VJERSKE SLOBODE

VJERSKESLOBODE

VJERSKE SLOBODE

“Svatko ima pravo na slobodu mi{ljenja, savjesti

i vjere; to pravo uklju~uje slobodu da se mijenja

vjera ili uvjerenje i slobodu da se, bilo

pojedina~no ili u zajednici s drugima, javno ili

privatno, iskazuje svoja vjera ili uvjerenje

pou~avanjem, prakti~nim vr{enjem, bogoslu`jem

i obredima.”

^lanak 18. OP]E DEKLARACIJE O LJUDSKIM PRAVIMA

SLOBODA MI[LJENJA, SAVJESTI I VJERE

SLOBODA PRIHVA]ANJA I PROMJENEVJERE ILI UVJERENJA

SLOBODA ISKAZIVANJA TIH PRAVA

Shalgeldy Atakov, 38-godi{nji turkmenski

kr{}anin, zatvorenik u radnom logoru Seydy u

sjeveroisto~nom Turkmenistanu, oprostio se

od svoje supruge Artygul kada su joj dopustili

da ga posjeti. Rekao joj je kako se ne nada da

}e pre`ivjeti brutalno fizi~ko zlostavljanje koje-

mu je bio podvrgnut.

U vrijeme njezina posjeta bio je sav u modrica-

ma i pretu~en, bubrezi i jetra bili su mu o{te-

}eni i bolovao je od `utice. Jedva je hodao i

~esto je gubio svijest.

Prije no {to je bio uhi}en u svom domu 18.

prosinca 1998., Atakovu su u dva navrata pri-

jetile slu`bene osobe, tra`e}i da prestane pro-

povijedati i djelovati u svojoj crkvi, neregistri-

ranoj evangelisti~koj kr{}ansko-baptisti~koj

kongregaciji.

Nakon upozorenja od strane tajne policije

mjesec dana ranije, tjedan dana prije uhi}enja

posjetio ga je u njegovu domu i jedan vi{i mus-

limanski vo|a u pratnji predstavnika mjesnog

odbora za vjerske poslove da bi ponovio kako

mu, bude li uporan, prijete i “zakonske mjere”.

Tri mjeseca nakon uhi}enja, u o`ujku 1999.

Atakov je osu|en na zatvorsku kaznu u traja-

nju od dvije godine, ali tu`iteljstvo je ulo`ilo

`albu protiv te odluke dr`e}i je “preblagom”.

U vrijeme ponovnog su|enja nekoliko mjeseci

kasnije, bio je tako okrutno prebijen da je mo-

lio svoju djecu da ga ne dodiruju, jer je bio u

velikim bolovima.

Njegova supruga i petoro djece u velja~i su pri-

silno deportirani iz svog doma u Maryiju u iz-

gnanstvo u mjesto Kaakhka, gdje borave u

“seoskom pritvoru”.

Nalozi tajne policije izdani su nakon {to je nje-

gova supruga odbila dopustiti djeci da se kla-

njaju pred slikom predsjednika u svakodnev-

nom obredu u javnim {kolama.

[Ovaj incident prijavljen je jednoj europskojnevladinoj organizaciji koja djeluje na pro-micanju demokracije, vladavine prava i pra-va pojedinca u cijelom svijetu. Daljnjih iz-vje{}a o tom slu~aju jo{ nema.]

Prilago|eno prema izvje{}u organizacijeHuman Rights Without Frontiers (Ljudskaprava bez granica), dostupno na http://www.hrwf.net/newhrwf/html/turkey2001.html, lis-topad 2002.

PITANJA ZA RASPRAVU:

1. [to mislite, koji su bili razlozi takva pos-tupanja prema g. Atakovu? [to ste os-je}ali dok ste ~itali ovu pri~u?

2. [to se po va{em mi{ljenju mo`e u~initikako bi se sprije~ili takvi doga|aji? Poz-najete li postoje}e sustave za{tite?

3. Jeste li ~uli za sli~ne slu~ajeve u va{ojzemlji?

166 VJERSKE SLOBODE

PRI^A ZA ILUSTRACIJU

“Nitko nije prirodom vezan

za neku crkvu ili sektu, ve} se

svatko svojom voljom prik-

lju~uje onom dru{tvu u kojem

po svom vjerovanju nalazi

zavjet i slu`bu koji su istinski

bliski Bogu. Nada u spasenje,

kao jedini razlog njegova ulas-

ka u nj, neka bude i jedini raz-

log da u njemu ostane... Cr-

kva je, stoga, udru`enje ~lano-

va koji su se dobrovoljno uje-

dinili radi tog cilja.”JOHN LOCKE, PISMO O TOLERANCIJI,1689.

U tre}em stolje}u budisti u Indiji bili su pro-gonjeni jer su slijedili Budino u~enje.Po~ev{i od devetog stolje}a poslije Krista – u“mra~nom dobu” Europe – muslimani i dru-gi nekr{}anski vjernici bili su progonjeni “uime Boga”. Nakon toga Europu je poharaorat za pro{irenje Otomanskog carstva i isla-ma. @idove su zatvarali u geta ne samokr{}ani nego, prije njih, tako|er i muslimani.Pokr{tavanje Indijanaca u Latinskoj Ameri-ci odvijalo se ukorak s njihovim istreblje-njem.

U pro{lim vremenima, pa i danas, kako vjer-nici tako i oni koji ne vjeruju bili su i ostajuugro`eni zbog onoga u {to vjeruju ili pak nevjeruju. Mogu}nost vjerovanja u ne{to i iska-zivanja svog vjerovanja naziva se vjerska slo-boda. Vjerska sloboda nije samo pravno, ne-go i eti~ko pitanje. Religijska uvjerenja uve-like se prepli}u s privatnom sferom pojedin-

ca jer se doti~u osobnih stavova i razumije-vanja svijeta.Vjera je jedan od najva`nijih elemenata u iz-ra`avanju kulturnog identiteta pojedinca tevjerske slobode zato i jesu tako osjetljiva te-ma i izazivaju vi{e pote{ko}a nego drugaljudska prava.Jedan drugi problem omeo je regulacijuvjerskih sloboda u me|unarodnom pravuljudskih prava. [irom svijeta vjera i uvjerenjesu klju~ni element u politici i za politi~are.Vjerska uvjerenja i slobode ~esto su zlorab-ljene radi politi~kih ciljeva, u borbi za vlast, apovezivanje vjere i politike ~esto ra|a prob-lemati~ne argumente.Odgovaraju}a za{tita postala je proteklihgodina sve nu`nija jer su vjerska netrpeljivo-st i progoni u korijenu mnogih tragi~nih su-koba {irom svijeta, koji izviru iz etni~kih ilirasnih problema, ili kolektivne mr`nje. Pro-gon na vjerskoj osnovi mo`e se vidjeti u ak-tualnim sukobima izme|u vjernika i nevjer-nika, izme|u tradicionalnih i “novih” religijau multireligijskim dr`avama, ili sukobima uzemljama koje imaju slu`benu ili dominan-tnu religiju, a u njima `ive pojedinci i zajed-nice koje toj religiji ne pripadaju.Kr{enja vjerskih sloboda danas imaju rasponod suzbijanja razli~itih vjerovanja u Kini,“etni~kog ~i{}enja” muslimana i kr{}ana uBosni i Hercegovini i na Kosovu, napetosti uSjevernoj Irskoj, pa sve do vjerski motivira-

nih razgrani~enja u subsaharskom podru~juod Etiopije do Nigerije te vjerski motivira-nih ubojstava. Kr{enja obuhva}aju pojavekao {to su porast va`nosti religije u sukobi-ma izme|u Indije i Pakistana, odnosno iz-me|u hinduista i muslimana, koji su zao{tre-ni prijetnjama nuklearnim oru`jem, buja-njem vjerskog ekstremizma u islamu i u jo{novije vrijeme, rastu}im protuislamskim sta-vovima u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avamai Europi.Na`alost, postoje mnogi drugi primjeri kojigovore o hitnosti potrebe da se bavimo vjer-skim slobodama osobito kada su one pove-zane s ekstremizmom. Taj fenomen trebarazmatrati odvojeno.

Potrebno je znati

VJERSKE SLOBODE 167

POTREBNO JE ZNATI1. VJERSKE SLOBODE:

PUT JE JO[ DUG

Milijuni ljudi vjeruju da postoji ne{to on-kraj ~ovje~anstva {to nam pru`a duhovnovodstvo. No, zbog onoga u {to vjerujetemo`ete biti prisiljeni odre}i se svog uvje-renja, napustiti svoju obitelj, biti progo-njeni, zato~eni, ~ak i ubijeni.

Vjerske slobode i ljudska sigurnost

Sloboda od straha klju~na je vrijednostljudske sigurnosti. Ta je vrijednost ozbiljnougro`ena kr{enjima vjerskih sloboda. Akone smijete vjerovati u onog “Boga” ili zami-sao o svemiru koje ste sami izabrali, osobnasloboda i sigurnost ostat }e vam nedosti`ne.Ugro`avanje slobode mi{ljenja, savjesti, uv-jerenja i vjere neposredno poga|aju osigu-ranje i razvoj osobnog integriteta pojedina-ca i grupa. Kada su diskriminacija i progoni

2. DEFINICIJA I OPIS PROBLEMA

[to je religija?

U filozofskim i sociolo{kim raspravama nepostoji op}eprihva}ena definicija religije.Me|utim, nekoliko elemenata zajedni~ki surazli~itim predlo`enim definicijama.Rije~ 'religija' etimolo{ki se vezuje za latin-sku rije~ religare, koja ozna~uje povezivanje.Religija je ono {to vjernika povezuje s onim

“apsolutnim” – koje se zami{lja bilo kao oso-ba ili bezoblika pojava. Obi~no je ~ini skupceremonija i obreda, pravila i propisa kojipojedincu ili zajednici omogu}uju da se po-ve`u s “bogom” ili “bogovima”. Prema Mil-tonu J. Yingeru, religija mo`e biti “sustav

vjerovanja i postupaka pomo}u kojih se neka

grupa ljudi suo~ava s kona~nim `ivotnim pita-

njima.”

Radi usporedbe, definicija pojma 'religija' uBlackovom Pravnom rje~niku glasi:

Sve ove i druge definicije religije potvr|ujupostojanje ne~eg vrhovnog, svetog, apsolut-nog, transcendentnog, bilo kao osobe ili be-zoblikog entiteta. Ono “vrhovno/najvi{e”ima normativnu funkciju, i od vjernika seo~ekuje da slijede u~enja i pravila pona{anjasvoje religije, koja je put prema “apsolutno-me”. Od vjernika se tako|er o~ekuje da svo-ja uvjerenja o~ituju u razli~itom oblicima bo-go{tovlja ili kulta. Obi~no se, iako ne uvijek,osniva crkva ili neka druga institucija radiorganizacije grupe i bogo{tovnih postupaka.

168 VJERSKE SLOBODE

na vjerskoj osnovi sustavni ili institucionali-zirani, mogu dovesti do napetosti me|u za-jednicama ili ~ak do me|unarodnih kriza.Uzro~nik nesigurnosti mo`e biti bilo tko –pojedinci, grupe ili ~ak dr`ave. Ta mo}na,sveprisutna prijetnja osobnoj sigurnosti natemelju uvjerenja ili vjere zahtijeva poseb-ne za{titne mjere. Obrazovanje i u~enje zaljudska prava klju~ni su za po{tivanje ideja ireligijskih vjerovanja drugih. U~enje po{ti-vanja, sno{ljivosti i ljudskog dostojanstvane mo`e se provoditi silom. Za to je potreb-no dugoro~no nastojanje svakog sudionikana izgradnji osobne i globalne sigurnosti.

“Nema mira me|u dr`avama

bez mira me|u religijama.

Nema mira me|u religijama

bez dijaloga me|u religijama.

Nema dijaloga me|u religija-

ma bez istra`ivanja temelja re-

ligija.”HANS KÜNG, PREDSJEDNIKZAKLADE ZA GLOBALNU ETIKU

“Odnos [ljudi] prema bo`anstvu, prema bo-

go{tovlju, slavljenju i pokoravanju nalozi-

ma i poukama nadnaravnih ili vi{ih bi}a. U

naj{irem smislu religija uklju~uje sve oblike

vjerovanja u postojanje vi{ih bi}a, koja vla-

daju ljudima uporabom sile, name}u}i pra-

vila pona{anja, uz navje{tanje nagrada ili

kazni koje slijede u budu}nosti.”

[to je uvjerenje?

Uvjerenje je {iri pojam od vjere. Uvjerenjeuklju~uje vjeru, ali se ne ograni~ava na nje-na tradicionalna zna~enja. Pravna definici-ja pojma 'uvjerenje' u Blackovu rje~nikuglasi: “uvjerenje u istinitost tvrdnje, koje sub-

jektivno postoji u umu, a proizlazi iz argu-

menta, shva}anja ili dokaza koji se obra}a

rasu|ivanju”.

Za razliku od tog eurocentri~nog tuma-~enja uvjerenja kao misaonog ~ina, zna-~enje tog pojma tako|er se tuma~i kao po-uzdanje u vrhovno, sveto, apsolutno ilitranscendentno. U me|unarodnim doku-mentima pojam uvjerenje tako|er pokriva iprava osoba koje ne vjeruju, kao {to su

[to su vjerske slobode?

U me|unarodnom pravu vjerske slobode sudio prava na slobodu misli, savjesti i vjere.

Te tri temeljne slobode jednako se odnosena teisti~ka ili vjerska uvjerenja i uklju~ujusva uvjerenja koja sadr`e transcedentalnepoglede na svijet i normativni kodeks po-na{anja.

Sloboda vjere i uvjerenja u strogom smisluuklju~uje slobodu za i slobodu od vjere i uv-jerenja, {to se mo`e razumjeti kao pravo dase prihvati ili ne prihvati bilo koje vjerskenorme ili stavove.

Sloboda misli i savjesti za{ti}ena je na istina~in kao sloboda vjere i uvjerenja. Obuh-va}a slobodu misli u svim pitanjima, uk-

lju~uju}i osobna uvjerenja te privr`enost vje-ri ili uvjerenju bez obzira izra`ava li ih se po-jedina~no ili u zajednici s drugima.Sloboda savjesti ~esto se kr{i, {to je vidljivo iz~injenice da je u svijetu veliki broj ljudi u zat-voru zbog prigovora savjesti. Uglavnom se ra-di o pripadnicima manjinskih vjerskih zajed-nica na nekom podru~ju, koji su li{eni slobo-de zbog svojih vjerskih uvjerenja. Pri~a g.Atakova samo je jedan od bezbroj primjera.Sloboda mi{ljenja i savjesti te sloboda izborai mijenjanja vjere i uvjerenja u`ivaju bezuv-jetnu za{titu. Nikoga se ne mo`e prisiliti darazotkrije svoje misli niti da prigrli neku vje-ru ili uvjerenje.

Me|unarodni standardi

U pravnoj regulaciji ljudskih prava zaobi|enje problem definiranja religije i uvjerenja.Pravna regulacija ljudskih prava obuhva}akatalog prava kojima se {tite sloboda mi{lje-nja, savjesti, vjere i uvjerenja. Radi boljeg ra-zumijevanja slo`enosti te problematike, vjer-ske slobode mo`e se podijeliti u tri razine:

1. slobode pojedinca na iskazivanje vjere2. slobode kolektivnog iskazivanja vjere3. slobode posebnih tijela

�Slobode pojedinca na iskazivanje vjere:

U ~lanku 18. Op}e deklaracije o ljudskimpravima vjerske slobode odre|ene su kaopravo svakoga, {to zna~i da to pravo pripadadjeci i odraslima, dr`avljanima i strancima, idr`ava ga ne mo`e derogirati ~ak ni u vrije-me izvanrednog stanja ili rata. U popisuosobnih vjerskih sloboda koji se nalazi u~lanku 18. Me|unarodnog pakta o gra|an-skim i politi~kim pravima jasno stoji kojaprava pripadaju me|unarodno prihva}enomminimalnom standardu:

VJERSKE SLOBODE 169

ateisti (osobe koje ne vjeruju u bo`anstvo),agnostici (osobe koje dr`e da je postojanje“boga” neizvjesno) i racionalisti. Uvjere-nja druga~ije naravi – bilo politi~ka, kultur-na, znanstvena ili ekonomska – nisu dioprava na slobodu vjerskog uvjerenja te ihtreba razmatrati zasebno.

Modul Sloboda izra`avanja i slobo-da medija

• Sloboda bogoslu`ja ili okupljanja u sve-zi s vjerom ili uvjerenjem, te sloboda us-postave i odr`avanja mjesta koja slu`etoj svrsi;

• Sloboda proizvodnje, stjecanja i upora-be u odgovaraju}oj mjeri predmeta imaterijala povezanih s obredima iliobi~ajima vjere ili uvjerenja;

• Sloboda tra`enja i primanja dragovolj-nih financijskih i drugih priloga od po-jedinca i institucija;

• Sloboda izobrazbe, imenovanja, izboraili nasljednog odre|ivanja odgovara-ju}ih vo|a prema uvjetima i standardi-ma doti~ne religije ili uvjerenja;

�Slobode kolektivnog iskazivanja vjere:

Vjerske slobode ne omogu}uju u`ivanje na-vedenih sloboda samo pojedincu, vjera iliuvjerenje mo`e se izra`avati i obi~no se iz-ra`ava u zajednici te se prema tome, to ~estoodvija na javnim mjestima. To zna~i da za-jednica vjernika mora u`ivati slobodu okup-ljanja i udru`ivanja.

�Slobode posebnih tijela:

Posebna tijela koja su uspostavljena iz vjer-skih razloga tako|er u`ivaju slobodu vjere.To mogu biti ustanove za bogoslu`je, obra-

zovne institucije koje se bave vjerskim pita-njima, ili ~ak nevladine organizacije.

Prava posebnih tijela uklju~uju:

Na~elo nediskriminacijeDiskriminacija i nesno{ljivost na vjerskoj os-novi, {to podrazumijeva svako razlikovanje,isklju~enje, ograni~enje, ili davanje prednos-ti na osnovi vjere ili uvjerenja, zabranjeni su.Zabrana vjerske diskriminacije i nesno{lji-vosti nije ograni~ena na javni `ivot, negoobuhva}a i privatnu sferu pojedinca, u kojojse nalaze korijeni vjerskih i drugih uvjerenjapojedinca. To zna~i da ni dr`avi, ni va{emposlodavcu, ni bilo kojem drugom pojedincunije dopu{teno da vas ni na koji na~in diskri-miniraju.

Modul o nediskriminaciji

Odgoj i obrazovanje

Roditelji imaju pravo odlu~iti kako }e odga-jati svoju djecu u skladu sa svojom vjerom.Cilj odredbe “u najboljem interesu djeteta”je ograni~iti slobodu djelovanja roditelja sa-mo ondje gdje vjerska praksa mo`e na{kodi-ti tjelesnom ili psihi~kom zdravlju djeteta.Naprimjer, takva praksa mo`e biti odbijanjemedicinskog lije~enja ili {kolskog obrazova-nja. Na primjer, ako roditelji koji su Jehovinisvjedoci ne dopuste da njihovo dijete primitransfuziju krvi, jer se njihovo uvjerenje pro-tivi takvom medicinskom postupku, dijetemo`e umrijeti.U javnoj domeni, dr`ave imaju obvezu osi-gurati obrazovanje u kojemu se po{tuje na-~elo za{tite djeteta od vjerske nesno{ljivosti idiskriminacije, pa kurikulum mora sadr-`avati podu~avanje o slobodi mi{ljenja, sav-jesti i vjere.

PITANJA ZA RASPRAVU

170 VJERSKE SLOBODE

• Sloboda po{tivanja dana odmora i pros-lava blagdana i sve~anosti u skladu svlastitom vjerom ili uvjerenjem;

• Vjerska sloboda na radnom mjestu, uk-lju~uju}i pravo na molitvu, pravila odije-vanja i pravila ishrane;

• Sloboda okupljanja i udru`ivanja radibogoslu`ja;

• Sloboda izra`avanja vlastitog uvjerenja;

• Sloboda da se promijeni ili napusti vjera;

• Pravo na vjersko obrazovanje “u najbo-ljem interesu” djeteta.

• Slobodu osnivanja i odr`avanja odgova-raju}ih dobrotvornih ili humanitarnihinstitucija;

• Slobodu pisanja, izdavanja i {irenja od-govaraju}ih publikacija u tom podru~ju;

• Slobodu podu~avanja vjere ili uvjerenjana mjestima primjerenim u tu svrhu.

• Kako je vjersko obrazovanje ure|eno uva{oj zemlji?

• Obra|uje li se u {kolskim programima iud`benicima u va{oj zemlji sloboda vje-re i uvjerenja, uklju~uju}i i slobodu nev-jerovanja?

• Postoje li u va{oj zemlji mehanizmi koji{tite neovisnost vjerskog obrazovanja?

Iskazivanje vjere

Sloboda iskazivanja vjerskog uvjerenja uk-lju~uje za{titu govora, nauka, bogoslu`ja ipo{tivanja uvjerenja. Imate pravo govoriti osvojoj vjeri, podu~avati o njoj druge, provo-diti {tovanje sami ili s drugima, slijediti pra-vila prehrane i odijevanja, ili upotrebljavatiposeban jezik i druge obrede va{e vjere. Is-kazivanje vjere ili uvjerenja tako|er podra-zumijeva da mo`ete biti po{te|eni radnji ko-je nisu u skladu s onim {to va{a vjera nala`e.To zna~i da mo`ete odbiti polaganje zaklet-ve, vojnu slu`bu, sudjelovanje u vjerskim ce-remonijama, ispovijed ili prisilno lije~enje.

Ograni~enja vjerskih sloboda

Dok sâm sadr`aj va{ih uvjerenja nije bitan,njihovo iskazivanje mo`e se ograni~iti kadase kosi s interesima drugih osoba.Ograni~enja prava na iskazivanje vjerskoguvjerenja moraju biti proporcionalna i ute-meljena na zakonu. Mo`e ih se nametnuti je-dino kada je to nu`no radi za{tite javne si-gurnosti, reda, zdravlja ili morala, ili temelj-nih prava i sloboda drugih. Ograni~avanjevjerskih sloboda dopu{teno je, naprimjer, uslu~aju ljudske `rtve, samoranjavanja, saka-}enja `enskih spolnih organa, ropstva, pros-titucije, subverzivnih aktivnosti i drugih pos-tupaka koji ugro`avaju ljudsko zdravlje i tje-lesni integritet.

3. INTERKULTURALNA GLEDI[TA IKONTROVERZNA PITANJA

Dr`ava i vjera

Jedna od najve}ih razlika u pogledu za{titevjerskih sloboda u svijetu ti~e se odnosa iz-me|u dr`ave i vjera/uvjerenja. Postoji neko-liko glavnih modela interakcije izme|u dr-`ave i vjere: dr`avna religija, slu`bena crkva,neutralnost dr`ave prema vjeri i njenim in-stitucijama, nepostojanje slu`bene religije,odvojenost crkve od dr`ave i za{tita pravnopriznatih vjerskih grupa.

Me|unarodni standardi ne nala`u odvajanjecrkve ili vjere od dr`ave. To zna~i da se nepropisuje nikakav posebni model odnosa iz-me|u dr`ave i vjera, niti se zahtijeva modelsekularnih dru{tava u kojima se religija od-stranjuje iz javnih poslova.

Jedini me|unarodni zahtjev je da bez obzirau kojem odnosu bile vjera i dr`ava, ne smijebiti diskriminacije onih koji ne pripadaju slu-`benoj religiji ili priznatim vjerama. No, upit-no je mo`e li se ondje gdje postoji samo jedna

vjera kao konstitutivni element nacionalnogidentiteta, jam~iti ravnopravno postupanjeprema drugim ili manjinskim vjerama.

Prema stajali{tima koja prevladavaju na za-padu, neutralni odnos izme|u vjere i dr`ave}e vjerojatno najbolje jam~iti punu za{tituvjerskih sloboda pojedinca. Nasuprot tome,naprimjer, tradicionalno islamsko {erijatskopravo povezuje dr`avu s vjerom jer se smatrada takav sustav osigurava najbolju za{tituvjerskih sloboda zajednice. Me|utim, tomestajali{tu mo`e se prigovoriti da ondje gdjeje dr`ava vezana uz odre|enu crkvu ili vjeru,prava pripadnika vjerskih manjina vjerojat-no ne}e u`ivati jednaku za{titu.

PITANJA ZA RASPRAVU

VJERSKE SLOBODE 171

• Kakvo je stajali{te va{e dr`ave prema ra-zli~itim uvjerenjima?

• Priznaje li va{a dr`ava institucije razli-~itih vjera?

• Smatrate li da je mogu}e uspostaviti sus-tav jednake za{tite svih vjera u kojemu jejedna vjera privilegirana?

• Smatrate li da je legitimno dopustiti pos-tojanje konfesionalnih ili religijskih poli-ti~kih stranaka?

Apostaza – sloboda odabira i promjenevjere

^in apostaze – napu{tanje vjere radi drugevjere ili radi sekularnog na~ina `ivota – una-to~ jasnim me|unarodnim standardima jo{uvijek predstavlja kontroverzno pitanje.Osoba je apostat ako napu{ta vjeru i prih-va}a drugu vjeru ili pak sekularni na~in `ivo-ta. Povijesno gledano, islam, kr{}anstvo idruge religije imaju prili~no nejasne stavoveo apostatima. Kazna je ~esto bila pogublje-nje. Danas se u nekim zemljama u kojima jena snazi islamski {erijatski zakon, apostazajo{ uvijek strogo ka`njava. U praksi to vrlo~esto zna~i da nema slobode izbora ili prom-jene vjere ili uvjerenja.Me|unarodno pravo ljudskih prava jasno seprotivi takvim stavovima. Pojedinac ima pra-vo izabrati svoja uvjerenja slobodno i bezprisile. Rasprava o tom pitanju osjetljiva je ivrlo emocionalna jer se doti~e najdubljih uv-jerenja i razli~itih shva}anja vjerskih slobo-da. U njoj dolaze do izra`aja kulturne razli-ke u percepciji vjerskih i drugih sloboda te se~ini da u tom pogledu postoji crta koja dijeli“Zapad” od “ostatka svijeta”.

PITANJA ZA RASPRAVU

Smatrate li da u praksi ljudi mogu slobodnoizabrati i mijenjati svoja uvjerenja?

Mo`e li to eventualno dovesti do sukoba sdrugim ljudskim pravima?

Obra}enje – pravo na {irenje vjere

Va{e je pravo {iriti svoja uvjerenja i poticatidruge ljude da se obrate s jedne vjere na dru-gu sve dok u tu svrhu ne koristite prisiljava-nje, odnosno silu. Takvo djelovanje nazivase prozelitizam ili evangelizacija.

U srednjoj i isto~noj Europi i Africi bilo je su-koba izme|u lokalnih vjera i stranih vjera ko-je su donosili misionari. U nekim slu~ajevimavlade su zabranjivale takvo djelovanje. Pravoljudskih prava zahtijeva od vlada da {tite pra-vo na slobodu izra`avanja i da vjernici moguslobodno sudjelovati u oblicima prozelitizmau kojima nema prisile, kao {to je “apeliranjena savjest” ili izlaganje plakata.

Prisiljavanje nekoga da se preobrati na dru-gu vjeru je o~ito kr{enje ljudskih prava, nopitanje {to je dopu{teno jo{ uvijek nije regu-lirano me|unarodnim pravom. Da bi ogra-ni~avanje prozelitizma bilo opravdano, mo-raju postojati “okolnosti prisile”: nastojanjeda se neku osobu preobrati pomo}u novca,darova ili privilegija; prozelitizam na mjesti-

ma gdje su ljudi prisutni silom zakona (u~io-nice, vojni objekti, zatvori i sli~no).

Prigovor savjesti protiv slu`enjavojnog roka

U svezi prigovora savjesti protiv obveznevojne slu`be neprekidno se vode raspraveinterkulturalne naravi. Pojedinac mo`e bitioslobo|en vojne obveze ako se uporaba smr-tonosnog oru`ja ozbiljno kosi s njegovomsavje{}u, i ako se time ne diskriminira ljudedruga~ijih uvjerenja.U nekim zemljama gdje je kao alternativavojnoj slu`bi mogu}e civilno slu`enjedru{tvu, postoji tendencija da se to pravoprizna u nacionalnoj legislativi (npr. Austri-ja, Francuska, Kanada ili SAD). S drugestrane, u zemljama u kojima se ne priznajeprigovor savjesti protiv vojne obveze, ljudimogu zavr{iti u zatvoru zbog toga {to odbija-ju nositi oru`je.

PITANJA ZA RASPRAVU

• Ima li u va{oj zemlji zarobljenika savjesti ?

• Mislite li da je u me|unarodnim standar-dima potrebno izrijekom priznati pravopojedinca da odbije ubijati?

172 VJERSKE SLOBODE

4. PRIMJENA I PRA]ENJE

Glavni problem za provedbu vjerskih slobo-da predstavlja nedostatak me|unarodno ob-vezuju}eg instrumenta. UN-ova Deklaracija

o ukidanju svih oblika nesno{ljivosti i diskri-

minacije na temelju vjere ili uvjerenja iz 1981.ima izvjesnu pravnu snagu budu}i da je semo`e smatrati iskazom pravila me|unarod-nog obi~ajnog prava. No, deklaracija nijeugovor te stoga nije pravno obvezuju}a.Unato~ tome {to postoji me|unarodni kon-senzus glede potrebe da se usvoji konvenci-ja, jo{ uvijek je sporno na {to bi se ona treba-la usredoto~iti.Posebni izvjestitelj o vjerskoj nesno{ljivostiustanovljen je 1986. radi pra}enja provedbeDeklaracije iz 1981. Njegova glavna zada}aje upozoravati na slu~ajeve i djelatnosti vlas-ti koji nisu u skladu s odredbama Deklaraci-je te donositi preporuke za mjere pobolj-{anja stanja koje vlasti trebaju provoditi. Po-jedinci i zajednice svih vjera {irom svijetado`ivljavaju vjerski motivirane progone idiskriminaciju. Oni se kre}u u rasponu odpovreda na~ela nediskriminacije i sno{ljivos-ti u pogledu vjere i uvjerenja, do napada na`ivot, tjelesni integritet i ljudsku sigurnostosobe.

Osim toga, praksom vjerskih sloboda bave sei regionalni instrumenti: naprimjer Afri~kakomisija za ljudska prava u nekim nedavnimsporovima u Sudanu odlu~ila je da primjenu{erijatskog zakona treba usuglasiti s me|u-narodnim obvezama.

Preventivne mjere i budu}e strategije

Prije pristupanja razradi pravno obvezuju}ekonvencije treba poraditi na promicanjuUN-ove Deklaraciju o ukidanju svih oblikanesno{ljivosti i diskriminacije na temeljuvjere ili uvjerenja iz 1981. kako bi se razvilakultura zajedni~kog multireligijskog `ivota.Osobitu pozornost treba usmjeriti na uloguobrazovanja kao klju~nog sredstva za suzbi-janje vjerske nesno{ljivosti i diskriminacije.Dr`ave imaju jasne obveze po me|unarod-nom pravu da se suprotstave nasilju i diskri-minaciji na osnovi uvjerenja. Nevladine or-ganizacije, vjerske i sekularne organizacijeimaju jednako jasnu ulogu u upozoravanjuna slu~ajeve kr{enja vjerskih sloboda odstrane dr`ava i drugih ~imbenika, u obraniprogonjenih i u promicanju sno{ljivosti po-mo}u informacijskih kampanja, podizanjasvijesti, obrazovnih programa i podu~avanja.

[to mo`emo u~initi?

Mo`emo po~eti sprje~avati diskriminaciju ivjerske progone tako da po{tujemo pravadrugih. Vjerska sno{ljivost uklju~uje po{ti-vanje sljedbenika drugih vjera, bez obzirasmatramo li njihovo vjerovanje istinitim iline. Kultura sno{ljivosti i po{tovanja zahtije-va da ne diskriminiramo, ne ocrnjujemo i nekleve}emo tu|u vjeru i da po{tujemo temelj-no pravo na razli~itost. Ona tako|er zna~i dane pristajemo diskriminirati druge u pogle-du zapo{ljavanja, stanovanja i pristupa soci-jalnim slu`bama samo zato {to su druge vje-re. Nadalje, trebamo razvijati po{tovanje dabismo zapo~eli promjenu stava. Postoji pot-reba za me|uvjerskim dijalogom kao i potre-ba da vjernici i oni koji ne vjeruju na|u za-jedni~ki jezik kako bi u~ili izra`avati me|u-sobno po{tovanje.

VJERSKE SLOBODE 173

1. DOBRA PRAKSA

Me|uvjerski dijalog za religijskipluralizam

Tijekom nekoliko proteklih desetlje}a pita-nja religijskog i kulturnog pluralizma pobu-dila su interes u crkvama i zajednicama vjer-nika. Osje}a se potreba za izgradnjom pozi-tivnog odnosa me|u ljudima razli~itih vjera.Kako raste interes za dijalog, {iri se i praksadijaloga, {to razli~itim religijskim zajednica-ma omogu}uje da se bolje razumiju i tje{njesura|uju u obrazovanju, rje{avanju sukoba idru{tvenoj svakodnevici. Neke od me|una-rodnih nevladinih organizacija koje promi-~u me|uvjerski dijalog i mir su:

• Svjetsko vije}e crkava (World Council ofChurches);

• Svjetska konferencija o vjerama i miru, sastalnom radnom grupom za “religiju iljudska prava” (World Conference on Re-ligion and Peace, WCRP);

• Svjetski parlament vjera (World Parlia-ment of Religions);

• Globalna zaklada za etiku (Global EthicFoundation);

• Svjetski kolegij intereligijskih vije}a(World Fellowship of Inter-ReligiousCouncils, WFIRC).

Nadalje, brojne lokalne i regionalne inicija-tive {irom svijeta rade pomo}u dijaloga narje{avanju i sprje~avanju sukoba:

• Na Bliskom istoku Sve}enstvo za mir (Cler-

gy for Peace) okuplja rabine, sve}enike,pastore i imame u Izraelu i na Zapadnojobali radi zajedni~kog djelovanja i da bisvjedo~ili miru i pravdi u regiji;

• U Ju`noj Indiji Vije}e milosti (Council of

Grace) okuplja hinduiste, kr{}ane, musli-mane, budiste, d`aine, zorostrijance, @i-dove i sikhe u nastojanju da rije{e sukobeu zajednicama (komunalizam);

• Na Pacifiku Me|uvjerska potraga (Interfai-

th Search) okuplja predstavnike mnogihreligija na Fid`iju u tra`enju na~ina da senadi|u predrasude i promi~e me|usobnopo{tovanje;

• U Europi u projektu Me|uvjerska Europa

(Project: Interfaith Europe) prvi put su po-zvani urbani politi~ari i predstavnici raz-li~itih religija iz cijele Europe da se sasta-nu u Grazu i Sarajevu.

PITANJA ZA RASPRAVU

“U dijalogu uvjerenja i otvorenost trebajubiti u ravnote`i”. Kako to posti}i, pojedi-na~no i u zajednici?

”Religije za mir” putem obrazo-vanja

Me|uvjersko obrazovanje poti~e po{tivanjeljudi drugih vjera i priprema u~enike da uk-lone prepreke predrasuda i nesno{ljivosti.

• U Izraelu projekt pod nazivom “Zajed-ni~ke vrijednosti/razli~iti izvori” okuplja@idove, muslimane i kr{}ane na zajedni-~kom prou~avanju svetih tekstova u pot-razi za vrijednostima koje su im zajed-ni~ke i mogu se provoditi u svakodnev-nom `ivotu, iz ~ega }e se izraditi nastavnimaterijali;

• U Tajlandu i Japanu nedavno su Kampovimladih za eti~ko vodstvo (Youth Leader-

ship Ethic Camps) okupili mlade predstav-nike vjerskih zajednica tih zemalja u prog-ramima izobrazbe za razvijanje vizije vod-stva, etike, slu`enja zajednici i ja~anja po-mirenja;

174 VJERSKE SLOBODE

DOBRO JE ZNATI

• U Njema~koj, Engleskoj i drugim zemlja-ma pedagozi analiziraju kako se {kolskiud`benici bave vjerskim tradicijama kojenisu bliske u~enicima kojima su knjige na-mijenjene.

2. TRENDOVI

Kultovi, sekte i novi vjerski pokreti

Desetine zgrada o{te}eno u napadu razbje-{njele gomile na islamsku sektu u Indonezi-ji: JAKARTA, 24 prosinca: Razbje{njenagomila o{tetila je i oplja~kala dvadesetakku}a i dvije d`amije koje pripadaju islamskojsekti Ahmadiyah u indonezijskoj pokrajiniZapadna Java, priop}ila je danas policija.Jana potvr|uje da je istraga u tijeku ali zasadnitko nije uhi}en. (AFP) (postavljeno u10:00 PST)

IZVOR:HTTP//WWW.DAWN.COM/2002/12/4/WELCOME.HTM, Sije~anj 2003.

Vjerske slobode ne treba tuma~iti usko, kaoslobode koje pripadaju samo poklonicimatradicionalnih svjetskih religija. Poklonicinovi vjerskih pokreta ili vjerskih manjinaimaju pravo na jednaku za{titu. To na~elo

posebno je va`no u svjetlu aktualnih zbiva-nja u kojima su novi vjerski pokreti opetova-no meta diskriminacije ili represije. Novepokrete ozna~ava se s vi{e razli~itih naziva itrebalo bi ih pomnije istra`iti. Pojmovi “kul-t” ili sekta” koriste se za vjerske grupe kojese u uvjerenjima i praksama razlikuju od do-minantnih religija. Iako su oba pojma pri-li~no dvosmislena, sekta op}enito ozna~avadisidentsku vjersku grupu, koja se odvojilaod neke dominantne religije, dok se kultop}enito smatra neortodoksnim ili nepra-vovjernim sustavom vjerskih uvjerenja, koje~esto prate jedinstveni obredi.

Budu}i da se oba pojma definira kao “odstu-panje od normi”, pogledi o tome {to ~ini sek-tu ili kult razlikuju se od vjere do vjere. Budi-zam i hinduizam koriste ih u neutralnomsmislu, dok se u zapadnom svijetu pojmove“sekta” i “kult” ~esto koristi s negativnomkonotacijom. Razlog tome nije samo ~inje-nica da takve grupe odstupaju od normi, ne-go tako|er i njihova ~esta povezanost s fana-tizmom ili financijskim zloporabama. Grupeza koje se utvrdi da su vi{e komercijalna po-duze}a nego religijske grupe, ne u`ivajuza{titu vjerskih sloboda. ^uveni kontrover-zni primjer je Scijentolo{ka crkva, kojoj se unekim zemljama, primjerice u Njema~koj,uskra}uju vjerske slobode jer je se smatrapoduze}em.

PITANJA ZA RASPRAVU

• Jesu li u va{oj zemlji manjinska uvjerenjaza{ti}ena i ako jesu, kako?

• U`ivaju li ona ista prava/podr{ku kao do-minantna uvjerenja?

@ene i vjera

Tijekom povijesti `ene su bile diskriminira-ne u gotovo svim vjerama. Tek se u novijevrijeme po~elo govoriti o vjerskim sloboda-ma `ena. Diskriminacija `ena u religiji jedvostruka: one nemaju slobodu iskazivatisvoju vjeru, budu}i da nemaju jednak pris-tup obrednim mjestima, ne mogu propovije-dati niti biti vo|e. Pored toga, `ene mogupostati `rtve, jer u nekim vjerama vjerski za-koni, prakse ili obi~aji ka`njavaju `ene ili ~akugro`avaju njihov `ivot:

• Postotak mladih djevojaka kojima su osa-ka}ene genitalije u seoskim podru~jimaEgipta dosti`e 95%. Saka}enje genitalija`enama, vjerska i kulturna tradicija umnogim zemljama, u potpunosti se kosi sme|unarodnim standardima za{tite ljud-skih prava. Ono mo`e uzrokovati ozbiljnezdravstvene probleme i smrt.

VJERSKE SLOBODE 175

• Prisilni brakovi koji ~esto dovode do rop-stva obi~aj su u dijelovima Nigerije, Suda-na, Pakistana i drugim podru~jima, gdje sene tra`i `enin pristanak na brak. Ponekad“`ene” nisu starije od 9 godina.

• Silovanje kao specifi~ni oblik “etni~kog~i{}enja”: vjerska pripadnost `rtava umnogim slu~ajevima bila je povodom ma-sovnih silovanja u biv{oj Jugoslaviji, Gru-ziji, Sudanu, Ruandi i ^e~eniji. Prisilnetrudno}e silovanih `ena zna~e da su onejavno `igosane kao silovane i time osra-mo}ene i obe{~a{}ene, uz to {to su tjeles-no povrije|ene. Me|u `rtvama bilo je idjevoj~ica izme|u 7 i 14 godina.

Vjerski ekstremizam i njegove posljedice

Nakon napada 11. rujna 2001. terorizam jepo~eo instrumentalizirati vjerska uvjerenjavi{e nego ikad prije. Mnogi dr`e da je taj tra-gi~ni doga|aj samo vrh ledenog brijega uspletu vjere i terorizma. Otmice aviona,bomba{ki napadi na veleposlanstva zapad-nih zemalja u muslimanskim zemljama, da nine spominjemo “palestinsko pitanje” i raz-li~ite sukobe niskog intenziteta {irom svije-ta, u svim tim zbivanjima mobilizira se religi-ju radi politi~kih ciljeva.To povezivanje, me|utim, vrlo je opasno.Ono dovodi do podjele svijeta na “dobre” i“lo{e” scenarije i `igo{e ljude zbog njihove

vjere. No, nije svaki terorist ili ekstremistvjernik, upravo kao {to ni svaki vjernik nijeterorist. Kada se ekstremisti~ke napade po-vezuje s vjerom, kada napada~i tvrde da supo~inili zlo~in “u ime Boga”, vjera i slobodavjere koriste se i zlorabe da bi se prikrili poli-ti~ki motivirana djela ili zahtjevi.

Pribjegavanje terorizmu u ime vjere ne nas-taje iz sukoba razli~itih kultura zbog vjerskihuvjerenja, jer je ekstremizam globalna pri-jetnja koja nije ograni~ena samo na nekadru{tva ili vjere, nego se tu radi o sukobu ko-ji proizlazi iz neznanja i nesno{ljivosti.

Jedini na~in u~inkovitog suzbijanja svakogoblika ekstremizma jest razbijanje za~ara-nog kruga nasilja koje ra|a novo nasilje.

PITANJA ZA RASPRAVU

• Koji su glavni razlozi sukoba unutar i iz-me|u vjerskih zajednica? Mo`ete li naves-ti primjere iz vlastitog iskustva?

• Gdje vidite ulogu vjere u mirovnim nasto-janjima i rje{avanju sukoba? Prisjetite seprimjera gdje su vjere bile ~imbenici po-mirenja.

3. KRONOLOGIJA

176 VJERSKE SLOBODE

“Kao {to se vjeru mo`e zloupot-

rebljavati za opravdavanje tero-

rizma, tako se i antiteroristi~ke

akcije vlasti mogu zloupotreblja-

vati za opravdavanje djelovanja

koje ugro`avaju ljudska prava i

slobodu vjere ili uvjerenja”.OESS – KONFERENCIJA O VJERSKIMSLOBODAMA I SUZBIJANJU TERORIZMA,BAKU, LISTOPAD 2002.

Najva`niji doga|aji u povijesti razvojavjerskih sloboda

1776. Vird`inijska Povelja prava, Prviamandman

1948. Op}a deklaracija o ljudskim pra-vima (~l. 2., 18.)

1948. Konvencija o sprje~avanju i ka-`njavanju zlo~ina genocida (~l. 2.)

1950. Europska konvencija za za{tituljudskih prava i temeljnih sloboda(~l. 9.)

1966. Me|unarodni pakt o gra|anskim ipoliti~kim pravima (~l. 18., 20., 24.,26. f)

I. AKTIVNOST: RIJE^IKOJE VRIJE\AJU

I. DIO: UVODCilj aktivnosti je pokazati ograni~enja slobo-de izra`avanja kada ono {to radimo ili govo-rimo vrije|a vjerska uvjerenja i osje}aje dru-gih.

Vrsta aktivnosti: rasprava

II. DIO: OP]E INFORMACIJE OVJE@BI

Ciljevi i zadaci:

• Razumjeti i prihvatiti vjerske osje}ajedrugih ljudi

• Saznati o ograni~enjima slobode izra`ava-nja

Ciljna grupa: mladi i odrasli

Veli~ina / organizacija grupe: 8 – 25

Trajanje: najmanje jedan sat

Materijal: veliki papiri i markeri

Priprema: prirediti papire i markere

Potrebne vje{tine:slu{anje drugih, osjetljivost za stavove dru-gih i prihva}anje njihovih stavova

III. DIO: SPECIFI^NE INFORMACIJE OVJE@BI

• Navedite sudionike da pomo}u oluje ideja

izrade popis uvredljivih komentara i ste-reotipa koji se odnose na savjest ili vjerskauvjerenja drugih, osobito stereotipa kojipovrje|uju. Izaberite nekoliko najgorih izapi{ite ih.

• Podijelite sudionike u grupe od 4 do 6 lju-di. Neka netko u svakoj grupi pro~ita prviiskaz. Grupa treba jednostavno prihvatitida taj komentar mo`e nekoga povrijediti.Ne smiju propitivati je li ga oni smatraju

uvredljivim.

• Navedite ih na razgovor o tome za{to tajkomentar mo`e nekoga povrijediti; trebali ljudima dopustiti da govore takve stvaribez obzira na posljedice; i {to u~initi kadase to dogodi.

• Ponovite isti postupak za svaki iskaz.

VJERSKE SLOBODE 177

1969. Ameri~ka konvencija o ljudskimpravima (~l. 12., 13., 16. f, 23.)

1981. Afri~ka povelja o ljudskim pravimai pravima naroda (~l. 2., 8., 12.)

1981. UN-ova Deklaracija o ukidanjusvih oblika nesno{ljivosti i diskri-minacije na temelju vjere ili uvje-renja

1990. Deklaracija iz Kaira o ljudskimpravima u islamu (~l. 10.)

1992. UN-ova Deklaracija o pravimaosoba koje pripadaju etni~kim, vje-rskim i jezi~kim manjinama (~l. 2.)

1998. Azijska povelja o ljudskim pravima(~l. 6.)

ODABRANE AKTIVNOSTI

POVRATNA INFORMACIJA

Rasprava

• Kako se sudionici osje}aju nakon aktiv-nosti? Je li im bilo te{ko prihvatiti da sukomentari nekoga povrijedili, a ipak nereagirati?

• Koja ograni~enja treba postaviti onome{to mo`emo govoriti o na{im mi{ljenjima iuvjerenjima? Trebamo li uvijek biti u mo-gu}nosti re}i {to god ho}emo?

Metodi~ki savjetPri ovoj aktivnosti budite oprezni, ne pro-su|ujte iskaze.

Mogu}e varijacijeZavr{na aktivnost: pismo svim sudionicima.Napi{ite imena sudionika na malim cedulji-cama, neka svatko izvu~e jednu i napi{e lju-bazno pismo toj osobi – prigodan zavr{etakmnogih aktivnosti koje ostavljaju nedoumi-ce i pobu|uju emocije.

IV. DIO: NASTAVAK

Ako sudionici `ele dalje zajedno raditi,mo`e ih se usmjeriti da uspostave pravila zaraspravu/komunikaciju, koja mogu izvjesitina zid tako da ih se svatko mo`e prisjetiti popotrebi.

Srodna prava: pravo na slobodu izra`avanja

IZVORI:UN PUBLISHING 1989.: TEACHING HUMANRIGHTS, PRACTICAL ACTIVITIES FORPRIMARY AND SECONDARY SCHOOLS,CENTAR ZA LJUDSKA PRAVA, @ENEVA.

II. AKTIVNOST: VJERAMOGA SUSJEDA I MOJAVJERA

I. DIO: UVOD

Aktivnosti se bavi na~elom nediskriminacijei zabranom nesno{ljivosti na vjerskoj osnovi.

Najbolje ju je provoditi sa sudionicima raz-li~itih vjerskih uvjerenja.

Vrsta aktivnosti: aktivnost koja se sastoji seiz vi{e zadataka

II. DIO: OP]E INFORMACIJE O VJE@BI

Ciljevi i zadaci:

• Razmotriti i razumjeti pojam sno{ljivosti

• Analizirati razne aspekte vjerskih sloboda

• Razvijati imaginaciju i kreativne na~inemi{ljenja

• U~iti o razli~itim obi~ajima / kulturama

Ciljna grupa: mladi i odrasli. Uz manje prei-nake, aktivnost se mo`e primijeniti i na stu-dente svih dobnih skupina.

Veli~ina/organizacija grupe: 5-30

Trajanje: 2-4 sata

Priprema: pripremite velike papire i markere

Potrebne vje{tine: dru{tvene vje{tine: slu-{anje drugih, analiziranje, komunikacija;vje{tine kriti~kog mi{ljenja: izno{enje vlasti-tog stava, refleksija; kreativne vje{tine: stva-ranje metafora i ilustrativnih simbola

III. DIO: SPECIFI^NE INFORMACIJE OAKTIVNOSTI

Opis aktivnosti / upute

Prvi dio

• Grupna aktivnost: napravite tablicu s dvastupca. Jednog nazovite “sno{ljivost”,drugog “nesno{ljivost”. Sudionike zatra-`ite da olujom ideja iznesu primjere za ob-je pojave.

• Potom ih zatra`ite da istra`e i usporedestupce. (Napomena: ovdje se ~esto dogodida sve definicije i primjeri “sno{ljivosti”izra`avaju “pasivni” umjesto “aktivni”stav. Ako primjeri krenu tim smjerom,upozorite sudionike na to).

178 VJERSKE SLOBODE

• Osobno iskustvo nesno{ljivosti: zamolitesudionike da opi{u neki doga|aj u kojemuje do{la do izra`aja nesno{ljivost, a koje-mu su svjedo~ili. Kako su ga mogli zausta-viti ili izbje}i? Smatraju li da je mogu}eljude obrazovati za sno{ljivo pona{anje?

Povratna informacijaPojam sno{ljivosti: {to sudionici zamje}ujuuspore|uju}i dva stupca? [to mora uklju~itiop}a definicija sno{ljivosti / nesno{ljivosti?Pitajte sudionike i zabilje`ite zajedni~ke to-~ke u njihovima odgovorima. Potom iznesiteprvi dio definicije iz UN-ove Deklaracije o

na~elima sno{ljivosti: “[Sno{ljivost] je akti-van stav i odgovornost koja podr`ava ljudskaprava, pluralizam (uklju~uju}i kulturni plu-ralizam), demokraciju i vladavinu prava.”

Drugi dio• Organizirajte multikulturalni skup. Za-

molite sve sudionike/grupe da preuzmuulogu pripadnika neke vjerske ili duhovnegrupe.

• Zatra`ite ih da slikom, pantomimom,pjesmom, stripom ili kratkim igrokazomprika`u ne{to {to }e pokazati obi~aje ilivjerovanja vjere koju predstavljaju.

• Dajte sudionicima 20 minuta za pripremu.

• Zamolite ih da izvedu prezentaciju o raz-li~itim obi~ajima religija koje prikazuju.

Povratna informacija

• [to sudionici mogu nau~iti iz prezentaci-ja? Imaju li razli~ite prezentacije ne{to za-jedni~ko?

• Je li sudionicima lak{e biti sno{ljivi premadrugim uvjerenjima/vjerama nakon {to sunau~ili ne{to o njima?

• Iznesite drugi dio definicije sno{ljivosti izUN-ove Deklaracije o na~elima sno{ljivos-

ti: “[Sno{ljivost] obvezuje dr`ave ~laniceda obrazuju bri`ne i odgovorne gra|anekoji su otvoreni prema drugim kulturama,sposobni cijeniti vrijednost slobode, po{ti-vati ljudsko dostojanstvo i razlike, te spo-sobni sprje~avati sukobe ili ih rje{avati nanenasilne na~ine.”

Metodi~ki savjeti

U drugom dijelu aktivnosti vodite ra~una otome da grupa po{tuje uvjerenja svih sudio-nika. Nemojte ovu aktivnost koristiti kao ak-tivnost upoznavanja. Pazite da prezentacijarazli~itih obi~aja ne povrijedi vjerske osje-}aje drugih. U uvodu recite sudionicima daprezentacija treba prikazati bogo{tovne ob-rede, i nije joj cilj istra`ivati jesu li oni jedini“istiniti” ili “pravi”. Prije po~etka bolje je dase svi sudionici dogovore o znaku (npr. crve-ni papiri} poput crvenog svjetla na semafo-ru) kojim }e prekinuti prezentaciju ako je

uvredljiva, sadr`i neispravno razumijevanjeili pogre{ne informacije.

Ako se sudionici usprkos va{im uputama bu-du osje}ali diskriminirano, prekinite prezen-taciju i zapo~nite razgovor o uzrocima nera-zumijevanja s obiju strana.

Mogu}e varijacije

Ako radite s djecom, mo`ete provesti oba di-jela aktivnosti i pritom izostaviti definicije izUN-ove Deklaracije o na~elima sno{ljivosti.Radite li u {koli, drugi dio aktivnosti mo`eteprovesti u suradnji s nastavnikom likovnogodgoja. U prezentacijama se mogu koristitiplastelin i drugi materijali.

IV. DIO: NASTAVAK

Nakon ove aktivnosti u kojoj se polazi od is-kustva i kreativnosti, mo`ete nastaviti s ne-kim intelektualnim prilogom, npr. nekimtekstovima o sno{ljivosti/nesno{ljivosti.

Srodna prava / daljnja podru~ja istra`ivanja

Diskriminacija na temelju rase, boje ko`e,spola ili etni~ke pripadnosti

IZVOR:PRILAGO\ENO IZ UN CYBERSCHOOLBUS,dostupno na HTTP://WWW.UN.ORG/CYBERSCHOOLBUS/HUMANRIGHTS/DECLARATION/18ASP, PROSINAC 2002.

VJERSKE SLOBODE 179

180 VJERSKE SLOBODE

REFERENCEAmor, Abdelfattah. Report of the Special Rappor-teur on Religious Intolerance, U.N. ESCOR 54thSess., Agenda Item 18, U.N. Doc. E/CN.4/1998/6.Dostupno na adresi: http://www.hri.ca/forthe-record1998/documentation/commission/e-cn4-1998-6.htm

Black’s Law Dictionary, 6th (ur.). 1990. WestGroup.

Boyle, Kevin i Juliet Sheen. 1997. Freedom of Reli-

gion and Belief- A World Report. Pointing- GreenPublishing Services, London and New York.

Evans, Malcolm D. i Rachel Murray, (ur.). 2002.The African Charter on Human and Peoples’ Rights.

The System in Practice, 1986- 2000. Cambridge Uni-versity Press.

Krishnaswami, Arcot. Study of Discrimination in the

Matter of Religious Rights and Practices, U.N. Doc. E/CN.4/Sub.2/200/Rev.1, U.N. Sales No. 60.XIV.2(1960), reprinted in 11 N.Y.U.J. Int’l. L. & Pol. 227(1978) Publication, Sales No. 60. XIV.2.

General Comment on Art 18 of the ICCPR by theHuman Rights Committee, CRP.2/Rev.1.20 July,1993.

Küng, Hans, i Karl-Josef Kuschel, (ur.). 1993. A

Global Ethic. The Declaration of the Parliament of

World’s Religions. Continuum, London.

Marshall, Paul. 2000. Religious Freedom in the

World: A Global Report of Freedom and Persecution.Broadman &Holman, Nashville, Tenn. Lerner,Natan, 2000. Religion, Beliefs, and International Hu-

man Rights. Orbis Books, New York.

Odio Benito, Elisabeth. Study of the Current Di-mensions of the Problem of Intolerance and Dis-crimination Based on Religion and Belief, U.N.ESCOR 39th Sess., Agenda Item 13, U.N. Doc. E/CN.4/Sub.2/1987/26.

Witte, John J. Jr., i Johan van der Vyver. (ur.). 1996.Religious Human Rights in Global Perspective: Legal

Perspectives. Martinus Nijhoff Publishers, Dord-recht/London/Boston.

Yinger, J. Milton. 1970. The Scientific Study of Reli-

gion. McMillan, New York.

World Council of Churches- Inter-religious Rela-tions & Dialogue. Dostupno na adresi: http://www.wcc-coe.org/wcc/what/interreligious/indexe.html

World Conference on Religion and Peace (WCRP):http://www.wcrp.org/

International Consultative Conference on SchoolEducation in Relation with Freedom of Religion andBelief, Tolerance and Non-Discrimination in Ma-drid, November 2001. Dostupno na adresi:http://www.unhchr.ch/html/menu2/7/b/main.htm

DODATNE INFORMACIJE:

Afhkami, Mahnaz. (ur.). 1995. Faith and Freedom:

Womens’ Human Rights in the Muslim World. (Gen-

der, Culture and Politics in the Middle East). SyracuseUniversity Press, Syracuse.

Diouf, Sylviane A. 1998. Servants of Allah: African

Muslims Enslaved in the Americas. New York Uni-versity Press, New York.

Gahrana, Kanan. 2001. Right to Freedom of Religion:

A Study in Indian Secularism. International Aca-demic Publishing.

Lipton, Edward P i Bob P. Temple, (ur.). 2002. Reli-

gious Freedom in the Near East, Northern Africa and

the Former Soviet States. Nova Science Publishers

Surush, Abd Al- Karim i dr. 2000. Reason, Freedom

and Democracy in Islam: Essential Writings of

Abdolkarim Souroush. Oxford University Press.

Annual (United States) Department Report on In-ternational Religious Freedom:http://www.uscirf.gov/dos01Pages/irf_exec.php3?mode=print

Anti-Defamation League (ADL):http://www.adl.org/

Centre for Religious Freedom – A Division of Free-

dom House: http://www.freedomhouse.org/religion

Council for a Parliament of the World’s Religions:http://www.cpwr.org/

European Court of Human Rights. Case ofKokkinakis v.Greece from 25 May, 1993. Dostupnona adresi: http://hudoc.echr.coe.int/hudoc/ViewRoot.asp?Item=2&Action= Html&X=604114335&Notice=0&Noticemode =&RelatedMode=0

Global Ethic Foundation:http://www.weltethos.org

Human Rights Watch:http://www.hrw.org/religion/

Human Rights without Frontiers:http://www.hrwf.net/newhrwf/

International Association for Religious Freedom:http://www.iarf-religiousfreedom.net/

International Journal of Philosophy of Religion,Department of Philosophy, University of SouthCarolina: USA.http://www.kluweronline.com/issn/0020-7047/con-tents

Journal of Religion and Society, Center for theStudy of Religion & Society, Creighton University,http://www.creighton.edu/JRS

Marburg Journal of Religion. Dostupno na adresi:http:// www.uni-marburg.de/religionswissenschaft/journal/mjr

Ontario Consultants on Religious Freedomshttp://www.religioustolerance.org

Soka Gakkai International (SGI) Worldwide Bud-dhist Association: http://www.sgi.org./

Special Rapporteur of the Commission on HumanRights on Freedom of Religion or Belief: http://www.unhchr.ch/html/menu2/7/b/mrei.htm