Hrvatski okvir za osiguranje kvalitete u strukovnomobrazovanju i osposobljavanju
Priručnik zasamovrjednovanje
U suradnji s članovima radne skupine:MZOŠMZOŠUSRAZOONCVVONCVVONCVVOHOKGospodarska škola Buje Poljoprivredna i veterinarska škola OsijekSrednja škola BolSrednja škola Pregrada
Priručnik za samovrjednovanje za ustanove za strukovno obrazovanje
Za Agenciju za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih:
Ravnatelj: Ivan ŠutaloPomoćnica ravnatelja: Jelena LeticaVoditeljica projekta: Hrvojka Laušić RamljakGlavni urednik: Ivo TunjićRecenzija: mr. sc. Ivan TurkovićLektura: Srećko Paponja
Razvojni tim:
ASOO:
Jelena Letica Marija MarcelićIrena IštvanićSiniša MarkulinDanijela Pustahija MusulinDragica VrgočTamara HudolinDamir ZvonarKristina Miklaužić ČernickiDora UlagaElisabetta FortunatoGordana DrljevićVlatka KlašnjaIvica LozoDragica Kovčalija
Zagreb, srpanj 2011.
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslihAgency for Vocational Education and Training and Adult Education
Radnička cesta 37b, 10 000 Zagreb, HR, CroatiaT: +385 1 62 74 666, F: +385 1 62 74 606E-pošta: [email protected]; www.asoo.hr
ISBN: 978-953-55704-3-1
CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 775885
Grafi čki dizajn: RD DIGITAL d.o.o.Tisak: RD DIGITAL d.o.o.
Naklada: 800 primjeraka
U suradnji s članovima radne skupine: Andreja Uroić Landekić Kristina Begonja Suzana Hitrec Vesna Marović Biljana Vranković Natalija Gjeri Sandra Antulić Mirela Lekić Ivana Lešina Snježana Stivaničević
Sani Bodlović Bernardica Šeligo
Hrvatski okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju / Priručnik za samovrjednovanje 3
Predgovor
Predgovor
Od svibnja 2004. godine, kada je Europska komisija ratifi cirala Zajednički okvir za osi-guranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju1, osiguranje i unaprje-đenje kvalitete postalo je sve važnije za ustanove koje pružaju strukovno obrazovanje i osposobljavanje diljem Europe. Osobito je samovrjednovanje, u kombinaciji s vanjskim vrjednovanjem, obećavajući instrument razvoja i osiguranja kvalitete ustanova za stru-kovno obrazovanje. Samovrjednovanje može biti nadogradnja već postojećih aktivnosti osiguranja kvalitete u određenoj ustanovi za strukovno obrazovanje, a, osim toga, ono potiče stvaranje partnerstava i razmjenu iskustava između njih samih, lokalne zajednice i tržišta rada.
Hrvatska je tek na početku usvajanja europskih postignuća u području osiguranja kva-litete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. U ožujku 2010. godine, EQARF2 je prilagođen nacionalnom kontekstu i izrađen je prijedlog Okvira za kvalitetu u strukov-nom obrazovanju i osposobljavanju zajedno s instrumentima osiguranja kvalitete nami-jenjenima sustavu SOO-a. Od ožujka 2010. do ožujka 2012. godine partner u projektu ASOO3, uz pomoć projekta IPA „Razvoj osiguranja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju“, fi nanciranome sredstvima Europske unije, izradio je, testirao i revidi-rao Okvir za samovrjednovanje za strukovno obrazovanje i osposobljavanje.
Jedan od ishoda projekta je Priručnik za samovrjednovanje koji opisuje standardni po-stupak provedbe samovrjednovanja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Pre-poruke koje su nastale na temelju iskustava iz pilot-faze uzete su u obzir pri reviziji postupka samovrjednovanja. Stoga, Priručnik za samovrjednovanje predstavlja postu-pak koji je testiran u praksi i koji je izgrađen na iskustvima prikupljenima od strukovnih škola koje su sudjelovale u pilot-procesu.
Pristup procesu samovrjednovanja usmjeren je na stvaranje i razvoj nove dimenzije kvalitete, a sam priručnik pružanju podrške ustanovama za strukovno obrazovanje u njihovim nastojanjima da ponude visokokvalitetno obrazovanje i osposobljavanje. Bit procesa je promicanje kontinuiranog unaprjeđenja kvalitete u ozračju otvorenosti i me-đusobnoga povjerenja kojima se pridonosi transparentnosti i usporedivosti na europskoj razini. Cijeni se dobra praksa i potiče međusobno učenje u procesu koji je dinamičan i poticajan te koristan ustanovama, ASOO-u i cijelome sustavu.
Priručnik za samovrjednovanje izrađen je kao alat koji će koristiti ustanove za strukovno obrazovanje - stoga on ima praktičan pristup; pruža smjernice koje ustanove mogu od-mah primijeniti. Nadamo se da će Priručnik za samovrjednovanje ispuniti svoju očekiva-nu svrhu i da će njegovo korištenje biti od iznimne koristi kako ustanovama za strukovno obrazovanje tako i Agenciji u njezinu poboljšanju sustava stručno-pedagoškoga nadzora nad radom strukovnih škola. S obzirom na to da želimo i dalje unaprjeđivati postupak samovrjednovanja, povratne informacije o Priručniku bit će nam iznimno vrijedne!
Za projektni tim
Jelena Letica,pomoćnica ravnatelja, ASOOPovratne informacije slati na: [email protected]
1 Zaključak Vijeća o osiguranju kvalitete u SOO-u od 18. svibnja 2004. godine; 9599/04LIMITE/EDUC117/SOC252 2 Europski referentni okvir za osiguranje kvalitete u SOO-u, srpanj 2009. godine 3 Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
Sadržaj
Hrvatski okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju / Priručnik za samovrjednovanje 5
SADRŽAJ
1. POGLAVLJE Područja i kriteriji kvalitete (metodologija)
1.1. Uvod1.2. Temeljne informacije1.3. Prioritetna područja i područja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju1.4. Izvori dokaza 1.5. Primjeri prosudbi1.6. Statistički podatci i podatci o uspješnosti 1.7. Uloga i odgovornosti koordinatora samovrjednovanja
2. POGLAVLJE Samovrjednovanje
2.1. Smjernice za samovrjednovanje ustanova za strukovno obrazovanje 2.2. Pisanje izvješća o samovrjednovanju
3. POGLAVLJE Dodatni materijali (obrasci i predlošci)
3.1. Popis za provjeru pripreme za samovrjednovanje3.2. Naslovna stranica obrasca izvješća o samovrjednovanju3.2.a-f Obrasci izvješća o samovrjednovanju – prioritetna područja 1-63.3. Popis za provjeru dugoročnoga razvojnoga plana3.4. Proces donošenja odluka pri samovrjednovanju3.5. KREDA1-analiza3.6. Internetski alat za samovrjednovanje
4. POGLAVLJE Dodatci
4.1. Pojmovnik kvalitete [nakon pilot-faze] 4.2. Brošura o kvaliteti [nakon pilot-faze] 4.3. Primjeri dovršenih izvješća o samovrjednovanju [nakon pilot-faze] 4.4. Primjer smjernica za praćenje nastave 4.5. Primjeri anketa 4.6. Primjeri postupaka
1 Prilagođeno na temelju primjera NCVVO-a, Priručnik za samovrjednovanje srednjih škola,Zagreb, 2010., www.ncvvo.hr
711
1543495769
71101
121133141197201203207
Hrvatski okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju / Priručnik za samovrjednovanje 7
1.1. Uvod
1. Područja i kriteriji kvalitete (metodologija)
1.1. Uvod
Priručnik za samovrjednovanje namijenjen je ustanovama za strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Izradila ga je radna skupina kao dio početnoga razvoja Okvira za osiguranje kvalitete za sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Republici Hrvatskoj. Priručnik su koristile 24 pilot-strukovne ustanove u razdoblju od 2010. do 2011. godine. Radna je skupina koristila Europske smjernice za samovrjednovanje za pružatelje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (CEDEFOP, 2003.) kao temelj za izradbu priručnika. Radna je skupina revidirala pilot-izdanje tako što je u njega ugradila povratne informacije dobivene od pilot-ustanova koje su testirale priručnik i druge pro-mjene vezane uz razvoj sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanje.
Postizanje određene razine kvalitete u izvođenju programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja dugoročan je proces koji zahtijeva pomnjivo planiranje i organizaciju. Jedan od mnogih koraka u procesu uspostave sustava kvalitete je samovrjednovanje uspješnosti ustanove za strukovno obrazovanje prema defi niranim standardima kvalite-te. Smjernice koje se nalaze u Priručniku trebaju pomoći ustanovama za strukovno ob-razovanje u samovrjednovanju svih vidova svoga rada, što je dio nacionalnoga sustava osiguravanja kvalitete.
Priručnik za samovrjednovanje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju sadrži slje-deća poglavlja:
Poglavlje 1. Područja i kriteriji kvalitete (metodologija)
Poglavlje 1.1. Uvod
U ovomu se poglavlju nalazi pregled različitih dijelova Priručnika za samovrjednovanje.
Poglavlje 1.2. Temeljne informacije
U ovomu se poglavlju nalaze temeljni podatci o uvođenju sustava osiguranja kvalitete te procesi i vrijednosti koji ga podupiru. U njemu se navode i razvojne aktivnosti što ih provodi Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih glede osiguranja kvalitete ustanova za strukovno obrazovanje.
Poglavlje 1.3. Prioritetna područja i područja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju
Ovo poglavlje navodi šest prioritetnih i njima pridruženih područja kvalitete te kriterija kvalitete, ili opisnika uspješnosti koji su temelj samovrjednovanja, vanjskoga vrjedno-vanja i poboljšanja kvalitete.
Prioritetna područja i područja kvalitete su domene i poddomene upravljanja, orga-nizacije i izvođenja nastave prema kojima će se ustanova za strukovno obrazovanje
Hrvatski okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju / Priručnik za samovrjednovanje8
1.1. Uvod
samovrjednovati i prema kojima će se provoditi njihovo vanjsko vrjednovanje. Kriteriji kvalitete/opisnici uspješnosti određuju postignuća što ih treba postići.
Poglavlje 1.4. Izvori dokaza
Ovo poglavlje sadrži primjere iz kojih se mogu dobiti korisni dokazi potrebni u procesu samovrjednovanja. Iz nekih se izvora mogu dobiti dokazi koji će pripadati različitim po-dručjima kvalitete. Ovo poglavlje ne pruža iscrpan popis dokaza niti pak sugerira da sve te izvore treba koristiti automatski za svako samovrjednovanje.
Prijedlozi uključuju dokumentaciju, mjere, postupke i aktivnosti koje bi ustanove za stru-kovno obrazovanje mogle smatrati dokazima svojih postignuća i rada. Stvaranje ovih elemenata bit će dio dugoročnoga razvojnoga plana ustanova za strukovno obrazovanje.
Poglavlje 1.5. Primjeri prosudbi
Ovo poglavlje sadržava primjere prosudbi koje će biti korisne ustanovama za strukovno obrazovanje i vanjskim vrjednovateljima kada budu prosuđivali dokaze prema kriteriji-ma kvalitete. Budući da popis nije konačan, ustanove za strukovno obrazovanje i vanjski vrjednovatelji će se susretati s različitim situacijama kod različitih ustanova; ovi primjeri mogu poslužiti za donošenje prosudbi u različitim situacijama s kojima se susretnu.
Poglavlje 1.6. Statistički podatci i podatci o uspješnosti
Ovo poglavlje sadrži popis statističkih podataka koje bi ustanove za strukovno obrazova-nje trebale prikupljati. Kako popis nije konačan, svaka ustanova može dodati određenu vrstu podataka koji su joj relevantni. Alat koji će se nalaziti na internetu omogućit će ustanovama unošenje podataka tim putem, uz mogućnost ispisa kvantitativnoga stati-stičkog izvješća i grafi čkih prikaza s usporedbama i referentnim mjerilima. Ti će grafi čki prikazi pomoći ustanovama u donošenju realnih prosudbi o svojoj izvedbi u narednome ciklusu samovrjednovanja.
Poglavlje 1.7. Uloga i odgovornosti koordinatora samovrjednovanja
U ovom je poglavlju objašnjena uloga koordinatora samovrjednovanja koji je član povjeren-stva za kvalitetu u ustanovi za strukovno obrazovanje. Koordinator samovrjednovanja će pomagati i nadgledati razvoj i operativnu primjenu samovrjednovanja, vanjskoga vrjedno-vanja te procese planiranja poboljšanja i vezane procedure u odnosu na kriterije kvalitete.
Poglavlje 2. Samovrjednovanje
Poglavlje 2.1. Smjernice za samovrjednovanje ustanova za strukovno obrazovanje
Ovo poglavlje pruža neke opće smjernice o procesu samovrjednovanja i planiranju una-prjeđenja. Ono navodi uvjete za uspostavu procesa samovrjednovanja, prikupljanja i stvaranja dokaza, korištenja dokaza za kritičko prosuđivanje razine uspješnosti i za ra-zradbu plana unaprjeđenja. Ono uključuje i sažetak procesa samovrjednovanja.
Hrvatski okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju / Priručnik za samovrjednovanje 9
Poglavlje 2.2. Pisanje izvješća o samovrjednovanju
Ovo poglavlje pruža daljnje smjernice o tome kako pisati izvješće o samovrjednovanju koristeći primjer prioritetnoga područja „poučavanje i učenje“. Svi članovi povjerenstva za kvalitetu i voditelji stručnih vijeća koji su zaduženi za „mini“-izvješća o samovrjed-novanju trebali bi se upoznati sa sadržajem ovoga priručnika prije pisanja izvješća o samovrjednovanju i planova unaprjeđenja.
Poglavlje 3. Dodatni materijali (obrasci i predlošci)
Poglavlje 3.1. Popis za provjeru pripreme za samovrjednovanje
Popis za provjeru pripreme za samovrjednovanje može pomoći pri pripremi samovrjed-novanja. Posebice je koristan ustanovama koje tek uvode samovrjednovanje i planiranje unaprjeđenja ili su tek u ranoj fazi njihove primjene. Preporuča se da pružatelji strukov-nog obrazovanja i osposobljavanja koriste ovaj primjer kao temelj za razvoj svojih popisa za provjeru, što će također biti koristan dokaz u njihovu izvješću o samovrjednovanju.
Poglavlje 3.2. Naslovna stranica obrasca izvješća o samovrjednovanju i obrasci izvješća po prioritetnim područjima
Ovo poglavlje sadrži obrazac izvješća za samovrjednovanje s odvojenim obrascem za svako prioritetno područje i obrazac plana unaprjeđenja.
Poglavlje 3.3. Popis za provjeru dugoročnoga razvojnoga plana
Ovo poglavlje sadrži popis za provjeru koji bi ustanovama za strukovno obrazovanje mogao biti koristan pri procjeni njihova dugoročnoga razvojnoga plana.
Poglavlje 3.4. Proces donošenja odluka pri samovrjednovanju
Ovo i sljedeće poglavlje sadrže tablice koje prikazuju proces donošenja odluka što ih ustanove za strukovno obrazovanje primjenjuju tijekom samovrjednovanja i planiranja unaprjeđenja.
Poglavlje 3.5. KREDA1-analiza
Ovo poglavlje sadrži tablicu za SWOT-analizu i opisnike ocjena što ih ustanove za stru-kovno obrazovanje dodjeljuju u procesu ocjenjivanja.
Poglavlje 3.6. Internetski alat za samovrjednovanje
Ovo poglavlje sadrži grafi čki prikaz internetskog alata koji će učiniti proces izvješćiva-nja jednostavnijim ustanovama za strukovno obrazovanje. Alat omogućava ustanovama izradbu komparativnih grafi kona koji će poslužiti za postavljenje ciljeva i referentnih mjerila.
1 Prilagođeno na temelju primjera NCVVO-a, Priručnik za samovrjednovanje srednjih škola, Zagreb, 2010., www.ncvvo.hr
1.1. Uvod
Hrvatski okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju / Priručnik za samovrjednovanje10
Poglavlje 4. Dodatci
Poglavlje 4.1. Pojmovnik za kvalitetu
U budućnosti će ovo poglavlje sadržavati pojmovnik koji opisuje termine osiguranja kvalitete i objašnjava kako se koristi terminologija unutar projekta Razvoj osiguranja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i instrumente osiguranja kvali-tete (tj. priručnici za samovrjednovanje i vanjsko vrjednovanje). Uglavnom se koristi CEDEFOP-ov “Pojmovnik o kvaliteti u SOO“ (2003.); ali i mrežne stranice za pretraži-vanje (npr. Google), ENQA “Terminologija osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju” (2006.), OECD-ov “Pojmovnik o obrazovanju” (2008.), CEDEFOP-ova “Terminologija politike SOO-a” (2004.), CEDEFOP-ov “Europski vodič za samovrjednovanje pružatelja SOO-a” i EFQM-ov “Pojmovnik”, www.efqm.org/Portals/0/Glossary.pdf.Pojmovnik HKO-a2 što ga je objavilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u Zagrebu, 3. lipnja 2009., dodan je Pojmovniku za kvalitetu tako da su unosi označeni referentnim brojem: CROQF-P-S4-T2, 06/2009.
Poglavlje 4.2. Brošura o kvaliteti
Brošura o kvaliteti izradit će se i objaviti nakon pilot-faze kako bi dionicima u području strukovnog obrazovanja i široj javnosti prikazala rezultate i ishode pilot-faze. Ona sadrži pregled samovrjednovanja u strukovnom obrazovanju u Republici Hrvatskoj i stečena znanja.
Poglavlje 4.3. Primjeri dovršenih izvješća o samovrjednovanju
Ovi su primjeri nastali za vrijeme pilot-faze od rujna 2010. do srpnja 2011. godine. Mogu biti korisni ustanovama pri pisanju vlastitih izvješća.
Poglavlje 4.4. Upute za praćenje nastave
Ovo poglavlje sadrži primjer „Uputa za praćenje nastave“, koje pružaju opće smjernice o tome kako pratiti nastavu i kako dovršiti izvješće o praćenju nastave koje se nalazi u uputama. Izvješće o praćenju može se koristiti za praćenje procesa učenja, za bilježenje saznanja i za izvješćivanje o kvaliteti onoga što se pratilo za posjeta nastavi. Dovršena izvješća o praćenju izvori su dokaza. Priručnik također sadrži primjere postupaka koje ustanove za strukovno obrazovanje mogu koristiti kao temelj za razvoj svojih postupa-ka.
Poglavlje 4.5. Primjeri anketa
U ovom se poglavlju nalaze primjeri anketa za učenike, nastavnike i poslodavce. Ustanove mogu slobodno kopirati i prilagođavati ove dokumente svojim potrebama.
Poglavlje 4.6. Primjeri postupaka
Ovo poglavlje sadrži primjere postupaka. Ustanove mogu slobodno kopirati i prilagođa-vati ove dokumente svojim potrebama.
2 HKO = Hrvatski kvalifi kacijski okvir
1.1. Uvod
Hrvatski okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju / Priručnik za samovrjednovanje 11
1.2. Temeljne informacije
1.2. Temeljne informacije
I Republika Hrvatska se, kao i druge države širom svijeta, suočava s mnogim izazovima koji zahtijevaju fl eksibilnu radnu snagu koja je u mogućnosti odgovoriti na zahtjeve tr-žišta rada i koja je spremna na cjeloživotno učenje kako bi držala korak s gospodarskim i tehnološkim promjenama. Jedan od načina na koji države odgovaraju na ove izazove je provedba reformi u sustavu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO) kako bi se:
poboljšala prohodnost mladih ljudi - dajući im relevantne i suvremene kvalifi kacije
povisila razina kvalifi kacija radne snage povećalo sudjelovanje u cjeloživotnom učenju prekvalifi ciranje i dodatno obrazovanje učinilo lakšim za pojedince podigla razina kompetencija na nacionalnoj razini povećalo povjerenje, pouzdanost i kvaliteta kvalifi kacija podigla razina SOO-a.
Bilo koja reforma sustava SOO-a morat će se odvijati prema strogom okviru osiguranja kvalitete. U tom kontekstu je Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih povjeren zadatak (Zakon o strukovnom obrazovanju, 2009.) da razvije okvir osiguranja kvalitete za sustav SOO-a.
Namjera je razviti sustav osiguranja kvalitete koji bi mogao pokrivati sve oblike SOO-a; što bi se u budućnosti moglo proširiti na sve vrste obrazovanja. Pod sustavom osigu-ranja kvalitete pojedinačni će dijelovi sustava razviti svoje specifi čne mjere i procedure za autorizaciju, akreditaciju i vanjsko vrjednovanje.
Ključne vrijednosti za osiguranje kvalitete su:
A. usklađivanje s primjerima dobre prakse – posebice europskeB. cjelovit pristup – koji se bavi specifi čnim područjima u jedinstvenome sustavuC. prepoznatljivi korisnici – s posebnim naglaskom na polaznike i poslodavceD. transparentnost – koja će biti uvjet za sve institucije i agencije uključene u su-
stavE. stalno unaprjeđivanje – korištenje samovrjednovanja i unutarnjega i vanjskog
nadzoraF. vanjska kontrola – kao što su nadzor, vrjednovanje i inspekcija s pomoću kojih
će se podržavati proces samovrjednovanja i unaprjeđenja kvaliteteG. učinkovitost i djelotvornost – osiguranje isplativosti sustava.
Trenutačno postoje dva europska okvira za osiguranje kvalitete na temelju kojih je ra-zvijen okvir za osiguranje kvalitete SOO-a u Republici Hrvatskoj:
a) Zajednički okvir za osiguranje kvalitete SOO-a u Europi i najnovija verzija EQARF-a
b) Europska mreža za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju (ENQA3).
3 ENQA (European Network for Quality Assurance) – Europska mreža za osiguranje kvalitete preimenovana je u Europsko udruženje za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju
Hrvatski okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju / Priručnik za samovrjednovanje12
a) Zajednički okvir za osiguranje kvalitete (CQAF) u strukovnom obrazova-nju u Europi
Zajednički okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju u Europi (CQAF - The Common Quality Assurance Framework for VET in Europe4), što ga je u svibnju 2004. godine ratifi cirala Europska komisija5, krovni je okvir unutar kojega će svaka država ra-zviti svoj vlastiti okvir osiguranja kvalitete strukovnog obrazovanja. Postoji pet područja kvalitete u europskom CQAF-u:
metodologija svrha i plan provedba procjena i vrjednovanje povratne informacije i promjene.
Ova područja kvalitete podrobnije su objašnjena u Europskom vodiču za samovrjedno-vanje ustanova za strukovno obrazovanje (CEDEFOP, 2003.).
CQAF se temelji na šest ideja:
ustanove za strukovno obrazovanje odgovorne su za kvalitetu svoga rada na godišnjem samovrjednovanju ustanova za strukovno obrazovanje na vrjednovanju prema kriterijima na vrjednovanju kompetencija na dokazima kojima se potvrđuju kompetencije i usklađenost s kriterijima na ciklusu kvalitete (planiraj – napravi – provjeri - reagiraj).
U srpnju 2009. godine su Europski parlament i Vijeće Europske unije objavili svoje ko-načne preporuke za uspostavu Europskoga referentnog okvira za osiguranje kvalitete za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (EQARF-VET)6. Cilj ovih preporuka je usposta-va EQARF-VET-a kao referentnog alata koji će pomoći državama članicama da nadziru stalno unaprjeđivanje kvalitete u svojim sustavima strukovnog obrazovanja i da ispitaju kako rade postojeći modeli osiguranja kvalitete.
Budući da EQARF-VET ima tri elementa, bit će potrebna rasprava na nacionalnoj razini o tome koje će mehanizme, standarde i procedure trebati razviti kako bi se omogućilo samovrjednovanje na razini sustava i pružatelja, vanjski nadzor i vrjednovanje te pri-kupljanje i analiza relevantnih podataka za uspostavu ključnih pokazatelja uspješnosti (KPI).
b) Europska mreža za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju (ENQA in HE)
Za Standarde i smjernice za osiguranje kvalitete u europskomu visokoobrazovnome prostoru (The Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area - EHEA) nacrt je izradilo Europsko udruženje (nekadašnja mreža) za osi-guranje kvalitete u visokom obrazovanju (ENQA, 2005.). Predloženi standardi i smjer-nice napravljeni su tako da budu primjenjivi na sve institucije visokog obrazovanja i agencije za kvalitetu u Europi, da promiču zajedničko povjerenje i unaprjeđuju transpa-rentnost poštujući istodobno različite nacionalne kontekste i predmetna područja.
4 TWG ‘Quality in VET’, CEDEFOP, 2004. 5 Zaključak Vijeća o osiguranju kvalitete u SOO-u; 9599/04LIMITE/EDUC117/SOC252, 18. svibnja 2009. 6 Preporuka od 18. lipnja 2009., objavljeno 8. srpnja 2009./C155
1.2. Temeljne informacije
Hrvatski okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju / Priručnik za samovrjednovanje 13
Standardi i smjernice zasnivaju se na nekoliko temeljnih načela o osiguranju kvalitete:
ustanove za visoko obrazovanje imaju primarnu odgovornost za kvalitetu usluga koje pružaju i osiguranje te kvalitete
treba očuvati interes društva za kvalitetu i standarde visokog obrazovanja kvaliteta akademskoga programa mora se unaprjeđivati na čitavom eu-
ropskome visokoobrazovnome prostoru (EHEA) važna je transparentnost i korištenje vanjskih stručnjaka treba poticati kulturu kvalitete visokoobrazovne ustanove trebaju dokazati da su pouzdane, što uključuje
i pouzdanost za ulaganje javnoga i privatnoga novca.
Članak 11. Zakona o strukovnom obrazovanju (2009.) navodi 8 područja za osi-guranje kvalitete:
1. planiranje i programiranje rada2. poučavanje i podrška učenju 3. postignuća polaznika4. materijalni uvjeti i ljudski potencijali5. profesionalni razvoj zaposlenika6. međuljudski odnosi u ustanovi za strukovno obrazovanje 7. vođenje i upravljanje8. suradnja s ostalim dionicima.
Struktura hrvatskoga sustava osiguranja kvalitete podijeljena je u 6 prioritetnih po-dručja koja pokrivaju područja kvalitete iz navedenoga zakona, a kojima se trebaju baviti ustanove za strukovno obrazovanje.
Jednom utvrđene potrebe korisnika (npr. polaznika, poslodavaca) treba pretvoriti u pa-rametre kako bi se moglo izmjeriti zadovoljavaju li aktivnosti i procesi ustanove za stru-kovno obrazovanje te potrebe.
Stoga je svako prioritetno područje podijeljeno u područja kvalitete koja su dalje defi -nirana nizom kriterija kvalitete koji određuju standard i razinu aktivnosti i procesa u stru-kovnom obrazovanju i osposobljavanju. Ovi kriteriji kvalitete temelje se na Europskom vodiču za samovrjednovanje (European Guide to Self-Assessment - CEDEFOP, 2003.) i opisani su kao deskriptori uspješnosti. To je napravljeno radi obuhvaćanja svih vrsta pružanja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koje će biti dostupne.
Glavno načelo osiguranja kvalitete je stavljanje polaznika u središte te vrjednovanje njihovih stečenih kompetencija. Deskriptori uspješnosti opisuju aktivnosti i situacije koje možemo očekivati kod uspješnih ustanova za strukovno obrazovanje. Provedbom aktivnosti, ustanove za strukovno obrazovanje će dokazivati do koje se razine provodi ili obavlja neka aktivnost. Ustanove za strukovno obrazovanje će utvrđivati učinak koji njihove aktivnosti imaju na proces učenja.
Svrha deskriptora uspješnosti je usmjeriti pozornost na najvažnije kriterije kvalitete (npr. na one koji su imali najviše učinka na proces učenja polaznika) i ukazati ustanova-ma za strukovno obrazovanje na razinu kvalitete njihovih aktivnosti i procesa.
Ustanove za strukovno obrazovanje koristit će područja kvalitete i deskriptore uspješ-nosti za proces samovrjednovanja, kao i vanjski vrjednovatelji koji će obavljati posjete radi revidiranja kvalitete.
1.2. Temeljne informacije
15H
rvat
ski
okvi
r za
osi
gura
nje
kval
itet
e u
stru
kovn
om o
braz
ovan
ju i
osp
osob
ljava
nju
/ P
riručn
ik z
a sa
mo
vrje
dn
ova
nje
1.3
. Pri
orit
etn
a p
odručj
a i p
odručj
a kv
alit
ete
u s
tru
kovn
om o
bra
zova
nju
i os
pos
oblj
avan
ju
Pri
orit
etn
a p
odručj
a, p
odručj
a kv
alit
ete
i kri
teri
ji k
valit
ete/
opis
nic
i usp
ješn
osti
PR
IOR
ITET
NO
PO
DR
UČ
JE 1
– P
LAN
IRA
NJE
I P
RO
GR
AM
IRA
NJE
RA
DA
PO
DR
UČ
JA K
VA
LITE
TE I
NJE
ZIN
I K
RIT
ERIJ
I
ŠK
OLS
KI
KU
RIK
ULU
M I
GO
DIŠ
NJI
PLA
N I
PR
OG
RA
M R
AD
A U
STA
NO
VE
Kri
teri
ji k
valit
ete/
opis
nic
i usp
ješn
osti
: 1.
1.
Š
kols
ki k
urik
ulum
sad
rži s
ve e
lem
ente
pro
pisa
ne z
akon
om,
pose
bice
cilj
eve
i nač
in p
rocj
enjiv
anja
pos
tignuća
zad
anih
cilj
eva.
1.2.
Ško
lski
je
kuriku
lum
raz
vije
n na
tem
elju
pro
pisa
noga
nac
iona
lnog
a ku
riku
lum
a.1.
3.
God
išnj
i pla
n i p
rogr
am r
ada
usta
nove
don
esen
je
na t
emel
ju n
asta
vnog
a pl
ana
i pro
gram
a i š
kols
koga
kur
ikul
uma,
sad
ržav
ajuć
i sve
ele
men
te
prop
isan
e za
kono
m.
1.4.
Ško
lski
kur
ikul
um i
godi
šnji
plan
i pr
ogra
m t
reba
ju o
draž
avat
i sm
jern
ice
utvrđe
ne G
odiš
njim
pla
nom
una
prjeđe
nja
rada
ust
anov
e.1.
5.
Ope
rativ
ni g
odiš
nji p
lano
vi i
prog
ram
i za
nast
avne
pre
dmet
e su
izrađe
ni i
imaj
u sv
e pr
opis
ane
sast
avni
ce.
1.6.
O
pera
tivni
god
išnj
i pla
novi
i pr
ogra
mi d
io s
u go
dišn
jega
pla
na i
prog
ram
a ra
da u
stan
ove.
1.7.
O
pera
tivni
god
išnj
i pla
novi
i pr
ogra
mi s
u us
klađ
eni s
važ
ećim
okv
irni
m n
asta
vnim
pla
novi
ma
i pro
gram
ima.
1.
8.
Ope
rativ
ni g
odiš
nji p
lano
vi i
prog
ram
i usk
lađe
ni s
u s
izve
dben
im,
ako
post
oje.
1.
9.
Ust
anov
a vr
jedn
uje
real
izac
iju e
lem
enat
a iz
god
išnj
ega
plan
a i p
rogr
ama.
1.10
. O
rgan
izac
ija n
asta
ve je
prim
jere
na p
olaz
nici
ma
i nas
tavn
icim
a.1.
11.
Str
ukov
na v
ijeća
ust
anov
e im
aju
izrađe
ne g
odiš
nje
plan
ove
rada
.1.
12.
Str
ukov
na v
ijeća
ust
anov
e vr
jedn
uju
real
izac
iju s
voga
god
išnj
ega
plan
a ra
da.
1.13
. U
stan
ova
plan
ira
i pr
ovod
i ob
iljež
avan
je p
razn
ika
i bl
agda
na,
javn
ih i
kul
turn
ih a
ktiv
nost
i, vo
lont
ersk
e i
hum
anita
rne
aktiv
nost
i te
pro
vodi
pre
venc
iju n
eprihv
atlji
vih
pona
šanj
a i o
visn
osti.
IZR
AD
BA
I P
OB
OLJ
ŠA
NJA
PR
OG
RA
MA
OB
RA
ZO
VA
NJA
OD
RA
SLI
H 1.
14.
Pr
ogra
mi
obra
zova
nja
odra
slih
osm
išlje
ni s
u u
sura
dnji
s lo
kaln
im n
adle
žnim
tije
lima
i go
spod
arsk
im s
ekto
rom
kak
o bi
udo
volji
li ut
vrđe
nim
po
treb
ama
trži
šta
rada
, a
pobo
ljšan
ja s
u ob
likov
ana
prem
a po
vrat
noj in
form
aciji
svi
h di
onik
a.1.
15.
Prog
ram
i obr
azov
anja
odr
aslih
osm
išlje
ni s
u u
skla
du s
pro
pisa
nom
met
odol
ogijo
m.
1.16
. Pr
ogra
mi o
braz
ovan
ja o
dras
lih o
smiš
ljeni
su
tako
da
osig
urav
aju
jedn
ak p
rist
up i
jedn
ake
mog
ućno
sti s
vim
a.
1.17
. Is
hodi
uče
nja,
kom
pete
ncije
i kr
iterij
i njih
ova
vrje
dnov
anja
red
ovito
se
revi
dira
ju i
unap
rjeđu
ju k
ako
bi b
ili u
skla
du s
važ
ećim
zah
tjevi
ma
tržišt
a ra
da i
stru
ke.
1.18
.
Pro
gram
i obr
azov
anja
odr
aslih
rev
idiraj
u se
bar
em jed
nom
god
išnj
e, a
pol
azni
ci p
rido
nose
toj
rev
iziji
svo
jim p
ovra
tnim
info
rmac
ijam
a.1.
19.
Prog
ram
i se
razv
ijaju
i re
vidi
raju
na
tem
elju
pov
ratn
e in
form
acije
koj
a do
lazi
od
svih
dio
nika
, a
povr
atne
se
info
rmac
ije n
epre
stan
o pr
ikup
ljaju
od
pol
azni
ka,
tvrt
ki i
zaje
dnic
e u
ovu
svrh
u.
1.20
. Re
vidi
ranj
e pr
ogra
ma
vodi
ka
pobo
ljšan
ju u
po
učav
anju
, na
stav
i, uč
enju
i us
pjeh
u po
lazn
ika.
1.
21. I
nfor
mac
ije o
pro
vjer
i zna
nja
i usp
jehu
, uk
ljuču
jući
ana
lizu
rada
raz
ličiti
h sk
upin
a po
lazn
ika,
slu
že k
ao v
odič
za
održ
ivos
t pr
ogra
ma
obra
zova
nja.
1.3
. Pri
orit
etn
a p
odručj
a i p
odručj
a kv
alit
ete
u s
tru
kovn
om o
bra
zova
nju
i os
pos
oblj
avan
ju
PR
IOR
ITET
NO
PO
DR
UČ
JE 2
– P
OUČ
AV
AN
JE I
PO
DR
ŠK
A UČ
ENJU
PO
DR
UČ
JA K
VA
LITE
TE I
NJE
ZIN
I K
RIT
ERIJ
I
UP
ISI
PO
LAZ
NIK
A
2.1.
Ust
anov
a za
str
ukov
no o
braz
ovan
je im
a uč
inko
vite
meh
aniz
me
utvrđi
vanj
a i i
skaz
ivan
ja p
otre
ba z
a up
isom
pol
azni
ka,
sukl
adno
pot
reba
ma
lo
kaln
oga/
regi
onal
noga
trž
išta
rad
a (n
pr.
defi c
itarn
a za
nim
anja
, pr
osto
rni i
pro
gram
ski u
vjet
i za
pola
znik
e s
pose
bnim
odg
ojno
-obr
azov
nim
po
treb
ama,
mog
ućno
st r
ealiz
acije
pra
ktič
ne n
asta
ve,
gosp
odar
ske
razv
ojne
reg
iona
lne
i nac
iona
lne
plan
ove
i str
ateg
ije,
profi
l se
ktor
a i s
l.).
2.
2.
Ust
anov
a za
str
ukov
no o
braz
ovan
je k
roz
škol
ski k
urik
ulum
nud
i zan
imlji
ve i
razn
olik
e ak
tivno
sti,
prog
ram
e i p
roje
kte.
2.
3.
U
stan
ova
za s
truk
ovno
obr
azov
anje
pro
vodi
uči
nkov
ite p
rom
otiv
ne,
info
rmat
ivne
i sa
vjet
odav
ne a
ktiv
nost
i nam
ijenj
ene
pola
znic
ima
i ro
dite
ljim
a (n
pr.
info
rmat
ivni
sas
tanc
i, da
ni o
tvor
enih
vra
ta,
prez
enta
cije
, pr
užan
je p
rim
jere
nih
savj
eta
kako
bi p
olaz
nici
osv
ijest
ili s
voje
in
tere
se il
i pol
azni
cim
a ko
ji se
nis
u us
pjel
i upi
sati
u od
ređe
ni p
rogr
am k
ako
bi p
rona
šli d
rugi
odg
ovar
ajuć
i pro
gram
i sl
ično
) ra
di
us
mje
rava
nja
pola
znik
a u
obra
zovn
i sek
tor/
zani
man
je k
oje
najb
olje
odg
ovar
a po
treb
ama
i int
eres
ima
pola
znik
a.2.
4.
Ust
anov
a za
str
ukov
no o
braz
ovan
je o
rgan
izira
i pro
vodi
str
učnu
pod
ršku
pro
fesi
onal
nom
sav
jeto
vanj
u i u
smje
rava
nju
kroz
rad
str
učni
h tij
ela/
sl
užbi
ust
anov
e.2.
5.
Prist
upno
se
vrje
dnov
anje
pro
vodi
u s
klad
u s
prop
isan
im u
vjet
ima
upis
a.2.
6.
Ust
anov
a za
str
ukov
no o
braz
ovan
je,
na z
ahtj
ev (
mol
bu)
pola
znik
a, r
azm
atra
mog
ućno
st p
rom
jene
pro
gram
a ob
razo
vanj
a te
nas
toji
biti
m
aksi
mal
no fl
eksi
biln
a.
PLA
NIR
AN
JE N
AS
TAV
E, P
OUČ
AV
AN
JA I
UČ
ENJA
2.7.
U
stan
ova
za s
truk
ovno
obr
azov
anje
pru
ža s
usta
vnu
podr
šku
nast
avni
cim
a pr
i iz
radb
i sv
ih o
braz
aca/
doku
men
ata
pri pl
aniran
ju n
asta
ve k
oji se
re
vidi
raju
suk
ladn
o in
ovac
ijam
a u
podr
učjim
a st
ruke
i ed
ukac
ijski
h zn
anos
ti.
2.8.
N
asta
vnic
i izr
ađuj
u op
erat
ivne
pro
gram
e ra
da z
a na
stav
ne p
redm
ete
koje
pouča
vaju
u t
ekuć
oj š
kols
koj go
dini
(ko
ji su
usk
lađe
ni s
okv
irni
m i
iz
vedb
enim
nas
tavn
im p
lano
m i
prog
ram
om i
imaj
u sa
stav
nice
usk
lađe
ne s
a za
htje
vim
a su
vrem
enih
edu
kaci
jski
h zn
anos
ti).
2.9.
N
asta
vnic
i izr
ađuj
u in
divi
dual
iziran
e op
erat
ivne
nas
tavn
e pr
ogra
me
i pripr
eme
za n
asta
vu z
a po
lazn
ike
s po
sebn
im o
dgoj
no-o
braz
ovni
m p
otre
bam
a su
klad
no r
ješe
njim
a m
jero
davn
ih s
lužb
i i/i
li pr
ilože
noj m
edic
insk
oj d
okum
enta
ciji,
u s
urad
nji s
a st
ručn
om s
lužb
om u
stan
ove.
2.10
.
Nas
tavn
ici
se p
ripr
emaj
u za
nas
tavu
(pl
aniraj
u sa
drža
j, m
etod
e, o
blik
e i s
reds
tva
za r
ad).
2.
11.
Pl
aniran
je n
asta
ve u
skl
adu
je s
cilj
nom
sku
pino
m p
olaz
nika
i s
pecifi č
nim
pot
reba
ma
poje
dina
ca,
uključu
jući
i p
olaz
nike
s p
oseb
nim
odg
ojno
-ob
razo
vnim
pot
reba
ma.
2.12
.
Plan
iran
je n
asta
ve p
rovo
di s
e u
sura
dnji
s čl
anov
ima
stručn
oga
vijeća
uz
međ
upre
dmet
nu k
orel
aciju
. 2.
13.
M
ater
ijaln
o-te
hnič
ka p
ripr
ema
nast
ave
uskl
ađen
a je
s p
edag
oški
m s
tand
ardo
m i
min
imal
nim
mat
erija
lnim
uvj
etim
a št
o ih
pro
pisu
je o
kvirni
na
stav
ni p
lan
i pro
gram
. 2.
14.
N
asta
vnic
i pla
nira
ju u
smen
o i p
isan
o pr
ovje
rava
nje
za t
ekuć
u šk
olsk
u go
dinu
u s
klad
u s
važeći
m p
ravi
lnik
om.
2.15
. Vo
deći
rač
una
o sk
lono
stim
a i r
azvo
jnim
mog
ućno
stim
a po
lazn
ika
te o
mog
ućno
stim
a us
tano
ve, p
lani
raju
se
izva
nnas
tavn
i i iz
vanš
kols
ki p
rogr
ami
i akt
ivno
sti.
2.16
.
U p
lani
ranj
u šk
olsk
ih i
izva
nško
lski
h ak
tivno
sti (
nast
ava)
ust
anov
a vo
di rač
una
o sv
im a
ktiv
nost
ima
bitn
ima
za o
dgoj
mla
dih
(svi
jest
o n
acio
naln
oj
prip
adno
sti,
očuv
anju
nac
iona
lne,
pov
ijesn
e i k
ultu
rne
bašt
ine
i sl.)
.
17H
rvat
ski
okvi
r za
osi
gura
nje
kval
itet
e u
stru
kovn
om o
braz
ovan
ju i
osp
osob
ljava
nju
/ P
riručn
ik z
a sa
mo
vrje
dn
ova
nje
1.3
. Pri
orit
etn
a p
odručj
a i p
odručj
a kv
alit
ete
u s
tru
kovn
om o
bra
zova
nju
i os
pos
oblj
avan
ju
NA
STA
VN
I P
RO
CES
2.17
.
Nas
tava
se
izvo
di u
skl
adu
s pr
opis
anim
okv
irni
m n
asta
vnim
pla
nom
i pr
ogra
mom
. 2.
18.
Nas
tava
se
izvo
di u
pro
stor
ima
koji
su u
skl
adu
s pe
dago
škim
sta
ndar
dom
.
2.19
.
Nas
tavn
ici i
zvod
e na
stav
u/na
stav
ni s
at p
rem
a pr
ipre
mam
a za
nas
tavn
e sa
te o
stva
rujući
pla
nira
ni c
ilj i
zada
tke
nast
ave.
2.
20.
N
asta
vne
met
ode,
obl
ici
rada
i n
asta
vna
sred
stva
i p
omag
ala
uskl
ađen
i su
s n
asta
vnim
sad
ržaj
ima
i p
rim
jere
ni p
redz
nanj
u i
spos
obno
stim
a po
lazn
ika.
2.
21.
N
asta
vni
proc
es s
e te
mel
ji na
met
odam
a ak
tivno
g uč
enja
s p
olaz
niko
m u
sre
dišt
u (s
udje
lova
nje
učen
ika
u iz
vođe
nju
nast
avno
ga p
roce
sa;
istr
aživ
ačka
nas
tava
, na
stav
a te
mel
jena
na
pola
znik
ovu
isku
stvu
, pr
ojek
tna
nast
ava,
mul
timed
ijska
nas
tava
, in
divi
dual
iziran
i prist
up p
olaz
niku
, in
terd
isci
plin
arni
prist
up).
2.22
.
Nas
tavn
ici p
rate
i ev
iden
tiraj
u na
pred
ovan
je p
olaz
nika
.
2.23
.
Ust
anov
a za
str
ukov
no o
braz
ovan
je o
rgan
izira
dopu
nsku
i do
datn
u na
stav
u vo
deći
rač
una
o po
treb
ama,
skl
onos
tima
i raz
vojn
im m
oguć
nost
ima
pola
znik
a.
2.24
.
Ust
anov
a za
str
ukov
no o
braz
ovan
je o
rgan
izira
izva
nnas
tavn
e i
izva
nško
lske
akt
ivno
sti
vodeći
rač
una
o po
treb
ama,
skl
onos
tima
i ra
zvoj
nim
m
oguć
nost
ima
pola
znik
a te
o m
oguć
nost
ima
usta
nove
.2.
25.
U
stan
ova
za s
truk
ovno
obr
azov
anje
ima
razr
ađen
e pr
ogra
me
za p
odrš
ku p
olaz
nici
ma
u pr
oces
u uč
enja
.2.
26.
Ust
anov
a za
str
ukov
no o
braz
ovan
je p
otič
e su
radn
ju n
asta
vnik
a s
vanj
skim
str
učnj
acim
a -
u sv
rhu
podi
zanj
a kv
alite
te n
asta
vnog
a pr
oces
a.
2.27
. Str
učna
slu
žba,
rav
nate
lj i n
asta
vnic
i sus
truč
njac
i ust
anov
e za
str
ukov
no o
braz
ovan
je p
rate
rad
svi
h na
stav
nika
, pos
ebic
e na
stav
nika
-pripr
avni
ka.
UČ
ENJE
KR
OZ
IS
KU
STV
O (
VJE
ŽB
E I
PR
AK
TIČ
NA
NA
STA
VA
)
2.28
.
Vje
žbe
i pra
ktič
na n
asta
va iz
vode
se
na t
emel
ju o
kvirno
ga n
asta
vnog
a pl
ana
i pro
gram
a za
zan
iman
je (
stru
kovn
i kur
ikul
um).
2.29
.
Vje
žbe
i pra
ktič
na n
asta
va o
rgan
iziraj
u se
i iz
vode
suk
ladn
o pr
opis
ima.
2.30
.
Izm
eđu
teor
ijske
nas
tave
i vj
ežbi
i/ili
pra
ktič
ne n
asta
ve p
osto
ji do
bra
pove
zano
st.
2.31
.
Vje
žbe
i/ili
pra
ktič
na n
asta
va u
smje
rene
su
na r
azvo
j vj
eštin
a ko
je r
ezul
tiraj
u st
ruko
vnim
kom
pete
ncija
ma
za o
dređ
eno
zani
man
je/k
valifi
kac
iju.
2.32
.
Vje
žbe
i pra
ktič
na n
asta
va o
rgan
iziraj
u se
kro
z uč
enje
u š
kols
kim
pra
ktik
umim
a i n
a ra
dnom
e m
jest
u (uče
nje
kroz
isku
stvo
i ra
d).
2.33
.
U p
rogr
amim
a vj
ežbi
i/ili
pra
ktič
ne n
asta
ve p
redv
iđen
i su
sadr
žaji
osno
va z
aštit
e na
rad
u i z
aštit
e ok
oliš
a.
2.34
.
Ust
anov
a i p
oslo
davc
i im
aju
zakl
juče
ne u
govo
re o
pro
vedb
i pra
ktič
ne n
asta
ve,
o če
mu
usta
nova
vod
i evi
denc
iju.
2.35
.
Ust
anov
a ra
skid
a ug
ovor
o p
rove
dbi
prak
tične
nas
tave
s p
oslo
davc
em a
ko p
oslo
dava
c ne
isp
unja
va u
govo
rne
obve
ze i
li uv
jete
za
prov
edbu
pr
aktič
ne n
asta
ve.
2.36
.
Sur
adnj
a iz
međ
u us
tano
ve i
posl
odav
ca u
rea
lizac
iji v
ježb
e i/
ili p
rakt
ične
nas
tave
je
tran
spar
entn
a.
2.37
.
Nas
tavn
ici
prak
tične
na
stav
e ko
ji pr
ate
učen
ike
kod
posl
odav
ca
redo
vito
ev
iden
tiraj
u na
pred
ovan
je
učen
ika
u pr
opis
anoj
pe
dago
škoj
do
kum
enta
ciji.
2.
38.
U
stan
ova
prik
uplja
pod
atke
o s
topi
usp
ješn
osti
pola
znik
a na
pra
ktič
noj na
stav
i te
zado
voljs
tvu
posl
odav
ca.
2.39
.
Pola
znic
ima
s po
sebn
im o
dgoj
no-o
braz
ovni
m p
otre
bam
a om
oguć
ena
je p
otre
bna
prila
godb
a ra
dnog
a m
jest
a, o
prem
e i m
etod
a po
učav
anja
.
19H
rvat
ski
okvi
r za
osi
gura
nje
kval
itet
e u
stru
kovn
om o
braz
ovan
ju i
osp
osob
ljava
nju
/ P
riručn
ik z
a sa
mo
vrje
dn
ova
nje
1.3
. Pri
orit
etn
a p
odručj
a i p
odručj
a kv
alit
ete
u s
tru
kovn
om o
bra
zova
nju
i os
pos
oblj
avan
ju
VJE
ŽB
ENIČ
KA
TV
RTK
A
2.40
.
Ust
anov
a za
str
ukov
no o
braz
ovan
je r
egis
trira
svoj
e vj
ežbe
ničk
e tv
rtke
pri S
redi
šnje
m u
redu
vje
žben
ički
h tv
rtki
(SU
VT-
u).
2.41
.
Pri i
zvođ
enju
pro
gram
a Vje
žben
ička
tvr
tka
usta
nova
za
stru
kovn
o ob
razo
vanj
e sl
ijedi
odo
bren
i nas
tavn
i pla
n i p
rogr
am te
uput
e Sre
dišn
jeg
ured
a vj
ežbe
ničk
ih t
vrtk
i.
IZV
AN
NA
STA
VN
E A
KTI
VN
OS
TI (
IZV
AN
NA
STA
VN
E I
IZV
AN
ŠK
OLS
KE
AK
TIV
NO
STI
)
2.42
.
Pola
znic
ima
se n
ude
izva
nnas
tavn
e i i
zvan
škol
ske
aktiv
nost
i koj
e iz
ravn
o i uči
nkov
ito p
rido
nose
pos
tizan
ju c
iljev
a ko
ji su
pos
tavl
jeni
u
ob
razo
vnoj
pol
itici
i pr
ogra
msk
im d
okum
entim
a na
nac
iona
lnoj
, žu
pani
jsko
j ili
loka
lnoj
raz
ini.
2.43
. Pr
i pla
nira
nju
i izv
ođen
ju iz
vann
asta
vnih
i iz
vanš
kols
kih
aktiv
nost
i vod
i se
raču
na o
rav
nom
jern
oj u
ključe
nost
i svi
h na
stav
nika
te
o os
obno
m i
prof
esio
naln
om r
azvo
ju p
olaz
nika
. 2.
44.
Dio
izva
nnas
tavn
ih i
izva
nško
lski
h ak
tivno
sti v
ezan
je
uz z
drav
lje,
jedn
akos
ti i r
azlič
itost
i, tj
eles
ni i
druš
tven
i raz
voj po
lazn
ika
te z
aštit
u ok
oliš
a.
2.45
. Pr
i pla
nira
nju
izva
nnas
tavn
ih i
izva
nško
lski
h ak
tivno
sti u
stan
ova
za s
truk
ovno
obr
azov
anje
kor
isti
rezu
ltate
nac
iona
lnih
i/ili
međ
unar
odni
h pr
ojek
ata
u ko
jima
usta
nova
sud
jelu
je i/
ili je
sudj
elov
ala.
2.
46.
Redo
vito
se
nadz
ire
učin
kovi
tost
izva
nnas
tavn
ih a
ktiv
nost
i; p
olaz
nici
, na
stav
nici
i di
onic
i prido
nose
rev
iziji
; a
inic
ijativ
e po
lazn
ika
- ve
zane
uz
iz
vann
asta
vne
aktiv
nost
i - p
rovo
de s
e gd
je je
to m
oguć
e.
SLU
ŽB
A Z
A P
RU
ŽA
NJE
PO
DR
ŠK
E P
OLA
ZN
ICIM
A
2.47
.
Pola
znic
i se
uvi
jek
mog
u sl
obod
no o
brat
iti n
asta
vnic
ima
i st
ručn
im s
urad
nici
ma
radi
sav
jeto
vanj
a, d
obiv
anja
pod
rške
i d
jelo
tvor
ne p
omoć
i te
rj
ešav
anja
oso
bnih
pro
blem
a (p
ravn
e, e
moc
iona
lne,
zdr
avst
vene
i d
ruge
nar
avi)
, te
škoć
a u
škol
ovan
ju,
učen
ju,
prof
esio
naln
om n
apre
tku
i so
cija
lizac
iji.
2.48
. N
asta
vnic
i i s
truč
ni s
urad
nici
ust
anov
e ne
pres
tano
pra
te i
evid
entir
aju
prof
esio
naln
i nap
reda
k po
lazn
ika
te n
ajm
anje
jedn
om g
odiš
nje
orga
nizi
raju
in
divi
dual
na i
savj
etov
anja
u s
kupi
nam
a.2.
49.
U
stan
ova
za s
truk
ovno
obr
azov
anje
sur
ađuj
e s
mul
tidis
cipl
inar
nim
tim
om i
z lo
kaln
e i
šire
zaj
edni
ce (
HZZ,
stručn
jaci
zdr
avst
veni
h us
tano
va,
mob
ilni s
truč
ni tim
ovi,
stru
kovn
e ud
ruge
, udr
uge
posl
odav
aca,
rod
itelja
i os
oba
s in
valid
iteto
m, c
entr
i za
odgo
j i o
braz
ovan
je, u
stan
ove
za v
isok
o ob
razo
vanj
e i d
r.).
2.50
.
Svi p
olaz
nici
su
upoz
nati
s pr
avim
a i o
dgov
orno
stim
a tij
ekom
obr
azov
anja
, ko
ji su
jasn
o i p
reci
zno
nave
deni
u k
ućno
me
redu
i st
atut
u us
tano
ve,
i nal
aze
se n
a vi
dljiv
u m
jest
u.2.
51.
Po
lazn
ici i
maj
u m
oguć
nost
i pr
iliku
dav
anja
pov
ratn
ih in
form
acija
o z
adov
oljs
tvu
pruž
enim
usl
ugam
a po
dršk
e, p
omoć
i i s
avje
tova
nja,
a u
stan
ova
evid
entir
a po
vrat
ne in
form
acije
i us
poređu
je ih
s u
napr
ijed
post
avlje
nim
krite
rijim
a i oče
kiva
nim
rez
ulta
tima.
2.52
.
Sve
se a
ktiv
nost
i pod
rške
poh
ranj
uju
u po
vjer
ljive
dok
umen
te,
a us
tano
va p
olaz
nici
ma
jamči
zaš
titu
osob
nih
poda
taka
.2.
53.
In
form
acije
i sa
vjet
i uči
nkov
ito p
omaž
u po
lazn
icim
a u
izbo
ru n
asta
vka
karije
re n
akon
stj
ecan
ja s
truk
ovne
kva
lifi k
acije
.
2.54
.
Ust
anov
a im
a m
odel
praće
nja
pola
znik
a na
kon
zavr
šetk
a ob
razo
vanj
a, p
riku
plja
i ev
iden
tira
poda
tke
o pr
ofes
iona
lnom
kre
tanj
u po
lazn
ika
(npr
.
prog
ram
i na
stav
ka o
braz
ovan
ja i
/ili
učen
ikov
o za
pošl
java
nje
u st
ruci
) te
o t
ome,
po
potr
ebi,
izvj
ešću
je m
jero
davn
e us
tano
ve (
loka
lna
up
rava
, ASO
O).
2.55
.
Ust
anov
a im
a m
odel
osn
aživ
anja
ulo
ge i
utje
caja
Vijeća
rod
itelja
i Vijeća
uče
nika
u s
lužb
i pru
žanj
a po
dršk
e po
lazn
icim
a.
21H
rvat
ski
okvi
r za
osi
gura
nje
kval
itet
e u
stru
kovn
om o
braz
ovan
ju i
osp
osob
ljava
nju
/ P
riručn
ik z
a sa
mo
vrje
dn
ova
nje
1.3
. Pri
orit
etn
a p
odručj
a i p
odručj
a kv
alit
ete
u s
tru
kovn
om o
bra
zova
nju
i os
pos
oblj
avan
ju
PO
LAZ
NIC
I S
PO
SEB
NIM
OD
GO
JNO
-OB
RA
ZO
VN
IM P
OTR
EBA
MA
2.56
.
Ust
anov
a za
str
ukov
no o
braz
ovan
je -
u s
urad
nji
s os
nivače
m -
skr
bi o
int
egra
ciji
pol
azni
ka s
pos
ebni
m o
dgoj
no-o
braz
ovni
m p
otre
bam
a u
stru
kovn
e pr
ogra
me
u m
jest
u st
anov
anja
suk
ladn
o rj
ešen
ju m
jero
davn
ih s
lužb
i.2.
57.
Ust
anov
a za
str
ukov
no o
braz
ovan
je -
u s
urad
nji s
osn
ivač
em i
drug
im m
jero
davn
im in
stitu
cija
ma
- os
igur
ava
pros
torn
e i p
rogr
amsk
e pr
ilago
dbe
na p
očet
ku o
braz
ovan
ja t
e tij
ekom
stj
ecan
ja o
pćeo
braz
ovni
h i
stru
kovn
ih k
ompe
tenc
ija p
otre
bnih
za
uključi
vanj
e na
trž
ište
rad
a, n
asta
vak
obra
zova
nja
i cje
loži
votn
o uč
enje
.2.
58.
U
stan
ova
za s
truk
ovno
obr
azov
anje
je
umre
žena
s o
stal
im o
dgoj
no-o
braz
ovni
m u
stan
ovam
a, u
stan
ovam
a so
cija
lne
skrb
i, zd
ravs
tven
im
usta
nova
ma,
udr
ugam
a, p
oslo
davc
ima,
fond
ovim
a i d
r., rad
i mul
tidis
cipl
inar
noga
prist
upa
obra
zova
nju
pola
znik
a s
pose
bnim
odg
ojno
-obr
azov
nim
po
treb
ama.
2.59
. Sv
i dje
latn
ici u
stan
ove
upoz
nati
su s
međ
unar
odni
m i
naci
onal
nim
rel
evan
tnim
zak
onim
a, k
onve
ncija
ma,
dek
lara
cija
ma
i str
ateg
ijam
a po
veza
nim
a s
prav
om n
a ob
razo
vanj
e os
oba
s po
sebn
im o
dgoj
no-o
braz
ovni
m p
otre
bam
a.2.
60.
N
asta
vnic
i i s
truč
ni s
urad
nici
nep
rest
ano
prat
e i e
vide
ntiraj
u na
pred
ak p
olaz
nika
s p
oseb
nim
odg
ojno
-obr
azov
nim
pot
reba
ma
i dar
oviti
h po
lazn
ika.
2.
61.
Nas
tavn
ici i
str
učni
sur
adni
ci s
e re
dovi
to u
savr
šava
ju z
a ra
d i k
valit
etnu
sur
adnj
u s
pola
znic
ima
s po
sebn
im o
dgoj
no-o
braz
ovni
m p
otre
bam
a.2.
62.
U
stan
ova
za s
truk
ovno
obr
azov
anje
pro
vodi
pro
gram
e ko
ji pr
omov
iraj
u vr
šnjačk
u so
lidar
nost
, do
stoj
anst
vo s
vake
oso
be,
prav
o na
raz
ličito
st i
ne
nasi
lje.
2.63
.
Ust
anov
a za
str
ukov
no o
braz
ovan
je im
a m
odel
iden
tifi c
iran
ja i
rada
s p
olaz
nici
ma
s po
sebn
im o
dgoj
no-o
braz
ovni
m p
otre
bam
a i s
ocija
lizac
iji
k
oji n
emaj
u pr
etho
dno
dost
avlje
no m
išlje
nje
ili r
ješe
nje
mje
roda
vnih
slu
žbi.
2.64
.
Ust
anov
a za
str
ukov
no o
braz
ovan
je p
rocj
enju
je,
evid
entir
a i p
rim
jenj
uje
mod
ele
prać
enja
dar
oviti
h i t
alen
tiran
ih p
olaz
nika
.
2.
65.
U
stan
ova
za s
truk
ovno
obr
azov
anje
osi
gura
va s
taln
u ob
razo
vnu,
ped
agoš
ko-d
idak
tičku
i ps
ihol
ošku
pod
ršku
dar
oviti
m i
tale
ntiran
im
pola
znic
ima
koja
na
najb
olji
nači
n po
boljš
ava
njih
ovo
učen
je i
stje
canj
e ko
mpe
tenc
ija (
prog
ram
i u r
edov
noj na
stav
i, na
tjec
anja
, iz
vann
asta
vne
akt
ivno
sti,
radi
onic
e, lj
etne
i zi
msk
e šk
ole,
klu
bovi
, ka
mpo
vi i
sl.)
.
PO
HAĐ
AN
JE N
AS
TAV
E
2.66
. U
stan
ova
za s
truk
ovno
obr
azov
anje
priku
plja
, ob
rađu
je i
anal
izira
poda
tke
o po
hađa
nju
nast
ave.
2.
67.
Ust
anov
a za
str
ukov
no o
braz
ovan
je p
oduz
ima
prim
jere
ne m
jere
sm
anjiv
anja
izos
tana
ka s
nas
tave
.
2.68
. U
stan
ova
za s
truk
ovno
obr
azov
anje
priku
plja
pod
atke
o s
topi
(%
) i r
azlo
zim
a od
usta
janj
a od
ško
lova
nja.
2.
69.
U
stan
ova
za s
truk
ovno
obr
azov
anje
priku
plja
, ob
rađu
je i
anal
izira
broj
izreče
nih
peda
gošk
ih m
jera
, pr
aćen
je p
oras
ta il
i sm
anje
nja
po
obra
zovn
im ra
zdob
ljim
a.
2.70
.
Ust
anov
a za
str
ukov
no o
braz
ovan
je e
vide
ntira
i ana
lizira
spec
ifi čn
osti
pohađa
nja
nast
ave
pola
znik
a pu
tnik
a, p
olaz
nika
s iz
vanš
kols
kim
ob
veza
ma
i ak
tivno
stim
a i
pola
znik
a u
drug
im/p
aral
elni
m p
rogr
amim
a ob
razo
vanj
a (g
lazb
ene
škol
e, š
port
ski p
rogr
ami,
kron
ična
obo
ljenj
a) t
e pr
uža
mog
ućno
sti p
odrš
ke.
2.71
. U
stan
ova
za s
truk
ovno
obr
azov
anje
u r
ješa
vanj
e pr
oble
mat
ike
pohađa
nju
nast
ave
uključu
je V
ijeće
rod
itelja
i Vijeće
uče
nika
.
23H
rvat
ski
okvi
r za
osi
gura
nje
kval
itet
e u
stru
kovn
om o
braz
ovan
ju i
osp
osob
ljava
nju
/ P
riručn
ik z
a sa
mo
vrje
dn
ova
nje
1.3
. Pri
orit
etn
a p
odručj
a i p
odručj
a kv
alit
ete
u s
tru
kovn
om o
bra
zova
nju
i os
pos
oblj
avan
ju
KO
MU
NIK
AC
IJA
I S
UR
AD
NJA
2.72
. U
stan
ova
za s
truk
ovno
obr
azov
anje
pot
iče
kom
unik
aciju
s p
olaz
nici
ma,
nas
tavn
icim
a, d
rugi
m r
adni
cim
a i u
prav
om, a
koja
se
tem
elji
na s
urad
nji
i uz
ajam
nom
poš
tova
nju.
2.
73.
Nas
tavn
ici k
oris
te uči
nkov
ite m
jere
za
prom
oviran
je jed
naki
h m
oguć
nost
i i iz
bjeg
avan
je d
iskr
imin
acije
kak
o bi
pol
azni
ci m
ogli
ostv
ariti
svo
j pu
ni
pote
ncija
l. 2.
74.
Nas
tavn
ici
učin
kovi
to p
rim
jenj
uju
stan
dard
e u
pouč
avan
ju,
nast
avi
i uč
enju
te
korist
e dr
uge
met
ode
(npr
. uč
enik
u s
redi
štu
proc
esa
učen
ja i
po
učav
anja
, uč
enje
kro
z is
kust
vo,
prak
tična
nas
tava
) ka
ko b
i se
zado
volji
le r
azlič
ite m
oguć
nost
i, ku
lture
, sp
ol,
mot
ivac
ija p
ojed
inac
a.2.
75.
Nas
tavn
ici m
eđus
obno
sur
ađuj
u ra
di p
ovez
ivan
ja s
adrž
aja
učen
ja u
nuta
r is
tih il
i raz
ličiti
h po
druč
ja (
intr
a/in
terd
isci
plin
arni
prist
up uče
nju)
.2.
76.
N
asta
vnic
i om
oguć
uju
pola
znic
ima
prim
jenu
met
ode
rješ
avan
ja p
robl
ema,
raz
voj kl
jučn
ih k
ompe
tenc
ija t
e kr
eativ
no k
ritič
ko r
azm
išlja
nje.
25H
rvat
ski
okvi
r za
osi
gura
nje
kval
itet
e u
stru
kovn
om o
braz
ovan
ju i
osp
osob
ljava
nju
/ P
riručn
ik z
a sa
mo
vrje
dn
ova
nje
1.3
. Pri
orit
etn
a p
odručj
a i p
odručj
a kv
alit
ete
u s
tru
kovn
om o
bra
zova
nju
i os
pos
oblj
avan
ju
PR
IOR
ITET
NO
PO
DR
UČ
JE 3
– P
OS
TIG
NUĆ
A UČ
ENIK
A I
IS
HO
DI
UČ
ENJA
PO
DR
UČ
JA K
VA
LITE
TE I
NJE
ZIN
I K
RIT
ERIJ
I
UN
UTA
RN
JE P
RAĆ
ENJE
I O
CJE
NJI
VA
NJE
OD
GO
JNO
-OB
RA
ZO
VN
IH P
OS
TIG
NUĆ
A P
OLA
ZN
IKA
3.1.
Sv
e re
leva
ntne
dio
nike
(po
lazn
ike,
rod
itelje
, na
stav
nike
i st
ručn
o-pe
dago
šku
služ
bu)
pred
met
ni n
asta
vnic
i oba
vješću
ju o
pos
tupc
ima
i nač
inim
a pr
aćen
ja i
vrje
dnov
anja
pol
azni
ka.
3.2.
El
emen
ti i k
rite
riji
vrje
dnov
anja
su
jasn
i, do
stup
ni r
elev
antn
im d
ioni
cim
a i p
roiz
laze
iz s
truk
ovno
ga k
urik
ulum
a.3.
3.
Tem
elje
m jas
nih
krite
rija
i el
emen
ata
vrje
dnov
anja
pol
azni
k m
ože
proc
ijeni
ti ra
zinu
vla
stito
ga z
nanj
a i v
ješt
ina.
3.4.
Pr
aćen
je i
vrje
dnov
anje
prila
gođe
no je
pola
znic
ima
s po
sebn
im o
dgoj
no-o
braz
ovni
m p
otre
bam
a.3.
5.
Vrj
edno
vanj
e se
kor
isti
za p
raće
nje
napr
etka
pol
azni
ka u
stj
ecan
ju k
ompe
tenc
ija t
e za
njih
ovo
info
rmiran
je o
pos
tignuću
i na
pret
ku.
3.6.
N
asta
vnik
kro
z pr
oces
vrj
edno
vanj
a po
tiče
pola
znik
ovo
napr
edov
anje
i sa
mop
ouzd
anje
.3.
7.
Pola
znic
ima
je o
mog
ućen
o po
novn
o vr
jedn
ovan
je v
last
itih
post
ignuća
.3.
8. Po
stup
ci v
rjed
nova
nja
pola
znik
a su
val
jani
, po
uzda
ni,
prim
jere
ni,
dosl
jedn
i, pr
aved
ni i
prov
ode
se r
edov
ito i
u sk
ladu
s v
ažeć
im p
ropi
sim
a.
3.9.
Unu
tarn
je p
raće
nje
i vr
jedn
ovan
je i
shod
a uč
enja
u s
klad
u je
sa
stan
dard
om k
valifi
kac
ije t
e om
oguć
uje
pola
znic
ima
usva
janj
e od
gova
rajući
h pr
ofes
iona
lnih
i st
ruko
vnih
kom
pete
ncija
ko
je s
u ka
rakt
eris
tične
za
profi
l kv
alifi
kaci
je.
3.10
. P
ostu
pak
unut
arnj
eg p
raće
nja
i vrj
edno
vanj
a re
dovi
to s
e an
aliz
ira
i pob
oljš
ava.
3.11
. P
oslo
davc
i pre
pozn
aju
da s
u us
voje
ne k
ompe
tenc
ije (
znan
je i
vješ
tine)
rel
evan
tne
za r
adno
mje
sto
i da
su p
rim
jenj
ive
u pr
aksi
. 3.
12.
S
va p
otre
bna
evid
enci
ja i
doku
men
taci
ja š
kole
o p
olaz
nici
ma,
pod
atci
ma
o nj
ihov
u us
pjeh
u i p
odat
cim
a o
izda
nim
svj
edod
žbam
a ču
vaju
se
u sk
ladu
s p
ropi
sim
a.
ISP
ITI
(pre
dm
etn
i, p
opra
vni,
raz
likov
ni,
raz
red
ni i
zav
ršn
i rad
) 3.
13.
Izra
dba
i obr
ana
zavr
šnog
a ra
da p
rovo
di s
e su
klad
no v
rem
enik
u iz
radb
e i o
bran
e za
vršn
oga
rada
. 3.
14.
Vre
men
ik iz
radb
e i o
bran
e za
vršn
oga
rada
obj
avlje
n je
na
ogla
snoj
ploči
i/ili
mre
žnoj
str
anic
i ško
le.
3.15
. O
pro
vedb
i, iz
radb
i i o
bran
i zav
ršno
ga r
ada
usta
nova
vod
i pr
opis
anu
evid
enci
ju.
3.16
. Š
kols
ki p
rosu
dben
i odb
or i
povj
eren
stvo
za
obra
nu z
avrš
noga
rad
a ra
di n
a te
mel
ju P
oslo
vnik
a o
radu
ko
ji je
don
ijelo
upr
avno
tije
lo u
stan
ove.
3.17
. U
stan
ova
za s
truk
ovno
obr
azov
anje
pro
vodi
pre
dmet
ne,
popr
avne
, ra
zlik
ovne
i ra
zred
ne is
pite
u s
klad
u s
prop
isim
a.3.
18.
S
tatu
tom
ust
anov
e pr
opis
ani s
u nači
ni p
rove
dbe
pred
met
nih,
pop
ravn
ih,
razl
ikov
nih
i raz
redn
ih is
pita
.3.
19.
O
pro
vedb
i isp
ita v
odi s
e pr
opis
ana
evid
enci
ja,
koja
se ču
va u
dos
jeu
pola
znik
a.
27H
rvat
ski
okvi
r za
osi
gura
nje
kval
itet
e u
stru
kovn
om o
braz
ovan
ju i
osp
osob
ljava
nju
/ P
riručn
ik z
a sa
mo
vrje
dn
ova
nje
1.3
. Pri
orit
etn
a p
odručj
a i p
odručj
a kv
alit
ete
u s
tru
kovn
om o
bra
zova
nju
i os
pos
oblj
avan
ju
VA
NJS
KO
VR
JED
NO
VA
NJE
3.20
. U
ust
anov
i za
stru
kovn
o ob
razo
vanj
e pr
ovod
e se
nac
iona
lni i
spiti
i is
piti
drža
vne
mat
ure
po p
roce
dura
ma
što
ih je
prop
isao
Nac
iona
lni c
enta
r z
a va
njsk
o vr
edno
vanj
e ob
razo
vanj
a.
3.21
. U
kupn
i pod
atci
o u
spje
hu p
olaz
nika
ana
liziraj
u se
i us
poređu
ju s
nac
iona
lnim
pro
sjek
om i
dost
upni
su
svim
dio
nici
ma.
NA
TJEC
AN
JA I
SM
OTR
E R
AD
OV
A P
OLA
ZN
IKA
3.22
.
Ust
anov
a za
str
ukov
no o
braz
ovan
je o
rgan
izira
i sud
jelu
je n
a šk
olsk
im,
regi
onal
nim
, dr
žavn
im i
međ
unar
odni
m n
atje
canj
ima
i sm
otra
ma
rado
va
p
olaz
nika
. 3.
23.
Bro
j po
lazn
ika
koji
sudj
eluj
u u
izva
nnas
tavn
im a
ktiv
nost
ima
i/ili
nat
jeca
njim
a i s
mot
ram
a ra
dova
pol
azni
ka v
iši j
e od
15%
od
ukup
noga
bro
ja
pola
znik
a u
usta
novi
za
stru
kovn
o ob
razo
vanj
e.3.
24.
Po
lazn
ici u
stan
ove
za s
truk
ovno
obr
azov
anje
sud
jelu
ju u
nat
jeca
njim
a i s
mot
ram
a ra
dova
u z
anim
anjim
a/kv
alifi
kaci
jam
a k
oje
se iz
vode
u
njih
ovim
ust
anov
ama.
3.25
. Re
gion
alna
sam
oupr
ava
i pre
dsta
vnic
i gos
poda
rstv
a ak
tivno
su
uključe
ni u
pro
vedb
u na
tjec
anja
i sm
otri r
adov
a po
lazn
ika.
3.
26.
U
stan
ova
prat
i sud
jelo
vanj
e i u
spje
he s
vojih
pol
azni
ka n
a na
tjec
anjim
a i s
mot
ram
a ra
dova
.
29H
rvat
ski
okvi
r za
osi
gura
nje
kval
itet
e u
stru
kovn
om o
braz
ovan
ju i
osp
osob
ljava
nju
/ P
riručn
ik z