ekonomika industrije 1
INSTRUMENTI IP
Ljuba Savić
ekonomika industrije 2
Instrumenti IP
Veliki broj instrumenata Neki se koriste češće Problemi korišćenja Komplikovane procedure Troškovi veći od koristi Teško merljivi efekti
ekonomika industrije 3
Selektivnost instrumenataInstrumenti/ Neselektivni Specifični
Industrijski Firmski
Indikativni Nacion. plan i dobrov. ugovori x x xPrinudni Kontrola kursa x Kontrola cena x Opšta poreska struktura x Poreski krediti x x Ubrzana amortizacija x x Investicione rezerve x Snabdevanje/pomoći x xZajmovi – specijalna kamata x xGarantovani zajmovi x xUčešće u akcijama x xRadna snaga x x xJavne nabavke x xSlužbe tipa servisa x x xTehnički standardi x Tarife/carine x x Kvote x xDrugi necarinski instrumenti x x Izvozno finansiranje x xUvozno osiguranje x
ekonomika industrije 4
Instrumenti IP
Dugo vremena neselektivni karakter Danas preovlađuju selektivni Sprovođenje IP putem:
javnih preduzeća zvaničnih tela privatnih aranžmana
ekonomika industrije 5
Instrumenti IP Oficijelna tela Javna preduzeća Privatni ugovori
Aktivne mere
Poreska strukturaTarife,kvoteKontrola kapitalaPolitika kursaKontrola cena Učešće u akcijama
Dobrovoljni sporazumiUčešće uakcijama (državne holding kompanije)
Dobrovoljni sporazumiUčešće u akcijama (zajednički poslovi)
Teže merljive mere
Netarifne barijereTehnički standardiRazvojni ugovoriJavne nabavkeRadna snagaSlužba tipa servisa
Razvojni ugovoriJavne nabavkeSlužba tipa servisa
Razvojni ugovoriRadna snaga
Pasivne mere
Poreski kreditiUbrzana amor.ZajmovicpecijalniSubvencijeOsiguranje izvoza
PomoćiZajmovispecijalniKrediti specijalnih institucija
ZajmoviOsiguranje izvozadržavnom garancijom
ekonomika industrije 6
Instrumenti IP
Aktivni Pasivni Teško merljivi Indikativni i opredeljeni
ekonomika industrije 7
Indikativni instrimenti IP
Nacionalni planovi, dobrovoljni sporazumi Opšta politika razvoja i njoj primerena IP Različita su iskustva pojedinih zemalja Francuska - razvijeno indikativno planiranje Japan - efikasna IP
ekonomika industrije 8
Opredeljeni instrumenti
Nosioci IP utiču na odluke u preduzećima Dejstvo instrumenata aktivno ili pasivno
Opredeljeni instrumenti se dele na: Fiskalne Finansijske Instrumente trgovinske politike Instrumente neposredne državne kontrole Ostale instrumente
ekonomika industrije 9
Fiskalni instrumenti
TRI FUNKCIJE FIISKALNIH INST. Budžetska Ekonomska Socijalna
POREZI PORESKE OLAKŠICE
ekonomika industrije 10
Porezi
NEPOSREDNI Terete poreskog obveznika Nemogu e preneti na drugo lice Porez na ukupan dohodak preduzeća Porez na lične dohotke Porez na svojinu POSREDNI Mogu se prevaliti na drugo lice Porez na promet Porez na utrošene faktore proizvodnje
ekonomika industrije 11
Poreske olakšice
Potpuno oslobađanje od poreza Ubrzana amortizacija Investicione subvencije i popusti Investicione rezerve Poreski krediti Oslobađanje reinvestirane dobiti od poreza
PITANJE: Da li su naši porezi visoki i da li “guše” privredu
ekonomika industrije 12
Finansijski instrumenti
MONETARNA POLITIKA SA: Sistemom obaveznih rezervi Monetarne kontrole MONETARNA POLITIKA Ekspanzivna Restriktivna NeutralnaPRIMER: Da li je naša monetrana politika odgovarajuća
ekonomika industrije 13
Finansijski instrumenti
KREDITNA POLITIKA Kamatna stopa Rok vraćanja Grace period DRŽAVNE FINANSIJSKE INSTITUCIJE Direktna pomoć Krediti pod povoljnim uslovimaPRIMER: Da li je naša kreditna politika adekvatna
ekonomika industrije 14
Instrumenti trgovinske politike
Carinska zaštita Argument “zaštite mlade industrije”
PRIMER: Kakvu carinsku zaštitu danas primenjivati?
ekonomika industrije 15
Dejstvo carinske zaštite
Sektor I Sektor II
Troškovi domaćih inputa
Troškovi inostranih inputa
Novododata vrednost
30 30
40 40
30 30
Svetska cena
100
100
ekonomika industrije 16
Dejstvo carinske zaštite
Sektor I Sektor II
Troškovi domaćih inputa
Troškovi inostranih inputa
Novododata vrednost
30 30
48 48
30 22
Svetska cena 108
100
ekonomika industrije 17
Devizni kurs
Instrument makroekonomske politike Devalvacija - popravljanje konkurentnosti Nominalna promena kursa Realna promena kursa Politika kursa u bivšoj SFRJ
PRIMER: Da li je politika kursa u SCG odgovarajuća
ekonomika industrije 18
Uvozne kontrole i ograničenja
Stalna primena – različite forme Naročito karakteristična pri prelazu sa jedne
na drugu strategiju industrijalizacije Razni standardi, mere, ekološki propisi... Naša zemlja se često suočava sa
ograničenjima
PRIMER: Sankcije, procena efekata
ekonomika industrije 19
Subvencije i stimulacije
Smanjenje ukupnih troškova i povećanj NDV Subvencije do momenta izvoza Stimulacije po izvezenoj robi Dobro odmeren kurs je najbolja stimulacija Kurs nije efikasan u nestabilnim uslovima Inflacija poništava stimulacije, kao i Administrativne procedure
ekonomika industrije 20
Merenje efekata stimulacije
Cost benefit analiza najbolja, ali skupa De Wulf i Pursel, jednostavniji način merenja
ekonomika industrije 21
Efektivna stopa stimulacije
NDVd - NDVs
ESS = x 100
NDVs
EES efektivna stopa izvozne stimulacije
NDVd novodata vrednost u domaćim cenama
NDVs novododata vrednost u svetskim
cenama
ekonomika industrije 22
Efektivna stopa stimulacije
(NDVs + S) - NDVs
ESS = x 100
NDVs
NDVd zbir NDVs i učinjene stimulacije S
ekonomika industrije 23
Efektivna stopa stimulacije
S
ESS = x 100
NDVs
ESS je procentualni iznos neto subvencije prema novododatoj vrednosti merenoj u svetskim cenama
ekonomika industrije 24
Nominalna stopa stimulacije
NSS predstavlja procentualni odnos neto subvencije i F.O.B. izvozne cene
ekonomika industrije 25
Razlika između ESS i NSS
F.O.B cena proizvoda A i B je 100 $ Svetska cena uvezenih inputa za proizvod A = 20
$, a za proizvod B = 80 $ Pretpostavka je da u proizvodnji ova dva
proizvoda učestvuju samo inostrani inputi NDVs za proizvod A iznosi 80 $, a NDVs za
proizvod B iznosi 20 $ Za oba proizvoda nominalna subvencija je 20 $
ekonomika industrije 26
NSS za A i B
S 20
NSS = ------------ x 100 = ------------ x 100 = 20 %
FOB cena 100
ekonomika industrije 27
ESS za (A) i (B)
S 20
ESS (A) = -------- x 100 = --------- x 100 = 25 %
NDVs 80
S 20
ESS (B) = -------- x 100 = --------- x 100 = 100 %
NDVs 20
ekonomika industrije 28
Razlika ESS i NSS
NSS iste ESS kod B, četiri puta veća od A NDV kod B rezultat stimulacije
ekonomika industrije 29
Direktno finansiranje izvoza
Olakšavanje izvoza Razni mehanizmi
ekonomika industrije 30
Neposredna državna kontrola
DIREKTAN I INDIREKTAN UTICAJ DRŽAVE
DIREKTAN UTICAJ1. Osnivanje državnih preduzeća2. Državna kontrola• Kontrola cena• Investicione i proizvodne dozvole • Državni ugovori • Učešće u vlasništvu
ekonomika industrije 31
Ostali instrumenti IP
Zakonski i drugi propisi vezani za prava radnika Zaštita okoline Tehničke mere i standardi