OBRAZOVNI POLITIKINA OP[TINA
MAVROVO I ROSTU[E
Skopje, 2008
OBRAZOVNI POLITIKINA OP[TINA
MAVROVO I ROSTU[E
Proekt:Unapreduvawe na obrazovanieto vo op{tinite
OBRAZOVNI POLITIKI NA OP[TINA MAVROVO I ROSTU[E
Bro{urata e izrabotena od ~lenovite na op{tinskoto telo za obrazovanie:Ilber Imeroski, Sorabotnik za obrazovanie, nauka, kultura i sport, Op{tina Mavrovo i Rostu{eMirena Bastriu, Nastavnik, OU „\or|i Pulevski”Amzo Ahmedoski, OU „Bla`e Konevski“, Rostu{eAlmedina Mehmedi, NVO „Rekanski biseri“, Rostu{eDidi Xaferi, Op{tinska administracija, Op{tina Mavrovo i Rostu{e
Stru~ni sorabotnici:Zoran Uzunov, konsultant za obrazovni politiki Merita Kuli, konsultant za strate{ko planirawe
Lektura:Suzana Stojkovska
Grafi~ki dizajn:Biljana Mihajlovska
Tira`:120
Bro{urata e rezultat na realizacija na proektot "Unapreduvawe na obrazovanieto voop{tinite“ {to go realizira{e Makedonskiot centar za gra|ansko obrazovanie (MCGO)vo periodot fevruari 2006 do fevruari 2008 godina. Ovaa bro{ura be{e ovozmo`enaso poddr{ka od Institutot za trajni zaednici (ITZ) preku fondovi na Agencijata naSoedinetite Amerikanski Dr`avi za me|unaroden razvoj (USAID).
Mislewata {to se ovde izrazeni im pripa|aat na avtorite i ne gi odrazuvaat stavo-vite na Makedonskiot centar za gra|ansko obrazovanie (MCGO), Institutot za trajnizaednici (ITZ) ili na Agencijata na Soedninetite Amerikanski Dr`avi za me|unaro-den razvoj (USAID). Isto taka, spomenuvaweto na trgovski marki ili komercijalniproizvodi ne pretstavuva poddr{ka ili preporaka za koristewe.
CIVIL SOCIETY STRENGTHENING PROJECT
V o juli 2005 godina Makedonija usvoi paket zakoni za de-centralizacija vo osnovnoto i vo srednoto obrazova-nie. Toa pretstavuva{e golema promena bidej}i na op{-
tinite im se prenesoa pogolem del odgovornostite, pred s¢vo oblasta na administriraweto i finansiraweto na u~i-li{tata.
Makedonskiot centar za gra|ansko obrazovanie (MCGO)ve}e 4 godini kontinuirano raboti na dolgoro~ni proekti po-vrzani so jaknewe na kapacitetite na raznite subjekti vo sek-torot na obrazovanieto. Poseduvaj}i go iskustvoto MCGO goinicira{e proektot Unapreduvawe na obrazovanieto voop{tinite ~ija glavna cel e zajaknuvawe na kapacitetot navrabotenite vo op{tinite, u~ili{tata i nevladinite orga-nizacii da odgovorat na novite predizvici.
Vo ovaa bro{ura se sodr`ani op{tinskite obrazovnipolitiki, kako i akcionite planovi izraboteni od pretstav-nici od razli~ni sektori od 10 op{tini. Vo nea se poso~eniproblemite koi{to proizleguvaat od neadekvatnata infra-struktura ili, pak, pregolemiot broj na u~enici vo oddelniu~ili{ta, razli~nite sostojbi vo centralnite i vo podra~-nite u~ili{ta, urbanite nasproti ruralnite zoni, struktu-rata na nastavniot kadar, sodr`ani se prioritetite na de-luvawe ~ija cel e da se podobri kvalitetot na nastavniot pro-ces ili da se podobrat uslovite za rabota; preporakite zanabquduvawe i evalvacija, kako i metodite preku koi }e se
zgolemi transparentnosta na op{tin-sko nivo za site aktivnosti povrzaniso procesot na obrazovanieto.
So cel da se promovira i prakti~-no da se primeni decentraliziraniotna~in na odlu~uvawe na nivo na sekojaop{tina se formiraa op{tinski telaza obrazovanie (OTO). Vo ovie tela ak-tivno u~estvuvaat pretstavnici na op{-tinite (prete`no od sektorite za obra-zovanie i za kultura), pretstavnici navospitno-obrazovniot kadar od osnov-nite u~ili{ta, kako i pretstavnici nanevladiniot sektor koi{to aktivno de-luvaat na poleto na obrazovanieto na
PORAKA DO ^ITATELOT
3Obrazovni politiki na op{tina MAVROVO I ROSTU[E
4 Obrazovni politiki na op{tina MAVROVO I ROSTU[E
op{tinsko nivo. ^lenovite na OTO od 10-te op{tini, preku strukturiranproces, gi realiziraa fazite na procena na potrebite na u~ili{tata,
izvr{ija rangirawe i izbor na prioritetite zemaj}i gi predvid prilikitei predizvicite koi{to se specifi~ni za sekoja op{tina. Pri sprovedu-vaweto na proektnite aktivnosti, op{tinite imaa mo`nost prakti~no da goprimenat modelot koj im be{e prezentiran za izgotvuvawe na op{tinskiteobrazovni politiki.
Vo tekot na realizacijata na proektot, od fevruari 2006 do fevruari2008, bea postignati slednite reazultati: vospostaveni se mre`i me|u pret-stavnicite na u~ili{tata, pretstavnicite na NVO sektorot i op{tinskiotkadar vo 10 op{tini vo Makedonija, u~ili{tata i NVO, zajaknati se kapaci-tetite na vrabotenite vo op{tinskite tela za obrazovanie, definirani sestrate{kite planovi vo koi{to sekoja od op{tinite gi istakna prioriteti-te za intervencija.
Proektot be{e realiziran so poddr{ka od Institutot za trajni zaed-nici (ITZ) preku fondovi na Agencijata na Soedinetite Amerikanski Dr`a-vi za me|unaroden razvoj (USAID), a e rezultat na izvonrednata sorabotkaso 10 op{tini vklu~eni vo proektot: Vrap~i{te, Ki~evo, Ko~ani, Mavrovoi Rostu{e, Negotino, Radovi{, Saraj, Sveti Nikole, Strumica i ^a{ka.
Z na~ajna novina vo pravniot i politi~kiot sistem na Re-publika Makedonija, koja ja odbele`uva prvata dekadana dvaeset i prviot vek, e zajaknatiot proces na decen-
tralizacija. Toa podrazbira prenesuvawe na golem broj na nad-le`nosti od dr`avno na lokalno nivo. Analogno na toa pro-cesot na decentralizacija go opfati i obrazovanieto, {topodrazbira postepeno prenesuvawe na nadle`nostite odVladata i MON na edinicite na lokalnata samouprava. Ovaprenesuvawe se odviva vo fazi, a zapo~na na 1 juli 2005 go-dina, koga so prvata faza vo sproveduvaweto na decentrali-zacijata vo obrazovanieto, op{tinite se zdobija so zgolemenbroj na ingerencii. Imeno, edinicite na lokalnata samoup-rava ja prezedoa sopstvenosta vrz u~ili{nite objekti, niv-noto odr`uvawe i prevozot na u~enicite za {to sredstva seobezbeduvaat preku namenski dotacii. So vtorata faza, kojastartuva od 1 juli 2007 godina, op{tinite gi prezemaat i ob-vrskite kon nastavniot i tehni~kiot personal so sredstva odposebni blok dotacii.
So novite nadle`nosti lokalnata samouprava stanuvaglavniot ~initel vo procesot na odlu~uvawe vo odnos na ob-razovanieto, a toa, pak, ja nametnuva potrebata, no i odgovor-nosta za soodvetno menaxirawe na novonastanatata sostojba.Zatoa od golema va`nost za lokalnata samouprava e da se iz-gotvi soodvetna strategija koja }e gi sodr`i najva`nite krat-koro~ni i dolgoro~ni celi, politiki i programi.
So ovoj dokument Op{tinata treba da dobie jasna slikaza sostojbata vo obrazovanieto, brojot i kvalitetot na u~i-li{nite zgradi, opremenosta so nastavni pomagala, brojot nanastavnicite i nivoto na educiranosta, brojot na u~enicite,potrebnite finansiski sredstva i drugo, a so toa }e mo`e narealna osnova da ja gradi strategijata za podobruvawe na kva-litetot na sevkupniot obrazoven proces. So odluka na grado-na~alnikot, vo Op{tinata e formirano Op{tinsko telo zaobrazovanie (OTO) vo koe se vklu~eni pretstavnici od Op{-tinata, u~ili{tata i nevladiniot sektor.
1. VOVED
5Obrazovni politiki na op{tina MAVROVO I ROSTU[E
6 Obrazovni politiki na op{tina MAVROVO I ROSTU[E
Op{tinata Mavrovo i Rostu{e se protega vo zapadniot i severozapad-niot del na Republika Makedonija i spa|a vo redot na najgolemite op{tinivo na{ata dr`ava po teritorija, so povr{ina od 682 km2. Vo 42 naselenimesta, spored posledniot popis, `iveat 8 618 `iteli. Nastavata vo osnov-noto obrazovanie se odviva vo ~etiri osnovni i edinaeset podra~ni u~i-li{ta vo 15 naseleni mesta. Vo ostanatite ili nema u~enici ili se vikendnaselbi so povremeni `iteli koi tamu prestojuvaat za vreme na vikenditei vo tekot na letnite meseci. Vo Op{tinata postoi relativno dobro raz-graneta mre`a na u~ili{ni objekti i tie se, glavno, vo dobra sostojba, soisklu~ok na zgradata na podra~noto u~ili{te vo selo Nistrovo, koja e vokrajno lo{a sostojba i potrebna e izgradba na nov objekt. Zgradata vo Ros-tu{e e mnogu stara, poradi {to izgradba na nov objekt e poisplatliva opci-ja otkolku kakvi bilo renovirawa. Sostojbata so brojot na u~enicite e mo{-ne zagri`uva~ka. Vo poslednite nekolku godini se zabele`uva intenzivnoosipuvawe na brojot na u~enicite i toa re~isi podednakvo vo site selazaradi migracijata na naselenieto vo Italija. Nastavniot kadar vo pogolembroj se `iteli od Op{tinata, no ima i zna~itelen broj nastavnici koi dou~ili{tata patuvaat od sosednite op{tini Gostivar i Debar.
Vo Op{tina Mavrovo i Rostu{e nema mati~no sredno u~ili{te. Nasta-vata vo srednoto obrazovanie se izveduva vo istureni paralelki na sred-noto op{tinsko u~ili{te od Gostivar koi se smesteni vo selo Rostu{e.Najgolemiot broj od zavr{enite osnovci svoeto obrazovanie go prodol`u-vaat vo ovie paralelki, a ostanatite prodol`uvaat vo srednite u~ili{tavo sosednite op{tini Gostivar i Debar, no i vo Skopje.
OP[TI PODATOCI
N a po~etokot na u~ebnata 2007/2008 godina vo OU „\or|iPulevski“, vo selo Rostu{e so podra~nite u~ili{ta voselata Velebrdo, Trebi{te i Jan~e, nastava posetuva-
at 301 u~enik, vo OU „Josip Broz Tito“ vo selo @irovnica sopodra~nite u~ili{ta vo selata Vrbjane i Vidu{e - 241 u~e-nik, OU „Bla`e Koneski“ vo selo Skudriwe so podra~nite u~i-li{ta vo selata Prisojnica i Axievci - 274 u~enici i vo OU„Den~e Dejanoski“ vo naselbata Mavrovi Anovi vo ~ii ramkirabotat i podra~nite u~ili{ta vo selata Mavrovo, Nistro-vo, Vrben i Duf - 77 u~enici.
Zapi{ani u~enici vo osnovnite u~ili{ta vo Op{tina Mavrovo i Rostu{e na po~etokot na u~ebnata 2007/2008 godina
Na po~etokot na u~ebnata 2007/2008 godina vo OU „\or|iPulevski“ vo selo Rostu{e zapi{ani se 301 u~enik raspore-deni vo 23 paralelki. Nastavata se izveduva na makedonskinastaven jazik. Vo tabeli e prika`an brojot na u~enicite iparalelkite vo OU vo Rostu{e i vo podra~nite u~ili{ta voselata Velebrdo, Trebi{te i Jan~e koi se vo sostav na ovaosnovno u~ili{te.
2. BROJ NA U^ENICI PO U^ILI[TA NA TERITORIJATA NA OP[TINATA
7Obrazovni politiki na op{tina MAVROVO I ROSTU[E
OU „Den~e Dejanoski“
OU „Bla`e Koneski“
OU „Josip Broz Tito“
OU „\or|i Pulevski“
77
274
241
301
0 50 100 150 200 250 300 350
OU „\or|i Pulevski“ - s. Rostu{e
8 Obrazovni politiki na op{tina MAVROVO I ROSTU[E
OU „\or|i Pulevski“ - s. Rostu{e
POU „\or|i Pulevski“ - s. Trebi{te
POU „\or|i Pulevski“ - s. Velebrdo
POU „\or|i Pulevski“ - s. Jan~e
Oddelenie Broj na paralelki Broj na u~enici
I-6 1 10
I-7 1 10
II i IV komb. 1 18
III 1 10
V 2 30
VI 2 27
VII 2 34
VIII 2 37
Vkupno 12 176
Oddelenie Broj na paralelki Broj na u~enici
I-6 0,5 7
I-7 / III 1 15
II 1 6
IV 1 14
V 1 7
VI 1 12
VII 1 10
VIII 1 19
Vkupno 7,5 90
Oddelenie Broj na paralelki Broj na u~enici
I-6 0,5 2
I-7 / III 1 12
II, IV 1 12
Vkupno 2,5 26
Oddelenie Broj na paralelki Broj na u~enici
I, II, III 1 9
9Obrazovni politiki na op{tina MAVROVO I ROSTU[E
Vkupniot broj na u~enici na po~etokot na u~ebnata 2007/2008 godinaiznesuva 241, podeleni vo 21 paralelka. Nastavata se odviva na makedon-ski nastaven jazik vo @irovnica i Vidu{e i na albanski nastaven jazik voselo Vrbjane. Edna kombinirana paralelka na albanski nastaven jazik eg-zistira vo OU vo selo @irovnica. Na tabelite podolu prika`ani se siteparalelki so brojot na u~enicite vo osnovnoto i vo podra~nite u~ili{ta.
OU „Josip Broz Tito“ - s. @irovnica
POU „Josip Broz Tito“ - s. Vrbjane
OU „Josip Broz Tito“ - s. @irovnica
Oddelenie Broj na paralelki Broj na u~enici
I-6 1 15
I-7 1 18
II 1 11
III 1 10
IV 1 17
V 1 18
VI 1 21
VII 1 24
VIII 1 23
I-IV komb. albanski jazik
1 2
Vkupno 9 159
Oddelenie Broj na paralelki Broj na u~enici
I-6 god. 1 6
I-7 god. 1 6
II 1 5
III 1 4
IV 1 9
V 1 5
VI 1 7
VII 1 12
VIII 1 13
Vkupno 9 67
10 Obrazovni politiki na op{tina MAVROVO I ROSTU[E
POU „Josip Broz Tito“ - s. Vidu{e
Na po~etokot na u~ebnata 2007/2008 godina vo 19 paralelki vo OU "Bla-`e Koneski“ vo selo Skudriwe nastava posetuvaat 274 u~enici na makedon-ski nastaven jazik.
Vo tabelite dadeni podolu prika`an e brojot na u~enicite i paralel-kite vo OU "Bla`e Koneski“ vo selo Skudriwe i podra~nite u~ili{ta voPrisojnica i Axievci.
OU „Bla`e Koneski“ - s. Skudriwe
POU „Bla`e Koneski“ - s. Prisojnica
Oddelenie Broj na paralelki Broj na u~enici
I, (6 i 7 god.) 1 8
II, III, IV, 1 7
Vkupno 2 15
OU „Bla`e Koneski“ - s. Skudriwe
Oddelenie Broj na paralelki Broj na u~enici
I-6 1 25
I-7 2 29
II 1 13
III 1 22
IV 2 22
V 2 32
VI 2 27
VII 2 37
VIII 2 32
Vkupno 15 239
Oddelenie Broj na paralelki Broj na u~enici
I-6 1 6
I-7, III 1 6
II - IV 1 14
Vkupno 3 26
11Obrazovni politiki na op{tina MAVROVO I ROSTU[E
POU „Bla`e Koneski“ - s. Axievci
Vo u~ebnata 2007/2008 godina brojot na u~enicite vo OU „Den~e Dejano-ski“ iznesuva 77, rasporedeni vo 11 paralelki vo OU vo naselbata MavroviAnovi i selata Mavrovo, Nistrovo, Vrben i Duf.
Vo OU vo Mavrovi Anovi ima edna kombinirana paralelka od I do IVoddelenie i ~etiri paralelki od V do VIII na makedonski nastaven jazik, vopodra~noto u~ili{te vo selo Mavrovo edna kombinirana paralelka so troj-ca u~enici vo prvo oddelenie, na makedonski nastaven jazik, vo podra~notou~ili{te vo selo Vrben edna paralelka od I-IV oddelenie so 5 u~enici namakedonski nastaven jazik, vo podra~noto u~ili{te vo selo Nistrovo imatri kombinirani paralelki od koi edna od I-IV, edna od V i VI oddelenie iedna od VII i VIII oddelenie, site na albanski nastaven jazik, i vo podra~-noto u~ili{te vo selo Duf edna kombinirana paralelka so trojca u~eniciod vtoro, treto i ~etvrto oddelenie.
OU „Den~e Dejanoski“ - nas. Mavrovi Anovi
POU „Den~e Dejanoski“ - s. Nistrovo
Oddelenie Broj na paralelki Broj na u~enici
I-IV 1 16
V 1 6
VI 1 7
VII 1 5
VIII 1 6
Vkupno 5 40
Oddelenie Broj na paralelki Broj na u~enici
I, II, III, IV 1 8
V i VI 1 6
VII i VIII 1 12
Vkupno 3 26
Oddelenie Broj na paralelki Broj na u~enici
I, II, III, IV 1 9
OU „Den~e Dejanoski“ - nas. Mavrovi Anovi
12 Obrazovni politiki na op{tina MAVROVO I ROSTU[E
POU „Den~e Dejanoski“ - s. Mavrovo
POU „Den~e Dejanoski“ - s. Vrben
POU „Den~e Dejanoski“ - s. Duf
Vo poslednite desetina godini brojot na u~enicite kontinuirano opa|aporadi masovnoto iseluvawe na naselenieto vo Italija. Sporedbenata ana-liza vo OU "\or|i Pulevski“ vo Rostu{e poka`uva kontinuirano osipuvawena u~enicite. Od po~etokot do krajot na u~ebnata 2000/2001 brojot na u~eni-cite se namalil za 26, istoto se povtorilo i narednata 2001/2002 koga u~i-li{teto go napu{tile novi 26 u~enici, potoa sledat nekolku godini so po-malo osipuvawe, pa pak porast na osipuvaweto vo u~ebnata 2005/2006 od 19u~enici. Sli~na e sostojbata vo OU "Bla`e Koneski“ vo selo Skudriwe kade{to brojot na u~enicite od 439 na po~etokot na u~ebnata 2002/2003, se na-malil na 341 vo u~ebnata 2006/2007 godina, za da padne na samo 274 vo te-kovnata 2007/2008 godina. Vo OU "Josip Broz Tito“ vo selo @irovnica sos-tojbata e u{te polo{a. Tamu za sedum godini brojot na u~enicite e prepolo-ven: vo u~ebnata 2000/2001 u~ele 483 u~enici, a sega nivniot broj e 241. Osi-puvaweto na u~enicite e najmalo vo OU "Den~e Dejanovski“ vo Mavrovi Ano-vi, no tamu vkupniot broj e mnogu mal. Imeno, vo u~ebnata 2003/2004 u~ele90 u~enici, vo 2006/2007 nivniot broj e 87, a tekovnata u~ebna godina nas-tavata ja zapo~naa 77 u~enici.
Oddelenie Broj na paralelki Broj na u~enici
I, II, III, IV 1 3
Oddelenie Broj na paralelki Broj na u~enici
I, II, III, IV 1 5
Oddelenie Broj na paralelki Broj na u~enici
I, II, III, IV 1 3
Zaklu~ok
Za realizacija na nastavnata programa vo OU „\or|i Pu-levski“ vo u~ebnata 2007/2008 godina anga`irani se vkupno29 nastavnici, so slednoto nivo na zavr{eno obrazovanie:
Vospitno-obrazovniot proces vo OU „Josip Broz Tito“,vo selo @irovnica i vo podra~nite u~ili{ta vo Vrbjane iVidu{e go realiziraat 25 nastavnici od koi so VSS ima 6, soV[SS 10 i so neoformeno obrazovanie 9 nastavnici.
3. STRUKTURA NA NASTAVNIOT KADAR
13Obrazovni politiki na op{tina MAVROVO I ROSTU[E
OU „\or|i Pulevski“ - s. Rostu{e
OU „Josip Broz Tito“ - s. @irovnica
VSS 11 nastavnici
V[SS 17 nastavnici
SSS 1 nastavnik
VSSV[SSSSS
VSS 6 nastavnici
V[SS 10 nastavnici
Neoformeno obrazovanie 9 nastavnik
VSSV[SSNeoformenoobrazovanie
14 Obrazovni politiki na op{tina MAVROVO I ROSTU[E
Na po~etokot na u~ebnata 2007/2008 godina vo ova u~ili{te brojot naanga`iranite nastavnici za izveduvawe na nastavata iznesuva 22, a nivno-to obrazovno nivo e prika`ano vo prodol`enie.
Stepenot na obrazovanie na nastavniot kadar e sledniot:
Za realizacija na vospitno-obrazovniot proces vo OU vo Mavrovi Ano-vi i vo podra~nite u~ili{ta anga`irani se vkupno 18 nastavnici i 10 licastru~en i pomo{en personal.
Stepenot na obrazovanie na nastavniot kadar e sledniot:
Od prilo`enoto mo`e da se vidi deka strukturata na nastavniot ka-dar vo osnovnite u~ili{ta vo Op{tinata e dobra iako ne i idealna. Vo tojpogled najdobro stoi OU „Bla`e Koneski“ vo selo Skudriwe kade {to okolu90 procenti od anga`iranite nastavnici se so soodvetno obrazovanie.
Ova u~ili{te e vo popovolna sostojba i vo pogled na mestoto na`iveewe na nastavnicite. Imeno, tamu imame najgolem procent na nastavenkadar `iteli na seloto, so podolg sta` vo soodvetnata oblast, {to, pak,
OU „Bla`e Koneski“ - s. Skudriwe
OU „Den~e Dejanoski“ - nas. Mavrovi Anovi
VSS 13 nastavnici
V[SS 9 nastavnici VSSV[SS
VSS 10 nastavnici
V[SS 4 nastavnici
U~itelska 2 nastavnici
SSS 2 nastavnici
VSSV[SSU~itelskaSSS
Zaklu~ok
15Obrazovni politiki na op{tina MAVROVO I ROSTU[E
podrazbira pogolema redovnost vo nastavata, mo`nost za podolgoro~nosledewe na razvojot na u~enicite, no i za{teda na finansiski sredstvaza prevoz do u~ili{teto, {to ne e slu~aj vo ostanatite u~ili{ta. Oviepogodnosti gi nemaat drugite u~ili{ta kade {to golem broj na nastavnicitesekojdnevno do rabotnite mesta patuvaat i po 60 kilometri vo eden pravec.Najlo{a e sostojbata vo OU „Den~e Dejanoski“. Tamu osven dvajca nastavni-ci, site ostanati od mestoto na `iveewe do u~ili{teto vo Mavrovi Anovii do podra~nite u~ili{ta patuvaat sekoj den po 40 i pove}e kilometri vodvata pravci.
Za `al, re{enie na ovoj problem ne se gleda vo bliska idnina zatoa{to, kako {to pogore poso~ivme, poradi migracijata na naselenieto voItalija, pokraj na u~enici imame odliv i na nastavnici, taka {to i vo pret-stojniot period, nastaven kadar }e mora da se obezbeduva od sosedniteop{tini Gostivar i Debar, za {to }e treba da se planiraat sè pove}e sred-stva za niven prevoz do osnovnite u~ili{ta vo Op{tinata.
K ako {to konstatiravme vo vovedot sostojbata so u~i-li{nite objekti e relativno dobra, pove}eto u~ili{taimaat novi zgradi kade {to so mali investicii mo`e
postojano da se podobruvaat uslovite za odvivawe na nasta-vata, no postojat i objekti vo krajno lo{a sostojba za koi e ne-ophodna itna sanacija ili nivno ru{ewe i izgradba na novi.
U~ili{nata zgrada na OU "\or|i Pulevski“ vo s. Rostu{edatira od 1927 godina, raspolaga so 8 u~ilnici, posebni pros-torii za nastavnicite, administracijata, kancelarija za di-rektorot i rabotilnica. U~ili{nata kujna i trpezarijata seposeben objekt i tamu od 2006 godina smestena e u~ili{natabiblioteka. Iako zgradata vo 1989 godina e renovirana u~il-nicite se tesni, nedovolno osvetleni, taka {to izgradba nanov objekt e ekonomski popovolna opcija otkolku kakvi bilopopravki ili renovirawe na enterierot, odnosno interierotna zgradata. Zgradata na podra~noto u~ili{te vo selo Tre-bi{te raspolaga so {est univerzalni u~ilnici i edna nas-tavni~ka kancelarija i e vo dobra sostojba. Objektot na pod-ra~noto u~ili{te vo selo Velebrdo datira od 1968 godina,raspolaga so dve u~ilnici i edna nastavni~ka kancelarija,no e renoviran vo 1992 godina i evo dobra sostojba.
Vo podra~nite u~ili{ta voTrebi{te i Velebrdo zgradite sevo relativno dobra sostojba, nosepak za podobruvawe na kvali-tetot na objektite, a so cel po-dobri uslovi za izveduvawe nanastavata potrebna e zamena navratite i prozorcite, po mo`nostvoveduvawe na parno greewe.
U~ili{nata zgrada vo seloJan~e datira od 1937 godina, imaedna u~ilnica i nastavni~ka kan-
4. ANALIZA NA USLOVITE VO U^ILI[NITE OBJEKTI
16 Obrazovni politiki na op{tina MAVROVO I ROSTU[E
OU „\or|i Pulevski“ - s. Rostu{e
17Obrazovni politiki na op{tina MAVROVO I ROSTU[E
celarija, a pri renoviraweto vo 2000 i vo 2004 godina izgraden e novvlez, sanitaren jazol, zameneti se prozorcite, obnovena fasadata idrugo, no kako problem se nametnuva krovnata konstrukcija koja e dotraena.
Nastavata vo OU „Josip Broz Tito“ vo selo @irovnica se odviva vonova zgrada koja pred nekolku godini be{e celeosno renovirana i pritoa napostojnite dva kata be{e doyidan i tret. Objektot raspolaga so 9 univer-zalni u~ilnici, so vkupna korisna povr{ina od 468 m2, ili vo prosek 2,45 m2
po u~enik U~ili{teto raspolaga so u~ili{ten dvor od 150 m2 i posebnatrevna povr{ina, kako i otvoren sportski teren koj e celosno staven vofunkcija na u~enicite, taka {to vo ova u~ili{te problemot so u~ili{tenprostor e dolgoro~no re{en, no problem e {to nema fiskulturna sala. Vopodra~noto u~ili{te vo s. Vrbjane zgradata e, isto taka, nova (izgradena vo2000-2002 godina), so povr{ina od 156 m2, ili vo prosek po 3,12 m2 po u~enik.Nastavata se izveduva vo dve smeni. Dvorot na u~ili{teto e soodvetno iz-graden so pomo{ na proektot za modernizacija vo obrazovanieto vo u~eb-nata 2006/2007 godina i donekade gi ispolnuva uslovite za izveduvawe nanastavata po fizi~ko i zdravstveno obrazovanie, no sepak potrebna e fis-kulturna sala. U~ili{niot objekt vo podra~noto u~ili{te vo s. Vidu{e emonta`na baraka od 1968 godina, raspolaga so edna u~ilnica i edna nastav-ni~ka kancelarija. U~ilnicata ima povr{ina od 40 m2 ili vo prosek po 4 m2
po u~enik. Rabotata se odbiva vo edna smena, nema u~ili{ten dvor i sport-ski teren.
Postojnata u~ili{na zgrada vo selo Skudriwe raspolaga so 520 m2 ko-risna povr{ina i dvorno mesto od 800 m2. Zgradata e vo dobra sostojba, nosepak za podobruvawe na kvalitetot i uslovite za izveduvawe na nastava-ta, potrebna e zamena na stolarijata (vrati i prozorci) i drugi positni in-tervencii. Pokraj toa neophodna e sanacija na dvorot i izgradba na igra-li{te. Vo podra~noto u~ili{te vo s. Prisojnica u~ili{nata zgrada e vodobra sostojba. Raspolaga so korisna povr{ina od 108 m2 i dvorno mesto od129 m2, potrebna e intervencija na sanitarnite jazli. Zgradata vo seloAxievci, isto taka, e vo dobra sostojaba, raspolaga so korisna povr{ina od57 m2 i dvor od 102 m2, no i ovde sanitarnite jazli se vo lo{a sostojba izd-voeni nadvor od objektot, taka {to nivnoto renovirawe e neophodno.
OU „Bla`e Koneski“ - s. Skudriwe
OU „Josip Broz Tito“ - s. @irovnica
18 Obrazovni politiki na op{tina MAVROVO I ROSTU[E
Zamena na krovot i priklu~ok na parno greewe e prioritet za u~ili{-nata zgrada vo Mavrovi Anovi. Inaku, ovaa zgrada raspolaga so {est uni-verzalni u~ilnici od po 30 m2 ili prose~no po 6,1 m2 po u~enik. Vo selo Duftreba da se saniraat krovot, sanitarnite jazli i elektrikata, a vo seloNistrovo poradi dotraenost, edinstveno re{enie e izgradba na nova zgra-da. U~ili{nata zgrada vo selo Mavrovo e vo dobra sostojba.
Vo sostav na ova u~ili{te raboti i internatot "Sedek Kostovski“ vokoj prestojuvaat u~enici od mati~noto u~ili{te. Raspolaga so sedum spal-ni sobi so 70 legla, kujna, trpezarija, zanimalna i zaedni~ki prostorii. Ob-jektot datira od 1978 godina, potrebno e renovirawe na pogolemiot del odzgradata i zamena na inventarot koj e dotraen.
Od iznesenite fakti mo`e da se konstatira deka sostojbata so u~i-li{nite objekti e relativno dobra, no sepak potrebno e kontinuirano da seintervenira vrz niv. Vo ovoj kontekst napomenuvame deka neodamna na{ataop{tina pozitivno odgovori na inicijativata na Vladata na Republika Ma-kedonija za izgradba na 100 novi u~ili{ni objekti vrz principot na part-nerstvo na: Vladata na RM, lokalnata samouprava i privaten investitor,pri {to go iska`avme na{iot interes za izgradba na novi u~ili{ni zgradivo Rostu{e i Nistrovo.
Zagrevaweto na u~ili{nite zgradi ne zadovoluva. Imeno, so osklu~okna zgradata vo OU „Josip Broz Tito“ vo selo @irovnica i U~eni~kiot dom„Sedek Kostovski“ vo Mavrovi Anovi, vo koi e instalirano parno greewe, voostanatite greeweto e na drva. Vo perspektiva potrebno e postepeno pre-minuvawe na parno greewe.
OU „Den~e Dejanoski“ - nas. Mavrovi Anovi
Zaklu~ok
________________________
* SWOT (Strenghts, Weaknesses, Opportunities, Threats) - izrazot e prezemen od an-gliskoto jazi~no podra~je. Vo prevod zna~i: Silni strani, Slabi strani, Mo`-nosti i Zakani i pretstavuva metod za analiza na sostojbite, procesite i po-javite pri planirawe i izgotvuvawe na strate{ki dokumenti.
5. SWOT * ANALIZA
19Obrazovni politiki na op{tina MAVROVO I ROSTU[E
SILNI STRANI SLABI STRANI
Relativno dobri uslovi nau~ili{nite zgradi
Relativno dobro obrazovnonivo na nastavnicite
Posvetenost na obrazova-nieto
Sorabotka me|u u~ili{tata i Op{tinata
Mal broj na u~enici
Nedostatok od soodvetninastavnici po informatika,stranski jazici muzi~ko i dr.
Nedostatok od u~ili{naoprema, kabineti, bibliotekii dr., pred sè vo podra~niteu~ili{ta
Nedostatok od sportski sali
MO@NOSTI ZAKANI
Sredno u~ili{te
Lokalna strategija za obra-zovanie
Finansiska i tehni~ka po-mo{ od donatori, biznis-meni, nevladini organizaciii `iteli od Op{tinata vra-boteni vo stranstvo
Sorabotka so MON
Sorabotka so sosedniteop{tini
Osipuvawe na u~enicite
Buxet
Kontinuirano sozdavawe povolni uslovi i efikas-ni metodi za razvoj na obrazovanieto vo Op{tina Mavro-vo i Rostu{e i prilagoduvawe kon potrebite na sovreme-noto op{testvo, pretstavuva nose~kata strate{ka cel, odkoja potoa proizleguvaat i konkretnite zada~i.
1. Podobruvawe na kvalitetot na obrazovanieto soprofesionalno unapreduvawe na nastavniot kadar.
2. Gradewe kapaciteti za sovremeno obrazovanie prekuopremuvawe na u~ili{tata so sovremena tehnologija,laboratorii i kompjuterizacija na u~ili{nite bib-lioteki.
3. Podobruvawe na u~ili{nata infrastruktura isportskite objekti so cel da se podobrat uslovite za rabota i u~ewe.
4. Podobruvawe na bezbednosta na u~enicite.
5. Unapreduvawe na sorabotkata me|u u~ili{tata iroditelite.
6. Obezbeduvawe na alternativi za da se promovirasovremeno sredno obrazovanie, so prilagoduvawe napotrebite na pazarot.
6. STRATE[KI CELI
20 Obrazovni politiki na op{tina MAVROVO I ROSTU[E
STRATE[KA CEL
STRATE[KI ZADA^I
S pored ~len 125 od Zakonot za osnovno obrazovanie, fi-nansiraweto na dejnosta na obrazovanieto se obezbe-duva od buxetot na Republika Makedonija, pri {to sred-
stvata se raspredeluvaat po op{tinite po pat na blok dota-cii i namenski dotacii.
Op{tinata Mavrovo i Rostu{e zaedno so 42 op{tini voRepublika Makedonija premina vo vtorata faza na decen-tralizacija taka {to isplatata na platite, pridonesite, hra-narinata i sredstvata za prevoz na nastavnicite, od 1 ok-tomvri 2007 godina se vr{i preku lokalnata samouprava.
Finansiraweto na obrazovanieto vo osnovnite u~ili{tavo Op{tina Mavrovo i Rostu{e vo 2008 godina }e se vr{i sosredstvata od namenskata dotacija koja iznesuva 52.168.000,00denari.
Sredstvata za finansirawe na obrazovanieto se obez-beduvaat isklu~ivo od namenskite dotacii, no vo pove}e na-vrati Op{tinata ima intervenirano so zna~itelni sredstvaod sopstveniot buxet koi ne se nameneti za obrazovanieto.Takvi intervencii se praveni za nabavka na drva, hrana, ka-ko i za organizirawe na prevozot na u~enicite, so cel da ne-ma pre~ki vo normalnoto odvivawe na vospitno-obrazovniotproces.
7. FINANSIRAWE NA OBRAZOVANIETO
21Obrazovni politiki na op{tina MAVROVO I ROSTU[E
Zaklu~ok
Z a realizacija na op{tinskata strategija za obrazo-vanie, kako i za site poedine~ni proekti sodr`ani voistata, neophodno e instalirawe na monitoring na ce-
liot proekten ciklus od „ideja do realizacija“, za {to, pak, epotrebno da se praktikuvaat alatki koi }e ovozmo`at objek-tivna evalvacija na sekoja aktivnost i proekt vo ramkite nastrategijata.
Monitoringot mora da sodr`i kriteriumi koi }e ovoz-mo`at da se obezbedat kvalitetni informacii pred startotna programskite aktivnosti za navremeno detektirawe naeventualnite problemi, sledewe na kvalitetot, kvantitetoti dinamikata na predvidenite aktivnosti i realna ocenka zaizlezniot rezultat. Ovie kriteriumi ili indikatori trebada bidat:
- su{tinski ili merlivi;
- objektivni (bazirani na fakti), ne subjektivni;
- realno izvodlivi vo prostorot.
Sistemot na monitoring mora da se vospostavi za sekojpoedine~en proekt i toa u{te vo inicijalnata faza za daovozmo`i navremeno identifikuvawe na eventualnite prob-lemi. Monitoringot, isto taka, podrazbira i kontinuiranosledewe na rabotata na nastavniot kadar, pristapot kon nas-tavniot proces, ocenuvaweto i uspehot na u~enicite. Toa spo-red nas e klu~en moment koj potoa }e garantira deka dokolkuse pojavat odredeni problemi, istite }e se re{at so navre-mena aktivnost. Od tie pri~ini monitoringot mora da gi so-dr`i slednite tri fazi:
Inicijalna faza: pribirawe na site informacii napo~etokot na programskite aktivnosti.
Sredna faza: sledewe na implementacijata naproektot, vremenska ramka ili dinamika na izvedu-vawe na aktivnostite.
Zavr{na faza: pribirawe na site indikatori ipodatoci za proektot i nivno a`urirawe i dostavu-vawe do OTO.
8. MONITORING I EVALVACIJA
22 Obrazovni politiki na op{tina MAVROVO I ROSTU[E
23Obrazovni politiki na op{tina MAVROVO I ROSTU[E
Na kraj na monitoringot sledi evalvacija koja treba da ja napraviKomisijata za obrazovanie na Op{tinata, a mo`e da bide pobarana i nad-vore{na evalvacija koja mo`e da dade poobjektivna slika za realizacijatana proektot.
Vo pogled na evalvacijata, Strategijata za razvoj na obrazovanieto naOp{tina Mavrovo i Rostu{e predviduva organizirawe na op{tinski nat-prevari za u~enicite od osnovnite u~ili{ta so {to }e se stimulira nat-prevaruva~kiot duh kaj u~enicite i nastavnicite i }e se ovozmo`i me|useb-no zbli`uvawe i zgolemuvawe na nivoto na sorabotka, razmena na idei,iskustva i sli~no. Ova e osobeno zna~ajno poradi faktot {to dosega u~e-nicite od na{ata op{tina na natprevari vo drugi op{tini prisustvuvaa bezsoodvetni podgotovki, so problemi vo prevozot i smestuvaweto, nesoodvet-na literatura, taka {to znaeweto i uspehot na natprevarite postojano os-tanuvala vo vtor plan. Ovaa planirana aktivnost ve}e do`ivea promocijaso uspe{nata organizacija na op{tinskite natprevari po geografija i senadevame deka vo naredniot period }e se instaliraat redovni natprevaripo site predmeti.
Z a uspe{na realizacija na Strategijata za razvoj na ob-razovanieto na Op{tina Mavrovo i Rostu{e, OTO priOp{tinata predviduva redovno informirawe na site
zasegnati strani i celokupnata javnost vo Op{tinata.
Zasegnatite strani, a toa se lokalnata samouprava, u~i-li{tata, roditelite, u~enicite, nastavnicite, biznis sek-torot i drugi, informaciite }e gi dobivaat na redovni sred-bi, koi }e se koristat za prezentacija na predvidenite ak-tivnosti, no i povratno, od zasegnatite strani }e se dobivaatpredlozi i sugestii neophodni za celosna implementacija naovaa strategija.
Po{irokata javnost potrebnite informacii }e gi do-biva preku redovna promocija na aktivnostite na lokalniteelektronski mediumi.
9. TRANSPARENTNOST
24 Obrazovni politiki na op{tina MAVROVO I ROSTU[E
V o Op{tina Mavrovo i Rostu{e so re{enie na gradona-~alnikot e formirano OTO (Op{tinsko telo za obra-zovanie) i vo nego pokraj pretstavnici od lokalnata
samouprava ~lenuvaat i pretstavnik od nevladiniot sektori dvajca ~lenovi od osnovnite u~ili{ta od Op{tinata. Ovatelo od po~etokot na svoeto postoewe dava golem pridonesvo aktivnostite povrzani so obrazovanieto, vklu~itelno isoodvetna participacija vo kreiraweto na Strategijata zarazvoj na obrazovanieto vo Op{tina Mavrovo i Rostu{e.
Ovaa strategija predviduva natamo{no {iroko i zna~aj-no vklu~uvawe na OTO vo implementacijata na op{tinskiteobrazovni politiki vo naredniot petgodi{en period, pri{to smetame deka e mnogu va`no ova telo da bide vklu~enovo sekoj poedine~en proekt i sekoja poedine~na aktivnostpredvideni so Strategijata.
OTO treba postojano da gi detektira problemite so koise soo~uvaat u~ili{tata, a toa }e go pravi so postojani kon-takti so rakovodstvata, vrabotenite i u~enicite vo niv.
Preku redovni sredbi i kontakti da gi evidentira po-trebite i interesite na u~enicite, nastavnicite, roditeli-te i voop{to site zasegnati strani vo obrazovniot proces,analogno na toa da predlaga soodvetni re{enija.
Da lobira i da vlijae na gradona~alnikot na Op{tina-ta, Sovetot na Op{tinata, Vladata na RM, ministerstvata,me|unarodnite institucii i organizacii koi postojat vo Re-publika Makedonija, nevladiniot sektor, biznis sektorot ipoedincite, vo nivnoto animirawe i konkretno vklu~uvawe
sekade kade {to mo`at da go dadatsvojot pridones za obrazovanieto.
Krajnata cel na site ovie aktiv-nosti e postojano podigawe na kvali-tetot na obrazovanieto vo Op{tinaMavrovo i Rostu{e i sozdavawe na po-trebnite uslovi za vospostavuvawe nasovremen i visokokvaliteten obra-zoven sistem koj }e gi dostigne evrop-skite standardi i }e gi spodeli i raz-viva evropskite vrednosti.
10. IMPLEMENTACIJA NA OBRAZOVNITE POLITIKI
25Obrazovni politiki na op{tina MAVROVO I ROSTU[E
26 Obrazovni politiki na op{tina MAVROVO I ROSTU[E
Operativna zada~a 1: PODOBRUVAWE NA KVALITETOT NA OBRAZOVANIETO
Podoperativna zada~a: PROFESIONALNO USOVR[UVAWE NA NASTAVNIOT KADAR
Zada~a Po~etok Zavr{etok Zasegnatistrani
Odgovornolice
Buxet
1. Ocenka za aktuelnatasostojba za profesio-nalniot razvoj na nas-tavniot kadarDefinirawe na potre-bite
2. Podgotovka na plan zaprofesionalno usovr-{uvawe na nastavniotkadar
3. Implementacija naplanot
Operativna zada~a 2: KREIRAWE NA KAPACITETI ZA SOVREMENO OBRAZOVANIE
Podoperativna zada~a: OPREMUVAWE NA U^ILI[TATA SO SOVREMENI NASTAVNI POMAGALA, LABORATORII I KOMPJUTERIZACIJA
Zada~a Po~etok Zavr{etok Zasegnatistrani
Odgovornolice
Buxet
1. Podgotovka na dolgo-ro~en plan za investi-rawe vo sovremenaoprema vo u~ili{tata
2. Elaboracija na planotkako prilog na op{tin-skiot buxet
3. Odobruvawe na planotvo Sovetot naOp{tinata
4. Implementacija naplanot
PRILOZI
OPERATIVNI ZADA^I, AKTIVNOSTI I BUXET
27Obrazovni politiki na op{tina MAVROVO I ROSTU[E
Operativna zada~a 4: PODOBRUVAWE NA BEZBEDNOSTA NA U^ENICITE
Podoperativna zada~a: VOSPOSTAVUVAWE NA MONITORING SISTEM
Zada~a Po~etok Zavr{etok Zasegnatistrani
Odgovornolice
Buxet
1. Ocenka za aktuelniotmonitoring sistem vosekoe u~ili{te, nivotoi kvalitetot na bez-bednosnite procedurivo niv
2. Podgotovka na plan zainstalirawe na sovre-meni bezbednosni ure-di, ogradi, sigurnosnikameri i sl.
3. Implementacija naplanot
Operativna zada~a 3: PODOBRUVAWE NA U^ILI[NATA INFRASTRUKTURA I SPORTSKITE OBJEKTI
Podoperativna zada~a: SOVREMENI USLOVI ZA U^EWE I SPORTUVAWE
Zada~a Po~etok Zavr{etok Zasegnatistrani
Odgovornolice
Buxet
1. - Izgradba na noviu~ili{ni zgradi voOU „\or|i Pulevski“vo selo Rostu{e i voPU „Den~e Dejanoski“vo selo Nistrovo
- Sportska sala vo PU„J. B. Tito“ vo seloVrbjane, sportski te-ren vo PU „J. B. Tito“selo Vidu{e
- Parno greewe vo siteu~ili{ni zgradi
- Zamena na stolarijatavo PU „\or|i Pulev-ski“ vo Trebi{te iVelebrdo i vo OU„Bla`e Koneski“ vo s. Skudriwe
- Renovirawe i zamenana inventarot vo in-ternatot „Sedek Kos-toski“ vo M. Anovi
PRILOZI
28 Obrazovni politiki na op{tina MAVROVO I ROSTU[E
PRILOZI
Operativna zada~a 5: PODOBRUVAWE NA SORABOTKATA POME\U U^LI[TATA I RODITELITE
Podoperativna zada~a: AFIRMIRAWE NA ULOGATA NA RODITELOT VO VOSPITNO-OBRAZOVNIOT PROCES
Zada~a Po~etok Zavr{etok Zasegnatistrani
Odgovornolice
Buxet
1. Ocenka na postavenos-ta i funkcionirawetona sovetite na rodite-lite vo u~ili{tatata
2. Organizirawe sredbi iedukativni predavawaso roditelite za niv-nata uloga vo vospitno- obrazovniot proces
3. Inicirawe na sistemna sorabotka pome|uu~ili{nite odbori
Operativna zada~a 6: PROMOCIJA NA SOVREMENO SREDNO OBRAZOVANIE
Podoperativna zada~a: PRILAGODUVAWE KON POTREBITE NA PAZAROT
Zada~a Po~etok Zavr{etok Zasegnatistrani
Odgovornolice
Buxet
1. Ocenka na potrebite napazarot na trudot soanaliza na strukturatana sredni u~ili{ta vososednite op{tini
2. Podgotovka na plan zaformirawe na srednou~ili{te
3. Implementacija naplanot
1. VOVED .................................................................................. 5
2. BROJ NA U^ENICI PO U^ILI[TA NA TERITORIJATA NA OP[TINATA ............................. 7
3. STRUKTURA NA NASTAVNIOT KADAR ............................ 13
4. ANALIZA NA USLOVITE VO U^ILI[NITE OBJEKTI ..............................................................................16
5. SWOT ANALIZA .................................................................. 19
6. STRATE[KI CELI .............................................................. 20
7. FINANSIRAWETO NA OBRAZOVANIETO ..................... 21
8. MONITORING I EVALVACIJA .........................................22
9. TRANSPARENTNOST ......................................................... 24
10. IMPLEMENTACIJA NA OBRAZOVNITE POLITIKI .....25
PRILOZI ............................................................................. 26
SODR@INA