18.12.2014

1

IZRADA GEOLOŠKOG IZRADA GEOLOŠKOG PROFILAPROFILA

1

GEOLOŠKI PROFIL prikazuje presjek geološke građe terena sa vertikalnom ravninom

• Geološke karte su često popraćene (uz geološki stup) barem

jednim geološkim profilom

• Za razliku od geološkog stupa, profil prikazuje odnose između geoloških jedinica koje su odraz tektonskih poremećaja - prikazuje današnji međusobni odnos među geološkim tijelima

• Crta se na mjestu gdje će se prema našoj procjeni najbolje prikazati geološke strukture, njihove promjene i odnosi u području rada – trasa profila se obično orijentira poprečno na pružanje struktura!

• Geološki profili se crtaju i tijekom terenskog kartiranja kako bi se razjasnili strukturni odnosi i usmjerio daljnji terenski rad

• Nizom profila se mogu prikazivati i strukturne promjene po pojedinim fazama razvitka terena (u vremenskim intervalima)

2

18.12.2014

2

Postupak: 1. Nacrta se topografski profil

a) Na milimetarskom papiru se iscrta ordinata, te se na nju unese skala visina u odabranim ekvidistancijama (u odgovarajućem mjerilu)

b) Početak profila smješten je na lijevoj strani crteža i često se označava slovom (npr. A)

c) Iznad lijevog kraja crteža treba upisati azimut pod kojim se profil izrađuje

d) Iscrta se topografska površina

3

2. Na papirnatoj vrpci koja se položi đuž linije profila obilježe se mjesta: a) Gdje profil siječe geološke granice

• navedu se obilježja granice, kut i smjer nagiba granične plohe (ako je poznato)

b) Raspoložive položaje slojeva između graničnih ploha

• Uzimaju se u obzir položajevi slojeva koji su izmjereni u blizini profilne linije

• Potrebno je na karti produžiti njihovo pružanje po površini reljefa do sjecišta sa profilom, te odrediti i na profil ucrtati prividne kuteve

4

18.12.2014

3

5

• Često je u praksi da, bilo zbog potrebe prikaza struktura na nekom točno određenom mjestu, bilo zbog promjenjivosti pružanja struktura, profil nije točno poprečan na pružanje struktura i slojeva

• Posljedica je smanjenje vrijednosti kutova nagiba graničnih ploha i slojeva u profilu – prividni kutevi!

• Raspon vrijednosti nagiba se kreće od prave vrijednosti (ako je profil točno paralelan sa smjerom nagiba sloja) do horizontalnog položaja svih presječenih ploha (ako je profil poprečan sa smjerom nagiba)

• Konverzija kuteva radi se različitim metodama: • Grafički (nacrtna geometrija), konverzijske tablice, nomogram,

trigonometrijski, Schmidtovim dijagramima...

6 Izvor slike: Bahun, 1995

18.12.2014

4

7 Izvor slike: Dimitrijević, 1978

KUT IZMEĐU SMJERA NAGIBA I PRAVCA PROFILA

PRIVIDNI KUT NAGIBA (UCRTAVA SE NA PROFILU)

PRAVI KUT NAGIBA (IZMJEREN NA TERENU ILI UCRTAN NA KARTI)

13°

8

18.12.2014

5

Utjecaj mjerila na kut nagiba • Ako pri izradi geološkog profila

koristimo vertikalno mjerilo koje je uvećano u odnosu na horizontalno mjerilo (npr. koristimo vertikalno mjerilo 1:5000, dok nam je horizontalno mjerilo karte na temelju koje radimo profil 1:10000) kutevi nagiba će biti uvećani

9 Izvor slike: Powell, 1992

10 Izvor slike: Maltman, 1990

18.12.2014

6

3. Ti se podaci prenesu na topografsku površinu terena u profilu i to sljedećim redosljedom: a. Prvo se na profilu označe mjesta kontakata između

pojedinih geoloških jedinica (geološke granice)

b. Prema podacima iz karte ili neposrednog mjerenja na terenu se ucrtaju smjerovi i (prividni) kutevi nagiba graničnih ploha

c. Označi se obilježje kontakata na graničnim plohama (superpozicijski, transgresivni, rasjedni, navlačni)

d. Ucrtaju se smjerovi i (prividni) kutevi nagiba slojeva između već ucrtanih graničnih ploha

11

4. Na temelju ucrtanih podataka granica i položaja slojeva rekonstruira se struktura terena u podzemlju

• Svi ucrtani podaci ne moraju sezati dublje od mogućnosti točne rekonstrukcije ili eventualno dublje od zahtjeva naručitelja istraživanja

12

18.12.2014

7

5. Rekonstrukcija tektonike u profilu je pretpostavka na osnovi stvarnih podataka, sve ostalo se označava isprekidanim crtama:

a. Crtkano iznad površine topografije nastavi se linija granične plohe i rekonstruiraju se odnosi u erodiranom kompleksu stijena

b. Crtkano ispod konstruiranog profila nastave se linije graničnih ploha i rekonstruira prostiranje geoloških tijela dalje u dubini

c. Potpuno nepoznavanje struktura inad površine ili u dubini označava se upitnikom ili se ne crta

6. Bojanje profila, označavanje litologije i unošenje simbola

prema upotrebljavanim oznakama u geološkoj karti i stupu

7. Upisuje se naslov profila, iznad linije iscrtanog reljefa se označavaju značajniji lokaliteti, a ispod se crta mjerilo

13

14

18.12.2014

8

15

Na što još treba pripaziti: • Debljine jedinica na profilu bi trebale biti (približno) iste

kao što su naznačene na geološkom stupu ili u tumaču

• Debljine stratigrafskih jedinica mogu, ali i ne moraju uvijek biti konstantne duž profila – ali ako nemamo preciznijih podataka, crtamo ih konstantnih debljina

• Položaji slojeva ispod transgresivne granice u pravilu nisu istog nagiba kao sama transgresivna granica, dok su slojevi iznad paralelni sa granicom

• Rekonstruirani profil mora odgovarati onome što se zna o geološkoj povijesti stvaranja terena

16

18.12.2014

9

17

18

18.12.2014

10

19

Konstrukcija profila kroz borane terene • Za preciznu rekonstrukciju geometrije bora

potrebna je detaljna analiza svih relevantnih podataka prisutnih na karti

• Potrebna su brojna, pravilno raspoređena mjerenja

položaja slojeva

• Mora se znati i topografija, tj. nadmorska visina na kojoj su izmjereni položajevi slojeva

• Rekonstrukcija će biti olakšana i točnija ako su debljine jedinica konstantne, os bore je horizontalna, bora cilindrična i ako nema rasjedanja

20

18.12.2014

11

21

Primjer geometrijskog riješenja rekonstrukcije bora • primjenjivo jedino kod konstantnih debljina, tj.

paralelnih slojeva i graničnih ploha

PRIMJER: Karta prikazuje borane naslage čije se granice ocrtavaju na blagim padinama rubova doline koja prolazi sredinom karte • Oblik granica ukazuje na asimetričnu antiformu i sinformu, a

konstantnost pružanja slojeva (S-J) na horizontalnu osnu plohu, tj. cilindrične bore

• Mjerenja položaja slojeva (bijeli kvadratići) prikupljena su duž dvije trase, jedna na višoj (a-b), druga na nižoj razini (c-d) padine doline

• U ovakvoj situaciji možemo konstruirati zasebne profile duž dvije trase koje ćemo spojiti u jedinstveni profil

22

18.12.2014

12

• Nemamo na raspolaganju izohipse, već samo točkasta mjerenja visine (crni kvadratići) – nemožemo iscrtati stratoizohipse

• Međutim, možemo izdvojiti neka strukturna područja i točke • Zone maksimalne zakrivljenosti, krila bora • Približni položaj točaka maksimalnih zakrivljenosti (bijele točke) • Položaj točaka poznatih visina (crne točke) • Najzapadnije i najistočnije točke prevrnutog krila (crni kvadrtatići)

23

• Konstruiraju se zasebni profili (A i B) duž dvije trase koji u biti predstavljaju dvije razine istog profila (C)

• Na temelju položaja slojeva uz geološke granice možemo rekonstruirati geometriju bora

24

18.12.2014

13

• Dodatne poznate točke sa karte nam mogu poslužiti za točnije ocrtavanje granica na profilu • Točake maksimalnih zakrivljenosti (bijele točke) • Točake poznatih visina (crne točke) • Najzapadnije i najistočnije točke prevrnutog krila (crni

kvadrtatići)

25

26

18.12.2014

14

• Ako su bore cilindrične sa osima koje tonu (pri ćemu nam je poznat kut tonjenja), moguće je projicirati podatke sa svih djelova karte na jedinstvenu ravninu profila

27

• Ako su bore koje rekonstruiramo profilima necilindrične potrebno je konstruirati nekoliko poprečnih profila raspoređenih duž osi, te potencijalno ekstrapolirati geometriju strukture između profila

28