Teoretska i praktična nastava za specijalizante iz interne medicine PULMOLOGIJA TEORETSKA NASTAVA (2 časa) 1.Dijagnostički algoritam plućnih bolesti 2.Bolesti medijastinuma PRAKTIČNA NASTAVA (4 časa) 1.Dijagnostički algoritam plućnih bolesti 2.Bolesti medijastinuma TEORETSKA NASTAVA (3 časa) 1.Hronična opstruktivna bolest pluća 2.Respiratorna insuficijencija, hronično plućno srce 3.Bolesti pleure PRAKTIČNA NASTAVA (3 časa) 1.HOBP, respiratorna insuficijencija, hronično plućno srce 2.Bolesti pleure TEORETSKA NASTAVA (3 časa) 1.Plućne manifestacije sistemskih bolesti, profesionalne bolesti pluća Prof. dr M. Đurić 2.Akutni respiratorni distres sindrom Doc.dr D.Obradović
211
Embed
· Web viewBolesti kardiovaskularnog sistema i trudnoća 1 čas Prof.dr S.Stojić Bolesti urogenitalnog sistema (akutna i hronična insuficijencija, transplantiran bubreg, kamen
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Teoretska i praktična nastava za specijalizante iz interne medicine
MEN I ENDOKRINI ASPEKTI PARANEOPLASTIČNOG SINDROMA. HIPONATREMIJA I SIADH.
METABOLIČKE BOLESTI KOSTI
PRIMARNI HIPERPARATIREOIDIZAM I HIPOPARATIREOIDIZAM.
SEMINAR
SEKUNDARNE OSTEOPOROZE
BOLESTI ŠTITASTE ŽLEZDE (hiperfunkcijska stanja)
BOLESTI ŠTITASTE ŽLEZDE (hipotireoza)
POREMEĆAJI ŠTITASTE ŽLEZDE I TRUDNOĆA
BOLESTI NADBUBREŽNIH ŽLEZDA (Sy Cushing, Pheochromocytoma)
BOLESTI NADBUBREŽNIH ŽLEZDA (Primarni hiperaldosteronizam, Primarna nadbubrežna insuficijencija)
SEMINAR
LDL AFEREZA
POREMEĆAJI FUNKCIJE OVARIJUMA (menopauza, POF, PCOS)
BOLESTI TESTISA I PARAENDOKRINA STANJA
SEMINAR
ULOGA DXA PREGLEDA U DIJAGNOSTICI I PRAĆENJU OSTEOPOROZE
. Internistička onkologija
4 godine za upisane specijalizante 2013(48 meseci)
Specijalizacija traje 4 godina ili 8 semestara (jedan semestar 6 meseci) sa godišnjim odmorom
17 meseci opšta interna medicina
31 meseci internistička onkologija ( 4 meseci onko-hematologija, 1 mesec pulmologija, mesec dana ginekologija i 1 mesec dana onkološka hirurgija, 1 mesec radioterapija,1 mesec radiologija i 1 mesec nuklearna medicina
STRUKTURA I ORGANIZACIJA SPECIJALIZACIJE
Obuka u okviru specijalističkih studija iz internističke onkologije sastoji se iz osnovne obuke i obuke više specijalnosti.
Osnovna obuka uči lekare kako da: vrše istraživanja, leče i dijagnostikuju bolesnika sa akutnim i hroničnim medicinskim simptomima, i omogućava im da razviju svoja visoko-kvalitetna umeća revizije u okviru lečenja ležećih i spoljnih bolesnika. Obuka više specijalnosti nadograđuje osnovna umeća kako bi se razvila u kompetentnost, neophodna za rad jednog nezavisnog internistu onkologa.
Programi osnovne interne obuke su osmišljeni tako da daju osnovnu obuku za specijalističku obuku putem usvajanja znanja i umeća kako je procenjeno na osnovu radnog mesta. Programi su obično u trajanju od 4 godina ili 8 semestara, baziraju se na širokoj osnovi institucija koje se bave internističkom onkologijom.
U toku dve godine specijalizanti se moraju uključiti u direktan rad osnovnih internističkih veština. Postoje određeni nivoi kompetentnosti koje bi morali poštovati svi lekari u toku perioda njihove obuke s početkom u okviru njihove specijalističke karijere koja bi se razvijala kroz njihovu post-diplomsku karijeru, kao što su npr. komunikacija, pregledanje i umeće uzimanja anamneze.
Oni su inicijalno definisani na medicinskim studijama i onda se razvijaju dalje u specijalizaciju. Ovaj deo nastavnog plana podržava spiralnu prirodu učenja koja podupire kontinuirani razvoj studenta. Priznaje se da mnoge kompetentnosti, koje su ovde navedene, spadaju u procese sazrevanja gde lekari postaju mnogo iskusniji i veštiji kako napreduju njihova karijera i iskustvo. Namera je da lekari spoznaju da je usvajanje osnovnih kompetentnosti često praćeno povećanom sofisticiranošću i kompleksnošću date kompetentnosti kroz njihovu karijeru, a to se reflektuje kroz povećanu stručnost u okviru izabrane putanje njihove karijere.
31 mesec - INTERNISTIČKA ONKOLOGIJA
Onkohematologija 4 meseca
Tumori dojke i ostali endokrini tumori 6 meseci
Tumori digestivnog trakta, žužnih puteva, pankreasa i jetre 6 meseci
Tumori testisa, bubrega, mokraćne bešike i prostate 2 meseca
Melanoma i mekih tkiva, glave i vrata 2 meseca
Dnevna onkološka bolnica ( poseban osvrt na tumore CNS-a, ) 3 meseca
Karcinom pluća 1 mesec
Radijaciona onkologija 3 meseca
Imiging Onkologija 1 mesec
Onkološka nuklearna medicina 1 mesec
Hiruško-onkološko aspekti lečenja 1 mesec .
Ginekološko-onkološko aspekti dijagnostike i lečenja 1 mesec.
Od specijalizanta se očekuje da aktivno učestvuju tokom stručnih sastanaka, tako što će iznositi i prikazivati pojedinačne bolesnike, uz konsultaciju sa specijalistom i šefom odeljenja na kome se trenutno nalazi specijalizant.
Obavezna su da prisustvuju vizitama i prikazivanju bolesnika šefu ili načelniku odeljenja, prepisivanje i određivanje hemioterapijskih protokola specijalizant radi u konsultaciju sa specijalistom, šefom ili načelnikom odeljenja.
Specijalizant ima obavezu prisustvovanja svim onkološkim komisijama, sam priprema i prikazuje bolesnike na stručnim sastancima i komisijama sa odeljenja na kom se nalazi.
Ima obavezu da prisustvuje 10 puta na komisiji za tumore pluća, tumore dojke, kolorektuma, a 5 puta na komisiji za CNS, limfome, urogenitalne, ginekološke, glava i vrat, maksilofacijalne i melanomi i meka tkiva.
Specijalizant ima obavezu da redovno prisustvuje stručnim sastancima u okviru kontinuirane medicinske edukacije (KME) i da se redovno informiše iz stručnih i naučnih časopisa i isto tako ima obavezu upotrebu interneta.
Ukoliko u okviru Onkološke Institucije ne postoji onkohematološko odeljenje ili nisu prisutne svi oblici dijagnostike i lečenja hematoloških maligniteta, specijalizant ima obavezu da jedan semestar ili pola semestra provede na hematološkoj klinici (za Novi Sad Klinički centar Vojvodine Institut za hematologiju).
U okviru specijalizacije za internistu onkologa specijalizant provodi 3 meseca na radioterapiji gde se upoznaje sa osnovima radioterapije, aktivno učestvuje u donošenju plana iradijacije.
Uz specijaliste radioterapeute obrađuje bolesnike i redovno obilazi bolesnike putem vizita i samostalno obradjuje bolesnika( anamneza i pregled.. i predlog terapijskog plana).,
Specijalizant ima obavezu da jedan mesec provede na Imiging radiologiji i da se upozna sa svim radiloškim i radiološki interventnim metodama.
Takodje, ima obavezu da provede jedan mesec na nukleranoj medici radi upoznavanja ( PET/CT, dijagnostičke metodei metode lečenje karcinoma štitaste žlezde, oktaskena itd.... ).
17 meseci OPŠTA INTERNA MEDICINA
U okviru nastavnog plana specijalizant provodi 17 meseci na planu obuke opšte interne medicine. Tim programom je obuhvaćena:
Gastroenterohepatologija 2 meseca:
Upoznavanje, dijagnostika terapija i prepoznavanje:
Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB),
Gastritisi i ulkusna bolest
Malapsorpcioni sindrom
Inflamatorne bolesti creva
Funkcionalni poremećaji digestivnog sistema (dijagnostika i lečenje)
Krvarenje iz GIT-a
Akutni abdomen
Hepatitisi i ciroze
Metaboličke bolesti jetre
Jetra i lekovi, alkoholna bolest jetre
Autoimune bolesti jetre
Bolesti bilijarnog sistema
Akutni i hronični pankreatitis
Vaskularne bolesti GIT-a
Dijagnostika oboljenja digestivnog sistema (endoskopija, patohistologija, ERCP, EHO, EUS,)
Endokrinologija 2 meseca,
Klinički aspekti neuroendokrine regulacije
Bolesti hipofize
Hipertireoza i Hipotireoza
Struma i Tireoiditisi
Bolesti paraštitastih žlezda
Bolesti kore nadbubrežnih žlezda
Bolesti medule nadbubrežnih žlezda
Hirzutizam, androgenitalni sindrom
Dijabetes melitus ,
Akutne komplikacije dijabetesa
Hronične komplikacije dijabetesa
Hipoglikemijski sindrom – akutna stanja
Hipoglikemijski sindrom etiol.dg i lečenje
Lipidi i lipoproteini
Multipla endokrina hiperplazija
Tumori sa ektopičnom sekrecijom hormona
Kardiologija 4 meseca
Tokom užeg dela specijalizacije specijalizant treba da bude osposobljen da rešava sledeće klničke probleme:
bol u grudima i procena pacijenta sa bolom u grudima
stabilna angina pektoris
akutni koronarni sindrom i infarkt miokarda
srčana insuficijencija
kardiomiopatije
pacijenti sa srčanim manama
pre-sinikopa i sinkopa
aritmijeperikardne bolesti
primarna i sekundarna prevecnija kardiovaskularnih bolesti uključujući dijagnostiku i lečenje arterijske hipertenzije
prevencija i lečenje infektivnog endokarditisa
bolesti aorte
tumori srca
lečenje hemodinamski nestabilnih i kritično bolesnih pacijenata reanimacija
Nefrologija 2 meseca
Infekcije donjih partija urinarnog trakta i infekcije gornjih partija urinarnog trakta
Kalkuloza urinarnog trakta
Glomerulonefritisi primarni i sekundarni
Nefrotski sindrom,
Hronična slabost bubrega
Sekundarni hiperparadtireodfizam
Acido-bazni poremecaji
Akutna slabost bubrega
Tubulointersticijumske bolesti
Policisticna bolest bubrega
Hipertenzija
Vaskularne bolesti bubrega
Benigna hematologija 1 mesec.
Anemije: Klasifikacija
Anemije usled nedostatka gvoždja
Anemije zbog poremećaja sinteze DNK
Anemija u hroničnim bolestima
Stečene hemolizne anemije
Biohemija i funkcija granulocita
Promena broja granulocita u patološkim stanjima,
neutropenije i agranulocitoza
Granulocitoze: leukemoidna reakcija
Biohemija i funkcija trombocita
Trombocitokinetika, stvaranje, vek i razgradnja
Klasifikacija trombocitopenija
Urodeni poremećaji trombocita
Trombocitopenije uslovljene povećanom razgradnjom,smanjenom proizvodnjom ili poremećenom distribucijomtrombocita. Sindrom hipersplenizma
Hemoragijski sindromi uslovljeni stečenim nedostatkomčinilaca koagulacije i DIK
Biohemija i funkcija monocita
Pulmologija 3 meseca +1
Opstruktivne bolesti pluća-uključujući hroničnu opstruktivnu bolest pluća, astmu,bronhiektazije i cističnu fibrozu;
Tuberkuloza, plućna i vanplućna, uključujući sve aspekte lečenja, epidemiologiju i prevenciju bolesti;
Plućne infekcije uklučujući gljivične infekcije i infekcije kod imunodeficijentnih osoba.
Difuzne bolesti plućnog intersticjuma; Plućna vaskularna oboljenja, uključujući i primarnu i sekundarnu plućnu hipertnziju, vaskulitise i sindrom plućne hemoragije
Profesionalne plućne bolesti povezane sa aerozagađenjem, posebno bolesti usled udisanja prašine, azbesta i profesijska astma;
Jatrogene bolesti pluća, uključujući bolesti izazvane lekovima;
Pleuro-pulmonalne manifestacije sistemskih bolesti vezivnog tkiva i bolesti s primarnim uzrokom u drugim organima;
Respiratorna insuficijencija, uključujući akutni respiratorni distres sindrom, akutnu i hroničnu respiratornu insuficijenciju u
Poremećaji pleure i medijastinuma, pneumotoraks i empijem;
Alergijske bolesti disajnih puteva, uključujući astmu, hipersenzitivnost i delovanje činilaca iz spoljašnje sredine;
Obaveze specijalizanta su iste kao tokom obuke na internističkoj onkologiji. Aktivno učešće u medicinskim veštinama, vizitama, prisustvovanja CME, i ostalim stručnim sastancima, odnosno po planu rada organizacione jedinice.
TEORIJSKA PREDAVANJA ZAJEDNO ZA SPECIJALIZANTE INTERNE ONKOLOGIJE -
Biološki i molekularni principi, principi citogenetike, genomike, histopatologija i imunologija
Farmakologija.
Diferencija ćelije i ćelijskog ciklusa.
Kancerogeneza (fizički, hemijski i virusno-bakteriološki uzročnici), rast, progresija i metastaziranje tumora.
Hemostaza i angiogeneza.
Faktori rasta, citokini i monoklonska antitela
Dijagnoza, prevencija, prognoza i osnovni princip tretmana svih lokalizacija.
Paraneoplastični sindrom.
Tumori dece.
Visokodozna terapija i autologna transplantacija
Nove terapije : Procedure u dijagnostici i tretmanu: karcinoma dojke, bronhopulmonalnih tumora, mezotelioma, digestivnih tumora, tumora bubrega, prostate, uterusa, ovarijuma, Hodgkin-ove bolesti, NHL, CNS, kože, kosti. ORL i maksilofacijalne regije, mladeži, sarkomi i meka tkiva.
Terapija bola, palijativna terapija i nega.
Psihološki aspekti i socijalni aspekti.
Urgentna onkologija.
Gerijatrijska onkologija.
Komplikacije hemioterapije.
PRAKTIČNO-TEORETSKI DEO ZA SPECIJALIZANTE INTERNISTIČKE ONKOLOGIJE
Terapijske odluke-aspekti farmakologije i etike
Karcinom dojke: svi oblici lečenja, hormonoterapija, citostatcka, ciljana terapija, biološka terapija.
Karcinom pluća: svi oblici lečenja, citostatska, ciljana terapija, biološka terapija.
Karcinomom kolorektuma svi oblici lečenja, citostatcka, ciljana terapija, biološka terapija.
Tumori: jetre, želuca, pankreasa
Tumori: maligni melanom, sarkomi i koža
Retki tumori: terapijske procedure
Ginekološki tumori
Tumori bubrega
TEORIJSKA PREDAVANJA ZA SPECIJALIZNATE IZ INTERNISTIČKE ONKOLOGIJE I UKUPNO
Hematopoeza i ćelijske loze
Ispitivanje i regulacija hematopoeze
Krvne grupe, transfuzija
Patologija limfoproliferativnih bolesti
Patologija leukemija
Hemostaza i koagulacija
Hemoliza
Alogena transplantacija
TEORIJSKA PREDAVANJA ZA SPECIJALIZANTE IZ INTERNISTIČKE UKUPNO 12 ČASOVA RADIOTERAPIJA
Osnovna znanja fizike
Radiobiologija, radiofizika, tehnike iradijacije organa, dozimetrija i radioprotekcija
Radiološki tretman prema lokalizaciji tumora (dojke, limfomi, plućni karcinomi...
Konformalna radioterapija
Iradijacije tumora kod dece.
Inovacije u radioterapiji.
KATALOG VEŠTINA
Detaljno i pouzdano uzimanje istorije bolesnika detaljan klinički pregled kao i sposobnost za formulisanje diferencijalne dijagnoze uz unošenje odgovarajućih detalja u istoriju bolesti
Precizna procena fizičkih, emocionalnih, psiholoških i socijalnih potreba bolesnika
Utvrđivanje rizika procedure ili istraživanja
Sposobnost da proceni bolesnikovo razumevanje njegovog stanja i obezbedi edukaciju i informacije adekvatne datoj kliničkoj situaciji
Sposobnost da dobije informisani pristanak za proceduru i da bolesniku objasni i prenese rizike procedure
Sposobnost da organizuje i koordinira drugo osoblje koje će biti uključeno u proceduru kao ili negu pacijenta nakon završetka procedure
Sposobnost za planiranje, implementaciju i interpretaciju odgovarajućih efikasnih dijagnostičkih i prognostičkih istraživanja
Precizno dijagnostičko rezonovanje
Da uvek ima na umu starosnu dob, status, kulturološke i socijalne aspekte pacijenta kada se odlučuje za način lečenja
Indikacije i ciljevi hemioterapije kod primarnih i metastatskih kancera, uključujući i adjuvantnu i neoadjuvantnu terapiju
Indikacije za hemioterapiju kao radijacijski pojačivač osetljivosti
Procena pacijentovih komorbidnih stanja radi utvrđivanja odnosa rizika/koristi hemioterapije za datog bolesnika
Klinička aplikacija i evaluacija citotoksičnih lekova, endokrinih terapija i bioloških agenasa
Principi kliničke farmakologije citotoksičnih lekova, neželjenih uticaja lečenja i njihovo saniranje
Mehanizmi unutrašnje i stečene rezistencije na lekove i moguće strategije prevazilaženja
Kombinovane i sekvencijalne terapije
Razumevanje kako određene specifične intervencije mogu prevenirati specifične toksičnosti vezane za hemioterapiju
Uloga intenzifikacije doze i indikacije, komplikacije i neželjeni uticaji terapije visoke doze
Sposobnost za diskusiju, planiranje i implementira odgovarajuću terapiju u okviru multidisciplinskog tima i vodiča dobre prakse.
Mehanizam delovanja antiemetičkih agenasa
Interakcija agenasa i neželjenih uticaja administracije leka
Izbor antiemetičkih režima relevantnih za dati hemioterapijski režim koji se primenjuje
Poznavanje spektra intervencija, indikacija i komplikacija ne-farmakoloških lečenja
Identifikuje i leči nus pojave, na adekvatan način primenom preporuka i vodiča dobre prakse
Sposobnost da prepiše faktore rasta pod odgovarajućim uslovima
Sposobnost da prepozna neželjena dejstva faktora rasta i da preduzme odgovarajuće korektivne mere
Sposobnost da proceni uticaj dijagnoze na bolesnika i rodbinu i da pruži adekvatnu podršku
Sposobnost da proceni pacijentovo razumevanje datog stanja i da pruži edukaciju i informacije adekvatne datoj kliničkoj situaciji
Poznavanje patofiziologije bola
Sposobnost da precizno proceni potrebe bolesnika
Sposobnost da inicira prepisivanje adekvatnih analgetskih agenasa
Adekvatan stav prema bolesniku, njegovim simptomima i porodici
PROGRAM PROVERE ZNANJA TOKOM SPECIJALISTIČKOG STAŽA
Da bi se ostvario odgovarajući kvalitet specijalizacije stečeno znanje se proverava kroz trajni nadzor mentora, potvrde prisustvovanja komisijama, stručnim sastancima, vizitama, teoretskoj nastavi, praktičnoj obuci (zapis u indeksu sa overom mentora).
Tokom specijalističkog staža specijalizant ima stalno proveru znanja nakon svake celine polaže kolokvijum, tako da u Indeksu ima upisanih 10 kolokvijuma.
Provera znanja nakon 2 godine ili 4 semestra iz internističke onkologije (dijagnostika, terapija i praćenje bolesnika sa solidnim tumorima (karcinom dojke, pluća, Gi. Testisi, bubreg, sarkomi, melanom...). 4 kolokvijuma
Provera znanja nakon opšte interne medicine: a) kardiologija, b) pulmologija, c) endokrinologija, d) nefrologija, e) gastroentereologija i hematologija. 6 kolokvijuma
Kolokvijume polaže kod nastavnika koji su zaduženi za određene oblasti u dogovoru sa mentorom.
SPECIJALISTIČKI ISPIT (TEST, SPECIJALISTIČKI RAD, PRAKTIČNI USMENI DEO KOMISIJA)
Specijalizant-student pristupa ispitu ako u indeksu ima zapis sa potpisom i overom boravka u organizacionim jedinicama koje su predviđene planom i programom, potvrdu prisustvovanja komisijama, stručnim sastancima, vizitama, teoretskoj nastavi, praktičnoj obuci, zatim upisanih 10 kolokvijuma koji su izvedeni na kraju obuke organizacionih jedinica i upisani u indeks, sve to na kraju overava mentor i daje saglasnost da student može pristupiti ispitu.
Ulazni deo ispita je TEST pitanja
Prvi deo je praktični deo u kome se prikazuje sve medicinske veštine, anamneza, fizički pregled, algoritam dijagnostičkih i terapijskih procedura u odnosu da dijagnozu i diferencijalnu dijagnozu onkološke bolesti.
Drugi deo ispita se sastoji iz usmene provere teoretskog znanja Onkologije.
U petočlana komisija su nastavnici medicinskog fakulteta i to internisti –onkolozi .
Ocena se upisuje u indeks od 5 do 10.
Diploma se izdaje za specijalistu: INTERNISTA - ONKOLOG
. Internistička onkologija
5 godina
60 meseci
Specijalizacija traje 5 godina ili 10 semestara (jedan semestar 6 meseci) sa godišnjim odmorom
24 meseca, 4 semestra opšta interna medicina
36 meseci 5 semestra internistička onkologija ( 5 meseci onko-hematologija, 1 mesec pulmologija, mesec dana ginekologija i 1 mesec dana onkološka hirurgija, 1 mesec radioterapija,1 mesec radiologija i 1 mesec nuklearna medicina ).
STRUKTURA I ORGANIZACIJA SPECIJALIZACIJE
Obuka u okviru specijalističkih studija iz internističke onkologije sastoji se iz osnovne obuke i obuke više specijalnosti.
Osnovna obuka uči lekare kako da: vrše istraživanja, leče i dijagnostikuju bolesnika sa akutnim i hroničnim medicinskim simptomima, i omogućava im da razviju svoja visoko-kvalitetna umeća revizije u okviru lečenja ležećih i spoljnih bolesnika. Obuka više specijalnosti nadograđuje osnovna umeća kako bi se razvila u kompetentnost, neophodna za rad jednog nezavisnog internistu onkologa.
Programi osnovne interne obuke su osmišljeni tako da daju osnovnu obuku za specijalističku obuku putem usvajanja znanja i umeća kako je procenjeno na osnovu radnog mesta. Programi su obično u trajanju od 4 godina ili 8 semestara, baziraju se na širokoj osnovi institucija koje se bave internističkom onkologijom.
U toku dve godine specijalizanti se moraju uključiti u direktan rad osnovnih internističkih veština. Postoje određeni nivoi kompetentnosti koje bi morali poštovati svi lekari u toku perioda njihove obuke s početkom u okviru njihove specijalističke karijere koja bi se razvijala kroz njihovu post-diplomsku karijeru, kao što su npr. komunikacija, pregledanje i umeće uzimanja anamneze.
Oni su inicijalno definisani na medicinskim studijama i onda se razvijaju dalje u specijalizaciju. Ovaj deo nastavnog plana podržava spiralnu prirodu učenja koja podupire kontinuirani razvoj studenta. Priznaje se da mnoge kompetentnosti, koje su ovde navedene, spadaju u procese sazrevanja gde lekari postaju mnogo iskusniji i veštiji kako napreduju njihova karijera i iskustvo. Namera je da lekari spoznaju da je usvajanje osnovnih kompetentnosti često praćeno povećanom sofisticiranošću i kompleksnošću date kompetentnosti kroz njihovu karijeru, a to se reflektuje kroz povećanu stručnost u okviru izabrane putanje njihove karijere.
36 meseci - INTERNISTIČKA ONKOLOGIJA
Onkohematologija 5 meseca
Tumori dojke i ostali endokrini tumori 6 meseci
Tumori digestivnog trakta, žučnih puteva, pankreasa i jetre 6 meseci
Melanomi, tumori mekih tkiva i gvale i vrata, 3 meseca
Dnevna onkološka bolnica ( poseban osvrt na lečenje CNS tumora) 5 meseca
Karcinom pluća 1 mesec
Radijaciona onkologija 3 meseca
Imiging Onkologija 1 mesec
Odeljenje za Nuklearnu medicinu 1 mesec
Hiruško-onkološko aspekti dijagnostike i lečenja 1 mesec
Ginekološko-onkološki aspekti dijganostike i lečenja 1 mesec.
Od specijalizanta se očekuje da aktivno učestvuju tokom stručnih sastanaka, tako što će iznositi i prikazivati pojedinačne bolesnike, uz konsultaciju sa specijalistom i šefom odeljenja na kome se trenutno nalazi specijalizant.
Obavezna su da prisustvuju vizitama i prikazivanju bolesnika šefu ili načelniku odeljenja, prepisivanje i određivanje hemioterapijskih protokola specijalizant radi u konsultaciju sa specijalistom, šefom ili načelnikom odeljenja.
Specijalizant ima obavezu prisustvovanja svim onkološkim komisijama, sam priprema i prikazuje bolesnike na stručnim sastancima i komisijama sa odeljenja na kom se nalazi.
Ima obavezu da prisustvuje 15 puta na komisiji za tumore pluća, tumore dojke, kolorektuma, a 10 puta na komisiji za CNS, limfome, urogenitalne, ginekološke, glava i vrat, maksilofacijalne i melanomi i meka tkiva.
Specijalizant ima obavezu da redovno prisustvuje stručnim sastancima u okviru kontinuirane medicinske edukacije (KME) i da se redovno informiše iz stručnih i naučnih časopisa i isto tako ima obavezu upotrebu interneta.
Ukoliko u okviru Onkološke Institucije ne postoji onkohematološko odeljenje ili nisu prisutne svi oblici dijagnostike i lečenja hematoloških maligniteta, specijalizant ima obavezu da jedan semestar ili pola semestra provede na hematološkoj klinici (za Novi Sad Klinički centar Vojvodine Institut za hematologiju).
U okviru specijalizacije za internistu onkologa specijalizant provodi 3 meseca na radioterapiji gde se upoznaje sa osnovima radioterapije, aktivno učestvuje u donošenju plana iradijacije.
Uz specijaliste radioterapeute obrađuje bolesnike i redovno obilazi bolesnike putem vizita i samostalno obradjuje bolesnika( anamneza i pregled.. i predlog terapijskog plana).,
Specijalizant ima obavezu da jedan mesec provede na Imiging radiologiji i da se upozna sa svim radiloškim i radiološki interventnim metodama.
Takodje, ima obavezu da provede jedan mesec na nukleranoj medici radi upoznavanja ( PET/CT, dijagnostičke metodei metode lečenje karcinoma štitaste žlezde, oktaskena itd.... ).
24 meseci OPŠTA INTERNA MEDICINA
U okviru nastavnog plana specijalizant provodi 17 meseci na planu obuke opšte interne medicine. Tim programom je obuhvaćena:
Gastroenterohepatologija 3 meseca:
Upoznavanje, dijagnostika terapija i prepoznavanje:
Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB),
Gastritisi i ulkusna bolest
Malapsorpcioni sindrom i Inflamatorne bolesti creva
Funkcionalni poremećaji digestivnog sistema (dijagnostika i lečenje)
Krvarenje iz GIT-a
Akutni abdomen
Hepatitisi i ciroze
Metaboličke bolesti jetre
Jetra i lekovi, alkoholna bolest jetre
Autoimune bolesti jetre
Bolesti bilijarnog sistema
Akutni i hronični pankreatitis
Vaskularne bolesti GIT-a
Dijagnostika oboljenja digestivnog sistema (endoskopija, patohistologija, ERCP, EHO, EUS,)
Endokrinologija 3 meseca,
Klinički aspekti neuroendokrine regulacije
Bolesti hipofize
Hipertireoza i Hipotireoza
Struma i Tireoiditisi
Bolesti paraštitastih žlezda
Bolesti kore nadbubrežnih žlezda
Bolesti medule nadbubrežnih žlezda
Hirzutizam, androgenitalni sindrom
Dijabetes melitus ,
Akutne komplikacije dijabetesa
Hronične komplikacije dijabetesa
Hipoglikemijski sindrom – akutna stanja
Hipoglikemijski sindrom etiol.dg i lečenje
Lipidi i lipoproteini
Multipla endokrina hiperplazija
Tumori sa ektopičnom sekrecijom hormona
Kardiologija 6 meseca
Tokom užeg dela specijalizacije specijalizant treba da bude osposobljen da rešava sledeće klničke probleme:
bol u grudima i procena pacijenta sa bolom u grudima
stabilna angina pektoris
akutni koronarni sindrom i infarkt miokarda
srčana insuficijencija
kardiomiopatije
pacijenti sa srčanim manama
pre-sinikopa i sinkopa
aritmije
perikardne bolesti
primarna i sekundarna prevecnija kardiovaskularnih bolesti uključujući dijagnostiku i lečenje arterijske hipertenzije
prevencija i lečenje infektivnog endokarditisa
bolesti aorte
tumori srca
lečenje hemodinamski nestabilnih i kritično bolesnih pacijenata reanimacija
Nefrologija 3 meseca,
Infekcije donjih partija urinarnog trakta
Infekcije gornjih partija urinarnog trakta
Kalkuloza urinarnog trakta
Glomerulonefritisi primarni i sekundarni
Nefrotski sindrom,
Hronična slabost bubrega i dijalizno lečenja
Sekundarni hiperparadtireodfizam
Acido-bazni poremecaji
Akutna slabost bubrega
Tubulointersticijumske bolesti i policisticna bolest bubrega
Hipertenzija
Vaskularne bolesti bubrega
Transplantacija bubrega i imunosupresivna terapija
Reumatske bolesti
Benigna hematologija 1 mesec.
Anemije: Klasifikacija
Anemije usled nedostatka gvoždja
Anemije zbog poremećaja sinteze DNK
Anemija u hroničnim bolestima
Stečene hemolizne anemije
Biohemija i funkcija granulocita
Promena broja granulocita u patološkim stanjima,
neutropenije i agranulocitoza
Granulocitoze: leukemoidna reakcija
Biohemija i funkcija trombocita
Trombocitokinetika, stvaranje, vek i razgradnja
Klasifikacija trombocitopenija
Urodeni poremećaji trombocita
Trombocitopenije uslovljene povećanom razgradnjom,smanjenom proizvodnjom ili poremećenom distribucijomtrombocita. Sindrom hipersplenizma
Hemoragijski sindromi uslovljeni stečenim nedostatkomčinilaca koagulacije i DIK
Biohemija i funkcija monocita
Pulmologija 5 meseca +1
Opstruktivne bolesti pluća-uključujući hroničnu opstruktivnu bolest pluća, astmu,bronhiektazije i cističnu fibrozu;
Tuberkuloza, plućna i vanplućna, uključujući sve aspekte lečenja, epidemiologiju i prevenciju bolesti;
Plućne infekcije uklučujući gljivične infekcije i infekcije kod imunodeficijentnih osoba.
Difuzne bolesti plućnog intersticjuma; Plućna vaskularna oboljenja, uključujući i primarnu i sekundarnu plućnu hipertnziju, vaskulitise i sindrom plućne hemoragije
Jatrogene bolesti pluća, uključujući bolesti izazvane lekovima;
Pleuro-pulmonalne manifestacije sistemskih bolesti vezivnog tkiva i bolesti s primarnim uzrokom u drugim organima;
Respiratorna insuficijencija, uključujući akutni respiratorni distres sindrom, akutnu i hroničnu respiratorna insuficijencija
Poremećaji pleure i medijastinuma, pneumotoraks i empijem;
Alergijske bolesti disajnih puteva, uključujući astmu, hipersenzitivnost i delovanje činilaca iz spoljašnje sredine;
TEORIJSKA PREDAVANJA ZAJEDNO ZA SPECIJALIZANTE INTERNE ONKOLOGIJE -
Biološki i molekularni principi, principi citogenetike, genomike, histopatologija i imunologija
Farmakologija.
Diferencija ćelije i ćelijskog ciklusa.
Kancerogeneza (fizički, hemijski i virusno-bakteriološki uzročnici), rast, progresija i metastaziranje tumora.
Hemostaza i angiogeneza.
Faktori rasta, citokini i monoklonska antitela
Dijagnoza, prevencija, prognoza i osnovni princip tretmana svih lokalizacija.
Paraneoplastični sindrom.
Tumori dece.
Visokodozna terapija i autologna transplantacija
Nove terapije.
Procedure u dijagnostici i tretmanu: karcinoma dojke, bronhopulmonalnih tumora, mezotelioma, digestivnih tumora, tumora bubrega, prostate, uterusa, ovarijuma, Hodgkin-ove bolesti, NHL, CNS, kože, kosti. ORL i maksilofacijalne regije, mladeži, sarkomi i meka tkiva.
Terapija bola, palijativna terapija i nega.
Psihološki aspekti i socijalni aspekti.
Urgentna onkologija.
Gerijatrijska onkologija.
Komplikacije hemioterapije.
PRAKTIČNO-TEORETSKI DEO ZA SPECIJALIZANTE INTERNISTIČKE ONKOLOGIJE
Terapijske odluke-aspekti farmakologije i etike
Karcinom dojke: svi oblici lečenja, hormonoterapija, citostatcka, ciljana terapija, biološka terapija.
Karcinom pluća: svi oblici lečenja, citostatska, ciljana terapija, biološka terapija.
Karcinomom kolorektuma svi oblici lečenja, citostatcka, ciljana terapija, biološka terapija.
Tumori: jetre, želuca, pankreasa
Tumori: maligni melanom, sarkomi i koža
Retki tumori: terapijske procedure
Ginekološki tumori
Tumori bubrega
TEORIJSKA PREDAVANJA ZA SPECIJALIZNATE IZ INTERNISTIČKE ONKOLOGIJE I UKUPNO
Hematopoeza i ćelijske loze
Ispitivanje i regulacija hematopoeze
Krvne grupe, transfuzija
Patologija limfoproliferativnih bolesti
Patologija leukemija
Hemostaza i koagulacija
Hemoliza
Alogena transplantacija
TEORIJSKA PREDAVANJA ZA SPECIJALIZANTE IZ INTERNISTIČKE UKUPNO 12 ČASOVA RADIOTERAPIJA
Osnovna znanja fizike
Radiobiologija, radiofizika, tehnike iradijacije organa, dozimetrija i radioprotekcija
Radiološki tretman prema lokalizaciji tumora (dojke, limfomi, plućni karcinomi...
Konformalna radioterapija
Iradijacije tumora kod dece.
Inovacije u radioterapiji.
KATALOG VEŠTINA
Obaveze specijalizanta su iste kao tokom obuke na internističkoj onkologiji. Aktivno učešće u medicinskim veštinama, vizitama, prisustvovanja CME, i ostalim stručnim sastancima, odnosno po planu rada organizacione jedinice.
Detaljno i pouzdano uzimanje istorije bolesnika detaljan klinički pregled kao i sposobnost za formulisanje diferencijalne dijagnoze uz unošenje odgovarajućih detalja u istoriju bolesti
Precizna procena fizičkih, emocionalnih, psiholoških i socijalnih potreba bolesnika
Utvrđivanje rizika procedure ili istraživanja
Sposobnost da proceni bolesnikovo razumevanje njegovog stanja i obezbedi edukaciju i informacije adekvatne datoj kliničkoj situaciji
Sposobnost da dobije informisani pristanak za proceduru i da bolesniku objasni i prenese rizike procedure
Sposobnost da organizuje i koordinira drugo osoblje koje će biti uključeno u proceduru kao ili negu pacijenta nakon završetka procedure
Sposobnost za planiranje, implementaciju i interpretaciju odgovarajućih efikasnih dijagnostičkih i prognostičkih istraživanja
Precizno dijagnostičko rezonovanje
Da uvek ima na umu starosnu dob, status, kulturološke i socijalne aspekte pacijenta kada se odlučuje za način lečenja
Indikacije i ciljevi hemioterapije kod primarnih i metastatskih kancera, uključujući i adjuvantnu i neoadjuvantnu terapiju
Indikacije za hemioterapiju kao radijacijski pojačivač osetljivosti
Procena pacijentovih komorbidnih stanja radi utvrđivanja odnosa rizika/koristi hemioterapije za datog bolesnika
Klinička aplikacija i evaluacija citotoksičnih lekova, endokrinih terapija i bioloških agenasa
Principi kliničke farmakologije citotoksičnih lekova, neželjenih uticaja lečenja i njihovo saniranje
Mehanizmi unutrašnje i stečene rezistencije na lekove i moguće strategije prevazilaženja
Kombinovane i sekvencijalne terapije
Razumevanje kako određene specifične intervencije mogu prevenirati specifične toksičnosti vezane za hemioterapiju
Uloga intenzifikacije doze i indikacije, komplikacije i neželjeni uticaji terapije visoke doze
Sposobnost za diskusiju, planiranje i implementira odgovarajuću terapiju u okviru multidisciplinskog tima i vodiča dobre prakse.
Mehanizam delovanja antiemetičkih agenasa
Interakcija agenasa i neželjenih uticaja administracije leka
Izbor antiemetičkih režima relevantnih za dati hemioterapijski režim koji se primenjuje
Poznavanje spektra intervencija, indikacija i komplikacija ne-farmakoloških lečenja
Identifikuje i leči nus pojave, na adekvatan način primenom preporuka i vodiča dobre prakse
Sposobnost da prepiše faktore rasta pod odgovarajućim uslovima
Sposobnost da prepozna neželjena dejstva faktora rasta i da preduzme odgovarajuće korektivne mere
Sposobnost da proceni uticaj dijagnoze na bolesnika i rodbinu i da pruži adekvatnu podršku
Sposobnost da proceni pacijentovo razumevanje datog stanja i da pruži edukaciju i informacije adekvatne datoj kliničkoj situaciji
Poznavanje patofiziologije bola
Sposobnost da precizno proceni potrebe bolesnika
Sposobnost da inicira prepisivanje adekvatnih analgetskih agenasa
Adekvatan stav prema bolesniku, njegovim simptomima i porodici
PROGRAM PROVERE ZNANJA TOKOM SPECIJALISTIČKOG STAŽA
Da bi se ostvario odgovarajući kvalitet specijalizacije stečeno znanje se proverava kroz trajni nadzor mentora, potvrde prisustvovanja komisijama, stručnim sastancima, vizitama, teoretskoj nastavi, praktičnoj obuci (zapis u indeksu sa overom mentora).
Tokom specijalističkog staža specijalizant ima stalno proveru znanja nakon svake celine polaže kolokvijum, tako da u Indeksu ima upisanih 10 kolokvijuma.
Provera znanja nakon internističke onkologije (dijagnostika, terapija i praćenje bolesnika sa solidnim tumorima (karcinom dojke, pluća, Gi. Testisi, bubreg, sarkomi, melanom...). 4 kolokvijuma
Provera znanja nakon opšte interne medicine: a) kardiologija, b) pulmologija, c) endokrinologija, d) nefrologija, e) gastroentereologija i hematologija. 6 kolokvijuma
Kolokvijume polaže kod nastavnika koji su zaduženi za određene oblasti u dogovoru sa mentorom.
SPECIJALISTIČKI ISPIT (TEST, SPECIJALISTIČKI RAD, PRAKTIČNI USMENI DEO KOMISIJA)
Specijalizant-student pristupa ispitu ako u indeksu ima zapis sa potpisom i overom boravka u organizacionim jedinicama koje su predviđene planom i programom, potvrdu prisustvovanja komisijama, stručnim sastancima, vizitama, teoretskoj nastavi, praktičnoj obuci, zatim upisanih 10 kolokvijuma koji su izvedeni na kraju obuke organizacionih jedinica i upisani u indeks, sve to na kraju overava mentor i daje saglasnost da student može pristupiti ispitu.
Ulazni deo ispita je TEST pitanja
Prvi deo je praktični deo u kome se prikazuje sve medicinske veštine, anamneza, fizički pregled, algoritam dijagnostičkih i terapijskih procedura u odnosu da dijagnozu i diferencijalnu dijagnozu onkološke bolesti.
Drugi deo ispita se sastoji iz usmene provere teoretskog znanja Onkologije.
U petočlana/tročlana komisija su nastavnici medicinskog fakulteta i to internisti –onkolozi .
Ocena se upisuje u indeks od 5 do 10.
Diploma se izdaje za specijalistu: INTERNISTA - ONKOLOG
ПЛАН И ПРОГРАМ СПЕЦИЈАЛИЗАЦИЈЕ ИЗ ПЕДИЈАТРИЈЕ (Сл. гл. 10/2013. и 91/2013.)
Savetodavni centar za decu, omladinu, roditelje (Socijalna služba) 0,5
Socijalna pedijatrija 1,0
Zavod za protetiku (Dečje odeljenje) 0,5
Ginekološka ambulanta za decu 0,5
Ginekološka ambulanta za omladinu 0,5
Dispanzer za predškolsku decu 1,0
Dispanzer za školsku decu i omladinu 1,0
Razvojna ambulanta 1,0
Logoped 0,5
Klinička pedijatrija 2,5
UKUPNO 12,0
ОПШТИ ДЕО
Прва година специјализације
Специјализант ради посао собног лекара на дечјем одељењу болнице и/или породилишта и диспанзерског лекара у предшколском и школском диспанзеру под вођством непосредног ментора педијатра и/или школског лекара. Уз болничку постељу и у диспанзеру овладава теоретским и практичним знањем из педијатрије. Трајање специјализације на сваком посебном одељењу Месеци Дечје одељење и болничка амбуланта 5,5 Неонатолошко одељење породилишта 2,0 Предшколски диспанзер - неодложна помоћ при Дому Здравља (ДЗ) 1,5 Школски диспанзер - неодложна помоћ при ДЗ 1,5 Одсек за трансфузиологију 0,5 Клинички одсек за анестезиологију Клиничко-болничког центра (КБЦ) 1,0 УКУПНО 12,0 На дечјем одељењу болнице, клинике и амбуланте специјализант овладава базичним знањем педијатрије. На неонатолошком одељењу у породилишту или (Гинеколошко- акушерској клиници) амбуланти упознаје се са проблематиком претпорођајне и порођајне неге мајке и детета, обучава се за посао педијатра по рођењу детета и у каснијим постпорођајним добима (неонаталном периоду). Специјализант овладава следећим вештинама: а) базична-основна кардиопулмонална реанимација новорођенчета (асистирана вентилација балоном и маском, спољашња масажа срца), б) први преглед новорођенчета и процена по Апгар методи. У предшколском и школском диспанзеру осваја знања на подручју примарне превентивне делатности, имунизације, здравственог рада и просвећивања, саветовање о нези и исхрани, уређењу радног и животног окружења, спречавање неадекватних социјалних, и других нежељених утицаја на здравље деце и омладине користећи стечена знања опште медицине. У оквиру мера секундарне превенције овладава мерама откривања и лечења болесне деце до навршене 19. године старости. Терцијарна превентивна делатност се обавља у оквиру извођења амбулантне и болничке стручне делатности као и у оквиру других специјализованих завода за здравствену заштиту где овладава основним принципима унапређења здравља и рехабилитације. У оквиру предшколског и школског диспанзера овладава начелима организације и координације са другим службама превентивног здравственог деловања, као патронажна и бабичка служба, служба здравствене неге жена и омладине, опште медицине као и зубно-здравствене заштите. На клиничком одељењу за анестезиологију овладава поступцима реанимације из ургентне медицине, на одељењу трансфузиологије практичним знањем из трансфузиологије.
Друга година специјализације
Специјализант има статус одговорног собног лекара педијатра на усмереним (ужестручним) клиничким одељењима обављајући стручни рад под вођством ментора. Специфична ужестручна знања из других области добија из специјализованих установа где се обавља део специјализације. Осмишљава, креира и води дијагностички и терапијски процес. Укључује се у дежурство на болничким одељењима, амбулантама и диспанзерима. Обавља рутинска испитивања: биохемијска, микроскопска, бактериолошка до сложенијих цитолошких,
хистолошких, имунолошких испитивања у специјализованим лабораторијама. Овладава основама радиолошке дијагностике, а упознаје се са основним принципима ултрасонографске и електрофизиолошке дијагностике. Предвиђено трајање специјализације на појединим клиничким одељењима, специјализованим установама и диспанзерима Неонатологија 1 месец Пулмологија 1 месец Гастроентерологија 1 месец Нефрологија и уролошка амбуланта 1 месец Алергологија, имунологија и реуматологија 1 месец Инфективне болести 1 месец Интензивна нега - педијатрија/дечја хирургија 1 месец Оториноларингологија 1 месец Ортопедија 1 месец Офталмологија 1 месец Дерматологија 0,5 месеци Дечја и превентивна стоматологија 0,5 месеци Радиологија 0,5 месеци Биохемијска и хематолошка лабораторија 0,5 месеци УКУПНО 12,0 Током стажа из области неонатологије упознаје се са дијагностичко-терапијским поступцима код најчешћих патолошких стања својствених неонаталном периоду, а посебно инфекцијама, респираторном патологијом и поступцима диференцијалне дијагнозе неонаталног респираторног дистреса, неонаталном хипербилирубинемијом, као и постасфиктичним поремећајима. Упознаје се са принципима транспорта болесног новорођенчета. Савладава следеће вештине: ц) дијагностичка лумбална пункција, д) комплетан преглед новорођенчета, укључујући и неуролошки преглед. Код пулмолошких пацијената изводи и интерпретира мере плућне функције, интерпретира клиничке и радиолошке налазе, овладава комплетним лечењем детета са астмом, као и практичном употребом лекова за астму. На одељењу за гастроентерологију поред специфичног прегледа гастроентеролошког пацијента присуствује ендоскопским и другим инвазивним методама, овладава њима, укључује се у сва рутинска биохемијска, микробиолошка, имунолошка и хистолошка испитивања. Овладава неинвазивним техникама дијагностике Helicobacter pylori, тумачи дисајне тестове као и серолошке тестове за целијачну болест. На нефролошком одељењу овладава техником правилног узимања уретралних и других брисева, катетеризације мокраћне бешике код деце, значаја урикулта и брзе дијагностике са тест листићима. На алерголошком и реуматолошком одељењу сазнаје о дијагностичким и терапијским могућностима код болесника са имунолошким дефицитима, аутоимуним болестима у развојном добу. При тежим анафилактичким реакцијама учи се хитном поступку и третману ових стања. Самостално изводи у болници алерголошко кожно тестирање користећи " Prick" интрадермалне тестове. На инфективном одељењу упознаје се са дијагностиком и лечењем фебрилних стања и инфективних болести дечјег доба са акцентом на превентиви инфективних болести и посебним делом о болничкој (хоспиталној) хигијени. На одељењу интензивне неге педијатрије и дечје хирургије упознаје се са специфичношћу третмана детета као хируршког болесника, као и метода реанимације, интензивне ургентне терапије код деце и омладине. На ортодонтском одељењу се под вођством ментора упознаје са проблематиком ортодонције развојног доба, дијагностиком и лечењем аномалија. На одељењима ортопедије, оториноларингологије, офталмологије и дерматологије упознаје се са дијагностичким и терапијским процедурама специфичним за дечји узраст. У биохемијској и хематолошкој лабораторији овладава дијагностичким процедурама, разликује нормалне и патолошке налазе крвне слике при микроскопском прегледу периферне крви и других налаза. На радиолошком одсеку мора овладати методама RTG испитивања, примену ултразвучне дијагностике ( UZ) у педијатрији, CT и NMR дијагностике, као и изотопска испитивања, њихов домет и индикације као и да научи самосталну интерпретацију налаза. Специјализант мора учествовати при: - опису 50 радиографија срца и плућа, - 5 испитивања
гастроинтестиналног тракта (3 горњег дела ГИТ-а, 2 иригографије), - 30 UZ прегледа абдомена и 10 осталих UZ прегледа (мека ткива, Doppler), - 6 MCUG.
СПЕЦИЈАЛИЗОВАНИ ПРОГРАМ
Трећа година специјализације
Специјализант има једнак статус као на 2. години специјализације, програм је прилагођен потребама специјализације на диспанзерско (предшколски, школски) одн. хоспитално усмерење (у зависности од тога где кандидат ради, болница или ДЗ). Предвиђено трајање специјализације на појединим клиничким одељењима, специјализованим установама и диспанзерима на 3. години Диспанзерско усмерење (месеци) специјализације Неурологија 3,0 Кардиологија 2,0 Ендокринологија 2,0 Хематоонкологија 2,0 Генетско саветовалиште 0,5 Дечја психијатрија - одељење 0,5 Дечја психијатрија амбуланта 1,0 Одсек за омладину на психијатријској клиници 1,0 УКУПНО 12,0 У оквиру специјализације педијатрије на одељењу дечје неурологије специјализант мора овладати следећим знањима: познавање специфичности циљане анамнезе у дечјој неурологији са посебним акцентом на познавање типова наслеђивања најчешћих хередо-дегенеративних и неурометаболичких болести, њихов почетак и клинички ток. Упознаје се са најчешћим генетским малформацијама и специфичним "синдромским" обољењима, специфичним инфективним, трауматским, неопластичним и токсичним обољењима ЦНС-а њиховом клиничком сликом и диференцијалном дијагнозом. У потпуности овладава процедурама и техникама неуролошког прегледа новорођенчета, одојчета, малог детета, предшколског, школског детета и адолесцента, процењује психомоторни развој детета. Борави на неонатолошком одн. перинатолошком одељењу упознајући основне принципе неуролошке евалуације ризичне новорођенчади. Упознаје се и самостално дијагностикује најчешће болести и стања у дечјој неурологији (акутна и хронична) специфична за дечји узраст ( "sleep apnea sy.", комицијалне и синкопалне кризе, инфламаторне и неинфламаторне болести мишића и нерава, болести предњег моторног неурона као и друга различита болна стања). Учествује у неуролошко-неурохируршким конзилијумима упознајући се са различитим дијагностичко-терапијским дилемама. Упознаје се са основним принципима неуролошке рехабилитације посебно код пацијената са болестима предњег мотонеурона, као и код других урођених и развојних болести и стања. Самостално и уз супервизију ментора овладава и спроводи различите дијагностичке процедуре познавајући индикационо подручје за њихову примену и методологију њиховог извођења. Асистира и изводи стандардни EEG уз коришћење основних активационих техника. Упознаје се са техником извођења других различитих неурофизиолошким процедура ( SSEP, VEP, AEP, ERG, EMG) оцењујући добијене резултате у склопу клиничке слике вршећи процену развоја детета и удаљену предикцију тока болести. Упознаје се и овладава процедурама извођења простигминског теста, поставља индикацију и упознаје се са техникама биопсије мишића и нерва, тумачећи добијене резултате у склопу комплетне клиничке слике болести. Упознаје се, гледа и изводи ултрасонографски преглед мозга, тумачи краниограм лобање. Поставља индикације и тумачи неурорадиографске налазе ( CT и NMR главе, као и NMR кичменог стуба). Узима и у
сарадњи са биохемијском лабораторијом упознаје се и тумачи резултате метаболичког screening-а урина. Изводи лумбалну пункцију, прегледајући седимент ликвора. У склопу третмана пацијената са комисијалним кризама упознаје се и тумачи нивое антиепилептика у крви. У јединици интензивне неге изводи неуролошки преглед процењујући дубину коме, учествујући, предлажући и образлажући сврсисходност дијагностичких неуролошких, неурофизиолошких и неурорадиолошких процедура. Своја запажања, ставове, дијагностичко-терапијске дилеме разрешава, излаже, образлаже у форми консултација, семинара и колоквијума заједно са ментором. На кардиолошком одељењу овладава специфичностима анамнезе и прегледа кардиолошких болесника, асистира, изводи и тумачи самостално EKG налаз. Упознаје се са техникама Холтер EKG-а, ергометрије, UZ дијагностике а посебно тамо где је индиковано пренаталне UZ дијагностике. Поставља индикације и тумачи RTG налаз срца и плућа. Упознаје се са основним методама интервентне кардиологије као и са индикацијама за њихову примену. На ендокринолошком одељењу поред овладавања теоретског приступа и ендокринолошке обраде болесника обучава се за следеће вештине: клиничку процену телесног растења и развоја на основу антропометријских показатеља (30 деце и адолесцената), упознаје се и изводи основне клиничке и лабораторијске поступке у дијагностици и терапији деце и адолесцената с поремећајима раста и развоја који обухватају: низак раст, висок раст, прерани пубертет, касни пубертет, пубертетску гинекомастију, потхрањеност и поремећаје менструација (30 деце). Учествује у процени коштане зрелости (20 процена). Овладава методима за дијагнозу дијабетеса мелитуса и хипогликемија, посебно мерења концентрације глукозе у капиларној крви методом визуелног упоређивања и помоћу апарата глукометра (20 мерења), мерења концентрације глукозе и кетона у урину помоћу тест трака (10 мерења), процени резултата ацидобазног и електролитног стања (30 болесника), индикацијама, принципима извођења и тумачењем резултата оралног теста оптерећења гликозом (ОГТТ) (10 болесника). Такође овладава основним принципима терапије и праћења болесника са дијабетес мелитусом као што су: терапија дијабетесне кетоацидозе (3 болесника), терапија хипогликемијске кризе (3), терапија инсулином - основне врсте и савремени препарати инсулина, савремени начини примене инсулина (20 болесника), методи праћења гликемијске контроле (20 болесника), рано откривање интермедијерних и касних микроангиопатских компликација (20 болесника). Попуњава пријаву болесника са шећерном болешћу (5 пријава) и уноси у компјутерску базу податке о новооткривеним болесницима (10) и болесницима на поликлиничком праћењу (20). Упознаје принципе скрининга новорођенчади на конгенитални хипотироидизам и конгениталну адреналну хиперплазију (5 болесника), као и поступак код новорођенчади са поремећајем полне диференцијације. Овладава поступком дијагнозе и терапије акутне адреналне кризе, хроничних поремећаја коре надбубрежних жлезда и ендокриних узрока хипертензије. Обавља клинички преглед болесника са различитим поремећајима тироидне жлезде и тумачи резултате основних хормонских анализа (20 болесника), упознаје диференцијално-дијагностички поступак код деце са полидипсијом и полиуријом (3). Процењује узроке и степен гојазности (20 деце и адолесцената), саставља препоруке за исхрану код гојазне деце и адолесцената (10). Упознаје принципе пренаталне и постнаталне генетске дијагностике ендокринолошких болесника (5). Учествује у раду конзилијума за дечију и адолесцентну ендокринологију и гинекологију (3 конзилијума). Обавља основне дијагностичке тестове у ендокринологији, преглед урина на шећер и ацетон, апликације
инсулина класично и са ињектором (10 апликација), апликације глукагона (3 апликације), основе ултразвучног прегледа штитњаче, ургентна стања у ендокринологији (ДКА, хипогликемија, адренална инсуфицијенција), основе антропометријских мерења (20), процене раста и развоја (20), састављање редукционе дијете (20), одређивање стадијума пубертетског развоја (20), вођење болесника са дијабетес меллитусом и адреналном инсуфицијенцијом (по 3 пацијента). На хемато-онколошком одељењу овладава принципима дијагностике и лечења деце са крвним и малигним болестима, овладава техникама лумбалне пункције и интратекалне апликације лекова, аспирационе биопсије коштане сржи. У генетском саветовалишту овладава клиничким, правним и терапеутским погледима на генетско детерминисане болести са посебним акцентом на пренаталној дијагностици болести и адекватном генетском савету. На одељењу дечје психијатрије и у психијатријској амбуланти за децу и одрасле овладава дијагностиком лечење и помоћ над злостављаним дететом, дететом са душевним и психосоматским проблемима, социјалним и правним аспектима болести. Упознаје проблематику поремећаја душевног развоја укључујући и аутистичне развојне проблеме, специфичне проблеме школске деце, визуелне и аудитивне проблеме код деце, хиперкинетске проблеме, тикове, поремећаје храњења, спавања, одвајања, прилагођавања и стреса, соматоформне и психотичне проблеме, специфичне за дечији узраст, проблеме злоупотребе дроге и проблеми зависности. Посебно мора разликовати дете са проблемима у телесном и душевном развоју и укључити га у мрежу социјалне и ментално-хигијенске помоћи на терену.
Четврта година специјализације
У програму Саветодавног центра за децу, омладину и родитеље специјализант прикупља знања о развојним проблемима, психосоцијалних и психијатријских развојних проблема у детињству и младости, њиховој обостраној међузависности, као и могућностима за њихову превенцију и врстама доступне помоћи. У склопу социјалне педијатрије специјализант се упознаје са деловањем различитих међусекторским служби, прикупља вештине за извођење огледа и оцену културног миљеа деце у предшколским и школским установама, учествује и изводи предавања на промоцији јавног здравља, приступу здравственим проблемима и начину њиховог решавања. У програму Завода за рехабилитацију инвалида упознаје се са поступком правилног третмана инвалидног детета и вођењем поступка рехабилитације. У гинеколошкој амбуланти за децу и саветовалишту за омладину специјализант овладава специфичностима гинеколошке проблематике деце и омладине. У диспанзеру за предшколску и школску децу специјализант осваја вештине у вези комплетног третмана различитих проблема са свим старосним групама деце и омладине, њиховим родитељима и старатељима. Промовише примену превентивног приступа у заштити здравља, подизању опште здравствене културе, комуникацији и планирању, извођењу и оцени различитих превентивних делатности које за циљ имају унапређење здравља. У развојном диспанзеру осваја знања о третману деце са посебним потребама, упознаје се са могућностима и врстама помоћи које се нуде детету и његовом старатељу. У сарадњи са логопедом упознаје се са знањима и поступцима неопходним за препознавање говорних и развојних говорних поремећаја и поступцима психолошког и логопедског третмана, као и месту и улози педијатра у заједничком тимском раду на отклањању ових проблема. Предвиђено трајање
специјализације на појединим клиничким одељењима, специјализованим установама и диспанзерима на 4. години специјализације Диспанзерско усмерење (месеци) Постдипломски курс здравствене неге деце и омладине са курсом токсикологије 3 Саветодавни центар за децу, омладину и родитеље (соц. служба) 0,5 Социјална педијатрија 1,0 Завод за протетику-дечје одељење 0,5 Гинеколошка амбуланта за децу 0,5 Гинеколошка амбуланта за омладину 0,5 Диспанзер за предшколску децу* 1,0 Диспанзер за школску децу и омладину* 1,0 Развојна амбуланта 1,0 Логопед 0,5 Клиничка педијатрија 2,5 Укупно 2 * У оквиру специјализације у диспанзеру специјализант осваја знања са подручја јавног здравља деце и омладине. Овладава знањима о научно-развојном делу, стратегији промоције јавног здравља, здравствено-развојном делу о комуникацији, планирању, извођењу и оцењивању учињених превентивних делатности. Овладава знањем о деловању различитих утицаја на здравље и здравствену културу деце и омладине, као и о специфичностима организације здравствене службе деце и омладине.
Обавезни колоквијуми су (12):
- Неонатологија, - Пулмологија, - Кардиологија, - Гастроентерологија, - Исхрана и поремећаји метаболизма, - Нефрологија, - Телесни раст, развој и ендокринологија, - Неурологија, - Хематоонкологија, - Имунологија, алергологија и инфективне болести, - Дечја хирургија, - Клиничка генетика.
ЛИТЕРАТУРА:
1. Bogdanović R, Radlović N. Pedijatrija. Akademska misao, Beograd, 2016.
2. Jovanović Privrodski J. Pedijatrija. Medicinski fakultet Novi Sad, 2015.
3. Nelson Textbook of Paediatrics, 20ed. Elsevier, 2016.
MEDICINSKI FAKULTET NOVI SAD
KATEDRA ZA PEDIJATRIJU
Institut za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine
21000 Novi Sad, Hajduk Veljkova 10, tel. 021 4880444
Prof. dr Dragan Katanić, šef Katedre, lokal 409
Prof. Gordana Šušnjar, sekretar Katedre, lokal 461
RASPORED PREDAVANJA ZA SPECIJALIZANTE PEDIJATRIJE 2016/2017.
ZIMSKI SEMESTAR - PONEDELJAK 10.00-11.30h i SREDA 10.00-11.30h
Predavaona Dečje klinike u prizemlju
Datum Oblast Broj časova Moderator
07.11.2016. ponedeljak Prirodna ishrana 2 Prof. A. Ristivojević
09.11.2016. sreda Veštačka ishrana 2 Prof. O. Milankov
14.11.2016. ponedeljak Specijalna ishrana 2 Prim. dr A. Šrek
16.11.2016. sreda Genetika 2 Prof. dr J. Privrodski
21.11.2016. ponedeljak Genetika 2 Prof. dr J. Privrodski
23.11.2016. sreda Genetika 2 Doc. dr Ivana Kavečan
28.11.2016. ponedeljak Genetika 2 Doc. dr Ivana Kavečan
30.11.2016. sreda Rast i razvoj 2 Prof. dr Dragan Katanić
05.12.2016. ponedeljak Endokrinologija 2 Prof. dr Dragan Katanić
07.12.2016. sreda Endokrinolgija 2 Prof. dr Dragan Katanić
12.12.2016. ponedeljak Endokrinologija 2 Prof. dr Dragan Katanić
14.12.2016. sreda Nefrologija 2 Doc. dr Biljana Milošević
19.12.2016. ponedeljak Nefrologija 2 Doc. dr Biljana Milošević
21.12.2016. sreda Nefrologija 2 Prof- dr V. Stojanović
26.12.2016. ponedeljak Nefrologija 2 Prof. dr V. Stojanović
28.12.2016. sreda Dermatologija 2 Prof. S. Prćić
mr Anica Radulović
NOVA GODINA
09.01.2017. ponedeljak Hematologija 2 Prof. dr N. Konstantinidis
11.01.2017. sreda Hematologija 2 Prof. dr N. Konstantinidis
16.01.2017. ponedeljak Onkologija 2 Prof. dr J. Kolarović
18.01.2017. sreda Onkologija 2 Prof. dr J. Kolarović
23.01.2017. ponedeljak Otorinolaringologija 2 Dr L. Džilvidžieva
25.01.2017. sreda Oftalmologija 2 Prof. A. Oros
ZIMSKI RASPUST
MEDICINSKI FAKULTET NOVI SAD
KATEDRA ZA PEDIJATRIJU
Institut za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine
21000 Novi Sad, Hajduk Veljkova 10, tel. 021 4880444
Prof. dr Dragan Katanić, šef Katedre, lokal 409
Prof. Gordana Šušnjar, sekretar Katedre, lokal 461
RASPORED PREDAVANJA ZA SPECIJALIZANTE PEDIJATRIJE 2016/2017.
LETNJI SEMESTAR - PONEDELJAK 10.00-11.30h i SREDA 10.00-11.30h
Predavaona Dečje klinike u prizemlju
Datum Oblast Broj časova Moderator
06.03.2017. ponedeljak Imunologija 2 Doc. dr G. Vijatov
08.03.2017. sreda Alergologija 2 Doc. dr G. Vijatov
13.03.2017. ponedeljak Reumatologija 2 Doc. dr G. Vijatov
15.03.2017. sreda Neurologija 2 Prof. dr M. Knežević
20.03.2017. ponedeljak Neurologija 2 Prof. dr M. Knežević
22.03.2017. sreda Neurologija 2 Prof. dr M. Knežević
27.03.2017. ponedeljak Neurologija 2 Prof. dr M. Knežević
29.03.2017. sreda Neonatologija 2 Prof. dr A. Doronjski
03.04.2017. ponedeljak Neonatologija 2 Prof. dr G.Konstantinidis
05.04.2017. sreda Neonatologija 2Prof. dr S. Stefanović
Doc. dr S. Spasojević
10.04.2017. ponedeljak Neonatologija 2 Doc. dr G. Velisavljev
12.04.2017. sreda Voda i elektroliti 2 Doc. dr S. Spasojević
17.04.2017. ponedeljak NERADNI DAN
19.04.2017. sreda Reanimacija 2 Prof. dr A. Doronjski
Prof. dr G.Konstantinidis
Prof. dr V. Stojanović
24.04.2017. ponedeljak Intenzivna nega i th 2
26.04.2017. sreda Trovanja 2 Prof. dr A. Stojadinović
08.05.2017. ponedeljak Pulmologija 2 Prof. dr S. Petrović
10.05.2017. sreda Pulmologija 2 Prof. dr S. Petrović
15.05.2017. ponedeljak Pulmologija 2 Prof. dr S. Petrović
17.05.2017. sreda Gastroenterologija 2 Doc. dr D. Pavkov
22.05.2017. ponedeljak Gastroenterologija 2 Doc. dr D. Pavkov
24.05.2017. sreda Gastroenterologija 2 Doc. dr D. Pavkov
29.05.2017. ponedeljak Kardiologija 2 Prof. dr Lj. Georgijević
31.05.2017. sreda Kardiologija 2 Prof. dr Lj. Georgijević
05.06.2017. ponedeljak Kardiologija 2 Prof. dr Lj. Georgijević
LETNJI RASPUST
Неурологија
четири године
(48 месеци)
Трајање специјализације
1.1. Трајање целокупне специјализације из Неурологије: 48 месеци (4 године).
1.2. Клиничка неуролгија обухвата 38 месеци.
Клиничка неурологија обухвата 38 месеци
Овај период обухвата боравак од по 4 месеца и едукацију на 7 клиничких одељења
Института/Клинике за неурологију и Oдељењу за неурологију и психијатрију развојног доба:
а) одељењу за неуродегенеративна обољења, поремећаје покрета, когнитивне поремећаје и посттрауматска стања - 6 месеци,
б) одељењу за цереброваскуларне поремећаје и примарне главобоље - 4 месеца,
ц) одељењу за неуромишићне болести обољења ПНС, спинална неуролошка обољења, кабинет за болне неуролошке синдроме и кабинет за примарне главобоље- 6 месеци,
д) одељењу за демијелинизационе болести - 4 месеца,
е) одељењу за епилепсије - 4 месеца,
ф) одељењу за ургентну неурологију - 4 месеца,
г) Одељење за неурологију и психијатрију развојног доба - 4 месеца,
као и боравак и едукацију у трајању од 4 месеца у Клиникама за адултну
психијатрију и 2 месеца у Одељењу за неурологију и психијатрију за децу и омладину
,Института за заштиту деце и омладине Војводине.
Преосталих 10 месеци се распоређује на следећи начин:
Неурохирургија - 1 месец,
Инфективне болести - 1 месец,
Интерна медицина - 2 месеца,
Неуроофталмологија - 1 месец,
Неуроотологија - 1 месец__________,
Неурогенетика - 1 месец,
Неурофизиологија - 1месец,
Неуропатологија - 1 месец,
Неуровизуелизационе методе - 1 месец.
У овом периоду предвиђено је да кандидати добију едукацију (тренинг) из субспецијалистичких области: неурофизиологије, неуропатологије и неуровизуелизационих дијагностичких метода.
Необавезна је али се препоручује едукација (тренинг) из субспецијалистичких области:
а) неурофизиологије;
б) неуросонологије;
ц) неуровизуелизационих метода;
д) неуроофталмологије;
е) неуроотологије;
ф) неурапатологије;
г) упознавање са најчешћим епилептичким синдромом и неепилептичким пароксизмалним поремећајима у детињству, њихово клиничко препознавање и лечење;
х) упознавање са прогресивним дегенеративним болестима дечијег доба;
и) основна знања о најчешћим бихевиоралним поремећајима у детињству: аутизму, хиперактивности, обсесивно-компулзивним феноменима, дефициту пажње, итд.;
ј) неурохемије;
к) неурорехабилитације;
л) неуропсихологије;
љ) неуроимунологије,
м) као и неуролошких аспеката интерне медицине, трудноће и интензивне неге.
Посебни едукациони курсеви из:
неуроанатомије,
неурохемије,
неурофармакологије,
неуроимунологије,
неурогенетике,
у трајању до 200 часова (до 5 недеља са пуним радним временом од 8 х).
Провера знања
После обављеног стажа из сваког од појединих наставних области специјализанти полажу колоквијуме. Предвиђено је полагање 8 колоквијума:
1. Когнитивни поремећаји и посттрауматска стања,
2. Цереброваскуларни поремећаји и примарне главобоље,
3. Неуромишићне болести,
4. Поремећаји покрета и дегенеративне болести,
5. Демијелинизационе болести,
6. Епилепсије,
7. Ургентна неурологија,
8. Неурологија и психијатрија развојног доба.
Редослед специјализације
Не захтева се обавезни редослед специјализације, али је пожељно да се приоритет да
клиничкој неурологији.
Циљеви специјалистичке едукације
Генерални циљ добро дизајниране специјалистичке едукације из неурологије јесте добар, компетентан општи неуролог са познавањем свих неопходних особина и способношћу да коректно процени, дијагностикује и адекватно лечи пацијента од широког спектра неуролошких обољења.
Те вештине укључују:
1) познавање анатомије, физиологије и биохемије нервног система;
2) разумевање и коректна примена специфичних неурорадиолошких, неурофизиолошких и других помоћних дијагностичких неуролошких процедура;
3) савремено научно лечење неуролошких болести у складу са медицином заснованом на доказима;
4) примену ових вештина на нивоу неуролошког одељења, амбулантног рада, ургентне
неуролошке амбуланте као и интензивне неге.
Најзад, добро едуковани специјалиста неуролог треба да комуницира тактично, симпатетички и у складу са етичким принципима како са пацијентима и њиховомпородицом, тако и колегама и другим професионалним профилима у здравству.
Специфичне вештине и специјалистичко знање из
Неурологије
ИВ.1 Препознавање главних симптома и великих синдрома из области: главобоље, бола, когнитивних функција, спавања, стања измењене свести и деменције,патологије кранијалних нерава, области хемисферне, церебеларне и спиналне патологије ликвора и његових поремећаја, цереброваскуларних болести, поремећаја покрета, аутономних функција, уро-неурологије, неуромишићних болести, демијелинизационих болести, пароксизмалних поремећаја, неуроендокринологије, области интоксикација, синдрома нутриционе дефицијенције, неуро-инфекција, неуроонкологије, неуротрауматологије.
Неопходан степен познавања специфичних неуролошких
вештина
Неурофизиологија
а) Основни концепт, ограничења, технички проблеми, физиолошки налази у
различитим животним добима,
б) EEG снимање и интерпретација, упознавање са техником видео EEG, телеметријом,
полисомнографијом и мултиплим латенцама спавања, дубином регистровања и
кортикалним мапирањем,
ц) Упознавање са тестовима нерве спроводљивости,
д) Електромиографија и други тестови за испитивање неуромишићног интегритета,
е) Евоцирани потенцијали,
ф) Магнетна стимулација,
г) Електроретинографија.
Неуровизуелизационе технике
а) Основни принципи, техничко извођење, домети и ограничења у неурорадиологији,
б) Индикације, ризичност појединих метода, цена,
ц) Радиолошка и васкуларна анатомија,
д) CT, MRI, SPECT и PET скенирање - упознавање са основним поставкама,
е) Дигитална, MR и CT ангиографија,
ф) Екстра - и транскранијални Doppler/ Duplex,
г) Интервентна неурорадиологија.
Неуропатологија
а) Макроскопска и микроскопска патологија,
б) Принципи бојења и основи различитих техника, укључујући и имуноцитохемију,
можданим туморима и стањима акутне интракранијалне хипертензије;
б) са поступцима са акутним и хроничним компресивним спиналним синдромом;
ц) индикацијама за биопсију централног и периферног нервног система.
Неуролошке супспецијалистичке области
Неуроофталмологија
Примена и интерпретација најчешћих неуроофталмолошких прегледа.
Неуроотологија
Упознавање са одговарајућим тестовима за процену слуха и равнотеже и дијагностичко-терапијским приступом са пацијентом који има вртоглавицу.
Неурогенетика
Упознавање са принципима неурогенетике, њеним техникама и терминологијом. Упознавање са најчешћим наследним неуролошким обољењима укључујући Хантингтонову хореју, хередитарне атаксије, неуропатије, Паркинсонову болест,деменције, неурофиброматозу и друге неурокутане синдроме, митохондријалне поремећаје, генску терапију и генетско саветовање.
Неурофармакологија
Упознавање са основима клиничке неурофармакологије, фармакокинетиком, интеракцијама, неуротрансмитерима.
Неуроимунологија
Савладавање основа имунологије, болести везивних ткива, антифосфолипидних индрома, саркоидозе, примене стероида, имуносупресива, имуноглобулина, интерферона и плазмаферезе.
Неурохемија
Савладавање вештине извођења и интерпретације тестова за испитивање ликвора и других супстанција релевантних за нервни систем.
Неуролошка интензивна нега
Овладавање основним вештинама неопходним за дијагностиковање, мониторинг и лечење пацијената у јединицама интензивне неге. Савладавање основних знања из интензивне неге и њене примене у неурологији (одржавање проходности дисајних путева, респирације, гутања, аспирације и кардиоваскуларне потпоре).
Упознавање са принципима вештачке исхране и могућим проблемима као што су синдром Werniske или critical care неурапатије.
Упознавање са основним психолошким потребама и проблемима пацијената у јединици интензивне неге.
Кандидати морају научити да вешто и емпатички решавају питања мождане смрти, донације органа, као и да тактично и стрпљиво комуницирају са родбином могућег донатора.
Инфективне болести
Кандидати треба да савладају основне принципе дијагностике и лечења пацијената са болестима централног и периферног нервног система проузрокованих инфективним болестима. Нарочито је важно да стекну искуства са акутним и хроничним менингитисом, можданим апсцесом и субдуралним енпијемом, енцефалтисом, HIV, сифилисом, Лајмском болешћу, полиомијелитисом и тропским болестима.
Интерна медицина
Овладавање познавањем лечења специфичних неуролошких компликација системских болести. Упознавање и лечење специфичних неуролошких проблема који могу настати код трудница или пацијенткиња које користе оралну контрацепцију, као и упознавање саутицајем које трудноћа и примена оралних контрацептива могу имати на неуролошке болести и терапију.
Nastavne jedicinice za specijaliyaciju iz psihijatrije
2. Psihopatologija3. Biološke osnove mentalnih poremećaja4. Klasifikacije5. Psihosocijalni aspekti6. Medicinska psihologija7. Biološke metode lečenja8. Psihoterapija9. Mentalno zdravlje10. Organski mentalni poremećaji11. Mentani poremećai prozrokovani upotrebom psihoaktivnih supstanci12. Shizofrenija I shizoafektivni poremećaji13. Perzistentni poremećaj sa sumanutošću14. Poremećaji raspoloženja15. Neurotski, sa stresom povezani i somatoformni poremećaji16. Poremećaji ličnosti17. Dečija i adolescentna psihijatrija18. Poremećaji ishrane19. Sudska psihijatrija20. Urgentna psihijatrija21. Suicid22. Kriza i intervencije u krizi23. Konsultativna psihijatrija
PROGRAM KRUŽENJA ZA LEKARE NA SPECIJALIZACIJI
IZ GINEKOLOGIJE I AKUŠERSTVA
- 4 godine -
*Kompletna edukacija i boravak na Klinici
I godina
Porođajna sala - 9 mes.
Perinatologija - 3 mes.
U okviru 9 meseci kruženja u Porođajnoj sali lekari na specijalizaciji će provesti 2 meseca na odeljenju normalnog puerperijuma. Specijalistički staž na Klinici obavlja se na odeljenjima Porođajnog bloka, puerperijuma iPatologije trudnoće Klinike.Posle 12 meseci obavezno je polaganje I iIIkolokvijuma :
I Kolokvijum :Fiziološka trudnoća i porođaj, fiziološki puerperijum i novorođenče – patologija porođaja, patološki puerperijum i patologija novorođenčeta , kod I-e Komisije : Doc..dr Ćetković., Doc..dr Petrović., Prof.dr Ristivojević
II Kolokvijum :Visokorizične trudnoće, hitn astanja u perinatalnoj medicine – patologija trudnoće kod II-e Komisije : Prof.dr Stojić, Prof.dr Grujić, Prof.dr Bogavac
*Uspešno polaganje kolokvijuma predstavlja USLOV da se lekar na specijalizaciji uključi u službu DEŽURSTVA na Klinicii nastavi drugu godinu specijalizacije i nastave dalji tok specijalizantskog kruženja !
*Takođe, lekari na specijalizaciji mogu polagati i III kolokvijum :Dijagnostika u perinatalnoj medicini kod III-e Komisije : Prof.dr Belopavlović, Prof.dr Stojić, Prof.dr Bogavac
II godina
Ultrazvuk - 2 mes.
Ginekološka endokrinologija -2 mes.
IVF program- 2 mes.
Kontracepcija- 2 mes.
Adolescentna ginekologija - 1 mes.
Dispanzer za žene - 2 mes.
Psihosomatika za žene - 1 mes
Specijalizantski staž obavlja se na odeljenjima Humane reprodukcije Klinike. Na kraju druge godine posle 24 meseci kruženja lekari na specijalizaciji stiču pravo za polaganje kolokvijuma iz Ginekološka endokrinologije, Kontracepcije i arteficijalnih prekida trudnoće, Dijagnostičkih i terapijskih postupaka u infertilitetu i Metoda asistiranih reproduktivnih tehnika.
III godina
Opštaginekologija - 5 mes.
Ginekološka urologija - 2 mes.
Urgentna ginekologija - 3 mes.
Anestezija - 1 mes.
Patologija - 1 mes.
Specijalizantski staž obavlja se na odeljenjima ginekologije, operativnom i odeljenju konzervativne ginekologije. Posle III godine lekari na specijalizaciji stiču pravo za polaganje kolokvijuma iz Ginekoloških operacija.
IV godina
Ginekološka onkologija -4 mes.
Onkologija -1 mes.
Abdominalna hirurgija - 4 mes.
Urologija - 1 mes.
Neonatologija - 1 mes.
Humana genetika - 0,5 mes.
Transfuziologija - 0,5 mes.
*NAPOMENA : Specijalizantski staž iz ginekološke onkologije obavlja se na Ginekološko-onkološkom odeljenju Instituta za Onkologiju u Sremskoj Kamenici. Takođe, na Institutu za onkologiju u Sr.Kamenici obavlja se i 1 mes. staža iz oblasti bazične onkologije ( patologija dojke, radioterapija, bazična onkologija ).Po završetku staža iz onkologije potpis u knjižicu lekar na specijalizaciji dobija od strane ovlaštenog lica Instituta za Onkologiju u Sr.Kamenici.
Humana genetika Služba za medicinsku genetiku/Institut za majku i dete Novi Sad
0,5 mes.
Transfuziologija Zavod za transfuziju krvi Vojvodine
0,5 mes.
PROGRAM KRUŽENJA ZA LEKARE NA SPECIJALIZACIJI
IZ GINEKOLOGIJE I AKUŠERSTVA
- 2 godine -*Obavezna edukacija i boravak na Klinici u trajanju od 2 godine – 2 godine su proveli u Centru sekundarnog ranga – Opštoj bolnici
Podrazumeva se da su lekari na specijalizaciji, koji su bazični specijalistički staž obavili u ustanovama sekundarnog ranga, najveći broj veština stekli u ustanovama sekundarnog ranga (opštim bolnicama) i da boravak na Klinici u periodu od 24 meseca podrazumeva upoznavanje sa mogućnostima dijagnostike i lečenja pacijenata na tercijernom nivou.
I godina
Porođajna sala - 4 mes.
Perinatologija - 3 mes.
Ultrazvuk - 2 mes.
Neonatologija - 1 mes.
Urgentna ginekologija - 2 mes.
*Posle 6-7 mes. provedenih u porođajnoj Sali i na odeljenju patologije trudnoće za nastavak daljeg stažiranja i uključenje u program dežurstava u okviru specijalizantskog staža obavezno je polaganje I kolokvijuma : Porođaj i puerperijum odnosno kod I-e komisije : Fiziološka trudnoća i porođaj, fiziološki puerperijum i novorođenče – patologija porođaja, patološki puerperijum i patologija novorođenčeta i
II godina
Humana genetika - 0,5 mes.
Adolescentna ginekologija - 0,5 mes.
Ginekološka endokrinologija - 2 mes.
IVF program - 2 mes.
Opšta ginekologija - 3 mes.
Ginekološka urologija - 2 mes.
Ginekološka onkologija - 2 mes.
Specijalizantski staž iz Opšte ginekologije i ginekološke urologije u trajanju ukupno od 5 meseci obavlja se na Operativnom odeljenju zavoda za ginekologiju Klinike. Staž iz Urgentne ginekologije u trajanju od 2 meseca obavlja se na odeljenju Konzervativne ginekologije. Staž iz IVF programa, ginekološke endokrinologije i adolescentne ginekologije obavlja se na odeljenjima Humane reprodukcije Klinike.
Posle 6 meseci lekari na spec. koji su prve 2 godine proveli na kruženju u drugim sekundarnim Centrima u OBAVEZI su da polože I i II kolokvijum pred komisijama u cilju : 1. Nastavka daljeg kruženja u okviru specijalizantskog staža
2. Radi ravnopravnog uključivanja u službu DEŽURSTVA na Klinici / o člemu će se voditi PRECIZNA EVIDENCIJA
Ultrazvuk – 2 mes. Kabinet za Ultrazvučnu dijagnostiku
Morfofiziološke karakteristike i međusobni odnosi organa male karlice uterus, tube uterine, vesica urinaria, ureteri, rektum, krvni sudovi karlice, limfni sistem i inervacija 2 časa Prof.dr A.Bjelica
Fiziologija menstruacionog ciklusa i implantacije 1 čas
Zapaljenska oboljenja donjeg dela genitalnih organa žene ( vulvitis, colpitis, cervicitis, empijem - cista Bartolinove žlezde )
1 čas
Prof.dr Lj.Mladenović-Segedi
Zapaljenska oboljenja genitalnih organa žene endometritis, salpingitis, adnexitis, tuboovarijalni apsces, pelveo i difuzni peritonitis, sepsa – etiopatogeneza, dijagnostičko-terapijski pristup, lečenje, primena antibiotika
Građa karličnog dna, epiziotomija, zbrinjavanje epiziotomije, povrede porođajnih puteva (simfizioliza, ruptura mekih puteva, ruptura perineuma III i IV stepena) i njihovo zbrinjavanje
1 čas
Doc.dr
N.ĆetkovićNormalni puerperijum 1 čas
Komplikacije u puerperijumu 1 čas
Akušerske operacije 3 časa Prof.dr
T.Vejnović
Akutna hirurška stanja u trudnoći i porođaju- torzija ovarijalne ciste, nekroza mioma, appendicitis, holecistitis,inkarceracija hernije, ileus – etiologija, dijagnostika, terapija, način porođaja, porođaj kod žena koje su imale prethodne operacije
Poremećaji rasta ploda - Insuficijencija feto-placentarne jedinice, IUGR, metode procene stanja ploda, makrozomija, način porođaja
2 časa
Doc. dr
Đ. Ilić
Postterminska trudnoća (rizici i nadzor) 1 čas Prof.dr
Z.Grujić
Gastrointestinalna oboljenja i trudoća 1 čas Prof.dr M.Bogavac
Infekcije u trudnoći 2 časa
Infekcije u trudnoći – efekti na plod (toksoplazmoza, CMV, Rubella, HSV, Parvo B19)
3 časa
Prof.dr
S.Stojić
Bolesti kardiovaskularnog sistema i trudnoća 1 čas
Prof.dr
S.StojićBolesti urogenitalnog sistema (akutna i hronična insuficijencija, transplantiran bubreg, kamen u buregu) i hematopoetskog sistema i trudnoća
2 časa
Diabetes mellitus i trudnoća 1 čas
Prof.dr
S.StojićHipertenzivna bolest u trudnoći, preeklampsija, eklampsija, HELLP
2 časa
Trombofilije i poremećaji koagulacijei cirkulacije (varikozne vene, hemoroidi), transfuzija u trudnoći i porodjaju
1 čas
Prof.dr
M.BogavacBolesti koštano- mišićnog sistema i trudnoća 1 čas
Neurološka oboljenja (epilepsija, multipla skleroza, mijastenija gravis, neuropatije) u trudnoći psihijatrijska oboljenja u trudnoći
1 čas
Prof.dr
Z.GrujićBolesti respiratornog sistema organa i trudnoća 1 čas
Primena lekova u trudnoći i porođaju 1 čas
Benigni tumori genitalnih organa žene – trudnoća i porođaj 1 čas
Prof.dr
S.ĐurđevićIntraepitelijalne neoplazije i maligni tumori genitalnih organa žene – trudnoća i porođaj
1 čas
Maligni tumori u trudnoći i porođaju – karcinom dojke, limfomi, karcinom želuca : Dg/Th postupak, primena hemio/radioterapije i palijativno zbrinjavanje u trudmoći i puerperijumu
Spontani i habitualni pobačaj, missed abortion 2 časa
Prof.dr
Z. Grujić
Seksualno prenosive bolesti i trudnoća, skrining, dijagnostika, terapija, porđaj
1 čas Prof.dr
M.Bogavac
Postpartalno krvarenje, hemoragijski šok u porodiljstvu (etiologija, dijagnostika, terapija, metode kontrole krvarenja, nadoknada tečnosti)
3 časa Doc.dr
Đ.Petrović
Procena vitalnosti i zrelosti novorodjenčeta, Apgar skor, primarni nadzor novorođenčeta, prvi pregled, dijagnostika najčešćih oboljenja i lečenje, adaptacioni sindrom
3 časa Prof.dr A.Ristivojević
Univerzitet u Novom SaduMedicinski fakultet Novi SadKatedra za otorinolaringologijuNovi Sad, 18. 10. 2016.
PROGRAM TEORIJSKE I PRAKTIČNE NASTAVE ZA LEKARE NA SPECIJALIZACIJI IZ OTORINOLARINGOLOGIJE
(dvosemestralna nastava)
Broj časova teorijske nastave:30/semestruBroj časova praktične nastave:60/semestru
1. Medicinska dokumentacija u ORL – priprema bolesnika za operaciju2. Mikrobiologija u ORL3.Transfuziologija u ORL4. Citologija i patologija u ORL5. Klinička anatomija uva6. Kongenitalne malformacije uva7. Povrede uva i frakture temporalne kosti8. Akutna zapaljenja srednjeg i unutrašnjeg uva (otoantritis, mastoiditis, labirintitis)9. Sekretorni otitis 10. Hronični zapaljenski procesi srednjeg uva.11. Komplikacije zapaljenja srednjeg uva12. Otoskleroza13. Paralize n. facialisa 14. Tumori spoljašnjeg i unutrašnjeg uva15. Nega operisanog uva16. Tumačenje CT i MR u otorinolaringologiji17. Fiziologija sluha i ravnoteže.18. Akumetrija.19. Tonalna liminarna i govorna audiometrija.20. Objektivne audiološke metode.21. Dijagnostika sluha kod novorođenčeta i odojčeta22. Otoneurološka dijagnostika.23. Neinfektivna oboljenja unutrašnjeg uva.24. Ekspertiza (veštačenje) sluha i vestibularnig poremećaja.25. Klinička anatomija i fiziologija nosa i paranazalnih šupljina26. Povrede nosa. Epistaksa.27. Devijacije i deformacije nosne pregrade i nosne piramide
28. Povrede maksilofacijalnog masiva29. Povrede frontoetmoidalne regije30. Akutna i hronična zapaljenja sluznica nosa i paranazalnih šupljina31. Rinosinusogene komplikacije32. Alergijske i imunološke reakcije u otorinolaringologiji33. Nosno-sinusna polipoza34. Tumori nosa i paranazalnih šupljina.35. Hirurgija nosa i paranazalnih šupljina36. Klinička anatomija i fiziologija farinksa37. Povrede usne šupljine i ždrela38. Zapaljenski procesi farinksa i tonzila39. Tonzilarni problem40. Zapaljenski procesi pljuvačnih žlezda.41. Tumori pljuvačnih žlezda.42. Tumori epifarinksa.43. Tumori mezofarinksa.44. Klinička anatomija i fiziologija larinksa45. Kongenitalne malformacije larinksa.46. Povrede larinksa i vrata47. Stenoze larinksa i traheje.48. Akutna i hronična zapaljenja larinksa. 49. Benigni tumori i pseudotumori larinksa.50. Maligni tumori larinksa.51. Metode ispitivanja lokalizacije i proširenosti malignih tumora larinksa.52. Terapijski protokoli lečenja malignih tumora larinksa.53. Hirurške metode lečenja malignih tumora larinksa.54. Nega laringektomisanog bolesnika. Rehabilitacija gutanja.55. Limfni sistem vrata i limfadenopatija.56. Diferencijalna dijagnoza izraštaja na vratu.57. Rekonstrukcija defekata kože i mekih tkiva lica58. Rekonstrukcija fistula ždrela.59. Apscesi vrata.60. Strana tela donjih disajnih puteva.61. Korozivne povrede jednjaka.62. Strana tela jednjaka.63. Povrede jednjaka i komplikacije.64. Metode pregleda u fonijatriji.65. Organska oštećenja glasa.66. Funkcionalna oštećenja glasa.67. Profesionalna disfonija.68. Poremećaji govora.
69. Lečenje disfonija i poremećaja govora.70. Ocena radnje sposobnosti u fonijatriji.
Šef Katedre za otorinolaringologijuProf. dr Slobodan M. Mitrović s.r.
MEDICINSKI FAKULTET NOVI SADKATEDRA ZA RADIOLOGIJUBROJ: 45/16DANA: 19.10.2016.
Tematske jedinice teorijske nastave koje organizuje Katedra za radiologiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu za 2016/2017 godinu
Naziv oblasi Ukupan broj časova
Broj predviđenih časova predavanja
Trajanje predavanja i vežbi
Tematska jedinica
I godina
FIZIKA
120
30 30 30 30
12 meseci
-medicinska fizika -fizika RTG-fizika UZ-fizika CT-Fizika MR-Zaštita od zračenja
ŠEF KATEDRE ZA RADIOLOGIJU Prof.dr Sanja Stojanović
RASPORED DVOSEMESTRALNE NASTAVE ZA LEKARE NA SPECIJALIZACIJI U
ŠKOLSKOJ 2016-2017.GODINI- PREDMET PATOLOGIJA
Prvi semestar
NASLOV TEME Br.casovateorijske nastave
Br.casovapraktične nastave
Seminari Ukupno
Nedeljanastave
Apoptoza i nekroza 1 2 2 4 I
Zapaljenja,regeneracija, reparacija 3 6 2 10 I
Revezibilna oštećenja 2 4 2 7 II
Urođene anomalije i hereditarne bolesti bubrega
2 2 2 5 II
Urođene anomalije GIT-a 2 2 2 5 III
Urođene anomalije CNS-a 2 2 2 5 III
Patologija KVS 2 10 2 13 IV
Urođene anomalije KVS 2 2 2 5 IV
Odredjivane gradusa i stadijuma malignih tumora i prognostičkih I prediktivnih parametara
4 8 2 13 V
Primena imunohistohemije u onkološkoj patologiji
2 4 2 6 VI
Diferencijalna dijagnoza tumora dečije dobi 2 6 2 9 VI
Patologija respiratornog sistema- aktuelnosti I
4 8 2 12 vii
Patologija respiratornog sistema- aktuelnosti I I
4 8 2 13 VIII
Topografska distribucija lezija u CNS 2 4 2 7 IX
Tumori CNS 2 4 2 7 IX
Pristup analizi biopsija digestivnog trakta 2 4 2 7 X
Patologija usne duplje i jednjaka 2 4 2 7 X
Aktuelne teme iz GIT-a I 4 8 2 13 XI
Aktuelne teme iz GIT-a Ii 4 8 12 XII
Aktuelnosti u patologiji jetre 2 4 2 7 XIII
Aktuelnosti u patologiji jetre 2 4 6 XIII
Aktuelnosti u patologiji pankreasa i žučnih puteva
2 4 2 7 XIV
Prijem i obrada hirurških uzoraka karcinoma pankreasa
2 4 2 7 XIV
Hematopoezni sistem- aktuelnosti 4 8 2 13 XV
Ukupno 60 120 44 218
Drugi semestar
NASLOV TEME Br.casovateorijske nastave
Br.casovapraktične nastave
Seminari Ukupno Nedeljanastave
Patologija hematopoeznog sistema II
4 8 2 13 i
Patologija kože- aktuelnostI I 4 8 2 13 ii
Patologija kože- aktuelnosti II 4 8 2 13 III
Ginekologija- aktuelnosti u tumorskim i netumorskim stanjima I
4 8 2 13 IV
Ginekologija- aktuelnosti u tumorskim i netumorskim stanjima
4 8 2 13 V
II
Netumorska stanja urogenitalnog trakta
4 8 2 13 vi
Tumori urogenitalnog trakta I 4 8 2 13 VII
Tumori urogenitalnog trakta II 4 8 2 13 VIII
Tumori kostiju i zglobova 4 8 2 13 IX
Diferencijalno-dijagnostičke dileme u koštano-zglobnoj patologiji
2 4 2 13 X
Tumori i tumor-like lezije mejih tkiva
2 4 2 13 X
Patologija endokrinog sistema- aktuelnosi I
4 8 2 13 XI
Patologija endokrinog sistema- aktuelnosi II
4 8 2 13 XII
Neuroendokrini tumori i MEN sindromi
4 8 2 13 XIII
Patologija dojke- aktuelnosti I 4 8 2 13 IV
Patologija dojke- aktuelnosti II 4 8 2 13 XV
Ukupno 60 120 32 208
Nastava se održava ponedeljkom i sredom od 14.00h (dvočas) u maloj sali Instituta za plućne bolesti
Vojvodine na II spratu. U dogovoru sa predavačima i polaznicima dvosemestralne nastave moguće je
održavanje predavanja i u drugim terminima.
Ukoliko bude manje od 5 polaznika prijavljenih za dvosemestralnu nastavu, Katedra zadržava pravo
da dvosemestralnu nastavu drži po principu individualnih konsultacija.
Nastavnici: svi nastavnici na Katedri
14.10.2016. Šef katedre za patologiju
Prof. dr Slavica Knežević Ušaj
PLAN I PROGRAM ORGANIZOVANE TEORIJSKE NASTAVE ZA SPECIJALIZANTE MEDICINSKE MIKROBIOLOGIJE
(Ukupno 120 časova)
Trajanje: 9 meseci
BAKTERIOLOGIJA (ukupno 45 časova)
Mesto mikroorganizama u prirodi i njihov značaj. Interakcija između mikroorganizama i mikroorganizama i drugih živih bića. Razlike između Eucaryota i Procaryota. Osnovne karakteristike Procaryota. Istorijski razvoj mikrobiologije.
1 čas
Osnovi taksonomske podele. Savremena klasifikacija i nomenklatura bakterija. 1 čas
Građa bakterijske ćelije. Oblik, veličina i hemijski sastav bakterija. Bakterijske kolonije. 1 čas
Metabolizam bakterija. Enzimi i ishrana bakterija. Metabolizam energije. Odnos
bakterije prema molekularnom kiseoniku. Fermentacija i respiracija.2 časa
Razmnožavanje bakterija, faktori koji utiču na razmnožavanje i kriva razmnožavanja bakterija. 1 čas
Genetika bakterija sa osnovama molekularne biologije. Prenošenje gena. Transformacija, transdukcija i konjugacija. Plazmidi i transpozoni. Genetsko inženjerstvo.
3 časa
Uticaj fizičkih i hemijskih faktora na bakterije. Metodi, principi i načini primene postupaka dezinfekcije i sterilizacije. 2 časa
Antibiotici i hemioterapeutici. Osobine i način dejstva antimikrobnih lekova. Principi i praktična primena ispitivanja osetljivosti bakterija na antimikrobne lekove. 3 časa
Rezistencija bakterija na antimikrobne lekove. 2 časa
Normalna flora ljudskog organizma. 1 čas
Streptococcus, Staphylococcus. 3 časa
Corynebacterium diphteriae (izolacija i identifikacija, tipizacija i ispitivanje toksičnosti). Difteroidi. 1 čas
Bordetella pertussis (bakteriološka i serološka dijagnoza). Haemophylus, Legionella. 2 časa
Mycobacterium tuberculosis i bovis. Ostale mikobakterije. Actinomyces i Nocardia. 2 časa
Bakterijski uzročnici gnojnih meningitisa, njihova izolacija i identifikacija. Klasične i brze dijagnostičke metode gnojnih meningitisa. 1 čas
Značaj hemokulture u kliničkoj praksi. Najčešći bakterijski uzročnici septičnih stanja i mogućnosti njihove izolacije. 1 čas
Anaerobne infekcije i njihovi uzročnici. Metode anaerobnog kultivisanja bakterija i mogućnosti identifikacije pojedinih vrsta. Sporogene i nesporogene anaerobne bakterije.
1 čas
Nefermentativne i slabo fermentativne bakterije najčešći bakterijski uzročnici bakterijskih infekcija. 1 čas
Familija Enterobacteriaceae - opšte karakteristike i podela. Koliformne bakterije. 1 čas
Escherichia coli. Savremena shvatanja o ulozi E.coli u nastanku dijarealnog sindroma i mehanizmima patogenosti. 1 čas
Seksualno prenosive bolesti – uzročnici i savremene metode za dijagnostiku. Mycoplasma, Chlamydia, Neisseria gonorrhoeae. Treponema - osobine i mogućnosti bakteriološke dijagnoze. Serološka dijagnoza luesa. Primena i značaj klasičnih i savremenih metoda u ovoj dijagnostici.
2 časa
Borrelia, Leptospira. 1 čas
Bakteriološka analiza životnih namirnica - uzorkovanje, izolacija i identifikacija mikroorganizama, tumačenje pravilnika i izdavanje rezultata. 1 čas
Bakteriološka analiza pijaćih voda (uzorkovanje, metode obrade, identifikacija fekalnih indikatora, tumačenje normi pravilnika i izdavanje rezultata). 1 čas
Savremene metode obrade pijaćih voda (membran filtracija, dokazivanje patogenih mikroorganizama). 1 čas
Bakteriologija vazduha (uzorkovanje, obrada, izolacija i identifikacija, izdavanje rezultata). 1 čas
Bakteriološka kontrola sterilnosti hirurškog materijala, infuzionih tečnosti i rastvora. Bakteriološka kontrola kozmetičkih preparata. 1 čas
PARAZITOLOGIJA I MIKOLOGIJA (ukupno 11 časova)
Definicija parazitizma. Odnos parazit - domaćin. Savremena klasifikacija parazita od značaja za čoveka. Uzimanje uzoraka I laboratorijska dijagnostika parazitarnih oboljenja.
1 čas
Helminti: trematode, cestode. 1 čas
Protozoe telesnih šupljina: amebe, flegelati, cilijati. Sporozoe. 1 čas
Krvne i tkivne protozoe. Plasmodium i drugi hemoflagelati. Sporozoe. 1 čas
Paraziti i gljivice kao uzročnici infekcija u imunodeficijentnim stanjima. 1 čas
Savremena klasifikacija gljiva. Uzimanje i obrada materijala za mikološki pregled. Laboratorijska dijagnostika gljivičnih oboljenja. 1 čas
Izazivači superficijalnih mikoza: Epidermophyton, Microsporum, Trichophyton, Malassezia furfur. 1 čas
Izazivači dubokih sistemskih mikoza: Blastomyces, Coccidioides, Histoplasma. 1 čas
Osnovni principi entomologije. Klasifikacija insekata i akarina od značaja za humanu medicinu. Savremene metode i sredstva borbe protiv insekata i akarina, prenosilaca zaraznih bolesti.
1 čas
Primena seroloških metoda u parazitologiji i mikologiji (toksoplazmoza, trihineloza, ehinokokoza, kandidijaza i drugo). 1 čas
EPIDEMIOLOGIJA ZARAZNIH BOLESTI (ukupno 7 časova)
Epidemološki metod rada. Epidemijski procesi. Epidemiološke karakteristike zaraznih bolesti. 1 čas
Epidemiologija kolere. 1 čas
Epidemiologija zoonoza. 1 čas
Intrahospitalne infekcije i epidemije. 1 čas
Imunizacija. Vakcinacija i kalendar vakcinacije. 1 čas
Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija. 1 čas
Zakonski propisi u kontroli i suzbijanju zaraznih bolesti. 1 čas
SANITARNA MIKROBIOLOGIJA (ukupno 5 časova)
Osnovni principi uzimanja, ĉuvanja i slanja uzoraka za sanitarni 1 čas
mikrobiološki pregled hrane, pijaćih, otpadnih i bazenskih voda, vazduha, predmeta za opštu upotrebu.
Metode mikrobiološkog pregleda uzetih uzoraka vode u cilju utvrđivanja njihove ispravnosti. 1 čas
Metode mikrobiološkog pregleda uzetih uzoraka hrane i predmeta opšte upotrebe u cilju utvrđivanja njihove ispravnosti. 1 čas
Metode za određivanje efikasnosti dezinficijensa i metode za utvrđivanje efikasnosti postupaka sterilizacije. 1 čas
Zakonske odredbe i propisi koji se odnose na mikrobiološku ispravnost hrane, pijaćih, otpadnih i bazenskih voda, vazduha, predmeta za opštu upotrebu 1 čas
BOLNIČKA HIGIJENA (ukupno 4 časa)
Osnove opšte higijene, higijenskog nadzora u bolnici, hrane, vode za piće, 1 čas
Problei komunalne higijene i zdravstvene ekologije. 1 čas
Stepen rizika hospitalizovanih imunokompromitovanih bolesnika od nastanka bolniĉkih infekcija. 1 čas
Principi dezinfekcije u bolniĉkoj sredini i principi primene najadekvatnijeg dezinficijensa. 1 čas
IMUNOLOGIJA (ukupno 24 časova)
Opšta svojstva I komponente imunog sistema. Urođena otpornost ili rezistencija
Antigeni i uslovi imunogenosti2 časa
Preuzimanje i prezentacija antigena limfocitima i prepoznavanje antigena u
stečenom imunitetu
Celularni imuni odgovor i efektorski mehanizmi celularne imunosti
Humaralni imuni odgovor i efektorski mehanizmi humoralne imunosti
8 časova
Antitela (građa, klase, biološke osobine, funkcija) 1 čas
Imunološko reagovanje u infekcijama (virusnim, bakterijskim , parazitarnim ) 2 časa
Aktivni i pasivni imunitet
Preosetljivost ranog i kasnog tipa (mehanizmi i manifestacije). 2 časa
Mehanizmi autoimunih i autoalergijskih bolesti. 1 čas
Transplantacijski imunitet I imunosupresija 1 čas
Imuni odgovor na tumore 1 čas
Komplement (značaj). 1 čas
Serološke reakcije (reakcije etiološkog i slučajnog specifiteta). 3 časa
Imunološka tolerancija značaj i mehanizmi 1 čas
Kongenitalne i stečene imunodeficijencije 1 čas
VIRUSOLOGIJA (ukupno 24 časova)
Istorijski razvoj virusologije. Priroda i značaj virusa za humanu medicinu.
Morfologija, struktura i hemijska građa virusa.1 čas
Razmnožavanje DNK i RNK virusa 2 časa
Mehanizam patogeneze virusnih infekcija. Vrste virusnih infekcija. Klasifikacija
virusa1 čas
Promene u biosintetskim procesima ćelije usled multiplikacije virusa. Teratogeni
efekat virusa. Onkogeni potencijal virusa.1 čas
Varijabilnost virusa. Interferencija. Interferoni. Defektne virusne partikule i njihov
značaj.1 čas
Mehanizam delovanja i osobine savremenih antivirusnih lekova (sa posebnim
osvrtom na antiretrovirusnu terapiju ). Rezistencija na antivirusne lekove 2 časa
metode direktnog dokazivanja virusnih antigena i serološki testovi sa posebnim
naglaskom na savremene serološke testove (ELISA i IFT).
2 časa
Picornaviridae 1 čas
Rhabdoviridae, Rubela virus 1 čas
Orthomixoviridae, Paramyxoviridae 2 časa
ARBO virusi 1 časa
Uzročnici virusnih gastroenteritisa 1 čas
Retroviridae 2 časa
Herpesviridae,Papillomaviridae 2 časa
Parvoviridae, Adenoviridae, Poxviridae 2 časa
Virusi uzročnici hepatitisa u ljudi 2 časa
35. КLINIČKA BIOHEMIJAPLAN I PROGRAM TEORIJSKE I PRAKTIČNE NASTAVE
Двосеместрална настава - 9 месеци
Двосеместрална теоријска настава је обавезна и уколико је могуће организоваће се на првој години специјализације. Уколико се не пријави довољан број специјализанатанастава ће се организовати најкасније на трећој години специјализације као консултативна настава са консултацијама и семинарским радовимаспецијализаната. Двосеместрална настава се обавља свакодневно са по најмање 2 часа дневно док остало време до пуног дневног радног времена специјализант проводи у лабораторијама наставника/сарадника који су задужени за теоријска предавања из појединих области у којима обавља практичан рад у оквиру двосеместралне теоријске и практичне наставе. Укупно специјализант треба да има 95 часова теоријске наставе и 190 часова практичне. Теоријска настава обухвата следеће тематске целине које је специјализант у циљу провере стеченог знања дужан да положи у оквиру колоквијума :
Тематске јединице предавања Бр. часова1. Врсте биолошког материјала. Начин узимања, сакупљања и чувања. 12. Грешке у преаналитичкој фази одређивања 13. Провера фактора прецизности рада, метода. Контрола квалитета рада
биохемијских лабораторија2
4. Рефернтне вредности. 15. Ординирање клиничко биохемијских анализа и тумачење добијених
резултата2
Поред теоретских јединица предвиђених у оквиру горе наведених колоквијума програмом специјализације предвиђен је и теоријски рад из.
1. Одабрана поглавња хемије, физичке хемије и инструменталних анализа (1 месец).
2.Програм наставе из молекуларно генетичкедијагностике (3 месеца)
1. У оквиру одабраних поглавња хемије, физичке хемије и инструменталних анализа планом специјализације предвиђена су и теоретске основе следечих тематских јединица (15 часова):
Тематске јединице предавања Бр. часова1. Начин рада у хемијској лабораторији, заштита при раду, упознавање са
опремом. Мерење на техничкој и аналитичкој ваги. Калибрација мерних судова
4. pH-метрија, Прављење пуферских раствора 15. Принципи хроматографских техника 16. Принципи електрофоретских техника 17. Колориметрија, прављење стандардне криве 18. Коришћење имунолошких метода уклиничкој биохемији 19. Турбидиметријске методе (имуноглобулини, компоненте комплемената 110. Методе аглутинацијеМетода радијалне имунодифузијеМетоде
преципитације за одређивање имунских комплекса1
11. Методе индиректне имунофлуоресценце 112. Имунолошке методе за детекцију заразних обољења 113. Коришћење радиоизотопских метода уклиничкој биохемији 114. Центрифугирање, ултрацентрифуга 115. Потенциометрија , теорија и примена 1
2. у оквиру програма наставе из молекуларно генетичкедијагностике (3 месеца)предвиђена су и теоретске основе следечих тематских јединица (20 часова):
1. Изоловање ДНК из различитих биолошких узорака (крв, букална слузница, мекаткива, чврста ткива, хорионске чупице, амнионска течност)
2
2. Изоловање РНК из крви. Принципи хибридизације нуклеинских киселина са интерпретацијом налаза
2
3. Филтер хибридизација. Хибридизација in situ. Принципи амплификације нуклеинских киселина и анализе амплификованихпродуката са интерпретацијом налаза
2
4. Мере предострожности за спречавање контаминације при раду са хуманом ДНК
2
5. Дизајнирање PCR прајмера на основу секвенце пронађене у електронским базама. Провера прајмера из литературе
2
6. PCR. Multiplex PCR 27. Алел специфична амплификација. RT-PCR. Real Time PCR
квантификација2
8. Капиларна електрофореза. 29. Рестрикциона анализа са електрофорезом на гелу агарозе или PAGE 210. ДНК секвенцирање. Анализе везаности генетичких маркера 2
у Новом Саду шеф Катедре за биохемију19.10.2016. Доц др Мирјана Милошевић Тошић
ХИГИЈЕНА
(план наставе) школска 2016/17
Хигијена (редни број 39 у Правилнику)
Редни број Област Вештине
1. Комунална хигијена
- Мерење и оцена аерозагађења методом седиментације и давање предлога мера
- Мерење и оцена загађујућих хемијских материја имисије и предлог мера
- Мерење и оцена загађујућих хемијских материја емисије и предлог мера
- Праћење утицаја загађеног ваздуха на здравље људи - Мерење и фреквентна анализа нивоа звука у животној среди
/улица, стан и давање предлога мера - Праћење утицаја штетног деловања буке на здравље људи - Мерење и оцена јонизације ваздуха и предлог мера - Контрола квалитета воде за пиће и процена/узорковање,
физич. хемијски, микробиолошки и радиолошки преглед/ са предл. мера
- Контрола квалитета отпадних вода и оцена/узорковање, физ.хемијски, микробиолошки, радиолошки преглед/, предлог мера
- Поправка квалитета вода за пиће различитог порекла - Контрола уклањања отпадних материја и давање предлога
мера 2. Хигијена рада - Мерење и оцена микроклиматских фактора у радној средини
- Мерење и оцена природног и вештачког осветљења /фотометријска и геометријске методе/
- Мерење и оцена јонизације ваздуха - Мерење и оцена запрашености ваздуха /кониометријско и
гравиметријско/ - Мерење и фреквентна анализа нивоа звука са оценом - Мерење и оцена вибрација на радном месту - Упознавање са технолошким процесом, узимање узорака
ваздуха и анализа гасова и пара - Оцена услова рада са аспекта хемијских загађивача ваздуха - Израда санитарнохигијенске карактеристике предузећа и
давање предлога мера - Мерење и оцена вештачке вентилације и давање предлога
мера - Провера примене одговарајућих мера и средстава заштите на
раду
3. Хигијена исхране - Оцена санитарно-хигијенског стања у објектима за јавну и друштвену исхрану
- Оцена санитарно хигијенског стања у објектима за производњу и прераду намирница
- Оцена санитарно хигијенских услова у објектима за промет намирница
- Контрола здравствене исправности намирница са проценом здравственог ризика
- Конзумоаналитичке методе испитивања исхране - породичне и друштвене
- Испитивање исхране квалитативном методом анкетирањем: породична и индивидуална анкета
- Контрола исхране обрачуном магацинских листа и хемијском анализом оброка
- Оцена енергетске и биолошке вредности оброка - Антропометријска мерења и израчунавање индекса
ухрањености - Функционална испитивања стања ухрањености - Процена стања ухрањености - Планирање исхране појединих категорија здравих људи - Израда информација о једном актуелном проблему из области
хигијене исхране - Израда стручно-методолошког упутства за рад на појединим
задацима из области хигијене исхране4. Школска хигијена - Оцена санитарно-хигијенске карактеристике школе /учионице,
кабинети, свлачионице, кухиња, санитарни чвор/ - Санитарно-хигијенске карактеристике школских објеката и
радионица, испитивање услова рада ученика школа за КВ занимање
- Испитивање и оцена услова рада у школи /микроклиматски фактори, осветљеност, запрашеност, бука, вибрације/
- Испитивање адекватности учила и намештаја - Испитивање реквизита за физичко васпитање - Режим наставе - Анализа режима наставе и тимског рада педагога и психолога - Индикације и контраиндикације у настави физичког васпитања - Анализа морбидитета школске деце и омладине - Давање предлога превентивних мера и кохерентност у
спровођењу - Израда информација о једном актуелном проблему из области
школске хигијене - Израда стручно-методолошког упутства за рад на појединим
задацима из области школске хигијене
5. Ментална хигијена
- Методологија рада саветовалишта за примарну и секундарну превенцију
- Улога тимског рада у раном откривању и превенцији менталних поремећаја
- Заштита менталног здравља вулнерабилних категорија - Основне методе адаптације личности у животној и радној
средини - Превенција неуротских поремећаја у радној средини - Методе ресоцијализац. личности после различитих стања
6. Санитарна хигијена
- Извођење и контрола поступка дезинфекције и стерилизације /физичка, хемијска, биолошка/
- Извођење и контрола поступка дезинсекције - Извођење и контрола поступака дератизације - Бактериолошко испитивање ваздуха у радној и комуналној
средини - узимање узорака и процена квалитета ваздуха - Узимање брисева у циљу контроле интрахоспиталних
инфекција - суви брисеви - Оцена санитарно-хигијенских услова у здравственим
установама и давање предлога мера - Оцена санитарно-хигијенског стања за одређено подручје за
један проблем из санитарне хигијене - Стручни надзор према Правилнику - Израда информација о једном актуелном проблему из области
санитарне хигијене - Израда стручно методолошког упутства за рад на појединим
задацима из области санитарне хигијене - Узимање брисева у циљу контроле интрахоспиталних
инфекција - пресејавање и оцена стања простора 7. Хигијена у
ванредним ситуацијама
- Упознавање са методама и инструментима за детекцију и идентификацију РХБ агенаса
- Упознавање са методама и опремом за деконтаминацију код употребе РХБ агенаса
- Организација превенције и отклањање последица елементарних незгода и удеса са катастрофалним последицама
- Израда информација о актуелним проблемима у време ванредних ситуација и давање предлога мера
8. Хигијена спорта и физичке културе
- Испитивање санитарно-хигијенских карактеристика спортских објеката, пратећих просторија и реквизита
- Испитивање и оцена услова рада у спортским објектима /микроклима, осветљеност, бука, аерозагађење/
- Контрола пречишћавања воде у базенима - Анализа морбидитета и трауматизма спортиста и предлог мера
у тимском раду - Контрола објеката за колективну исхрану спортиста
- Планирање исхране у одређеним спортским дисциплинама9. Социјална
медицина- План рада једне службе унутар здравствених установа - Процене здравственог стања становништва - Планирање здравствено-васпитног програма или активности - Евалуација здравствено-васпитног програма или активности - Процена квалитета рада једне или више здравствених установа
10. Епидемиологија - Епидемиолошки надзор појединих установа /вртића, школа, болница/
- Вакцинација /обавезна и по епидемиолошким индикацијама/ - Сузбијање епидемија /примена епидемиолошке анкете,
Program teorijske i praktične nastave tokom dvosemetralne nastave na Katedri za stomatologiju u okviru specijalizacije iz Dečje i preventivne stomatologije:
Tematska jedinica Broj časova teorijske nastave Broj časova praktične nastaveUvod u preventivnu stomatologiju ( definicija, značaj, zadaci), Nivoi prevencije
2 4
Socijalno medicinski značaj oralnih bolesti
2 4
Klasične teorije o nastanku karijesa
2 4
Savremena teorija o nastanku karijesa
2 4
Primarni i sekundarni faktori u etiologiji karijesa
2 4
Biloški mehanizmi zaštite usne duplje
2 4
Gleđno-mukozna barijera 2 4
Etiologija rane karijesne lezije 2 4
Uloga mikroorganizama u nastanku karijesa
2 4
Značaj i uloga oralnog biofilma ( mehanizam nastanak, identifikacija)
2 4
Pljuvačka i oralno zdravlje, protektivna uloga
2 4
Klinički značaj stimulacije pljuvačke
2 4
Primena fluorida u prevenciji karijesa ( uloga u procesima de i remineralizacije)
2 4
Lokalna primena fluorida niske, srednje i visoke koncentracije
2 4
Toksikologija fluorida 2 4
Procena rizika za nastanak karijesa
2 4
Preventivno zalivanje fisura 2 4
Minimalno-invazivna terapija karijesa
2 4
Primena preventivno profilaktičkih mera
2 4
Primena hemioprofilaktičkih sredstava
2 4
Ishrana i oralno zdravlje ( značaj UH, učestalost, strategije i preporuke, dnevnik ishrane)
Preparacija kaviteta na mlečnim i stalnim zubima, priprema kaviteta za ispune
2 4
Vađenje zuba kod dece 2 4
(indikacije, komplikacije)
Povrede tvrdih zubnih tkiva I (etiologija, klasifikacija, klinička slika)
2 4
Povrede tvrdih zubnih tkiva II (terapija)
2 4
Endodontska terapija kod dece (dijagnostika I terapija)
2 4
Terapija obolele pulpe mlečnih zuba
2 4
Lečenje zuba sa nezavršenim rastom korena
2 4
Oboljenja mekih tkiva 2 4
Urgentna stanja u dečijoj stomatologiji
2 4
Dentogene infekcije u dečijem uzrastu
2 4
Primena radiografije u dečjoj stomatologiji
2 4
Primena antibiotika u dečijoj stomatologiji
2 4
Oboljenja parodoncijuma u mladih
2 4
Protetsko zbrinjavanje u prdodonciji
2 4
Materijali u dečijoj stomatologiji 2 4
Tumori i ciste u ustima dece 2 4
Oralne manifestacije sistemskih bolesti u ustima dece
2 4
Stomatološka zaštita dece sa medicinskim rizikom
2 4
Izbeljivanje zuba 2 4
Predmetni nastavnici grupe predmeta Dečja i preventivna stomatologija
Наставне јединице из здравствене специјализацијеКЛИНИЧКА ФАРМАЦИЈА
Специјализација из клиничке фармације траје 3 године, обухвата двосеместралну наставу са 320 часова у трајању од 9 месеци из следећих области:
Патофизиологија са наставним јединицама: Поремећаји функције коже Поремећаји функције кардиоваскуларног система, Поремећаји функције респираторног система, Поремећаји функције централног нервног система, Поремећаји функције гастроинтестиналног система, Поремећаји функције ендокриног система и Поремећаји функције мускулоскелетног система.
Индивидуализација дозирања са наставним јединицама: Одређивање режима дозирања лекова. Начини прилагођавања режима дозирања (промена дозе, увођење почетне дозе, промена
терапијског интервала дозирања итд). Фактори фармакокинетичке варијабилности. Индивидуализација терапије код различитих популационих група (педијатријска
популација, труднице, дојиље, геријатријска популација, пацијенти са поремећајима функције јетре, пацијенти са поремећајима функције бубрега итд).
Терапијски мониторинг. Фактори значајни за клиничка фармакокинетичка разматрања.
Извори информација о лековима; критичка процена резултата публикованих истраживања; Тумачење резултата хематолошких и биохемијских анализа; Фармакоекономија и фармакоепидемиологија; Процена квалитета услуге са наставним јединицама:
Значај познавања извора информација о лековима за решавање терапијских проблема пацијента.
Значај водича у клиничкој пракси. Примарни, секундарни и терцијарни извори информација о лековима. Фармакотерапија заснована на доказима. Критичка процена публикованих резултата клиничких испитивања. Тумачење резултата хематолошких и биохемијских анализа. Фармакоекономија и фармакоепидемиологија. Одит у клиничкој пракси.
Клиничка фармација у терапији болести централног нервног система са наставним јединицама:
Израда терапијског плана. Тумачење лабораторијских параметара. Праћење исхода терапије. Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са епилепсијом, Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са Паркинсоновом болести, Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са Алцхајмеровом болести, Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са мултиплом склерозом, Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са афективним
поремећајима, Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са схизофренијом, Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са анксиозност, Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са поремећајима спавања, Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са мигреном и болом.
Клиничка фармација у терапији болести кардиоваскуларног система са наставним јединицама:
Израда терапијског плана. Тумачење лабораторијских параметара. Праћење исхода терапије. Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са артеријском
хипертензијом, Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са конгестивном срчаном
инсуфицијенцијом, Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са исхемичном болести
срца, хиперлипидемијом, Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са атријалном
фибрилацијом, Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са анемијом и Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са поремећајем коагулације.
Клиничка фармација у терапији поремећаја и болести гастроинтестиналног, ендокриног и мускулоскелетног система са наставним јединицама:
Израда терапијског плана. Тумачење лабораторијских параметара. Праћење исхода терапије. Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са гастроезофагусним
рефлуксом и пептичким улкусом, Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са инфламаторним и
иритабилним обољењима гастроинтестиналног тракта,
Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са болести тиреоидне жлезде,
Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са метаболичким синдромом,
Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са дијабетесом, Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са контрацептивном
терапијом и хормонском супституционом терапијом, Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са реуматоидним
артритисом, Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са остеоартритисом, гихтом
и остеопорозом.
Клиничка фармација у терапији респираторних, инфективних болести и болести коже са наставним јединицама:
Израда терапијског плана. Тумачење лабораторијских параметара. Праћење исхода терапије. Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са бронхијалном астмом, Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са хроничном
опструктивном болести плућа, Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са инфекцијама, Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са дерматитисом, Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са херпесом, Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са псоријазом, Адхеренца, интеракције и нежељене реакције код пацијената са акнама и алопецијом.
Значај саветовања пацијената, вештине комуникације, Последице одсуства или ниског степена адхеренце по здравље пацијента, Модели за процену адхеренце и развој адхеренце (concordance), Фармакодинамичке и фармакокинетичке интеракције, Интеракције лекова са резултатима лабораторијских испитивања, Парентерална примена лекова и инкомпатибилије, Истраживање и процена клиничког значаја интеракција лекова, Подела, начини праћења и значај праћења нежељених дејства лекова
(Фармаковигиланца), Улога фармацеута у побољшању степена адхеренце и превенцији нежељених исхода
интеракција и нежељених реакција лекова.
Координатор за здравствену специјализацију КЛИНИЧКА ФАРМАЦИЈА, доц. др Наташа Милошевић
НАСТАВНЕ И ТЕМАТСКЕ ЈЕДИНИЦЕ НАСТАВЕ ЗА СПЕЦИЈАЛИЗАЦИЈУ ИЗ МЕДИЦИНСКЕ БИОХЕМИЈЕ ЗА ФАРМАЦЕУТЕ
ПЛАН СПЕЦИЈАЛИЗАЦИЈЕ
Трајање специјализације 48 месеци/ 240 ЕСПБ
теоријсканастава60 ЕСПБ
специјалистички стаж160 ЕСПБ
израда рада20 ЕСПБ
Предмет часови/ЕСПБ месеци/ЕСПБ месеци/ЕСПБТЕОРИЈСКА НАСТАВА - 9 МЕСЕЦИ
МЕДИЦИНСКА БИОХЕМИЈА А. Метаболизам и поремећаји метаболизма1. Угљени хидрати: Метаболизам глукозе и регулација; метаболизам и регулацијадругих угљених хидрата. 2. Липиди и липопротеини: Метаболизам 3. Протеини и аминокиселине: Метаболизам4. Нуклеинске киселине и пурини: Метаболизам5. Порфирини и пигменти хема: Метаболизам6. Биогени амини: Метаболизам7. Вода и електролити: Метаболизам8. Ацидо-базна равнотежа и гасови у крви9. Метаболизам гвожђа10. Витамини и елементи у трагу11. Имуни систем: Функционисање хуморалног и целуларног имунског система и њихова регулација.12. Ензими13. Цереброспинална течност (CSF)14. Друге телесне течности15. Дигестивни тракт: 16. Егзокрина функција панреаса17. Јетра и билијарни тракт: Физиологија, нормална и поремећена фукција јетре;Метаболизам18. Бубрези и уринарни тракт: Физиологија; Нормална и поремећена бубрежнаФункција.19. Срце и циркулаторни систем20. Скелетни и локомоторни систем21. Ендокрини систем22. Трудноћа и перинатална анализа23. Праћење нивоа лекова24. Тровања25. Молекуларно-биолошка испитивања не-инфективних обољења: Пренатална дијагноза урођених грешака метаболизма; Онкогени.
Б. Клиничка процена лабораторијских анализа
1. Референтни интервали и биолошка вариабилност2. Предиктивне вредности аналитичких метода, дијагностичка осетљивост испецифичност.3. Дијагностичка стратегија и аналитички циљеви у примени клиничко-хемијскихтестова.
Ц. Аналитички принципи и технике (специјализант мора да познаје аналитичке и физичко-хемијске принципе следећих лабораторијских техника):1. Опште технике: екстрација; избор пуфера; дијализа; концентровање; исољавање;ултрафилтрација; калибрационе технике2. Технике сепарације 3. Стандардне аналитичке технике. Tитриметрија и осмометрија.4. Фотометеријске методе: спектрофотометрија, атомска апсорпција,турбидиметрија, нефелометрија, спектрофлуориметрија, пламена емисионаспектрометрија, итд.5. Спектрометријске методе: масена спектрометрија, нуклеарна магнетна резонанца,инфра-црвена спектрометрија6. Електрохемијске технике: јон-селективне електроде7. Технике за анализу протеина и друге молекуларне сепарационе технике:екетрофореза, хроматографија, ултрацентриуфугирање8. Технике за анализу нуклеинских киселина: амплификација, испитивање мутација иекспресије гена; принципи и методе DNK и RNK изолације; PCR9. Имунохемијске технике: имунохемијска анализа протеина10. Технике које користе радиоактивне изотопе.11. Ензимска анализа и методе одређивања супстрата. 12. Познавање аналитичких инструмената и принципа евалуације опреме13. Познавање електронске обраде података
ХЕМАТОЛОГИЈА A. Основна хематологијаОпшта морфологија крвних ћелија у периферној крви, бројање ћелија1. Аутоматизација у хематологији2. Анализа размаза периферне крви
B. Специјализовани лабораторијски тестови у хематологији са основамаимунохематологије1. Поремећаји леукоцита
2. Поремећаји еритроцита3. Поремећаји тромбоцита
Ц. Општа хемостазаМолекуларне основе коагулације крви, процес коагулације крви, регулација коагулације, инхибитори коагулације, фибринолиза и инхибитори фибринолизе,тромбозе, општи принципи screening коагулационих тестова
Д. Специјализовани лабораторијски тестови у хемостазиАутоматизација у лабораторијама за хемостазу – коагулометри. Дијагностички алгоритми у испитивању поремећаја хемостазе, испитивање фактора коагулације.
Е. Основи трансфузиологије
МИКРОБИОЛОГИЈА 1. Општи аспекти бактериологије2. Дијагностичке процедуре3. Бактерије и вируси 4. Вируси:5. Бактериолошки и вирусни синдроми или обољења 6. Антитела и антивирални агенси
7.Медицинска паразитологија (укључујући микологију)1. Епидемиологија2. Уобичајене технике за идентификацију паразита и гљивица3. Имунолошко и молекуларно дијагностиковање паразитних и миколошких обољења
ГЕНЕТИКА 1. Цитогенетика2. Молекуларна генетика3. Репродуктивна медицина: анализа сперме; in vitro фертилизација
ЛАБОРАТОРИЈСКИ МЕНАЏМЕНТ И ОСИГУРАЊЕ КВАЛИТЕТА 1. Лабораторијска орагнизација и менаџмент квалитетом 2. Извештаји лабораторијских анализа3. Процена квалитета у лабораторији4. Примена лабораторијске статистике 5. Побољашање продуктивности и ефикасности у лабораторији6. Управљање лабораторијском технологијом7. Примена стандарда и норматива у лабораторији8. Управаљање Point-of-Care испитивањима9. Спровођење заштите на раду у лабораторији од хемијских, физичких и биолошких
хазарда.10. Управљање подацима: медицинска информатика, прослеђивање података,телекомуникације, презентација и руковање лабораторијским подацима (изборјединица, изглед и садржај извештаја).11. Стратегија ефикасности лабораторијског испитивања: дијагностичка осетљивост,специфичност и ефикасност тестова, ROC крива; Медицина заснована на доказима идијагностички процес12. Идентификација питања:улога лабораторијског испитивања у унапређењуздравственог исхода у пацијента 13. Претраживање литературе и релевантних база података. 14. Економска процена дијагностичког теста. 15. Стално упознавање са принципима лабораторијске медицине засноване на доказима и едукација особља16. Едукација лабораторијског особља и писање и одржавање процедура системаквалитета17. Упознавање са начинима континуиране медицинске едукације. 18. Основно познавање клиничке епидемиологије.19. Примена законске и етичке регулативе20. Познавање ISO стандарда и принципа21. Акредитација лабораторије
Координатор специјализације из медицинске биохемијеВанредни проф. Александра Николић, специјалиста медцинске
биохемије
Наставне тематске јединице за здравствену специјализазију из токсиколошке хемије
1. Статистика
Евалуација аналитичких метода Одређивање непрецизности Одређивање нетачности Лимит детекције. Линеарност Процена интерференција Поређење метода Метода стандардног додатка Циљеви аналитичког квалитета Мерна несигурност Осигурање квалитета и контрола квалитета Основне операције у статистичком систему квалитета Контролна правила Спољашња контрола квалитета.
Дејство биолошких и етиолошких фактора Запаљење Малигна трансформација и раст Поремећаји промета воде и електролита Поремећаји метаболизма органских материја Поремећаји ацидо-базне равнотеже. Поремећаји функције кардиоваскуларног система
Поремећаји дисања Поремећаји бубрежних функција Поремећаји функција CNS-а Поремећаји неуровегетативне регулације Поремећаји функције ендокриних жлезда и неуроендокрине регулације Поремећаји дигестивног тракта и јетре Поремећаји састава и функције крви
4. Општа токсикологија
Мултидисциплинарност токсикологије Критеријуми и фактори токсичности Однос доза-одговор Тестови токсичности Путеви уношења отрова у организам, дистрибуција, метаболизам, елиминација,
кумулација отрова, интеракције отрова Токсикокинетички модели Механизми токсичног дејства Дејство отрова на организам Мутагеност, карциногеност и тератогеност Основни принципи терапије тровања и антидоти Принципи процене ризика на здравље људи Регулатива отрова
5. Токсиколошка хемија - специјални део
Организација и улога токсиколошко-хемијске лабораторије Добра лабораторијска пракса. Узорци и узорковање материјала за токсиколошко-хемијску анализу Расподела материјала за систематско истраживање отрова Методе изоловања отрова из токсиколошког материјала Скрининг поступци Квалитативне и квантитативне анализе Валидација методе Међулабораторијска контрола Тумачење и издавање резултата Гасовити отрови Лако испарљиви отрови: Органски растварачи Минерални отрови Основи радиотоксикологије Природни отрови Средства која изазивају зависност Пестициди
Амбијентални и биолошки мониторинг Максимално дозвољене концентрације ( MDK вредности) и остали параметри од значаја
за процену изложености Селективни и неселективни тестови експозиције Биотоксиколошки параметри у процени скорашње или дуготрајне експозиције.
Најзначајнији узрочници професионалних тровања Епидемиолошке студије Законски прописи
7. Екотоксикологија
Најзначајнији загађивачи у животној средини Одговор јединке, популације, заједнице и екосистема на загађујућу супстанцу/е Показатељи утицаја загађења на здравље људи Тестови токсичности, биомониторинг, биомаркери хазарда у животној средини Основе процена ризика. Управљање токсичним супстанцама и отпадом Легислатива
8. Судска токсикологија
Узорци за судско-токсиколошку анализу Методе припреме материјала, систематски ток анализе Скрининг методе Квалитативна и квантитативна анализа Суперанализа Тумачење резултата Извештај судско-токсиколошке анализе Судско вештачење Најчешћи узрочници леталног исхода
9. Клиничка токсикологија
Улога, значај и организација клиничко-токсиколошке лабораторије и Центара за контролу тровања.
Узорци и узорковање Методе припреме Скрининг процедуре Квалитативне и квантитативне анализе у клиничко-токсиколошкој лабораторији
Добра лабораторијска пракса Интерпретација резултата Најзначајнији узрочници ургентних тровања Општи принципи клиничке токсикологије: клиничка слика и лечење најчешћих тровања
токсичним агенсима, антидоти
10. Одабрана поглавља физиологије и имунологије
(само за здравствене сараднике)
Физиологија мембране, нерва и мишића Крв, циркулација, кардиоваскуларни регулаторни механизми Респирација и регулација дисања Физиологија гастроинтестиналног тракта Функција јетре Функција екскреторног система Физиологија коже. Ендокрини систем и репродукција Неспецифични и специфични имунитет – механизми Имунолошки механизми оштећења ткива
Наставне тематске јединице специјализације из санитарне хемије
1. СТАТИСТИКА
Евалуација аналитичких метода. Одређивање непрецизности. Одређивање нетачности. Лимит детекције. Линеарност. Процена интерференција. Поређење метода. Метода стандардног додатка. Циљеви аналитичког квалитета. Мерна несигурност. Осигурање квалитета и контрола квалитета. Основне операције у статистичком систему квалитета. Контролна правила. Спољашња контрола квалитета.
2. ИНСТРУМЕНТАЛНЕ МЕТОДЕ
Одабране инструменталне методе од значаја за хемију хране. Полариметрија. Рефрактометрија. Спектрофотометрија. AAS. Гасна хроматографија. TLC. HPLC. Гел филтрациона хроматографија. Електрофореза. Western blot. ELISA.
3. ОСНОВЕ МИКРОБИОЛОШКОГ ИСПИТИВАЊА НАМИРНИЦА И ВОДА
Непатогени и патогени микроорганизми као индикатори хигијенске исправности животних намирница. Узорковање намирница за бактериолошки преглед. Узорковање воде за бактериолошки преглед. Значај анализе бактерија индикатора фекалног загађења у води. Узимање, чување и конзервисање узорака намирница и воде за пиће за микробиолошку анализу.
4. ОПШТА ТОКСИКОЛОГИЈА
Дефиниција отрова и токсичности, појам дозе. Подела отрова. Физичко-хемијске особине отрова, путеви улаза отрова у организам, пренос, метаболизам, елиминација и кумулација отрова. Дејство отрова на организам-токсични ефекти (локално, системско) тровање (акутно, субакутно, хронично). Дејство отрова на важније органе и ткива. Канцерогено, мутагено, тератогено дејство отрова, дејство на имуни систем. Фактори који утичу на дејство отрова. Симптоми тровања, прва помоћ, антидоти.
5. ОДАБРАНА ПОГЛАВЉА ФИЗИОЛОГИЈЕ
Функције нервног и мишићног система. Крв, особине крви, крвне ћелије и плазма. Циркулација, кардиоваскуларни регулаторни механизми. Респирација, транспорт и размена гасова, регулација дисања. Дигестија, разградња хране, регулација секреције и
мотилитета дигестивног тракта, апсорпција. Функција јетре. Функција екскреторног система. Физиологија коже. Функције ендокриног система.
6. МЕТОДЕ ПРИМЕЊЕНЕ АНАЛИТИЧКЕ ХЕМИЈЕ
Операције у аналитичкој хемији. Волуметријски и стандардни раствори у броматолошким анализама. Идентификационе реакције за поједине јоне од значаја за броматолошке анализе. Сепарационе методе у квалитативној и квантитативној хемијској анализи. Класичне методе квантитативне хемијске анализе примењене у анализи намирница Обрада података, прецизност, тачност, грешке, провера тачности анализе.
7. ОБРАДА ПОДАТАКА У ХЕМИЈИ ХРАНЕ
Методе обраде података у хемији хране подразумевају израду и одбрану семинарског рада.
8. КОНТРОЛА ЗДРАВСТВЕНЕ ИСПРАВНОСТИ НАМИРНИЦА
Природно токсични састојци у намирницама. Адитиви, контаминанти и резидуе лекова у намирницама и процена њиховог дневног уноса. Категоризација адитива према функционалним својствима. Праћење уноса адитива. Процена ризика употребе адитива. Прихватљив дневни унос. Ароме. Помоћна средства у производњи намирница. ензимски препарати у производњи хране. Предмети опште употребе. Промена намирница током термичког третмана и интеракције које постоје на релацији нутримент-нутримент. Алергије изазване храном, аверзије и нетолеранције на поједине нутрименте. Међународна процедура процене ризика, стандарди и препоруке.
9. ИСПИТИВАЊЕ БИОЛОШКЕ ВРЕДНОСТИ НАМИРНИЦА
Методе одређивања биолошке вредности намирница. Утицај температуре, pH на хранљиву вредност намирница и промену садржаја нутримената. Класификација намирница по групама. Методе обраде намирница. Третмани који укључују топлоту. Утицај третмана на појединачне састојке намирница. Интеракције између нутримента током стајања и обраде. Ензимско и не-ензимско тамњење. Хемизам интеракција. Процена утицаја третмана на нутрименте.
10. БИОХЕМИЈА НАМИРНИЦА СА ОСНОВАМА ДИЈЕТЕТИКЕ
Броматологија као научна област - везе са другим научним областима. Дефиниција хране, намирница и нутримената. Фактори који утичу на избор намирница. Енергетска вредност намирница. Основни хранљиви састојци - енергетска вредност, хемијске особине, основне улоге у организму, биолошка вредност. Нутрименти са заштитним деловањем. Принципи
рационалне исхране. Биолошки активне ненутритивне компоненте намирница. Врсте намирница према улози у организму. Вода као намирница. Дијететске намирнице. Интеракције нутримената у храни, дигестивном тракту и организму. Интеракције хране и лекова.
11. ОПШТЕ МЕТОДЕ ОДРЕЂИВАЊА ОСНОВНИХ САСТОЈАКА ЖИВОТНИХ НАМИРНИЦА
Методе у аналитици животних намирница (стандардне и специфичне за поједине врсте намирница). Правилно узорковање намирница и вода, принципи одређивања пепела. Принципи одређивања: аминокиселина, беланчевина, масти, угљених хидрата, витамина.
12. ЛЕГИСЛАТИВА
Међународни стандарди у области квалитета и безбедности хране - Codex Alimentarius. Међународни споразуми у области безбедности и промета хране WTO, SPS, TBT и др. Регулатива ЕУ у области хране. Легислатива која се односи на адитиве (ЕУ, САД, РС). Домаћа регулатива (закони, правилници, уредбе и др) у области хране. Хармонизација националних прописа са регулативом ЕУ. Систем службене контроле хране (лабораторије, инспекцијска служба). Интегрисани систем ланца безбедности хране "од њиве до трпезе". Легислатива као механизам управљања ризиком.
13. ФИЗИЧКО-ХЕМИЈСКЕ АНАЛИЗЕ ВОДЕ ЗА ПИЋЕ
Узимање узорака воде. Састав воде за пиће. Епидемиолошки значај хигијенске исправности. Органолептички преглед. Физичке карактеристике. Гасови у води. Параметри хигијенске исправности воде за пиће. Радиолошке особине. Правилно узорковање, чување и конзервисање воде за пиће. Анализе воде за пиће према Правилнику о хигијенској исправности воде за пиће.
Координатор специјализације:
Проф. др Љиља ТоровићСпец. санитарне хемијеКатедра за фармацију
PROGRAM SPECIJALIZACIJE
Dvosemestralna nastava (9 meseci) podrazumeva teorijska predavanja po već postojećem planu i programu dvosemestralne nastave, uz uključivanje predavača iz oblasti forenzičke genetike, patološke anatomije, kliničke traumatologije, sudske psihijatrije, krivičnog prava i etike.
Sudska medicina sa sudskomedicinskom obdukcijom (24 meseci) podrazumeva svakodnevni rad u obdukcionoj sali uz nadzor mentora. Ovim delom specijalizacije specijalizant prvo samo posmatra (dva meseci) obdukcionu tehniku i način na koji se vrši sudskomedicinska obdukcija, a zatim sam (uz nadzor mentora) obavlja sudskomedicinsku obdukciju. Ovim planom predviđeno je sticanje znanja za samostalnu dijagnostiku i rad iz sledećih oblasti:
- prirodna smrt
- tanatologija
- mehaničke povrede
- ostale povrede (asfiktičke, fizičke, hemijske i dr.)
- posebna forenzička patologija
- seksologija
- identifikacija (živih i leševa)
- kliničko-forenzička heteroanamneza
- sudskomedicinska dokumentacija
- biološki tragovi, uzimanje i obrada, ekspertizna dijagnostika
- pregled odeće, obuće, povrednih sredstava
- pregled mesta događaja (uviđaj)
- ekshumacija sa obdukcijom (prva ili ponovna)
- forenzička antropologija
Klinička sudska medicina i traumatologija (2 meseca) obuhvata upoznavanje sa pristupom i načinom vršenja kliničkih pregleda, a kasnije i samostalan rad iz sledećih oblasti:
- izdavanje lekarskog uverenja
- sve vrste povreda koje se mogu dovesti u vezu sa nasilnim povređivanjem
- pregled osumnjičenih
- nasilje u porodici
- silovanje
- zlostavljanje dece
Forenzička genetika (1 mesec) obuhvata upoznavanje sa pojmovima forenzičke genetike, identifikacije bioloških tragova, načinom prikupljanja tragova i referentnih uzoraka, principima izvođenja DNK analize, populacionom genetikom, utvrđivanjem spornih srodničkih odnosa, pravnim, etičkim i socijalnim aspektima korišćenja DNK analize na sudu i praktična nastava.
(u prilogu dostavljen detaljan plan i program)
Forenzička toksikologija (1 mesec) sudskomedicinski obdukcioni nalaz kod trovanja različitim otrovima, uzimanje materijala za toksikološki pregled i tumačenje rezultata; utvrđivanje alkoholisanosti kod živih i leševa i tumačenje rezultata.
Sudskomedicinska veštačenja (3 meseca) obuhvataju kvalifikaciju i klasifikaciju telesnih povreda, veštačenja po spisima, rekonstrukcija, ekspertizu na sudu.
Patološka anatomija (5 meseci) obuhvata uzimanje i obradu isečaka organa za histološki pregled, upoznavanje sa histohemijskim i imunohemijskim metodama bojenja, makroskopski i mikroskopski pregled.
OBAVEZNI PRAKTIČNI RAD
U toku specijalističkog staža obavezno je da specijalizant neposredno izvrši najmanje:
7. Klinički sudskomedicinski pregledi osumnjičenih za izvršenje krivičnog dela 1 1
SV Sudskomedicinska veštačenja 3
1. Veštačenje po spisima za krivični postupak 3 4 10
2. Veštačenje po spisima za parnični postupak 3 4 10
3. Kvalifikacija i klasifikacija telesnih povreda 2 10
4. Rekonstrukcija na licu mesta 5 2
5. Ekspertiza na sudu 3 10
Nastavne jedinice u okviru specijalizacije iz medicinske psihologije
Uvod u medicinsku psihologiju Odnos medicinske psihologije i psihijatrije, kao i drugih psiholoških i medicinskih grana Pristupi (pravci) u psihopatologiji: biološki, psihodinamski, sociokulturalni Psihičke funkcije i opšta psihopatologija:
- Organski psihički poremećaji- Bolesti zavisnosti- Shizofrenija i shizoafektivni poremećaji- Perzistentni poremećaji sa sumanutošću- Poremećaj raspoloženja
- Neurotski, sa stresom povezani i somatoformni poremećaji- Poremećaji ličnosti i ponašanja odraslih
Psihologija i psihopatologija razvojnog doba:- Mentalna retardacija- Poremćaji psihičkog razvoja- Poremećaji ponašanja i emocija sa početkom u detinjstvu i adolescenciji- Distinkcija razvojnih i patoloških fenomena
Urgentna stanja Suicidologija Forenzički aspekti medicinske psihologije Konsultativna medicinska psihologija:
- Psihosomatski i somatopsihički poremećaji Osnove psihoterapijskog pristupa i savetovanja:
- Osnovni principi psihološkog savetovanja- Osnovne ideje grupne, individualne i porodične psihoterapije- Psihoanalitička psihoterapija- Geštalt terapija- Kognitivno-bihejvioralna terapija- Rodžersova terapija- Transakciono-analitička psihoterapija- Egzistencijalističkea psihoterapija- Porodična terapija- Terapija igrom i crtanjem- Psihološka prevencija
Socioterapija i terapijske zajednice Farmakoterapija (najčešće upotrebljavani lekovi, indikacije i kontraindikacije) Neurologija:
- Osnovna neurološka oboljenja (psihoorganski sindrom, demencije, traume)
- Procena poremećaja kognitivnih funckija i izmena ličnsoti kod neuroloških pacijenata - Osnove psihološkog rada sa neurološkim pacijentima
Metode kliničke psihologije
Metodologija naučnog istraživanja u psihologiji- Problemi merenja- Elementi strukture naučnog mišljenja- Univarijatna i multivarijatna istraživanja (eksperimenti)
Program teoretske nastave za specijalizante
OPŠTI DEO
FIZIOLOGIJA I BAZIČNA PATOFIZIOLOGIJA CENTRALNOG I PERIFERNOG NERVNOG SISTEMA
ELEKTRODIJAGNOSTIKA: ELEKTROMIOGRAFIJA, STUDIJA PROVODLJIVOSTI NERAVA I EVOCIRANIH POTENCIJALA
OSNOVE RADIOLOŠKE DIJAGNOSTIKE MIŠIĆNOSKELETNOG SISTEMA
OSNOVE KLINIČKE I FUNKCIONALNE PROCENE U PEDIJATRIJI
KLINIČKA I FUNKCIONALNA PROCENA U FIZIKALNOJ I REHABILITACIONOJ MEDICINI
TERAPIJE U FIZIKALNOJ I REHABILITACIONOJ MEDICINI
SPECIJALNI DIO
ATRAUMATSKA STANJA MIŠIĆNO-SKELETNOG SISTEMA ODRASLIH,
UPALNE I DEGENERATIVNE REUMATSKE BOLESTI I VANZGLOBNI REUMATIZAM
ATRAUMATSKA STANJA MIŠIĆNO SKELETNOG SISTEMA ODRASLIH Artroplastika, Patologija šaka i stopala.
ATRAUMATSKA STANJA MIŠIĆNO-KOŠTANOG SISTEMA DECE I ADOLESCENATA
TRAUMATSKA STANJA MIŠIĆNO-SKELETNOG SISTEMA DECE I ODRASLIH
PLASTIČNA I REKONSTRUKTIVNA HIRURGIJA
MULTIDISCIPLINARNO LEČENJE BOLNIH SINDROMA
REHABILITACIJA NAKON AMPUTACIJA EKSTREMITETA
PROTETIKA I ORTOTIKA
REHABILITACIJA BOLESNIKA S PULMONALNOM I KARDIOVASKULARNOM PATOLOGIJOM I GERIJATRIJSKA PATOLOGIJA.
FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA U ONKOLOGIJI
FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA U PATOLOGIJI NERVNOG SISTEMA ( Rehabilitacija bolesnika sa traumatskom povredom mozga, Rehabilitacija bolesnika nakon moždanog udara, Rehabilitacija bolesnika s povredama i bolestima kičmene moždine, Rehabilitacija bolesnika s bolestima ekstrapiramidnog nervnog sistema, Rehabilitacija bolesnika s multiplom sklerozom, Rehabilitacija bolesnika s neuromuskularnim bolestima, Rehabilitacija bolesnika s lezijama perifernih nerava)
BALNEOKLIMATOLOGIJA
REINTEGRACIJA ONESPOSOBLJENIH, BRIGA O ONESPOSOBLJENIMA I STARIJIMA KOD KUĆE
FIZIKALNA I REHABILITACIJSKA MEDICINA U SPORTU
VEŠTINE KOJE SPECIJALIZANT TREBA DA SAVLADA TOKOM SPECIJALIZACIJE
BIOMEHANIKA I KINEZIOLOGIJA
Analiza normalnog hoda i pokreta
Evaluacija, analiza ravnoteže
Postupak testiranja hoda s evaluacijom potrošnje kiseonika i praćenje kardio-parametara kod hoda na pokretnoj traci
Преглед материјала (коже, длака, нокти и др.) на дерматофите, кваснице и
остале системне гљивице и плесни (микроскопски преглед и култура).
4 часа
ИМУНОЛОГИЈА ( укупно 25 часова )
Изводјење серолошких реакција :
- аглутинација (директна , индиректна и латеx аглутинација)
- инхибиције хемаглутинације
- преципитација (двострука имунодифузија и радијална имунодифузија)
- имуноелектрофореза
4 часа
Изводјење серолошких реакција :
- имунофлуоресценција (директна, индиректна и антикомплементарна)
- имуноензимски тестови (ЕЛИСА)
- имунопероксидаза методе
8часа
Флуоресцентно бојење (техника рада) 2 часа
Одређивање и интерпретација резултата ЕЛИСА теста 1 час
Извођење серолошких реакција
- РВК
- Неутрализациони тестови
2часа
Изолација нуклеинских киселина- извиђење 4часова
Доказивање IgG, IgA и IgMантитела у серумима. 2 часа
Тестови за доказивање имунолошког статуса. 2 часа
ВИРУСОЛОГИЈА (укупно 35 часова)
Изолација вируса у културама ткива. 6 часова
Изолација вируса у пилећим ембрионима. 4 часа
Изолација вируса у лабораторијским животињама. 2часа
Извођење неутрализационог теста у култури ткива и на лабораторијским животињама.
5часа
Детекција вирусних антигена имунофлуоресцентним ЕЛИСА тестовима и тестом имунопероксидазе.
3часа
Серолошка дијагностика вирусних инфекција. Доказивање класа антивирусних антитела.
Техника рада и интерпретација резултата( инхибиција хемаглутинације, реакција везивања комплемента, имуноензимски тестови-ЕЛИСА, метода имунофлуоресценције, Вестeрн Блот, РИБА)
5часа
Молекуларна техника у вирусолошкој дијагностици од екстракције генома до резултата:
6 часова
Хибридизација нуклеинских киселина, реакција ланчаног умножавања PCR, RT-PCR– техника рада и интерпретација резултата,
Real time-PCR ,генотипизација и испитивање генетске основе рерзистенције на антивирусне лекове- упознаје се
Избор, узимање, слање, пријем и обрада болесничког материјала и серума за вирусолошке прегледе.
2час
Дезинфекциона средства и поступак са инфективним отпадом у вирусолошкој лабораторији.
2час
План наставе из Хематологије за специјализанте Интерне медицине
Теоријска настава
1. Анемијски синдром. Дијагноза и диференцијална дијагноза анемија.2. Анемије због поремећаја метаболизма гвожђа3. Анемије због поремећаја матичне ћелије. Мегалобластне анемије.4. Хемолизна анемије5. Агранулоцитоза. Мијелодиспластични синдром.6. Ph-негативне хроничне мијелопролиферативне неоплазме.7. Болести плазмоцитне лозе8. Лимфоми9. Подела хеморагијских синдрома. Васкулопатије. Тромбоцитопеније и тромбоцитопатије.10. Урођене и стечене хемофилије. Von Willebrand-ова болест.11. Дисеминована интраваскулна коагулација и поремећаји фибринолизе.12. Акутне леукемије13. Хроничне леукемије14. Терапија крвним дериватима
Nastava u kabinetu za simulaciju KRIZNA STANJA U ANESTEZIOLOGIJICOVER ABCD algoritam (20 časova – 5 sesija)3a. Aspiracija želudačnog sadržaja3b. Bronhospazam3c. Anafilaksa3d. Maligna hipertermija3e. Hipoksija-desaturacija tokom anestezije
Trauma – trening na simulatoru 10 časovaAnestezija u pedijatriji 10 časovaAnestezija u neonatologiji 5 časova
Anestezija u interventnoj radiologiji -5 časa
Preoperativna priprema onkološkog pacijenta -5 časaAnestezija kod onkoloških bolesnika – 5 časova časovaAnestezija kod endokrinoloških bolesnika – 5 časovaNeonatalna anestezija – 5 časovaIzbor anestezije kod gerijatrijskih bolesnika -5Anestezija kod bolesnika sa posebnim potrebama 10 časovaAnestezija u stomatologiji 10 časovaPriprema za seminarsku nastavu (5 časova)4a. Vizuelna sredstava i PP prezentacije4b. Kritička analiza i procena stručnog članka (literature)
PROGRAM ORGANIZOVANE NASTAVE U OKVIRU SPECIJALIZACIJE
IZ OFTALMOLOGIJE
I SEMESTAR
TEORIJSKA NASTAVA :
Metodske jedinice : Broj časova :
- Kapci 6
- Očna duplja 6
- Vežnjača 8
- Rožnjača 8
- Sočivo 6
- Fiziologija IOP i glaukom 8
- Tumor očnih adneksa i orbite 4
- Hitna stanja u oftalmologiji 2
- Ultrazvuk i njegova primena u oftalmologiji 4
- Refrakcija oka 6
- Funkcijska ispitivanja 2
UKUPNO 60 časova
PRAKTIČNA NASTAVA :
Metodske jedinice : Broj časova :
- Kapci 12
- Očna duplja 12
- Vežnjača 16
- Rožnjača 16
- Sočivo 12
- Fiziologija IOP i glaukom 16
- Tumor očnih adneksa i orbite 8
- Hitna stanja u oftalmologiji 4
- Ultrazvuk i njegova primena u oftalmologiji 8
- Refrakcija oka 12
- Funkcijska ispitivanja 4
UKUPNO 120 časova
SEMINARSKA NASTAVA (ukoliko se organizuje)
Novine u oftalmologiji Bakteriolška i citološka dijagnostika Ishemija oka Anestezija u oftalmologiji Praktični aspekti refrakcije Izveštaji iz literature
II SEMESTAR
TEORIJSKA NASTAVA :
Metodske jedinice : Broj časova :
- Fiziologija vida, binokularni vid i slabovidost
6
- Motilitet oka i razrokost 8
- Genetika i sindromi u oftalmologiji 3
- Patofiziologija uvee i uveitisi 4
- Imunologija oka 4
- Morfofiziologije horio retine 2
- Hemato retinalna barijera 4
- Semiologija retine 6
- Opšte bolesti i oko 6
- Tumori očne jabučice i vidnog živca 6
- Proliferativna vitreoretinopatija 6
- Vidni živac i vidni put 2
- Vidna funkcija i radna sposobnost 2
- Etički problemi u oftalmologiji 1
UKUPNO 60 časova
PRAKTIČNA NASTAVA :
Metodske jedinice : Broj časova :
- Fiziologija vida, binokularni vid i slabovidost
10
- Motilitet oka i razrokost 12
- Patofiziologija uvee i uveitisi 8
- Imunologija oka 8
- Hemato retinalna barijera 8
- Semiologija retine 26
- Opšte bolesti i oko 14
- Tumori očne jabučice i vidnog živca 10
- Proliferativna vitreoretinopatija 18
- Vidni živac i vidni put 4
- Vidna funkcija i radna sposobnost 2
UKUPNO 120 časova
SEMINARSKA NASTAVA (ukoliko se organizuje)
KOLOKVIJUMI (oblasti) :
refrakcija spoljnje oko 1 spoljnje oko 2 sočivo uvea glaukom retina funkcionalna ispitivanja povrede dečija oftaalmologija, motilitet i slabovidost neurooftalalmologija oftalmopatologija
Plan i program specijalističke nastave iz infektivnih bolesti na III godini specijalizacije
Metodske jedinice
Prvi semestar teoretska + praktična
1. Virusni hepatitisi i bolesti hepatobilijarnog trakta 14+142. Infektivne bolesti gastrointestinalnog trakta 18+183. Nejasna febrilna stanja 11+114. AIDS 6+305. Infektivne bolesti i trudnoća 3+36. Antropozoonoze 8 +87. Praktične vežbe u infektološkoj ambulanti 0+36
ukupno 60 + 120
Drugi semestar
8. Kapljične infekcije i osipne groznice 8+89. Antimikrobna terapija 9+910. Infekcije centralnog nervnog sistema 19+1911. Infekcije centralnog nervnog sistema kod dece 4+1512. Sepsa 5+2213. Poremećaji plućne funkcije u infektivnim bolestima 4+3014. Poremećaji hemostaze u infektivnim bolestima 2+415. Imunizacija 2+416. TBC danas 2+217. Klasične polnoprenosive infekcije 2+218. Kardiološki poremećaji u infektivnim bolestima 2+419. Infekcije kod imunokompromitovanih (transplantiranih) 1+1
ukupno 60 + 120
Šef Katedre: Prof dr Milotka Fabri
Predavanja za specijalizante ANESTEZIOLOGIJE SA REANIMATOLOGIJOM I INTENZIVNOM TERAPIJOM
Nastava će se održavati u učionici Klinike za dečiju hirurgiju (na IV spratu) u 12h
1. Mehanizam delovanja anestetika I potencijal za neurotoksičnost 2. Receptori I anestezija3. Autonomni nervni sistem4. Endokrini I metabolički odgovor organizma na hiruršku trauma 5. Sistemi u anesteziji6. Farmakokinetika inhalacionih anestetika7. Farmakokinetika intravenskih anestetika8. Analgetici u anesteziji9. Relaksanti10. Adjuvantni lekovi u anesteziji11. Neuromišićna spojnica12. Antiholinergički lekovi13. Adrenergični Agonisti I antagonisti14. Anesteziološka oprema15. Aparati za anesteziji16. Preoperativna procena 17. Premedikacija I perioperativna dokumentacija 18. Dusajni put, Problematičan disajni put19. Perioperativno lečenje tečnostima20. Acido bazni status21. Monitorig bolesnika u anesteziji22. Transfuzija I hemostaza23. Vodič za kontrolu perioperativnog krvarenja
24. Kardiovaskularna fiziologija I anestezija/Uticaj anestetika na kardiovaskularni system 25. Monitoring kardiovaskularnog sistema26. Anestezija kod bolesnika sa kardiovaskularnim bolestima27. Anestezija u kardiohirurgiji28. Respiratorna fiziologija I anestezija /uticaj anestetika na respiratorni sistemMonitoring
respiratornog sistema29. Anestezija kod bolesnika sa respiratornim oboljenjima30. Anestezija u torakalnoj hiryrgiji31. Neurofiziologija I anestezija32. Mehanizmi održavanja homeostaze intrakranijalnog pritiska I cerebrospinalne tečnosti33. Anestezija u neurohirurgiji34. Preoperativna priprema onkoloških bolesnika35. Anestezija kod onkoloških bolesnika36. Renalna fiziologija I anestezija37. Anestezija kod bolesnika sa oboljenjem bubrega38. Fiziologija jetre I anestezija39. Anestezija kod bolesnika sa oboljenjem jetre40. Anestezija kod bolesnika sa endokrinim oboljenjima41. Anestezija kod bolesnika sa neuroendokrinim oboljenjima42. Anestezija u ortopedskoj hirurgiji43. Anestezija kod traumatizovanih44. Anestezija u hitnim stanjima45. Anestezija u akušerstvu46. Pedijatrijska anestezija47. Anestezija u ORL hirurgiji48. Anestezija u oftalmologiji49. Specifičnosti neonatalne anestezije50. Anestezija u gerijatriji51. Ambulantna anestezija52. Anestezija van operacione sale53. Lokalni anestetici54. Centralni blokovi55. Periferni nervni blokovi56. Komplikacije regionalne anestezije57. Postanestezijski nadzor58. Sigurnost u anesteziji59. Komplikacije u anesteziji60. Medikolegalni aspekti anestezije
Preporučena literature Clinical Anesthesiology Morgan
Medicinski fakultet u Novom Sadu
Služba za Specijalističke studije
datum: 04.10.2016.god.
Prodekanu za spcijalizacije
Šefu Katedre za stomatologiju
Predmet: Plan i program specijalističke dvosemestralne nastave iz Oralne hirurgije
Po službenom listu Republike Srbije (Ministarstvo zdravlja) i Pravilniku o
specijalizacijama Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, u obavezi smo da sačinimo plan i
program teorijske i praktične nastave iz Oralne hirurgije.
Metodske jedinice su sačinjene na osnovu Pravilnika o specijalizacijama
Medicinskog fakulteta u Novom Sadu.
Prilog: Plan i program specijalističke dvosemestralne nastave iz Oralne hirurgije
Pristanak nastavnika da održe predviđenu nastavu
Kordinator za Oralnu hirurgiju
Prof. dr Srećko Selaković
Pristanak
Prihvatam da budem uključen u dvosemestralnu Specijalističku nastavu iz Oralne hirurgije. Plan i program su mi dostavljeni. Svojim potpisom potvrđujem pristanak i prihvatam
obavezu da Kordinatoru Prof. dr Srećku Selakoviću dostavim termine predavanja i Spisak
prisutnosti nakon obavljene nastave, što potvrđujem svijom potpisom:
1. Prof. dr Srećko Selaković
______________________________________________
2. Prof. dr Siniša Mirković
______________________________________________
3. Prof. dr Branislav Bajkin
______________________________________________
4. Doc. dr Ivan Šarčev
______________________________________________
5. Prof.dr Ljiljana Gvozdenović
______________________________________________
6. Prof. dr Miroslav Ilić
______________________________________________
7. Prof. dr Aleksandar Kiralj
______________________________________________
Kordinator za Oralnu hirurgiju
Prof. dr Srećko Selaković
PLAN I PROGRAM SPECIJALISTIČKE DVOSEMESTRALNE NASTAVE
IZ ORALNE HIRURGIJE
Nastavne jedinice:
1. definisanje pojma i delokruga oralne hirurgije kao discipline;
2. principe aseptiĉnog rada;
3. principe hirurškog rada u ustima;
4. primenu lokalnih anestetiĉkih rastvora;
5. raznovrsne tehnike lokalne anestezije u oralnoj hirurgiji;
6. zarastanje rana u ustima;
7. etiopatogenezu periapikalnih lezija;
8. klasifikaciju i kliniĉke karakteristike cista orofacijalne regije;
9. primenu metoda leĉenja viliĉnih cista;
10. uticaj anatomskih faktora na širenje dentogenih infekcija;
11. principe antibiotskog I hirurškog leĉenja dentogenih infekcija;
12. oralnohirurške aspekte pacijenata rizika;
13. radiološke kriterijume dijagnostike lezija u vilicama;
14. osnovne principe planiranja hirurškog vađenja impaktiranog umnjaka;
15. tehniku vađenja impaktiranih i prekobrojnih zuba;
16. preprotetiĉke hirurške intervencije na koštanom tkivu vilica;
17. preprotetiĉke hirurške intervencije na mekim tkivima usne šupljine;
18. implantacijske sisteme i implantološke hirurške zahvate;
19. diferencijalnu dijagnostiku hroniĉnih bolnih sindroma u orofacijalnom predelu;
20. patofiziologiju, simptomatologiju i leĉenje idiopatske trigeminalne neuralgije;
21. simptomatologiju i dijagnostiku oboljenja TM zgloba i principe multidisciplinarnog leĉenja
sindroma bolne disfunkcije TM zgloba;
22. osnovne principe farmakosedacije;
23. specifiĉnosti primene opšte anestezije u oralnoj i maksilofacijalnoj hirurgiji;
7. Klasifikacija i kliniĉke karakteristike cista orofacijalne regije; 5 20 Prof. dr
Primena metoda leĉenja viliĉnih cista;
S. Mirković
8. Uticaj anatomskih faktora na širenje dentogenih infekcija;
Principi antibiotskog i hirurškog leĉenja dentogenih infekcija;
(akutne dentogene infekcije – abscesi, flegmone)
10 30 Prof. drB. Bajkin
9. Osnovni principi planiranja hirurškog vađenja impaktiranog umnjaka; Tehnika vađenja impaktiranih i prekobrojnih zuba;
10 20 Doc. drI. Šarčev
10. Hirurško uklanjanje zaostalih korenova i drugih stranih tela u mekom i koštanom tkivu;
10 15 Doc. drI. Šarčev
11. Zbrinjavanje traumatskih preloma zuba; 5 10 Doc. dr I. Šarčev
12. Postavljanje indikacije i planiranje parodontoloških hirurških zahvata; Priprema i motivaciju pacijenta za parodontalne hirurške zahvate; Hirurški postupci u sklopu leĉenja obolelih od parodontopatije;
5 5 Doc. drI. Šarčev
UKUPNO PRVI SEMESTER 65 135 200
II SEMESTAR – ORALNA HIRURGIJA – SPECIJALISTIČKA NASTAVA
Metodska jedinica Teorija Vežbe Predavač
1. Hirurški postupci u sklopu ortodontskog leĉenja; Dijagnostika i leĉenje zapaljenskih oboljenja maksilarnih sinusa i oroantralnih komunikacija;
5 15 Prof. drS. Selaković
2. Preprotetiĉke hirurške intervencije na koštanom tkivu vilica; 5 10 Prof. drS. Selaković
3. Preprotetiĉke hirurške intervencije na mekim tkivima usne šupljine;
5 10 Prof. drS. Selaković
4. Izbor metoda lokalne hemostaze u oralnoj hirurgiji; 5 15 Prof.drB. Bajkin
5. Oralnohirurški aspekti pacijenata rizika; 15 5 Prof. drB. Bajkin
6. Indikacije i kontraindikacije za primenu (ugradnju) dentalnih implantata i plan terapije; Oseointegracija; Osnovni principi
hirurškog rada kod ugradnje dentalnih implantata; Imedijatna i kasna ugradnja implantata; Implantacijski sistemi; Implantološki hirurški zahvati; Preoperativni plan i tehnika ugradnje implantata u estetskoj zoni; Principi koštane regeneracije i augmentacije alveolarnog grebena; pre ugradnje dentalnih implantata; Dopunske hirurške procedure (sinus - lift, transplantacije, širenje i cepanje grebena); Hirurške korekcije mekog tkiva nakon ugradnje implantata; Opšti principi opterećivanja dentalnih implantata; Intraoperativne i postoperativne komplikacije; Primena biomaterijala u oralnoj hirurgiji; Primena CGF-a; Primenu koštanih transplantata u hirurgiji orofacijalne regije;
20 30 Prof. drS. Mirković
7. Medicinsko pravni aspekti traumatologije zuba, vilica i mekih tkiva usta, lica i vrata / kvalifikacija težine povrede; Uloga oralnog hirurga na sudu (svedok, veštak, okrivljeni); Obezbeđivanje dokaza za sudski postupak, vođenje medicinsko pravne dokumentacije, ponašanje na sudu, forma pisanja izveštaja za sudske potrebe (veštaĉenje); Građansko pravna odgovornost: veštaĉenje u parniĉnim postupcima (nematerijalna odšteta - veštaĉenje u parniĉnim postupcima (nematerijalna odšteta - veštaĉenje ukupno pretrpljenih bolova, naruženosti, stepena invaliditeta; materijalna odšteta - veštaĉenje vrednosti stomatološkog rada i protokolarnog postupanja u stomatološkom radu)
10 20 Prof. drS. Selaković
8. Osnovni principe farmakosedacije; Specifiĉnosti primene opšte anestezije u oralnoj i maksilofacijalnoj hirurgiji; Metode kardiopulmonalno-cerebralne reanimacije; Terapija urgentnih stanja usled poremećaja prohodnosti disajnih puteva;
5 5 Prof.drLj. Gvozdenović
9. Dijagnostika i leĉenje benignih tumora mekih i koštanih tkiva orofacijalne regije; Patološke i kliniĉke karakteristike, dijagnostika i leĉenje odontogenih tumora; Karakteristike i dijagnostika premalignih lezija u usnoj šupljini; Hirurška oboljenja pljuvaĉnih žlezda;
5 5 Prof. drM. Ilić
10. Diferencijalna dijagnostika hroniĉnih bolnih sindroma u orofacijalnom predelu; Patofiziologija, simptomatologija i leĉenje idiopatske trigeminalne neuralgije; Simptomatologija i dijagnostika oboljenja TM zgloba i principi multidisciplinarnog leĉenja sindroma bolne disfunkcije TM
5 5 Prof. drA. Kiralj
zgloba; Dijagnostiku preloma vilice;
UKUPNO DRUGI SEMESTAR 80 120 200
UKUPNO PRVI I DRUGI SEMESTAR 145 255 400
Opterećenost nastavnika Teorija Vežbe
1. Prof. dr Srećko Selaković 35 70
2. Prof. dr Siniša Mirković 35 70
3. Prof. dr Branislav Bajkin 30 50
4. Doc. dr Ivan Šarčev 30 50
5. Prof.dr Ljiljana Gvozdenović 5 5
6. Prof. dr Miroslav Ilić 5 5
7. Prof. dr Aleksandar Kiralj 5 5
Kordinator za Oralnu hirurgiju
Prof. dr Srećko Selaković
Medicinski fakultet u Novom Sadu
Služba za Specijalističke studije
datum: 07.10.2016.god.
Prodekanu za spcijalizacije
Pet lekara na specijalizaciji iz ORALNE HIRURGIJE ulaze u završnu godinu. Zbog toga moraju da upišu dvosemestralnu nastavu. To su:
Ime i prezime specijalizanta Početak / kraj specijalizacije Broj Indeksa
1. dr Ljubičić Ivan Decembar 2014/2017 3120/14
2. dr Milan Milovančev - Decembar 2014/2017 3222/14
3. dr Nemanja Nešković Decembar 2014/2017 3136/14
4. dr Jelena Pušibrk Višnjički Decembar 2014/2017 3154/14
5. dr Srđan Meletin Decembar 2014/2017 3167/14
Kordinator za Oralnu hirurgiju
Prof. dr Srećko Selaković
PLAN I PROGRAM TEORIJSKE I PRAKTIČNE NASTAVE ZA LEKARE NA SPECIJALIZACIJI IZ MEDICINE RADA
PLAN I PROGRAM TEORIJSKE NASTAVE ZA LEKARE NA SPECIJALIZACIJI IZ MEDICINE RADA
R.br Datum Nastavna jedinica Br
čas Predavač
1.
Fiziologija rada. Primenjena fiziologija procesa rada. Radna opterećenja. Fizički rad. Fizički i psihološki faktori radnog opterećenja. Zahtevi rada. 2
2. Bioenergetika pri radu. Težina rada. Elementi težine rada. Težina fizičkog rada. 1
3. Biološki ritmovi. Negativni efekti smenskog rada na zdravlje radnika. Hronomedicina 1
4.
Zamor. Teorije zamora. Premor. Preventivne mere za suzbijanje zamora i premora. Ergonomski aspekti uredjenja odnosa čoveka, mašine, radne sredine. Antropometrija
1
5. Profesionalni stres. Psihološki aspekti stresa. Prevencija i kupiranje posledica stresa. 1
6.
Profesionalne štetnosti. Klasifikacija profesionalnih štetnosti. Interakcija faktora radne sredine. Povrede na radu. Profesionalna oboljenja. Lista profesionalnih bolesti.
2
7.
Identifikacija i procena profesionalnih štetnosti po zdravlje zaposlenih na radnim mestima sa povećanim rizikom. Evaluacija efekata profesionalnih štetnosti na zdravlje zaposlenih
2
8.Zaštita na radu. Sigurnost na radu i očuvanje zdravlja. Mere zaštite na radu (tehničke, organizacione, higijenske, lične, medicinske, zakonodavno-administrativne)
2
9.Dejstvo toplotnih ekstrema na organizam. Mere za sprečavanje uticaja nepovoljnih mikroklimatskih uslova radne sredine i zaštitu zdravlja radnika.
2
10.
Buka u radnoj sredini. Dejstvo buke na organizam. Preventivne mere za suzbijanje buke i zaštitu zdravlja radnika. Ultrazvuk i infrazvuk u radnoj sredini. Dejstvo na čoveka i mere prevencije.
2
11.Vibracije u radnoj sredini. Tipovi vibracija. Vibracije i ljudsko telo. Vibraciona bolest: podela, klasifikacija, dijagnoza, prognoza, lečenje i prevencija.
2
12. Povišen i snižen barometarski pritisak.Dekompresiona bolest. 1
13. Jonizujuće zračenje. Vrste zračenja. Radioaktivnost. Izvori jonizujućih zračenja. Fizičke veličine: apsorbovana,
2
ekspoziciona, ekvivalentna i efektivna doza. Monitoring jonizujućih zračenja. Zaštita od jonizujućeg zračenja. Biološko dejstvo jonizujućih zračenja na živu materiju.
PLAN I PROGRAM PRAKTIČNE NASTAVE ZA LEKARE NA SPECIJALIZACIJI IZ MEDICINE RADA
R.br Datum Nastavna jedinica Br
čas Predavač
1.Identifikacija i procena rizika: Metodologija ispitivanja uslova radne sredine. Pregled preduzeća, pravljenje plana ispitivanja i priprema za ispitivanje. Timski rad (specijalista medicine rada, tehničar, hemičar, toksikolog). Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu i prateći pravilnici 3
36
2.Mikroklima radne sredine: temperatura, vlažnost vazduha, kretanje vazduha, toplotno zračenje - praktično merenje i interpretacija rezultata. 3
3. Toplotni indeksi. Praktično odredjivanje. Efektivna i korigovano efektivna temperatura, WBGT, P4 SR. 1
10.Detekcija i kvantitativno odredjivanje gasova i isparenja u radnoj sredini. Metodologija uzorkovanja i vrste uzoraka. 2
11. Toksikološke analize i interpretacija. 212. Metodologija ispitivanja mikrobioloških štetnosti. Aparati za
ispitivanje. Interpretacija, preporuke mera. 3
13.Akt o proceni rizika. Davanje izveštaja preduzeću o nadjenom stanju, merenjima. Interpretacija rezultata i preporuke mera. Izveštaji iz nekoliko preduzeća. 3
21. Sprovođenje i interpretacija osnovnih testova funkcionalne dijagnostike (EKG, spirometrija, rad s Ortho-ratherom, ispitivanje kolornog vida, akomodacije i konvergencije, ispitivanje vidnog polja, ispitivanje čula sluha sa interpretaciom audiograma, interpretacija rezultata testova neuropsiholoških i neurofizioloških metoda u medicine rada, sprovođenje i tumačenje rezultata alergološkog testiranja), interpretacija rezultata laboratorijskih i toksikoloških analiza, Rtg snimaka pluća i koštano-zglobnog sistema i dr.
30
22. Ocena radne sposobnosti: Detaljno poznavanje psihofizičke i senzorne – biološke sposobnosti radnika, kompletno poznavanje uslova, rizika i zahteva radnog mesta i usklađivanje podataka iz ove dve grupe
100
23. Preventivni pregledi i ocena radne sposobnosti na radnim mestima sa povećanim rizikom/ Pravilnik
24. Prethodni i periodični pregledi radnika koji rade sa izvorima jonizujućih zračenja/Pravilnik
25. Ekspertiza profesionalnih bolesti
26. Ocena radne sposobnosti profesionalnih oboljenja, oboljenja u vezi sa radom i povreda na radu
27. Ocena radne sposobnosti kod trajnog oštećenja zdravlja usled bolesti i povreda radi veštačenja i ostvarivanja prava u fondu PIO
28. Procena posledica povreda i profesionalnih oboljenja na radnu sposobnost
29. Ocena radne sposobnosti kod vozača motornih vozila /u saobraćaju
30. Izrada programa rane rehabilitacije u cilju prevencije nastanka profesionalnih oboljenja, oboljenja u vezi sa radom i povreda na radu
31. Poznavanje indikacija i principa rehabilitacije profesionalnih oboljenja, oboljenja u vezi sa radom i povreda na radu
32. Utvrđivanje uzroka invalidnosti u nekom preduzeću srednje veličine u Srbiji (seminar) 6 6
34. Evaluacija ocene radne sposobnosti nakon periodičnih pregleda radnika (seminar) 6
6
35. Profesionalni traumatizam – primena statističkih metoda izračunavanja indeksa frekvencije, težine i predlog mera zaštite ( seminar) 6
6
36. Profesionalna bolest – prikaz slučaja (seminar) 6 6
37. Medicinska statistika u medicini rada: prikupljanje i obrada podataka, uzorkovanje, primena statističkih metoda i tumačenje statističke značajnosti
5
38. Epidemiologija: vrste epidemioloških studija, etika naučnoistraživačkog rada, citiranje i navođenje u biomedicinskim publikacijama, prezentacija naučnoistraživačkog rada
5
39. Prva pomoć u medicini rada 5
40. Promocija zdravlja na radnom mestu: razvijanje svesti o samozaštiti, vođenje zdravog života i napuštanje loših navika, organizovanje predavanja i zdravstveno vaspitanje