18.12.2014 1 IZRADA GEOLOŠKOG IZRADA GEOLOŠKOG PROFILA PROFILA 1 GEOLOŠKI PROFIL prikazuje presjek geološke građe terena sa vertikalnom ravninom • Geološke karte su često popraćene (uz geološki stup) barem jednim geološkim profilom • Za razliku od geološkog stupa, profil prikazuje odnose između geoloških jedinica koje su odraz tektonskih poremećaja - prikazuje današnji međusobni odnos među geološkim tijelima • Crta se na mjestu gdje će se prema našoj procjeni najbolje prikazati geološke strukture, njihove promjene i odnosi u području rada – trasa profila se obično orijentira poprečno na pružanje struktura! • Geološki profili se crtaju i tijekom terenskog kartiranja kako bi se razjasnili strukturni odnosi i usmjerio daljnji terenski rad • Nizom profila se mogu prikazivati i strukturne promjene po pojedinim fazama razvitka terena (u vremenskim intervalima) 2
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
18.12.2014
1
IZRADA GEOLOŠKOG IZRADA GEOLOŠKOG PROFILAPROFILA
1
GEOLOŠKI PROFIL prikazuje presjek geološke građe terena sa vertikalnom ravninom
• Geološke karte su često popraćene (uz geološki stup) barem
jednim geološkim profilom
• Za razliku od geološkog stupa, profil prikazuje odnose između geoloških jedinica koje su odraz tektonskih poremećaja - prikazuje današnji međusobni odnos među geološkim tijelima
• Crta se na mjestu gdje će se prema našoj procjeni najbolje prikazati geološke strukture, njihove promjene i odnosi u području rada – trasa profila se obično orijentira poprečno na pružanje struktura!
• Geološki profili se crtaju i tijekom terenskog kartiranja kako bi se razjasnili strukturni odnosi i usmjerio daljnji terenski rad
• Nizom profila se mogu prikazivati i strukturne promjene po pojedinim fazama razvitka terena (u vremenskim intervalima)
2
18.12.2014
2
Postupak: 1. Nacrta se topografski profil
a) Na milimetarskom papiru se iscrta ordinata, te se na nju unese skala visina u odabranim ekvidistancijama (u odgovarajućem mjerilu)
b) Početak profila smješten je na lijevoj strani crteža i često se označava slovom (npr. A)
c) Iznad lijevog kraja crteža treba upisati azimut pod kojim se profil izrađuje
d) Iscrta se topografska površina
3
2. Na papirnatoj vrpci koja se položi đuž linije profila obilježe se mjesta: a) Gdje profil siječe geološke granice
• navedu se obilježja granice, kut i smjer nagiba granične plohe (ako je poznato)
b) Raspoložive položaje slojeva između graničnih ploha
• Uzimaju se u obzir položajevi slojeva koji su izmjereni u blizini profilne linije
• Potrebno je na karti produžiti njihovo pružanje po površini reljefa do sjecišta sa profilom, te odrediti i na profil ucrtati prividne kuteve
4
18.12.2014
3
5
• Često je u praksi da, bilo zbog potrebe prikaza struktura na nekom točno određenom mjestu, bilo zbog promjenjivosti pružanja struktura, profil nije točno poprečan na pružanje struktura i slojeva
• Posljedica je smanjenje vrijednosti kutova nagiba graničnih ploha i slojeva u profilu – prividni kutevi!
• Raspon vrijednosti nagiba se kreće od prave vrijednosti (ako je profil točno paralelan sa smjerom nagiba sloja) do horizontalnog položaja svih presječenih ploha (ako je profil poprečan sa smjerom nagiba)
• Konverzija kuteva radi se različitim metodama: • Grafički (nacrtna geometrija), konverzijske tablice, nomogram,
trigonometrijski, Schmidtovim dijagramima...
6 Izvor slike: Bahun, 1995
18.12.2014
4
7 Izvor slike: Dimitrijević, 1978
KUT IZMEĐU SMJERA NAGIBA I PRAVCA PROFILA
PRIVIDNI KUT NAGIBA (UCRTAVA SE NA PROFILU)
PRAVI KUT NAGIBA (IZMJEREN NA TERENU ILI UCRTAN NA KARTI)
13°
8
18.12.2014
5
Utjecaj mjerila na kut nagiba • Ako pri izradi geološkog profila
koristimo vertikalno mjerilo koje je uvećano u odnosu na horizontalno mjerilo (npr. koristimo vertikalno mjerilo 1:5000, dok nam je horizontalno mjerilo karte na temelju koje radimo profil 1:10000) kutevi nagiba će biti uvećani
9 Izvor slike: Powell, 1992
10 Izvor slike: Maltman, 1990
18.12.2014
6
3. Ti se podaci prenesu na topografsku površinu terena u profilu i to sljedećim redosljedom: a. Prvo se na profilu označe mjesta kontakata između
pojedinih geoloških jedinica (geološke granice)
b. Prema podacima iz karte ili neposrednog mjerenja na terenu se ucrtaju smjerovi i (prividni) kutevi nagiba graničnih ploha
c. Označi se obilježje kontakata na graničnim plohama (superpozicijski, transgresivni, rasjedni, navlačni)
d. Ucrtaju se smjerovi i (prividni) kutevi nagiba slojeva između već ucrtanih graničnih ploha
11
4. Na temelju ucrtanih podataka granica i položaja slojeva rekonstruira se struktura terena u podzemlju
• Svi ucrtani podaci ne moraju sezati dublje od mogućnosti točne rekonstrukcije ili eventualno dublje od zahtjeva naručitelja istraživanja
12
18.12.2014
7
5. Rekonstrukcija tektonike u profilu je pretpostavka na osnovi stvarnih podataka, sve ostalo se označava isprekidanim crtama:
a. Crtkano iznad površine topografije nastavi se linija granične plohe i rekonstruiraju se odnosi u erodiranom kompleksu stijena
b. Crtkano ispod konstruiranog profila nastave se linije graničnih ploha i rekonstruira prostiranje geoloških tijela dalje u dubini
c. Potpuno nepoznavanje struktura inad površine ili u dubini označava se upitnikom ili se ne crta
6. Bojanje profila, označavanje litologije i unošenje simbola
prema upotrebljavanim oznakama u geološkoj karti i stupu
7. Upisuje se naslov profila, iznad linije iscrtanog reljefa se označavaju značajniji lokaliteti, a ispod se crta mjerilo
13
14
18.12.2014
8
15
Na što još treba pripaziti: • Debljine jedinica na profilu bi trebale biti (približno) iste
kao što su naznačene na geološkom stupu ili u tumaču
• Debljine stratigrafskih jedinica mogu, ali i ne moraju uvijek biti konstantne duž profila – ali ako nemamo preciznijih podataka, crtamo ih konstantnih debljina
• Položaji slojeva ispod transgresivne granice u pravilu nisu istog nagiba kao sama transgresivna granica, dok su slojevi iznad paralelni sa granicom
• Rekonstruirani profil mora odgovarati onome što se zna o geološkoj povijesti stvaranja terena
16
18.12.2014
9
17
18
18.12.2014
10
19
Konstrukcija profila kroz borane terene • Za preciznu rekonstrukciju geometrije bora
potrebna je detaljna analiza svih relevantnih podataka prisutnih na karti
• Potrebna su brojna, pravilno raspoređena mjerenja
položaja slojeva
• Mora se znati i topografija, tj. nadmorska visina na kojoj su izmjereni položajevi slojeva
• Rekonstrukcija će biti olakšana i točnija ako su debljine jedinica konstantne, os bore je horizontalna, bora cilindrična i ako nema rasjedanja
20
18.12.2014
11
21
Primjer geometrijskog riješenja rekonstrukcije bora • primjenjivo jedino kod konstantnih debljina, tj.
paralelnih slojeva i graničnih ploha
PRIMJER: Karta prikazuje borane naslage čije se granice ocrtavaju na blagim padinama rubova doline koja prolazi sredinom karte • Oblik granica ukazuje na asimetričnu antiformu i sinformu, a
konstantnost pružanja slojeva (S-J) na horizontalnu osnu plohu, tj. cilindrične bore
• Mjerenja položaja slojeva (bijeli kvadratići) prikupljena su duž dvije trase, jedna na višoj (a-b), druga na nižoj razini (c-d) padine doline
• U ovakvoj situaciji možemo konstruirati zasebne profile duž dvije trase koje ćemo spojiti u jedinstveni profil
22
18.12.2014
12
• Nemamo na raspolaganju izohipse, već samo točkasta mjerenja visine (crni kvadratići) – nemožemo iscrtati stratoizohipse
• Međutim, možemo izdvojiti neka strukturna područja i točke • Zone maksimalne zakrivljenosti, krila bora • Približni položaj točaka maksimalnih zakrivljenosti (bijele točke) • Položaj točaka poznatih visina (crne točke) • Najzapadnije i najistočnije točke prevrnutog krila (crni kvadrtatići)
23
• Konstruiraju se zasebni profili (A i B) duž dvije trase koji u biti predstavljaju dvije razine istog profila (C)
• Na temelju položaja slojeva uz geološke granice možemo rekonstruirati geometriju bora
24
18.12.2014
13
• Dodatne poznate točke sa karte nam mogu poslužiti za točnije ocrtavanje granica na profilu • Točake maksimalnih zakrivljenosti (bijele točke) • Točake poznatih visina (crne točke) • Najzapadnije i najistočnije točke prevrnutog krila (crni
kvadrtatići)
25
26
18.12.2014
14
• Ako su bore cilindrične sa osima koje tonu (pri ćemu nam je poznat kut tonjenja), moguće je projicirati podatke sa svih djelova karte na jedinstvenu ravninu profila
27
• Ako su bore koje rekonstruiramo profilima necilindrične potrebno je konstruirati nekoliko poprečnih profila raspoređenih duž osi, te potencijalno ekstrapolirati geometriju strukture između profila