeško-slavonska 2

Primorsko-goranska 2

Sisačko-moslavačka 3

Splitsko-dalmatinska 3

Šibensko-kninska 2

Varaždinska 2

Virovitičko-podravska 2

Vukovarsko-srijemska 3

Zadarska 1

Zagrebačka 1

Grad Zagreb 2

Karlovačka 2

MeĎimurska /



svibanj 2011.

13

Sljedeća skupina pokazatelja donosi podatke o policama u metrima. Prema prikupljenim podacima (tri županijske knjižnice nisu dostavile ove podatke) narodne knjižnice raspolažu s ukupno 858.827 metara polica, a od toga 317.607 metara polica ili oko 37% u slobodnom pristupu. U 19 županija knjižnice su bile otvorene korisnicima ukupno 6.506 sati tjedno, u Zagrebačkoj županiji 22-66 sati tjedno, a u Gradu Zagrebu 45-70 sati tjedno.



svibanj 2011.

14

Tabela III.A Knjižnična graĎa – zbirke i nabava knjiga Tabela sadrži 14 glavnih pitanja (ukupno 21 pitanje) za knjižnične zbirke i nabavu knjiga iskazane u broju svezaka ili broju jedinica graĎe za neknjižnu graĎu.

Pokazatelji za knjižnične zbirke razvrstani su u 9 pitanja kako slijedi: knjige, uvezana periodika, zvučna graĎa, vizualna graĎa, elektronička graĎa, igračke, ostalo; slijedi zavičajna zbirka (potpitanja: knjige, ostala graĎa), ostale posebne zbirke (potpitanja: broj zbirki, broj jedinica graĎe)

Pokazatelji za nabavu knjižnične graĎe razvrstani su u 5 glavnih pitanja: ukupno nabavljeno, nabavljeno za (potpitanja: za odrasle, za djecu), knjige nabavljene za nacionalne manjine, broj jezika na kojima je nabavljena graĎa te način nabave (potpitanja: kupnja, otkup Ministarstva, otkup ostalo, obvezni primjerak, dar i zamjena)

Žu

pa

nija

Knjižnične zbirke Nabava knjiga

kn

jig

e (

br.

sv

.)

Uve

za

na

pe

rio

dik

a

(br.

sv

.)

zv

uč

na

gra

Ďa

(b

r.je

d.)

viz

ualn

a g

raĎ

a (

br.

je

d.)

ele

ktr

on

ičk

a g

raĎ

a (

br.

je

d.)

igra

čk

e (

br.

je

d.)

os

talo

(b

r. j

ed

.)

Zavičajna

zbirka

Ostale poseb

ne zbirke

Uku

pn

o n

ab

av

lje

no

(b

r.s

v.)

Od toga za

Kn

jig

e n

ab

av

lje

ne

za

na

cio

na

lne

ma

njin

e (

br.

sv

.)

Bro

j je

zik

a n

a k

ojim

a je

na

ba

vlje

na

gra

Ďa Način nabave

kn

jige

(br.

sv.)

osta

la g

raĎ

a (

br.

jed

.)

bro

j zb

irki

bro

j je

din

ica

gra

Ďe

od

rasle

dje

cu

ku

pnja

otk

up

Min

ista

rstv

a

otk

up

osta

lo

ob

vezn

i p

rim

jera

k

da

r i zam

jena

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

UKUPNO

Za potrebe ovoga pregleda Tabela III.A je razdvojena u tri tabele: Tabela III.A a) Fondovi: knjige, uvezana periodika, AVE i druga graĎa, Tabela III.A b) Zbirke – zavičajna zbirka i ostale posebne zbirke i Tabela III.A c) Nabava graĎe.



svibanj 2011.

15

Tabela III.A a) Fondovi

Žu

pa

nija

kn

jig

e (

br.

sv

.)

uv

eza

na

pe

rio

dik

a

(br.

sv

.)

zv

uč

na

gra

Ďa

(b

r.je

d.)

viz

ualn

a g

raĎ

a (

br.

je

d.)

ele

ktr

on

ičk

a g

raĎ

a (

br.

jed

.)

igra

čk

e (

br.

je

d.)

os

talo

(b

r. j

ed

.)

1 2 3 4 5 6 7 8

Bjelovarsko-bilogorska 263.634 4.037 3.746 9.639 1.446 1.033 0

Brodsko-posavska 239.958 1.578 1.535 485 35 28 0

Dubrovačko-neretvanska 260.776 877 2.988 668 526 92 0

Istarska 397.821 1.584 1.755 2.725 414 430 124

Koprivničko-križevačka 255.049 3.740 2.096 5.739 2.169 1.459 440

Krapinsko-zagorska 235.639 41 597 544 380 238 15

Ličko-senjska

Osječko-baranjska 782.671 145 8.634 5.562 1.733 1.029 44.019

Požeško-slavonska 167.153 22 3.540 3.218 786 60

Primorsko-goranska 742.799 8.567 5.316 7.446 1.486 171 25

Sisačko-moslavačka 419.834 1.919 1.079 6.532 1.289 784 26

Splitsko-dalmatinska 697.763 7.618 4.020 7.471 2.218 711 277

Šibensko-kninska 391.100 28.301 115 8.150 227 120 76

Varaždinska 331.206 6.769 1.023 1.224 5.301 608 835

Virovitičko-podravska 156.606 521 4.306 4.627 1.247 375 13

Vukovarsko-srijemska 325.120 891 2.301 4.976 2.010 812 0

Zadarska 85 16.352 4.062 1.639 658 30

Zagrebačka 478.157 33 8.799 5.083 335 1.415 1.906

Zagreb 2.151.190 67.827 44.051 7.093 12.256 2.260 44.854

Karlovačka 356.415 9.060 4.225 774 623 882 221

MeĎimurska 202.396 4.074 834 23.408 111 395

UKUPNO 8.855.287 147.689 117.312 109.426 36.231 13.560 92.861



svibanj 2011.

16

Fond narodnih knjižnica broji ukupno 8.855.287 svezaka knjiga i 147.689 svezaka uvezane periodike. S obzirom na broj stanovnika obuhvaćenih sustavom narodnih knjižnica to je 2,6 knjiga po stanovniku. Tablica 3. Neknjižna graĎa

Vrsta graĎe Broj jedinica graĎe

Zvučna graĎa 117.312

Vizualna graĎa 109.426

Elektronička graĎa 36.231

Igračke 13.560

Ukupno 276.529

Knjižnice raspolažu ukupnim fondom neknjižne – AVE graĎe i igračaka od 276.529 jedinica graĎe što je 3,1% ukupnog fonda. Tabela III.A b) Zbirke

Žu

pa

nija

Zavičajna zbirka Ostale posebne zbirke

kn

jige

(br.

sv.)

osta

la g

raĎ

a (

br.

jed

.)

bro

j zb

irki

bro

j je

din

ica

gra

Ďe

1 9 10 11 12

Bjelovarsko-bilogorska 3.495 174 0 0

Brodsko-posavska 2.896 0 1 150

Dubrovačko-neretvanska 4.700 32 5 3.922

Istarska 11.582 287 14 15.962

Koprivničko-križevačka 6.194 1.765 7 4.778

Krapinsko-zagorska 1.907 225 1 90

Ličko-senjska

Osječko-baranjska 3.621 14 18 105.793



svibanj 2011.

17

Požeško-slavonska 1.216 2 1.600

Primorsko-goranska 5.495 664 13 7.300

Sisačko-moslavačka 3.403 755 13 3.260

Splitsko-dalmatinska 10.464 3.973 19 15.805

Šibensko-kninska 216 76 2 181

Varaždinska 7.888 1.057 8 11.449

Virovitičko-podravska 1.177 41 6 1.739

Vukovarsko-srijemska 8.121 114 9 14.784

Zadarska 2.461 101 5 1.479

Zagrebačka 5.069 582 3 4.064

Zagreb 13.818 1.698 16 34.773

Karlovačka 6.597 5 8.169

MeĎimurska 1.471

UKUPNO 101.791 11.558 147 235.298

U zavičajnim zbirkama nalazi je fond od 101.791 svezaka knjiga i 11.558 svezaka / jedinica ostale graĎe. Fond zavičajnih zbirki čini 1,1% ukupnog fonda. U knjižnicama ima 147 ostalih zbirki (referentne i dr.) i one raspolažu fondom od 235.298 svezaka / jedinica graĎe. Tabela III.A c) Nabava

Uku

pn

o n

ab

av

lje

no

(b

r.s

v.)

Nabavljeno za

Kn

jig

e n

ab

av

lje

ne

za

na

cio

na

lne

ma

njin

e

(br.

sv

.)

Bro

j je

zik

a n

a k

ojim

a je

na

ba

vlje

na

gra

Ďa Način nabave

od

rasle

dje

cu

ku

pnja

otk

up

Min

ista

rstv

a

otk

up

osta

lo

ob

vezn

i p

rim

jera

k

da

r i zam

jena

13 14 15 16 17 18 19 20 21 22

12.447 8.607 3.840 235 21 8.711 3.769 0 0 954

9.460 7.566 1.878 64 22 5.993 3.158 0 5 479

10.170 8.313 1.857 0 14 6.119 3.348 0 1 701

20.426 16.122 4.304 1.440 14.708 3.112 539 0 2.068

15.702 11.487 4.215 27 11.626 3.026 221 50 779

13.889 10.339 3.547 10 7.370 3.809 0 72 969



svibanj 2011.

18

28.945 16.742 4.356 563 25 14.912 7.200 0 4.932 1.906

9.539 6.172 4.070

42.311 32.699 9.612 81 47 32.104 6.905 0 0 3.302

23.076 16.271 6.647 199 15.590 6.188 27 0 2.110

38.127 27.436 10.696 212 75 26.964 8.532 0 79 2.552

12.269 9.831 2.395 17 7.675 3.246 15 878

15.747 12.835 2.912 16 10.366 3.380 0 21 1.980

8.949 6.992 1.915 0 19 5.732 2.663 0 0 554

24.313 17.028 6.212 266 22 16.867 4.079 54 0 3.313

26.280 18.905 7.262 19 21 18.979 3.826 135 37 3.409

27.113 19.783 7.330 0 5 21.212 3.667 66 3 2.165

104.368 80.660 23.708 274 17 86.096 2.212 3.313 274 12.473

17.631 14.537 2.977 96 11.676 3.264 65 2.626

8.144 6.503 1.941 2 8 5.361 2.567 196 95

468.906 342.656 107.604 3504 313 334.233 82.021 4355 5750 43313

Knjižnice su nabavile ukupno 468.906 svezaka, od toga 342.656 svezaka ili 73% za odrasle i 107.604 svezaka ili 22% literature za djecu te 3.504 sveska ili 0,7% za nacionalne manjine. Podatak o broju jezika na kojima je nabavljena graĎa ne smatra se relevantnim. Osnovni načini nabave u narodnim knjižnicama su kupnja, otkup Ministarstva, obvezni primjerak, dar i zamjena. U 2009. godini knjižnice su kupile 334.233 svezaka ili 71%, otkupom Ministarstva nabavile su 82.021 svezak ili 17%, obveznim primjerkom prinovile su 5.750 svezaka ili 1,2%, a zamjenom i darom 43.313 svezaka ili 9,2%.



svibanj 2011.

19

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

Kupljeno MK OP Z ili D

Nabava knjižnične graĎe

Tablica 4. GraĎa za djecu

Fond i izgradnja fonda Broj svezaka / jedinica graĎe / naslova

Fond - ukupno 107.604

Igračke - ukupno 13.560

Igračke - nabava 1.263

Periodika - nabava 870

Iz prikupljenih podataka nije razvidno koliko je u fondovima jedinica knjižne i neknjižne - AVE graĎe namijenjene djeci (osim igračaka) te koliko je graĎe za djecu nabavljeno. Tablica 5. Djeca – članstvo i korištenje knjižnica

Članstvo i korištenje knjižnica

Broj članova - posudbi - dogaĎanja

Broj članova 169.960

Igračke - posudba 29.313

DogaĎanja za djecu 35.514

Broj posjeta dogaĎanjima

466.823



svibanj 2011.

20

Tabela III.B Knjižnična graĎa – nabava periodike i druge graĎe, otpis Tabela sadrži 3 glavne skupine pitanja (ukupno 17 pitanja) koja se odnose na: nabavu novina i časopisa, nabavu druge graĎe (AVE graĎa, igračke, ostalo) i otpis graĎe te će statistički podaci po ovim pokazateljima biti i prikazani u zasebnim tabelama.

Naziv

kn

jižn

ice

Nabava novina i časopisa Nabava druge graĎe Otpis

Ukupno Novine za

odrasle Časopisi za

odrasle

Novine i časopisi za

djecu

zv

uč

na

gra

Ďa

(b

r.je

d.)

viz

ualn

a g

raĎ

a (

br.

je

d.)

ele

ktr

on

ičk

a g

raĎ

a (

br.

jed

.)

igra

čk

e (

br.

je

d.)

os

tala

gra

Ďa

(b

r. j

ed

.)

kn

jig

e (

br.

sv

.)

AV

i e

lek

tro

nič

ka

gra

Ďa

(br.

je

d.)

os

tala

gra

Ďa

(b

r. j

ed

.)

bro

j na

slo

va

bro

j p

rim

jera

ka

bro

j na

slo

va

bro

j p

rim

jera

ka

bro

j na

slo

va

bro

j p

rim

jera

ka

bro

j na

slo

va

bro

j p

rim

jera

ka

1 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38

UKUPNO



svibanj 2011.

21

Tabela III.B a) Nabava novina i časopisa

Žu

pa

nija

Nabava novina i časopisa

Ukupno Novine za

odrasle Časopisi za

odrasle

Novine i časopisi za

djecu i mlade

bro

j na

slo

va

bro

j p

rim

jera

ka

bro

j na

slo

va

bro

j p

rim

jera

ka

bro

j na

slo

va

bro

j p

rim

jera

ka

bro

j na

slo

va

bro

j p

rim

jera

ka

1 2 3 4 5 6 7 8 9

Bjelovarsko-bilogorska 240 355 89 94 100 100 50 50

Brodsko-posavska 137 5929 43 5172 73 590 21 170

Dubrovačko-neretvanska 87 5179 41 4399 39 685 8 96

Istarska 299 20.518 85 19.802 174 1.168 40 491

Koprivničko-križevačka 242 246 60 64 152 152 30 30

Krapinsko-zagorska 137 113 52 42 60 50 28 27

Ličko-senjska

Osječko-baranjska 1.852 35.072 354 21.607 1.473 11.658 32 425

Požeško-slavonska 109 109 17 17 14 14 5 5

Primorsko-goranska 650 723 120 177 451 463 79 86

Sisačko-moslavačka 369 24.552 98 13.652 183 9.573 93 1.399

Splitsko-dalmatinska 266 6.274 64 5.245 164 699 58 348

Šibensko-kninska 206 19 141 46 828

Varaždinska 211 1.695 68 1.391 113 178 30 107

Virovitičko-podravska 132 536 26 382 80 108 26 42

Vukovarsko-srijemska 245 6.913 46 5.564 150 1.290 49 498

Zadarska 241 13.221 44 11.330 147 1.426 41 481

Zagrebačka 356 394 119 135 159 159 78 100

Zagreb 1.081 1.778 177 451 749 1.020 155 307

Karlovačka 137 138 24 45 37 43 31 36

MeĎimurska 97 1.885 21 1.057 60 657 16 141

UKUPNO 7094 125630 1567 90767 4378 30079 870 5667



svibanj 2011.

22

U narodnim je knjižnicama nabavljeno ukupno 7.094 naslova novina i časopisa, odnosno 125.630 primjeraka. Od toga je za odrasle nabavljeno 1567 naslova novina u 90.767 primjeraka ili 22% te 4.378 naslova časopisa ili 61% 30.79 primjeraka. Za djecu je nabavljeno 870 naslova novina i časopisa u 5.667 primjeraka ili 12%.

Nabava periodike

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

5000

novine za o. čas. za o. periodika za d.

Tabela III.B b) Nabava druge graĎe Tabela iskazuje podatke o nabavi AVE graĎe, igračaka i druge graĎe.

Nabava druge graĎe

zv

uč

na

gra

Ďa

(b

r.je

d.)

viz

ualn

a g

raĎ

a (

br.

je

d.)

ele

ktr

on

ičk

a g

raĎ

a (

br.

jed

.)

igra

čk

e (

br.

je

d.)

os

tala

gra

Ďa

(b

r. j

ed

.)

10 11 12 13 14

296 1429 201 127 3

102 149 63 0 0

534 89 49 8 5

616 517 55 54 0

254 992 142 164 463

76 151 59 46 41



svibanj 2011.

23

1.157 618 205 37 1.993

244 165 378 0 0

322 1.034 80 15 25

727 2.812 289 96 0

492 1.640 191 78 17

2.345 79 20 1.720

226 225 826 13 374

165 705 144 38 1

126 1.311 252 91 3

2.005 1.295 201 145 0

1.089 899 58 101 73

5.032 1.733 444 161 1.465

391 170 19 67

105 305 20 22

16304 16318 3696 1263 6183

U knjižnicama je nabavljeno ukupno 16304 jedinica zvučne graĎe, 16318 jedinica vizualne graĎe, 3639 jedinica elektroničke graĎe – ukupno 36.318 jedinica AVE graĎe. Nabavljeno je i 1263 primjeraka igračaka. Tabela III.B.c) Otpis

Otpis

kn

jig

e (

br.

sv

.)

Otp

is u

veza

ne p

eri

od

ike

(br.

sv

eza

ka

)

AV

i e

lek

tro

nič

ka

gra

Ďa (

br.

jed

.)

os

tala

gra

Ďa

(b

r. j

ed

.)

15 16 17 18

5732 0 547 39

829 0 38 0

10587 0 12 0



svibanj 2011.

24

8.310 0 26 0

1003 10 54 12

5.272 0 5 0

92 0 0 0

8942 0 445 7

10.755 1 269 0

1.634 17 328 17

5.851 100 148 32

4.104 0 260 0

367 0 116 0

716 0 172 0

483 0 14 25

8.484 0 93 12

72.584 0 469 251

2.911 429 8

794 0 0 0

149450 557 3004 395

Knjižnice su u 2009. godini otpisale ukupno 149.450 knjiga ili 1,6% fonda knjiga, 557 svezaka uvezane periodike ili 0,3% od ukupnog fonda uvezane periodike te 3.004 primjeraka AVE graĎe ili 1,1% od ukupnog fonda AVE graĎe.



svibanj 2011.

25

Tabela IV. Korištenje i korisnici Tabela ima 6 glavnih skupina pitanja / pokazatelja, ukupno 25 pitanja, koja obuhvaćaju članstvo, posudbu, ukupan broj posjeta korisnika, ukupan broj virtualnih posjeta, dogaĎanja u knjižnici te korištenje knjižnice.

Naziv

knjižnic

e

Članstvo Posudba

Uku

pa

n b

roj p

os

jeta

ko

risn

ika

Uku

pa

n b

roj vir

tua

lnih

po

sje

ta

DogaĎanja u knjižnici

Korištenje knjižnice

Opći poda

ci Spol Dob Knjige

Bro

j p

os

uĎ

en

ih j

ed

inic

a A

V i

ele

ktr

on

ičke g

raĎ

e

Bro

j p

os

uĎ

en

ih i

gra

čaka MeĎuknji

žnična posudba

za odrasle

za djecu

Bro

j ri

ješen

ih in

form

acijskih

zah

tjeva

Bro

j ri

ješen

ih in

form

acijskih

zah

tjeva

Pit

ajt

e k

njižn

ičare

Internet

Edukacija

korisnika za

korištenje

knjižnicom

ukupan b

roj čla

nova

bro

j novoupis

anih

čla

nova

mu

ški

ženski

dje

ca d

o 1

5 g

odin

a

odra

sli

uku

pno

sta

riji

od 6

5 g

.

bro

j posuĎenih

izvan

knjiž

nic

e

bro

j posuĎenih

u

knjiž

nic

i korište

na m

eto

da

izra

čuna

dru

gim

a

od d

rugih

bro

j dogaĎanja

bro

j posje

ta

bro

j dogaĎanja

bro

j posje

ta

bro

j pristu

pa

tje

dno k

orište

nje

u

satim

a

bro

j org

aniz

iranih

pro

gra

ma

bro

j sudio

nik

a

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

10a

11

12 13 14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

Ukupno

Tabela će biti podijeljena u 3 odjeljka: Tabela IV.a) Članstvo, Tabela IV.b) Posudba i ukupan broj posjeta i virtualnih posjeta, Tabela IV.c) DogaĎanja u knjižnici i korištenje knjižnice.



svibanj 2011.

26

Tabela IV. a) Članstvo

Županija

Članstvo

Opći podaci Spol Dob

uku

pa

n b

roj

čla

no

va

bro

j no

vou

pis

anih

čla

no

va

mu

ški

že

nski

dje

ca

do 1

5 g

odin

a

od

rasli

ukup

no

sta

riji

od

65 g

.

1 2 3 4 5 6 7 8

Bjelovarsko-bilogorska

10.630,00 2269 4.525,00 6.100,00 4652 5832 39

Brodsko-posavska

6034 1166 3437 2573 2032 3987 104

Dubrovačko-neretvanska

7250 1446 1741 2971 2541 3709 266

Istarska 22.787 5.220 17.567

Koprivničko-križevačka

15.115 5.498 6.567 8.017 5.578 8.439 752

Krapinsko-zagorska

8.818 1.950 3.112 5.102 3.574 4.748 488

Ličko-senjska

Osječko-baranjska

17.386 3.625 12.717

Požeško-slavonska

5.214 2.349 2.865

Primorsko-goranska

39.936 936 639 998 10.250 29.686 484

Sisačko-moslavačka

21.394 3.122 4.305 4.609 9.244 11.987 250

Splitsko-dalmatinska

57.411 7.756 18.959 34.893 17.611 38.410 609

Šibensko-kninska

8.343 1.936 848 1.456

Varaždinska 16.011 2.204 5.898 8.623 7.549 8.428 531

Virovitičko-podravska

5.456 373 1.812 3.368 1.440 3.786 216

Vukovarsko-srijemska

11.278 2.203 4.970 5.838

Zadarska 20.079 2.758 1.513 1.963 5.111 14.968 966

Zagrebačka 34.417 5.954 12.723 21.694 11.837 22.580 0

Zagreb 343.086 65.185 116.700 226.386 65.635 277.189 262

Karlovačka 15.589 2.348 1.062 1.312 4.251 10.248 861

MeĎimurska 6.747 113 397 673 1.643 3.719 219

UKUPNO 672.981,00 107217 183.390,00 329.282,00 169960 488159 6047



svibanj 2011.

27

U tabeli su iskazani opći podaci o korisnicima: ukupan broj članova knjižnica, broj novoupisanih članova, članovi po spolu te članovi po dobi. Narodne knjižnice imaju ukupno 672.981 člana, a tijekom 2009. godine bilo je 107.217 novoupisanih članova. Po spolu, bilo je 183.390 ili 27% muških i 329.282 ili 48% ženskih članova narodnih knjižnica.

Članovi

djeca

odrasli

stariji

Po dobi, članovi su djeca do 15 godina – 169.960 ili 25%, odrasli – 488.159 ili 72%, a stariji od 65 godina 6.047 ili 0,9% od ukupnog broja članova knjižnica. Tabela IV. b) Posudba, ukupan broj posjeta / virtualnih posjeta Tabela bilježi posudbu knjiga izvan knjižnice i u knjižnici, korištenu metodu izračuna, posudbu neknjižne graĎe, igračaka, te meĎuknjižničnu posudbu – posuĎeno drugim knjižnicama i posuĎeno od drugih knjižnica.

Posudba

Uku

pa

n b

roj p

os

jeta

ko

ris

nik

a

Uku

pa

n b

roj v

irtu

aln

ih p

os

jeta

Knjige

Bro

j p

os

uĎ

en

ih je

din

ica

AV

i

ele

ktr

on

ičk

e g

raĎ

e

Bro

j p

os

uĎ

en

ih i

gra

ča

ka

MeĎuknjižnična posudba

bro

j po

suĎ

enih

izva

n k

njiž

nic

e

bro

j po

suĎ

enih

u

kn

jižnic

i

ko

rište

na

me

toda

izra

ču

na

dru

gim

a

od

dru

gih



svibanj 2011.

28

9 10 10a 11 12 13 14 15 16

291746 41951 2 71822 284 237 173 230279 15000

143087 12473 5 5655 0 863 56 114971 0

141015 12107 10 1317 23 20 239 90704 0

436.531 15.411 16 36 346 200.420

298.770 42.952 10 7.198 0 217 471 189.169 306.069

280861 41271 449 0 37 109 170566 1265

438.893 94210 27.656 120 208 217

6904 2740 23.110 0 6 49 84557

1041915 53255 39.944 0 13 41 713400 102663

467.039 17798 37.611 0 21 299 404013 27415

710388 39866 39.663 0 22 138 485153 10945

134023 16 69

364322 66992 54.909 0 78 62 195658

92658 1425 2 43.012 0 27 53 61194 0

354296 54312 41.368 233 253 549 336415 103193

568807 129104 77.140 42 20 10 61290

614641 68267 51.542 1.503 0 2 352415

3100027 148141 1 179.580 27.042 73 15 2850912 129728

501442 6012 12.844 15 27 273.613

124186 3865 210 50 9 11 10880 1143671

10111551 836741 / 730441 29313 2171 2936 6540632 2124926

U knjižnicama je posuĎeno ukupno 10.111.551 svezaka knjiga za korištenje izvan knjižnice, te 836.741 svezak za korištenje u knjižnici. PosuĎena je 730.441 jedinica AVE graĎe ili 7,2% od ukupne posudbe te 29.313 igračaka. MeĎuknjižničnom posudbom posuĎena je drugim knjižnicama 2.171 knjiga, a od drugih knjižnica posuĎeno je 2.936 knjiga – ukupno 5.107 svezaka. U ukupnoj posudbi meĎuknjižnična posudba učestvuje s 0,05%.



svibanj 2011.

29

Posudba

knjige

AVE graĎa

MKP

Knjižnice je ukupno posjetilo 6.540.632 korisnika, a bilo je 2.124.926 virtualnih posjeta mrežnim stranicama knjižnica. Tabela IV.c) DogaĎanja u knjižnici i korištenje knjižnice Tabela obuhvaća sljedeće pokazatelje: broj dogaĎanja za odrasle i broj dogaĎanja za djecu s brojem posjeta, broj riješenih informacijskih zahtjeva te broj riješenih informacijskih zahtjeva Pitajte knjižničare. Tabela iskazuje i korištenje interneta i bilježi broj pristupa internetu i tjedno korištenje interneta u satima. Slijede pokazatelji edukacije korisnika za korištenje knjižnicom i navode se pokazatelji broja organiziranih programa i broja sudionika tih programa.

DogaĎanja u knjižnici Korištenje knjižnice

za odrasle za djecu

Bro

j ri

ješ

en

ih i

nfo

rma

cijs

kih

za

htj

ev

a

Bro

j ri

ješ

en

ih i

nfo

rma

cijs

kih

za

htj

ev

a

Pit

ajt

e k

njižn

iča

re

Internet Edukacija korisnika za korištenje knjižnicom

bro

j do

gaĎ

an

ja

bro

j po

sje

ta

bro

j do

gaĎ

an

ja

bro

j po

sje

ta

bro

j p

ristu

pa

tje

dno

ko

rište

nje

u

sa

tim

a

bro

j o

rga

niz

ira

nih

pro

gra

ma

bro

j su

dio

nik

a

17 18 19 20 21 22 23 24 25 26

122 6358 126 2392 13887 150 15829 296 54 1648

131 10103 303 13581 4168 382 164 73 56 1325



svibanj 2011.

30

65 4975 152 7523 6443 0 3342 171 31 782

438 11.157 630 11.233 0 288 6.124

410 10.777 1.046 20.534 2.339 38 16.787 391 120 2.862

163 7970 114 5921 16839 501 11917 150 51 2701

362 9126 453 7690 2650 453 105 3575

29 2640 40 3410 0 65 0 0 15 250

385 8041 1060 16220 11726 744 41392 1045 89 1865

294 70479 1298 106083 18852 0 21407 488 64 2311

402 23064 1089 13341 1475 100 10679 904 107 2495

190 1240 198 970 114 338 130 332

41 3456 479 6967 417 3865

106 3238 77 1626 1136 17 6523 88,3 46 798

158 17327 505 45080 116135 885 56454 567 81 2046

499 25993 837 21358 1496 137 3576 2474 171 678

183 5905 315 8412 88682 142 6371 82,33 77 2010

1199 102255 26430 171128 1197795 4079 661 14480 288 6595

642 10148 316 896 264 311 2341

68 3332 46 3354 240 164 337 12 9 305

5887 337584 35514 466823 1484759 8121 195553 21559,63 2510 44908

Broj dogaĎanja za odrasle bio je 5.887 s ukupno 337.584 posjete, a za djecu 35.514 s ukupnim brojem od 466.823 posjete. Knjižničari su riješili ukupno 1.484.759 informacijskih zahtjeva te 8.121 informacijski zahtjev postavljen putem usluge Pitajte knjižničare. Internetu je pristupljeno ukupno 195.553 puta, a tjedno korištenje bilo je 2.1559,63 sati. Edukacija korisnika za korištenje knjižnicom obuhvatila je organizirane programe – ukupno 2.510 programa u kojima je sudjelovalo 44.908 sudionika.



svibanj 2011.

31

Tabela V. Prihodi i rashodi Tabela je podijeljena u 2 glavne skupine pitanja koja se odnose na prihode i rashode, ukupno 18 pitanja. Pitanja vezana uz prihode obuhvaćaju pokazatelje: prihodi ukupno, sredstva iz proračuna (osnivača, županije, Ministarstva kulture), vlastiti prihodi, ostali izvori prihoda. Zasebno su iskazana sredstva za nabavu graĎe po izvorima sredstava: osnivač, županija, ministarstvo kulture, vlastiti izvori, drugi izvori. Pitanja vezana uz rashode uključuju: ukupna sredstva, za zaposlenike, za edukaciju zaposlenika, materijalni troškovi, programska djelatnost, investicije i oprema, nabava graĎe.

Naziv knjižnice

Prihodi Rashodi

pri

ho

di

uku

pn

o

Sredstva iz proračuna

vla

sti

ti p

rih

od

i

os

tali

izv

ori

Sredstva za nabavu graĎe

uk

up

no

za

za

po

sle

nik

e

za

ed

uk

acij

u z

ap

os

len

ika

ma

teri

jaln

i tr

ošk

ov

i i

tek

uć

e o

drž

av

an

je

pro

gra

ms

ka

dje

latn

os

t

(red

ov

ita

i p

ose

bn

i

pro

gra

mi)

in

ve

sti

cij

e i k

up

nja

op

rem

e

na

ba

va

gra

Ďe

osn

ivača

žu

pan

ije

Min

ista

rstv

a k

ultu

re

osn

ivač

žu

pan

ija

Min

ista

rstv

o k

ultu

re

vla

stiti p

rih

odi

osta

li iz

vo

ri

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19

Ukupno

Za potrebe prikaza Tabela V. biti će prikazana u tri odjeljka: Tabela V.a) Prihodi, Tabela V.b) Sredstva za nabavu graĎe i Tabela V.c) Rashodi.



svibanj 2011.

32

Tabela V.a) Prihodi Tabela obuhvaća prihode ukupno te proračunske prihode koje se dijele u dvije glavne skupine: sredstva i z proračuna i sredstva za nabavu. Dodani su vlastiti i ostali prihodi narodnih knjižnica uz napomenu da je ukupan iznos vlastitih prihoda prema iskazanim podacima nesiguran.

Županija

pri

ho

di u

ku

pn

o

Sredstva iz proračuna

vla

sti

ti p

rih

od

i

os

tali

izvo

ri

os

niv

ača

žu

pa

nij

e

Min

ista

rstv

a k

ult

ure

1 2 3 4 5 6 7

Bjelovarsko-bilogorska 6.860.882,00 5.191.288,00 20.000,00 849.974,00 619.273,00 11.332,00

Brodsko-posavska 5.130.171,00 3.647.421,00 3.500,00 615.518,00 717.272,00 23.869,00

Dubrovačko-neretvanska 8.022.719,00 6.506.231,00 9.000,00 843.216,00 370.222,00 306.751,00

Istarska 13.529.516,57 9.874.228,58 175.000,00 1.483.061,00 1.498.594,22 498.632,77

Koprivničko-križevačka 6.882.521,00 4.654.154,00 531.066,00 942.302,00 733.195,00 21.804,00

Krapinsko-zagorska 5.120.203,00 3.727.117,00 1.980,00 911.642,00 278.012,00 18.894,00

Ličko-senjska

Osječko-baranjska 13.945.278,00 7.762.240,00 23.000,00 1.777.894,00 1.207.328,00 3.173.437,00

Požeško-slavonska 386.313.400,00 290.900.000,00 0,00 675.000,00 360.000,00 0,00

Primorsko-goranska 2.323.096.431,00 1.698.122.533,00 320.900,00 2.069.663,72 2.087.454,98 844.546,24

Sisačko-moslavačka 15.984.841,13 13.029.386,38 66.000,00 1,852.553,00 731.307,09 104.658,86

Splitsko-dalmatinska 25.383.273,00 19.187.584,00 0,00 3.082.593,00 2.282.195,00 263.194,00

Šibensko-kninska 6.931.196,00 5.290.714,00 90.000,00 1.008.012,00 855.406,00 19.786,00

Varaždinska 7.713.038,35 5.111.215,00 229.270,00 1.155.363,00 976.584,00 70.052,76

Virovitičko-podravska 3.714.777 2.818.722 0 578.407 260.870 55.802

Vukovarsko-srijemska 10.011.905 7.082.773 500.000 1.246.984 724.856 348.176

Zadarska 2.818.626.380 2.067.560.667 1.946.216 14.930.922 12.366.024 5.725.735

Zagrebačka 16.853.095 13.552.752 530.500 781.000 1.340.002 648.841

Zagreb 105.338.104 96.442.818 0 1.164.000 7.731.286 0

Karlovačka 11.394.873 9.017.335 41.000 1.584.518 749.517 11.861



svibanj 2011.

33

MeĎimurska 3.665.736 2.411.628 100.000 557.845 481.943 1.500

UKUPNO 137.251.808 121.424.533 671.500 4.087.363 10.302.748 662.202

Ukupan prihod narodnih knjižnica u 2009. bio je 137.251.808 KN. Osnivači su financirali rad narodnih knjižnica s 121.424.533 KN ili 88%, županije s 671.500 KN ili 4,89%, a Ministarstvo kulture RH s 4.087.363 KN ili 29% od ukupnih prihoda narodnih knjižnica. Vlastiti prihodi bili su 10.302.748 KN ili 7,5%, a ostali prihodi 662.202 KN ili 4,82%.

Razvidno je da osnivači knjižnica podnose i najveći teret njihova financiranja te su stoga nezaobilazan partner, suradnik i savjetodavac pri planiranju aktivnosti, djelovanja, rada i usluga narodnih knjižnica. Tabela V.b) Nabava knjižnične graĎe Tabela V.b) obuhvaća sljedeće pokazatelje: financijska sredstva koja su izdvojili osnivači, županije, Ministarstvo kulture RH, vlastiti izvori i drugi izvori financijskih sredstava za nabavu. Bilježenje ukupnog iznosa financijskih sredstava izdvojenih za nabavu knjižnične graĎe nije predviĎeno.

Prihodi

osnivači

županije

MK

vlastiti prihodi

ostali prihodi



svibanj 2011.

34

Sredstva za nabavu graĎe

osniv

ač

županija

Min

ista

rstv

o k

ulture

vla

stiti p

rih

odi

osta

li iz

vori

8 9 10 11 12

232.00 0,00 676.665,00 209.951,00 7.161,00

95.419,00 12.000,00 615.000,00 4.061,00 0,00

462.169,00 0,00 528.907,00 37.602,00 0,00

786.007,97 55.000,00 905.000,00 148.320,31 39.524,44

355.864,00 260.000,00 650.000,00 44.878,00 9.370,00

384.331,00 57.000,00 666.000,00 35.354,00 3.000,00

300.741,00 15.000,00 1.076.000,00 359.707,00 406.316,00

144.330,00 0,00 540.000,00 17.500,00 0,00

1.438.829,65 21.200,00 178.705.873,00 82.008.004,00 0,00

563.414,61 7.122,00 1.250.276,47 53.394,48 40.469,60

883.201,00 0,00 2.053.000,00 432.470,00 306.93

542.546,00 20.000,00 760.000,00 24.460,00

327.592,54 59.000,00 618.000,00 189.474.84 69.165,00

89.090 0 435.000 83.111 0

316.039 132.000 925.000 283.755 310.187

6.131.986 626.322 188.584.149 83.490.954 878.032

1.310.337 476.500 711.000 150.028 293.704

9.413.090 0 1.164.000 94.468.414 0

608.137 25.000 685.000 160.512 3.500

77.884 0 368.000 391.566 0

11.409.448 501.500 2.928.000 95.170.520 297.204

Osnivači su za nabavu graĎe izdvojili 11.409.448 KN, županije 505.500KN, Ministarstvo kulture 2.928.000. Vlastiti izvori financiranja nabave iznosili su 95.170.520KN (?), a ostali izvori 297.204 KN – ukupno 1.100.094.672KN.



svibanj 2011.

35

Sredstva za nabavu

0

2000000

4000000

6000000

8000000

10000000

12000000

osnivači županije MK

Tabela V. c) Rashodi Tabela V.c) obuhvaća sljedeće pokazatelje: rashodi ukupno, za zaposlenike, za edukaciju zaposlenika, materijalni troškovi i održavanje, programska djelatnosti, investicije i kupnja opreme te rashodi za nabavu graĎe.

Rashodi

ukupno

za z

aposle

nik

e

za e

dukaciju

zaposle

nik

a

ma

terija

lni tr

oškovi i te

kuće

održ

avanje

pro

gra

mska d

jela

tnost

(redovita i p

osebni pro

gra

mi)

investicije

i k

upnja

opre

me

nabava g

raĎe

13 14 15 16 17 18 19

6.929.492,00 4.148.993,00 35.716,00 1.246.795,00 133.998,00 97.739,00 1.151.976,00

4.976.863,00 3.102.230,00 16.534,00 162.145,00 666.882,00 375.661,00 652.859,00

7.751.969,00 6.138.241,00 20.433,00 599.360,00 50.746,00 80.483,00 791.526,00

13.613.957,19 7.277.556,16 69.845,00 1.857.934,56 1.037.527,62 1.429.451,33 1.941.642,52

6.825.106,00 3.666.131,00 33.751,00 1.235.298,00 277.550,00 389.877,00 1.311.716,00

4.560.449,11 2.682.275,37 25.212,00 869.067,32 108.281,48 271.374,30 1.066.355,78

13.644.072,00 8.606.199,00 40.359,40 1.871.813,00 303.317,30 680.154,00 2.210.876,00

3.857.513,00 2.220.075,00 1.360,00 596.571,00 0,00 913.500,00 716.700,00



svibanj 2011.

36

2.165.740.104,00 1.300.619.131,00 5.886.666,00 367.420.238,00 70.042.671,00 483.189,99 409.021.353,00

16.561.449,23 9.502.419,12 43.272,00 2.151.373,84 325.531,53 1.939.993,31 1.919.933,33

25.140.518,00 14.749.979,00 103.203,50 3.455.495,00 1.077.751,00 1.420.600,26 3.402.551,00

7.073.234,00 3.350.688,00 2.191.596,00 450.238,00 1.339.363,00

7.538.635,59 4.326.557,43 18.459,00 829.072,06 108.594,00 1.012.004,55 1.356.862,93

3.341.340 2.112.576 5.584 525.837 82.580 50.548 676.234

9.928.882 5.897.754 59.891 1.600.008 939.584 321.164 1.839.008

2.277.825.260,39 1371149582 8499631,9 383012068,1 74354134,1 9442578,05 427594121,1

14.147.861 9.267.562 44.828 1.443.922 224.466 507.993 2.760.452

106.422.089 71.556.677 233.026 12.265.584 2.077.530 2.767.494 1.152.177.414

11445068,52 6357243,57 45215,02 2167840,81 663927,31 665141,54 1498513,27

3813305 2441604 0 303903 100000 45246 790376

135.828.323,52 89.623.086,57 323.069,02 16.181.249,81 3.065.923,31 3.985.874,54 1.157.226.755,27

Ukupni su rashodi narodnih knjižnica u 2009. godini bili 135.828.323,52 KN. Za zaposlenike je izdvojeno 89.623.086,57 KN, a za edukaciju zaposlenika 323.069,02 KN – ukupno za zaposlenike 89.946.155,59 KN ili 73% rashoda. Za nabavu graĎe izdvojeno je 1.157.226.755,27 KN ili 8,5%. Materijalni troškovi iznosili su 16.181.249,81KN, investicije i oprema 3.985.874,54KN te programska djelatnost 3.065.923,31 KN.

0

1000000000

2000000000

3000000000

4000000000

5000000000

6000000000

7000000000

8000000000

9000000000

zaposlenici nabava programi ostalo

Rashodi



svibanj 2011.

37

Tabela VI. Zaposlenici Tabelu VI. čini 3 glavna pitanja (ukupno 15 pitanja) podijeljenih u 3 skupine: zaposlenici ukupno, zaposlenici prema obrazovanju, zaposlenici prema stručnim knjižničarskim zvanjima koji su u ovome prikazu iskazani u tri zasebne tabele. Tabela VI.a) Elementi su Tabele VI.a) ukupan broj zaposlenika, zaposlenici na knjižničarskim poslovima u ekvivalentu punog radnog vremena: EPR, zaposleni na ostalim poslovima u EPR, zaposleni koji se financiraju iz drugih izvora u EPR. Zaposlenici ukupno

Županija

Zaposlenici ukupno

uku

pa

n b

roj za

po

sle

nik

a

za

posle

ni n

a

kn

jižnič

ars

kim

po

slo

vim

a u

ekviv

ale

ntu

pu

no

g r

ad

no

g v

rem

en

a

za

posle

ni n

a o

sta

lim

po

slo

vim

a u

ekviv

ale

ntu

pu

no

g r

ad

no

g v

rem

en

a

za

posle

ni ko

ji se

fin

ancir

aju

iz d

rug

ih

izvo

ra u

ekviv

ale

ntu

pu

no

g r

ad

no

g v

rem

en

a

1 2 3 4 5

Bjelovarsko-bilogorska 39 32 7 2

Brodsko-posavska 35 26 3 2

Dubrovačko-neretvanska 57 44 12 1

Istarska 55,75 38 15,75 2

Koprivničko-križevačka 37 31 6 4

Krapinsko-zagorska 26,5 24,5 2 0

Ličko-senjska

Osječko-baranjska 77,5 41 10,5 25

Požeško-slavonska 24 20 4 1

Primorsko-goranska 101 94,5 10 8

Sisačko-moslavačka 92 67,5 17 2

Splitsko-dalmatinska 132,5 108 20 1

Šibensko-kninska 38,5 28 1,5 0

Varaždinska 36,1 29 6,1 1

Virovitičko-podravska 23 20 1 1

Vukovarsko-srijemska 51,5 40,5 7,5 4

Zadarska 66 48 14 4



svibanj 2011.

38

Zagrebačka 75,5 66 9,5 0

Zagreb 538,5 415,5 120 3

Karlovačka 57,5 47 9 4

MeĎimurska 26 20,9 2 1

UKUPNO

1589,85

1

1241,4

277,85

66

Ukupno je u hrvatskim knjižnicama zaposleno 1589,85 djelatnika, a od toga je 1241,4 ili 78% djelatnika zaposleno na knjižničarskim poslovima u EPR. Tabela VI.b) Zaposlenici prema obrazovanju

Zaposlenici prema obrazovanju

NS

S

SS

S

VŠ

S

VS

S

za

vrš

en p

oslij

edip

lom

ski

zn

anstv

en

i stu

dij

(mr.

,

dr.

)

6 7 8 9 10

2 11 9 13 0

0 19 5 11 0

2 19 5 30 1

2,5 14,75 5 30,5 3

2 17 6 11 1

1 12 4 12 1

8 25 8 36 2

3 10 3 7 0

6 33 35 55 11

3 38 16 34 0

9 46,5 9 67,5 2

2,5 17 1 18 0

2,5 14,5 5 13 0

2 8 5 9 0

1 Za izračun svih ostalih parametara uzet je broj od 1589 ukupno zaposlenih u knjižnicama.



svibanj 2011.

39

3,5 18 4 26 1

7 24 5 29 1

8,5 25,5 4 36,5 1

94 146 33 254,5 11

6 17 3 31

1,4 1 3,5

164,5 516,65 166 727,5 35

Prema stručnoj spremi - obrazovanju, 516 ili 32% djelatnika ima srednju stručnu spremu, 727, 5 ili 45% ima visoku stručnu spremu, a višu stručnu spremu ima 166 djelatnika ili 10% od ukupno zaposlenih djelatnika.

Zaposlenici prema obrazovanju

VSS

VŠS

SSS

NSS

mr. - dr.

Završen poslijediplomski studij i znanstveno zvanje magistra, odnosno doktora informacijskih znanosti – polje knjižničarstvo ima samo 35 djelatnika u hrvatskim narodnim knjižnicama ili svega oko 2,2% od ukupno zaposlenog broja djelatnika, te bi poticanje znanstveno istraživačkoga rada na polju narodnoga knjižničarstva trebala biti jedna od zadaća nadležnih tijela koja prate rad i razvoj narodnih knjižnica.



svibanj 2011.

40

Tabela VI.c) Zaposlenici prema stručnim knjižničarskim zvanjima

Zaposlenici prema stručnim knjižničarskim zvanjima

po

moćn

i knjiž

nič

ar

kn

jižnič

ar

dip

lom

ira

ni knjiž

nič

ar

viš

i kn

jižn

iča

r

kn

jižnič

ars

ki sa

vje

tnik

be

z fo

rma

lnog

kn

jižnič

ars

ko

g

ob

razo

van

ja

11 12 13 14 15 16

9 9 12 2 0 0

13 5 9 1 0 3

14 4 23 1 0 5

6 4 18 0 0 14

11 5 9 1 1 3

11 3 10 1 0 1

16 7 30 0 1 5

10 3 7 0 0 0

31 38 50 16 16 23

28 12 28 1 0 6

43,5 7 48 1 0 14

12 0 17 0 0 0

12 4 11 0 0 2

7 5 9 0 0 2

15 2 23 0 0 2

18 9 18 1 1 7

24,5 5 35,5 1 0 0

126 22 236,5 9 6 16

11 1 25 1 19

1,4 1 1 2,5

419,4 146 620 36 25 124,5



svibanj 2011.

41

Od ukupnog broja zaposlenih djelatnika (1589), 620 djelatnika ili 39% ima zvanje diplomiranog knjižničara, 146 djelatnika ili 9,1% ima zvanje knjižničara, a 419 ili 26,3% djelatnika ima zvanje pomoćnog knjižničara. Bez formalnog je knjižničarskog obrazovanja 124,5 ili 7,8% zaposlenika.

Zaposlenici prema stručnim zvanjima

pom.knjiž.

knjižn.

dipl.knjižn.

viši knjižn.

knjižn.savj.

Podaci o višim stručnim zvanjima pokazuju sljedeću sliku:

zvanje višeg knjižničara postiglo je 36 diplomiranih knjižničara ili 5,8% od ukupnog broja diplomiranih knjižničara, odnosno 2,2% od ukupnog broja zaposlenika u narodnim knjižnicama.

zvanje knjižničarskog savjetnika(-ce) postiglo je 25 diplomiranih knjižničara ili 4% od ukupnog broja zaposlenih diplomiranih knjižničara odnosno 1,5% od ukupnog broja zaposlenika u narodnim knjižnicama.

Razvidno je da ima još puno prostora za stručno usavršavanje i napredovanje na polju postizanja viših stručnih zvanja a time i za kvalitetniji doprinos narodnome knjižničarstvu Hrvatske.

Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregledstari.nsk.hr/UserFiles/File/2009-1-6 (2).pdf · Poslovanje i usluge narodnih knjižnica RH u 2009. - pregled - radna verzija

Documents