1
1.TO JE TO SUSTAV I KOJE SU TO ZNAAJKE SUSTAVA?
Sustav je cjelina sastavljena od dijelova.
Sustav je cjelina odvojena od svoje okoline
Prva definicija upuuje na unutarnju strukturu sustava na traenje
pravilnosti, zakonitosti tog unutarnjeg poretka.
Druga definicija je okrenuta bezgraninog raznovrsnosti okoline,
koja naelno obuhvaa sve to nije sustav i stoga se mora suoiti sa
svim to utjee na sustav, a nije obuhvaeno pravilnostima
sustava.
Znaajke sustava su: opa povezanost, kontigentnost i dinamika
suprotnosti.- Opa povezanost dijelova unutar sustav, ali i preko
granica sustava odnosno povezanost s dijelovima okoline.
- Kontigentnost: sustav onakav kakav zatiemo u odreenom trenutku
nije konaan jer ukoliko bi se okolnosti promijenile sustav se moe
promijeniti sustav ovisi o okolnostima- Dinamika suprotnosti:
unutar svakog sustava postoje i sile koje nuno djeluju u nekim
suprotnim pravcima unutar sustava jer neki dijelovi sustava mogu
imati suprotan, oprean karakter.
2.OVIJEK KAO ELEMENT SUSTAVA LJUDSKE SURADNJE.
Sustav ljudske suradnje = skup oblika ponaanja kojima ljudi
uspostavljaju meusobne odnose pri radu usmjerenome na cilj.
U sustavu ljudske suradnje ovjek unosi svoju svijest
Svijest kao cjelina utjee na sustav, preko granica uloge koju
pojedinac u njemu ima.
Elementi svijesti u najirem smislu:
semaniki (znaenja, razumijevanja, prikazivanja,
komunikacije)
normativni (ocjene, preferencije, pravila, naela
vrijednosti)
kognitivni (mitovi, svjetonazori, zakljuivanja,znanja)
emocionalni (osjeaji, afekti)
voljni (motivi, namjere, ciljevi, interesi)
Dakle, sve ovo nabrojano utjee na sustav ljudske suradnje,
odnosno na ponaanje ljudi koji surauju na nekom podruju.
3.INSTITUCIONALNA OKOLINA SUSTAVA SURADNJE.Institucije =
meusobnim oekivanjima stabilizirane pravilnosti u ponaanju ljudi
jednih prema drugima.
Institucije ine institucionalnu okolinu sustava ljudske
suradnje.
Moemo ih podijeliti na institucionalna podruja:
simbolike institucije-jezik, pismo, brojevi i dr. simboli-slue
za komunikaciju meu ljudima
normativne institucije-pravo, dravna uprava, sudovi,
religije-slue za sustavan utjecaj na ponaanje ljudi
kognitivne institucije-npr. znanost i njena primjena u javnim
slubama-slue za stvaranje sadraja koji mogu zadovoljiti odreene
drutvene interese
interesne institucije-drutvene ljestvice vrijednosti, politike
stranke, udruenje graana itd.- prema uvjerenju tako udruenih ljudi
mogua su ostvarivanja interesa lake nego bi to mogao pojedinac.
4. DRUTVENA OKOLINA SUSTAVA SURADNJE
Kao okolina sustava ljudske suradnje osobito su vani ovi
drutveni initelji:
tehnologija-instrumenti i informacije nuni za obavljanje drutvu
potrebnih djelatnosti
demografija-ukupnost pravilnosti u kretanju stanovnitva-prirast,
umiranje, migracijska mobilnost, morbiditet i dr.
ekosfera-urbanizacija, prometna mrea, prirodni izvori i dr.
stratifikacija-nejednakosti meu ljudima
funkcionalna diferencijacija-mjera u kojoj je drutvo vodoravno
razvedeno na ravnopravne struke, zvanja, zanimanja, teritorijalne
jedinice itd.
grupna identifikacija-strojevi, klase, nacije, religijske
zajednice i sl.
5. DIFERENCIJACIJA I INTEGRACIJA KOMPONENTI U SUSTAVU LJUDSKE
SURADNJE.
Diferencijacija = pojavljivanje nove komponente u sustavu npr.
novi ovjek, novo radno mjesto, novi instrument ili nova
informacija.
Integracija = uspostavljanje bar jedne veze izmeu neke
komponente i sustava kao cjeline
Npr. ako cilj sustava nije prihvatljiv novim lanovima ili se oni
ne mogu uklopiti u mreu odnosa- govorimo o diferencijaciji sustava.
Ta se situacija mijenja odnosno uklapanje novih komponenata doi e
tek s promjenom integracijskog okvira, promjenom postojeih naela sa
novim, tolerantnijim okvirom, bilo da se radi o ciljevima, odnosima
itd.
6. MIJENJANJE STRUKTURE SUSTAVA LJUDSKE SURADNJE.
Struktura ljudske suradnje mijenja se po svojim glavnim
dimenzijama-cilju, odnosima i metodama rada, i to iz osobnih u
neosobne:
Sustav ljudske suradnje moe biti integriran prema dimenziji
svojih ciljeva ako su ti ciljevi osobni interesi lanova sustava pa
se diferencijacijom mijenja u neosobne ciljeve koji proizlaze za
sustav i njegove lanove vanih vrijednosti, od profita i javnog
interesa do sluenja i dunosti. Odnosi meu lanovima stvaraju se i
mijenjaju ovisno o toku zajednike akcije. lanovi su meusobno
povezani dok zajedno rade i tako mogu prilagoditi svoje postupke
postupcima drugih na istom poslu. U sloenijim situacijama oblik
suradnje je sloeniji pa su odnosi lanova vezani na vou grupe,
posrednika suradnja.
Svaki sustav suradnje ima neke metode rada svojih lanova za koje
je potrebno znanje i informacije koje su vezane za pojedinca. Za
rad potrebno znanje se diferencira i tako je sve manja mogunost da
jedan pojedinac vlada svim znanjem
7. MIJENJANJE ODNOSA OKOLINE I SUSTAVA LJUDSKE SURADNJE
Okolina sustava ljudske suradnje stalno se mijenja, pa je tako
sustav u svom razvoju i mijenjanju uvijek suoen s drugaijom
okolinom. Ljudi utjeu na sustav kojeg su lanovi.
Sustav svojim razvojem prema veoj sloenosti mijenja relevantnost
okoline za sebe (npr. novi sveuilini fakulteti ire krug
potencijalnih studenata ili novi bolniki odjeli ire krug pacijenata
itd.) i na taj nain se mijenja odnos okoline i sustava ljudske
suradnje.8. TO SU TO UPRAVNI SUSTAVI I KOJE VRSTE UPRAVNIH SUSTAVA
IMA?
Upravni sustav je takav sustav ljudske suradnje iji su elementi
upravne organizacije, tj. Skupina ljudi meusobno povezanih tako da
meu njima podijeljene radne operacije imaju jedinstven ili
zajedniki cilj.
Vrste: teritorijalni, funkcionalni i asocijativni upravni
sustavi.
Teritorijalni upravni sustav je prvi upravni sustav koji nastaje
u povijesnog razvoju kada nastaje politika vlast, kada nastaje
drava-odraz je politike vlasti.Obuhvaa dravni upravu u uem smislu:
vojska, policija, diplomacija, pravosue i financije.
Funkcionalni upravni sustavi obuhvaaju mreu javnih slubi:
privreda, drutvene slube (obrazovanje, zdravstvo itd.), tehnike,
komunalne, informacijske slube.
Asocijativni upravni sustavi obuhvaaju udruge i drutva u koje se
ljudi ukljuuju radi lakeg ostvarivanja svojih interesa.
9.ASOCIJATIVNA FAZA U UPRAVLJANJU DRUTVENIM POSLOVIMA.
- je jedna od tri razvojne faze (uz asocijaciju i
funkcionalizaciju) koje su rezultat povijesnog razvoja upravljanja
drutvenim poslovima.
Glavna znaajka je pripadnost pojedinca grupi. Ta je veza najee
srodstvo kao kriterij lanova u rodovskoj i plemenskoj asocijaciji
ili ropstvo kao pripadnost zajednici, dakle u upravljanju drutvenim
poslovima polazi se od osobnih veza pojedinaca sa odreenom
asocijacijom. Nije vano to netko radi, ve kakva mu je uloga u
asocijaciji, kojem plemenu pripada itd.
10.TERITORIJALIZACIJA UPRAVLJANJA DRUTVENIM POSLOVIMA.
- je jedna od tri razvojne faze (uz asocijaciju i
funkcionalizaciju) koje su rezultat povijesnog razvoja upravljanja
drutvenim poslovima.Teritorijalizaciji drutva i upravljanja
najvjerojatnije je prvi izvor stabilizacija naselja i razvoj
poljoprivrede.
Teritorijalizaciju drutva prati teritorijalizacija upravljanja,
no teritorij je samo okvir dok koordinaciju djelovanja sve ee
osigurava nova drutvena institucija-politika vlast.
11.FUNKCIONALIZACIJA UPRAVLJANJA DRUTVENIM POSLOVIMA.
Prekretnica u razvoju nastaje s industrijskom revolucijom i
pojavom industrijskih poduzea, koji postaju neovisni o teritoriju,
organiziraju se kao autonomni sustavi upravljanja.
Institucije, poduzee i ustanove preuzimaju sve vaniju ulogu u
upravljanju drutvenim poslovima. Glavno podruje na kojem se javna
uprava iri u modernom drutvu su javne slube
(drutvene, tehnike, komunalne i dr. javne slube).
12.CILJEVI UPRAVNIH SUSTAVA TEHNIKIM I INTERESNIM ASPEKTOM.
Cilj u tehnikom smislu- osiguranje javnog reda i mira,
reguliranje prometa, odravanje cesta, organiziranje kolstva,
izdavanje legitimacije, odreeni ciljevi i zadaci gdje uprava
funkcionira kao nosilac konkretnih drutvenih poslova.
Cilj u interesnom smislu- tu se pitamo kome koristi djelovanje
upravnog sustava, iji se interesi ostvaruju tim djelovanjem, a iji
su interesi oteeni i zato.
13.SUPROTNOST IZMEU JEDINSTVA (INTEGRACIJA) I
DIFERENCIJACIJA.
U tehnikoj dimenziji upravnog sustava s jedne strane je
zajedniki cilj kao jedinstvo sustava, a s druge strane sredstava
kao diferencijacija sustava (sredstva npr. tehnika i materijalna,
ljudska radna snaga itd.)Odnos izmeu ciljeva i sredstava izvor je
osnovne tehnike suprotnosti i napetosti unutar upravnog
sustava.
Ciljevi odreuju i istovremeno ograniavaju svaku funkciju u
sustavu, ali proces diferencijacije funkcija vodi u obrnutom
smjeru-svaka funkcija ima vlastitu unutarnju logiku, uvjetovanu
tehnikim zakonitostima po kojima se obavlja, svaka od njih ima
svoju svrhu, diobom rada diferencijacija funkcija pojaava
centrifugalne tendencije dijelova upravnog sustava.
14. SUPROTNOSTI IZMEU INTERESNE DOMINACIJE I INTERESNE
AUTONOMIJE.
U interesnoj dimenziji upravnog sustava suprotstavljaju se
autonomni interesi onih koji vladaju upravnim aparatom i svih
ostalih sa dominantnim interesima.
Naelo zakonitosti, vezanosti uprave pravnim normama, naglaavanje
discipline, stroga hijerarhinost i dr. mjere vode ka vezivanju
cjelokupnog upravnog aparata za dominantne interese. Interesna
dominacija radi postizanja povezanosti svih dijelova sa interesnom
orijentacijom centra, mora nuno suavati interesnu autonomiju
dijelova upravnog sustava.
15.HOMEOSTAZA
To je stabilizacija odrivosti sustava koji djeluju i u uvjetima
velike napetosti izmeu ciljeva i sredstava te izmeu interesa u
sustavu.Ravnotea kretanja u sustavu stalno oscilira izmeu tehnikog
jedinstva i diferencijacije, izmeu dominantnih i autonomnih
interesa. Sustav kao sustav moe nastaviti postojati i funkcionirati
sve dok se te oscilacije mogu zadrati u prihvatljivim granicama.
Odrivost sustava ovisi o djelotvornim mehanizmima homeostaze,
odnosno stabilizacije, koji djeluju i u uvjetima velike napetosti
izmeu ciljeva i sredstava, te izmeu interesa u sustavu. Sustav i
sam stvara tzv. Institucionalne interese-institucija vlasti u svim
svojim pojavnim oblicima vlasnitva ili politike vlasti
tradicionalni je stabilizacijski mehanizam koji namee dominaciju
kad svi ostali putovi rjeavanja sukoba interesa ne daju
rezultate.16.TO SU TO NAUKRARIJE I EMU SU SLUILE?
S vanou zemlje kao proizvodnog sredstva raste i opasnost od
gubitka zemlje, otimanje teritorija od konkurentskih zajednica.
Zemlja se trebala braniti na granici to je otvorilo pitanje kako
skratiti vrijeme potrebno za mobilizaciju i za poetak obrane.
Rjeenje je bilo u odgovornosti stanovnitva za teritorij, a ne vie
za rodovsku ili plemensku zajednicu. Onaj tko stanuje na mjestu
dogaaja prvi je odgovoran za obranu.
Primjer tog obrambenog aspekta teritorijalizacije su atenske
naukrarije-male teritorijalne jedinice iji stanovnici su bili
obvezni, bez obzira na svoju rodovsku pripadnost, opremiti jedan
brod i dati posadu za obranu. Na taj nain je Atena u kratkom
vremenu izgraivala ratnu mornaricu za obranu zemlje,
teritorija.
17.TO JE TO GERONTOKRACIJA, A TO PRIMARNI PATRIJARHALIZAM?
Nastavak patrijarhalnih oblika vlasti u sklopu rodovskog drutva
oituje se u Weberovoj klasifikaciji oblika vlasti koju on zove
tradicionalnom na:Gerontokracija = stanje u kojem vlast vre
najstariji kao najbolji poznavaoci svete tradicije.
Primarni patrijarhalizam = stanje u kojem, unutar obine primarne
ekonomske i porodine zajednice (kune zajednice), vlast po pravilu
ima pojedinac koji je odreen vrstim nasljednim redom.
18.OBILJEJA PATRIJARHALNE VLASTI.
Starjeina domainstva ima istodobno i politiku vlast-provodi
vojnu mobilizaciju, sudi okrivljenima, ubire prihode, rasporeuje
rashode itd.
Patrijarhalna vlast je kontinuirana vlast koja se svakodnevno
pokazuje i traje. Toj su vlasti podreeni svi lanovi porodice bez
obzira kako su dole u porodicu. Svi lanovi jedne obitelji ivjeli su
u zajednikom kuanstvu.
Patrijarhalna vlast bila je prostorno ograniena, mogla se
provoditi na relativno malom teritoriju zbog ega se vlast
ostvarivala osobnim kontaktom. Bila je neograniena po opsegu,
nikakvim pravnim pravilima usmjerena, nikakvim garancijama omeena
za one koji su podvrgnuti toj vlasti.
19.TO JE TO PATRIMONIJALNI SUSTAV I KOJA SU NJEGOVA
OBILJEJA?
Patrimonijalni sustav nastaje iz patrijarhalne vlasti kada se
kuanstva ire u tzv. gospodarstva
- irenjem obitelji, iri se i njezin ekonomski pogon te se
provoenje vlasti patrijarha osobnim kontaktom mijenja u ekonomsku
ovisnost lanova gospodarstva o vlasniku zemlje, tj. Patrijarhu.
Ponekad bi se gospodarstvo tako irilo da bi teritorijalno naraslo
veliine npr. starog Egipta. Dakle, u patrimonijalnom sustavu sva
zemlja pripadala je vladaru i svi su stanovnici radili na zemlji
koja nije pripadala njima. S vremenom se unutar patrimonijalizma
vlasnitvo poinje diferencirati od politike vlasti, vlasnitvo nad
zemljom vie nije dovoljno da bi se bilo vrhovnom politikom
vlasti.
Vladar je svoju vlast morao temeljiti na drugim osnovama, a ne
na injenici da je on toboe vlasnik itave zemlje to je dovelo do
nastanka posebne fizike sile, specijalne grupe naoruanih ljudi koja
je utrla put policiji i vojsci.
20.PRONIJSKI SUSTAV I GDJE TAKAV SUSTAV SUSREEMO U
POVIJESTI?
Pronijatski sustav je sustav koji se temelji na
zainteresiranosti graniara (vojnici na granici drave) da brane
granicu jer se zemlja koje su oni vlasnici nalazi uz samu granicu
drave. Primjer je Bizant koji je u doba seobe naroda, nastojei
osigurati svoje granice od stalnih provala barbarskih naroda, doao
na ideju graniara odnosno da zemlju uz granicu dade u vlasnitvo
vojnicima koji e se za nju brinuti i na taj nain braniti granicu
drave.
*(gr. Pronoia=briga)
Drugi primjer pronijatskog sustava je kod nas, koji je Austrija
organizirala od Varadina do mora, gdje su naselili ljude koji su za
plugom hodali s pukom i kao policija osiguravali granicu od turskih
provala21.TO JE TO TO WEBER NAZIVA UPRAVNI TAB?
Weber upravnim tabom naziva posebnu grupu ljudi, organizaciju
monopola fizike sile u drutvu. Do pojave upravnog taba je dolo kada
se u patrimonijalnom sustavu vlasnitvo poinje diferencirati od
politike vlasti, kada vlasnitvo nad zemljom vie nije dovoljno da bi
se bilo vrhovnom politikom vlasti. Politika vlast se sve vie poinje
oslanjati na organizaciju monopola fizike sile u drutvu, koju Weber
u najirem smislu rijei zove upravnim tabom. Izvor regrutacije
upravnog taba su sluge vladarevog domainstva (maral=konjuar)
Obiljeja upravnog taba:
- osobni odnos lanova i vladara
- koncentracija funkcija
- kriterij regrutiranja i izbacivanja- vladareva je milost
- plaa: u poetku sustav plijena, kasnije zemlja, pa ubiranje
poreza i na kraju novac.
22.KOJI SU TO OSNOVNI ORGANIZACIJSKI OBLICI VOJNIH POSTROJBI
KOJI SE POJAVLJUJU U POVIJESNOM RAZDOBLJU?- u Rimskoj Republici
vojnu slubu su obavljali graani.
- u Rimskom Carstvu ete profesionalnih vojnika = koloni,
privreni caru koji im je poklanjao zemlju, osobito iz
koloniziranih, novoosvojenih zemalja
- zajednice koje su drale robove naoruavale su ih kad bi doli u
sukob sa svojim podanicima.
- u Turskoj- janjiari-djeca oteta od podanika i odgajana u
vojnike.
- kad se razvilo novano gospodarstvo- plaenici- uzimani iz to
udaljenijih zemalja tako da esto ne bi znali ni jezik naroda u
kojem obavljaju vojnu slubu i tako bez ikakvih veza s narodom bili
su iskljuivo lojalni vladaru (npr. Papa- vicarska garda, francuski
kraljevi-garda sastavljena od kota)
23.KOJI SU TO REGRESIJSKI OBLICI U OKVIRU CRKVE KOJI JAAJU
ASOCIJATIVNI TIP NJEZINA ORGANIZIRANJA?
Kada se govori o regresijskim oblicima u okviru crkve, moramo se
vratiti na sami poetak, udruivanja ljudi u zajednice, u bratstva
starih gensova i okupljanje oko karizmatskih Voa, Uitelja ili oko
neke ideje. To je sami poetak asocijacija, koji generiraju Crkvu
kao jednu od najveih svjetskih organizacija dananjice.
Prva je kranska zajednica brojila oko 3000 lanova. Bila je
strogo personalna, skoro ilegalna skupina u Jeruzalemu. Uskoro se
pod talentiranim vodstvom obraenika Pavla osnivaju sline kranske
zajednice oko Istonog sredozemlja, enklave ljudi orijentiranih
radikalno drukije od svoje okoline.
Stabilizacija kranske vjerske organizacije, a osobito priznanje
kranstva od rimskih dravnih vlasti, vodi ba u smjeru takve upravno
teritorijalne podjele. Biskupi razvijaju teritorijalnu kvazi
suverenost nad podrujem koje obilaze. Po naravi stvari, biskupi
zajednica u kojima je kranstvo niklo u Jeruzalemu, Cezareji,
Antijohiji, Aleksandriji, Rimu i Kartagi, uivali su veliki ugled u
prvim stoljeima i smatralo ih se prvima meu jednakima, iako im se
nije davao poseban status. Nakon priznanja (rimskih vlasti), dobili
su naziv metropolita (nadbiskupa).Poseban utjecaj na
teritorijalizaciju Crkve izvrila je imovinska stabilizacija.
Uvoenjem sustava crkvenih beneficija Crkva definitivno postaje dio
vladajueg sloja u gospodarsko-drutvenom ureenju feudalizma. Osnovna
jedinica njezine organizacije je upa, jedinica teritorijalnog
upravljanja i oporezivanja. Nastaju sve vei krugovi, pojedine crkve
je obuhvatio teritorij biskupije, a biskupski teritoriji potpadali
su pod nadbiskupski, a konaan vrh je u rimskom biskupu.
Teritorijalizacija Crkve je proces koji se nastavlja u stotinu
oblika tijekom cijele povijesti.
U nekim religijama teritorijalizacija je tekla bre i njihova je
simbioza sa politikom vlasti prirodnija. To vrijedi za islam.
Plemenska osnova u plemenu Quarish, prerastao je u pokret jo za
Muhamedova ivota. Zatim pod vodstvom Omara, zajednica vjernika
pretvara se brzo u vojnodravnu udarnu organizaciju prvog reda i za
manje od sto godina njegovi nasljednici biju bitke na tlu
Francuske. Islam se pokazao mnogo pogodniji za religiozno dravne
kombinacije od veine drugih religija.
24.FUNKCIONALNI UTJECAJ U TERITORIJALNIM UPRAVNIM
SUSTAVIMA.Funkcionalni sustav upravljanja se sastoji od toga da
cilj poinje dominirati kao organizacijsko naelo u upravljanju
drutvenim poslovima. Osnovna organizacijska jedinica sustava
postaje, umjesto upravno-teritorijalne jedinice, neteritorijalna
organizacija-skupina ljudi i materijalnih sredstava okupljena oko
trajne djelatnosti na ostvarenju cilja. Proces funkcionalizacije
odvija se na teritorijalnom sustavu i mijenja odnose u njemu, utjee
na njegovu strukturu i na nain funkcioniranja.
Potrebna za strunou u rjeavanju problematike dravne uprave
dovodi do specijaliziranja i ustaljivanja funkcija (resora) za
vanjske poslove, vojsku financije itd.
to je sustav teritorijalnog upravljanja vei, to su vee
diferencijacije po funkciji. Takoer je razvoj gradova, koji su sami
po sebi teritorij, doveo do novih specifinih drutvenih funkcija,
kao to je npr. komunalna sluba i tako nastaje temelj funkcionalnog
upravljanja na teritoriju.
25.TO JE TRINODA NECESSITAS?Prijelaz s ekonomske veze na
autoritet monopola fizike sile, donosi niz promjena koje postaju
karakteristine za teritorijalizaciju. Jedna od promjena je
proirenje dunosti podanika, onih koji su podvrgnuti patrimonijalnoj
vlasti, na vojne dunosti, na izgradnju cesta, te izgradnju putova i
mostova. Razmjerno rano uvedena u Engleskoj i nazvana trinoda
necessitas-trostruka dunost.
To je naelo kolektivne odgovornosti graana da obavljaju odreene
poslove na podruju na kojem stanuju.
26.DVA OBLIKA STALEKE VLASTI.
Weber govori o stalekoj vlasti koju dijeli na dva oblika,
feudalni i patricijski, prema prirodi vladajueg sloja. On naglaava
da feudalni oblik djeluje negativno na privredni razvoj, jer
feudalni zemljoposjednici veinom postavljaju odreene politike
granice slobodi privreivanja i trita. Time, u zavrnim fazama
patrimonijalizma, opet oivljava suprotnost izmeu ekonomskog i
politikog oblika vlasti, koja je u poetku procesa diferencijacije
bila rijeena u korist politike sile.
27.TO SE PODRAZUMIJEVA POD DRUGIM TIPOM PATRIMONIJALNOG
SUSTAVA-DESPOCIJA?
Patrimonijalni sustav se razvija u dva podsustava. Jedan je
feudalizma, a drugi despocija. Despotski sustav razvio se iz
patrimonijalnih drava, kad je u borbi izmeu kralja i njegovih
ministerijalnih slubenika vladar pobijedio (ministeriji-visoki
dvorski slubenici). Tada ministerijalni slubenici gube bilo kakve
vlastite, neovisne, pravne, slubenike i dr. pozicije i vladar ih
moe brzo i lako smijeniti. U despociji vladar vlada suvereno ali je
stalno u strahu od svojih vrhovnih slubenika. Ta je borba podmukla
i esto vrlo okrutna u kojoj i vladar moe izgubiti glavu, ali
sljedei vladar koji dolazi na njegovo mjesto, opet preuzima
despotski oblik vladavine.28.OPIITE PROCES TERITORIJALIZACIJE CRKVE
I CRKVENE HIJERARHIJE.
Kraljevstvo Kristovo nije od ovog svijeta no ipak, i to posebno
nakon priznanja kranstva od rimskih dravnih vlasti, dolazi do
stabilizacije kranske vjerske organizacije koja vodi u smjeru
upravno-teritorijalne podjele.
Predstojnici veih crkvenih zajednica-nadzornici (biskupi)
razvijaju svojevrsnu teritorijalnu suverenost nad podrujima koje
obilaze. Biskupi velikih i uglednih gradova (npr. Jeruzalem,
Cezareja, itd.) uivali su velik ugled te su nakon priznanja od Rima
dobili poseban rang i naslov metropolita (nadbiskupa). Metropolije
(nadbiskupije) u istonom dijelu Rimskog carstva bile su posve
izjednaene s politikim provincijama, dok su na zapadu bile
djelomino izjednaene.
Presudni utjecaj na teritorijalizaciju crkve imala je imovinska
stabilizacija kroz zajednice vjernika koji dobivaju vlasnitvo
nekretnina. Uvoenjem sustava crkvenih beneficija crkva postaje dio
vladajueg sloja u feudalizmu, te je teritorijalno vezana za zemlju
poput ostale feudalne vlastele. Osnovna jedinica njezine
organizacije, upa, postaje jedinica teritorijalnog upravljanja i
oporezivanja.Takoer utjecaj na teritorijalizaciju crkve ima i
profesionalizacija crkvenih funkcija i diferencijacija funkcije
vodstva, te posebno pojava jurisdikcija, nadlenosti, hijerarhijskih
i svjetovnih ovlasti.
29.NAVEDITE TIPOLOGIJU JAVNIH KORPORACIJA ODNOSNO DRAVNIH
PODUZEA.
Tipologija javnih korporacija, odnosno dravnih poduzea razliita
je u raznim zemljama i klasificirana od raznih autora:
W.Friedman: gospodarske korporacije, korporacije drutvenih
slubi, nadzorne javne korporacije
Griffit i Street: upravno-ekonomske, upravno-socijalne,
regulatorno-socijalne, regulatorno-ekonomske
H.R.Greaves: regionalne, kvazisudske, povjerenike, upravne ili
upravljake
Wade i Phillips:
- dravne korporacije s diskrecijskim pravom angairanja dravnih
sredstava
- organizacije koje primaju dravnu subvenciju za kulturne
djelatnosti
- organizacije koje se bave proizvodom ugljena, elektrike,
plina, eljeza i elika
- ostale javne korporacije
30.KOJE SU GLAVNE KARAKTERISTIKE JAVNE KORPORACIJE?
Glavne karakteristike javne korporacije:
- pravna osobnost
- posebna, dravi odgovorna uprava
- posebna imovina
- javno polaganje rauna
- privatno-pravna odgovornost koja je kombinirana s javnom
31.FORMALNI I STVARNI ODNOSI UPRAVE.Formalni odnos uprave i
vlasti je taj da vlast ini politiki odluujuu skupinu, dok je uprava
instrument izvrenja odluka vlasti. Stvarni odnos je u nekim
momentima drugaiji, zapravo ravnopravniji nego to je prikazano u
ustavnim propisima i ideolokim dokumentima. Npr. upravu ine
profesionalci koji su u svakodnevnom meusobnom kontaktu, dok unutar
kolektivnih tijela za politiko odluivanje esto ine neprofesionalci,
koji se sastaju na zasjedanju poslije duljih razdoblja.U upravnim
organizacijama rjeavanje zadataka se provodi redom, jedan zadatak,
pa drugi itd.,dok politiari imaju mnogo vei raspon zadataka koje
moraju obuhvatiti u kraem roku to je uzrok manjoj metodinosti u
radu.
Strunou svojih kadrova i raspolaganjem materijalnim i tehnikim
pomagalima za obradu sve vee koliine informacija uprava ima
prednost pred politikom.
32.OPIITE OPRENE TENJE KOJE POSTOJE U ODNOSU IZMEU UPRAVE I
VLASTI.
Sa stajalita vlasti u reguliranju odnosa izmeu uprave i vlasti
postavlja se dvojak cilj koji je u sebi djelomino oprean: s jedne
strane tei se osigurati povezanost politikog odluivanja i uprave
radi prenoenja volje politikih tijela na upravni aparat u
izvravanju politikih odluka, a s druge strane tei se osigurati
zatienost politikih tijela od utjecaja to bi ga upravni sustav
mogao imati na donoenje politikih odluka.
Sa stajalita uprave razlikujemo oprene tenje u onom dijelu
upravnog sustava koji je po svojoj funkciji blie vlasti (klasini
upravni resori) od onih dijelova koji su u podruju svojih funkcija
neovisniji od vlasti (javne slube-prosvjeta, zdravstvo, promet,
komunikacije itd.)Tenje resora bliih vlasti, usklaenije su sa
tenjama vlasti od ovih drugih, neovisnijih resora, ali pod odreenim
uvjetima ta usklaenost u tenjama moe se pretvoriti u kritiku vlasti
i prouzroiti mijeanje uprave u politiko-interesne procese i odluke.
Dravni upravni resori javnih slubi tee samostalnosti u svojim
strunim planovima, a istodobno ne mogu bez politike vlasti kad se
zapletu u sukob interesa s korisnicima ili s drugim drutvenim
snagama
33.TO JE TO PRIJELAZNI LANAC?
Prijelazni lanac = formalni odnos izmeu vlasti i uprave, prenosi
politiku volju prema upravi. Svaka karika tog lanca istodobno
povezuje i odvaja, produuje i posreduje put izmeu vlasti i uprave.
Sastoji se od institucija i funkcija, pojedinanih i
kolegijalnih.
U lancu su, prema razliitim ulogama, ovi glavni elementi:
Politike organizacije
Predstavnike skupine-odbori predstavnike skupine
ef drave-individualni i kolegijalni
Vlada-ef drave i lanovi vlade
Uprava-centralni resori
34.TO JE TO REIM PARTIJE I DRAVE?
Reim partije i drave = koncentracija stvarnog politikog utjecaja
u politikim organizacijama i u njihovim rukovodeim organima.
lanovi politike organizacije su na vrhovnim vodeim poloajima u
upravnom sustavu i na svim ostalim kljunim poloajima.
lanovi su vezani partijskom disciplinom na provoenje politike
organizacije.
To su politike organizacije sa jakom ideolokom orijentacijom i
emocionalnom vezanou lanova, primjerice faistike,
nacional-socijalistike, komunistike organizacije.
35.OPIITE SKUPTINSKI REIM
Skuptinski reim je koncentracija politikog utjecaja prema upravi
u zakonodavnoj skuptini, odnosno u pojedinim njezinim tijelima i
odborima.
Skuptina u tom reimu kontrolira upravu svojim stalnim odborom.
Klasini primjer ekstremnog oblika skuptinskog reima je tzv.
Montanjarski ustav (1793. god.)-skuptina bira Izvrni odbor u kojem
su zastupljeni svi krajevi Francuske i koji zasjeda u skuptinskoj
dvorani.
Suvremeni primjer je vicarska-Ustav odreuje da je izvrna vlast u
vicarskoj konfederaciji u rukama Saveznog vijea. U praksi je
vicarsko Savezno vijee steklo mnogo veu politiku samostalnost i
ulogu od one koju ima Ustavom.36.TO JE TO PARLAMENTARNI REIM?
Parlamentarni reim = reim u kojem se nastoji izbjei
koncentracija politikog utjecaja odluujueg tijela. Kada se ravnotea
vie ne moe odrati, raspisuju se izbori i konanu rije imaju
birai.
Parlamentarni je reim nestabilan i stoga zahtjeva mehanizme
stabilizacije politike stranke, kao nosioce odreene politike i
politike inicijative, kako u parlamentu, tako i u Vladi. To dovodi
do pojave identiteta vodeih grupa vodstvo politike stranke ili
koalicija, koja je dobila veinu na izborima ujedno je i vodstvo
parlamentarne veine u skuptini i vlada na elu uprave.
37.TO JE TO PREDSJEDNIKI REIM?Predsjedniki reim = koncentrira
politiki utjecaj nad upravom u rukama efa drave koji time postaje
nosilac izvrne vlasti, egzekutive, shvaene kao posebne politike
institucije, razliite od upravnog sustava, ef izvrne vlasti ima
izvorni politiki mandat, koji nije izveden od zakonodavnog tijela i
stoga se prirodno naglaava opreka izmeu legislative i egzekutive, a
jaa i tendencija prema izolaciji uprave od predsjednikih skuptina.
U tu grupu pripadaju i oni sustavi u kojim politiki mandat efa
drave ne proistjee iz izbora ili drugog demokratskog akta ve i iz
tradicije feudalnog tj. apsolutistikog politikog ureenja.
Glavni problem predsjednikog reima proizlazi iz njegovih
specifinih obiljeja, neovisnog politikog mandata, stvarnog
identiteta tzv. Izvrne vlasti s upravom.
38.REIM POLITIKE UPRAVE-POJAM I OBILICIPojam reim u kojem je
politiki utjecaj koncentriran u samoj upravi.
Oblici:
- karizmatska politika uprava- upravni aparat je nosilac
politike ideologije, odnosno drutveno vanih politikih interesa
- uprava u doba kriza- poput ratova, dobiva poseban politiki
utjecaj zbog nunosti brzog odluivanja koji ne doputa uobiajene
sloene procese odluivanja
- politiki utjecaj uprave- kad je on vei to je sredina politiki
manje razvijena i kad uprava n nastupa vie kao instrument ve kao
subjekt interesa i politike
- kolonijalna uprava- kada je ona predstavnitvo upravnog sustava
matice zemlje, a u koloniji osim nje nema nikakvog drugog politikog
utjecaja.
39.TO JE TO REGULACIJA DRUTVENIM POSLOVIMA I KOJA JE NJEZINA
ULOGA U SUVREMENOJ JAVNOJ UPRAVI?
Regulacija je utjecaj na ponaanje ljudi prema unaprijed
postavljenim kriterijima. Upravljanje dravnim zapovijedima
izabranima u odnosu prema graanima stvar je, u suvremenoj
razvijenoj dravi, prije svega pravosua i sudova odnosno
kvazisudskih postupaka uprave. Samostalno sudstvo je djelotvorno
sredstvo kontrole dravne vlasti, jer je drava za nju samo jedna od
institucija koje su sve podvrgnute vladavini prava. Najvei dio
resora financija i veliki dio resora unutarnjih poslova obavljaju
regulativne zadae drave. Moglo bi se rei da je regulacija u rukama
klasinih resora drave kao vlasti uvijek kad se adresati na ponaanje
poeljno regulatoru ne mogu motivirati njihovim vlastitim sadanjim
svjesnim interesima, kao u rjeavanju velikog dijela ekoloke
problematike. Valja oekivati da e mree javnih slubi biti prvi
kandidat za, makar i djelomino, razdravljenje,
deetatizaciju.40.NAVEDITE UPRAVNE ORGANE ORGANIZACIJE BRITANSKE
CENTRALNE UPRAVE I NJIHOVU PODIJELU NA KATEGORIJE.
Njihova podjela je sljedea:
- organizacije koje isporuuju usluge (vojska, vanjski poslovi,
dio unutarnjih poslova, dio ministarstva okolia)
- organizacije koje reguliraju ponaanje privatnih organizacija i
pojedinaca (prometne dozvole ili higijensko tehnika zatita
rada)
- organizacije koje isplauju pomo ili subvencije pojedinaca ili
privatnim poduzeima (socijalno osiguranje, meunarodno tehnika
pomo)
- organizacije koje sklapaju ugovore s privatnim poduzeima
- organizacije za nadzor
- organizacije za ubiranje poreza
- organizacije koje trguju
- organizacije koje obavljaju pomone funkcije za centralnu
upravu
41.PATERNALIZAM
Paternalizam oznaava odnos u kojem uprava ili vlast sebi
prisvaja oinski odnos prema graanima. Graani su se tretirali kao
djeca koja nisu odrasla i koja neznaju to je dobro a to zlo i zato
vladar sa svojom upravom treba paziti na njih. Paternalistiki odnos
je takav odnos u kojem uprava zna to je dobro za graane i ona vodi
javne slube i cijelu dravu, a graani se tome moraju pokoravati i
uvidjeti da je uprava od njih starija i pametnija. Tu je zapravo
rije o tome da se upravni slubenici smatraju pametnijima od
graana.
42.KOJA SU OBILJEJA DEMOKRATSKE DRAVNE UPRAVE?
- Djelatnost drave u odnosu prema drutvu, graanima, je svedena
na minimum.
- Upravna djelatnost je ograniena i od nje se ograivao privatna
sfera graana gdje uprava nema pristupa i ne bi ga trebala imati. To
se postizalo sredstvima politike kontrole, mehanizmom diobe vlasti,
supremacijom zakonodavne vlasti nad upravom i poglavito kontrolom
uprave.
- Koncepcija upravnog prava ide za tim da se kontrolira upravno
djelovanje prema graanima, da se to djelovanje ogranii, da se jasno
postavi da uprava odreene radnje ne smije initi, odnosno, da uprava
smije initi samo ono za to ima izriito zakonsko ovlatenje.
- Drava kao nosilac sve veeg broja slubi nunih za svakodnevni
ivot graana dobiva nove i pojaane pozicije u drutvu koje moe
koristiti u politike svrhe jaanja vlasti.
- Pravni sustav mora prije svega garantirati sigurnost i
jednakost pravnog poloaja graana kao korisnika javnih slubi,
smanjiti mogunost zloporabe nove ovisnosti graana od operativne
uprave.
43.FAZA TZV. JAVNIH ODNOSA IZMEU UPRAVE I GRAANA?- Uprava se
promatra kao usluna organizacija za koju je vano dobro miljenje
graana o njoj. Sukladno tome njeguje te svoje javne odnose, osniva
posebne organizacijske jedinice koje e svojim radom, publikacijama,
utjecajem na sredstva informiranja, kontrolom osobnih kontakata
upravnih slubenika i graanainiti sve da graani o njoj imaju dobro
miljenje i da razmiljaju o upravi kao o neem pozitivnom to
doprinosi njihovom i ope drutvenom boljitku i
napretku.44.SUODGOVORNOST U ODNOSU UPRAVE I GRAANA?
Tei se i tome da se graani uine suodgovornim za upravne slube.
Nove prilike se nastoje regulirati pronalaenjem oblika u kojima e
graanin izravno sudjelovati u radu pojedinih upravnih organizacija,
i za njih postati donekle suodgovoran. Graanin postaje samo
suodgovoran, ali ne i odgovoran jer uprava i u najnovijim sustavima
uvijek ostaje jednim dijelom nosilac vlasti. Uvijek je prisutna
dilema graanina kao podanika i izvora vlasti/suradnik/korisnika.
Uprava ostaje odgovorna nosiocima politike vlasti, a graani mogu
samo dijeliti odgovornost s tom skupinom. Za pojedine se upravne
organizacije koje su ope korisne nastoje pronai naini kako bi
graani sudjelovali u upravljanju tim slubama. U lokalnoj je upravi
lake primijeniti metode suodgovornosti graana nego u centralnoj.
Utjecaj graana u lokalnim je razmjerima bitno povean zbog samog
broja lanova u lokalnim predstavnikim tijelima.
45.OPA NAELA U ODNOSU UPRAVE I GRAANA, A S OBZIROM NA NJIHOVU
PRAVNU ZATITU?
Problem odnosa uprave i graana prije svega je moralno-etiki.
Od 3 sastavna dijela mehanizma teritorijalnog upravljanja:
uprava, vlast, graani-graani su najslabiji partner te trojke zato
to su najslabije organizirani. Veinom nemaju mogunost da na kratak
rok odluno djeluju. Zbog toga se upravi i nosiocima politike vlasti
postavlja zahtjev da se brinu o najslabijem partneru u meusobnim
odnosima i da preuzmu inicijativu da se odnosi s graanima
reguliraju to pravilnije, da budu to bolji. Najvaniji instrument za
regulaciju odnosa uprave i graana je da se kao moralno-politiki
zahtjev prizna pravo graana da u tom trojnom odnosu igraju
ravnopravnu ulogu. A kada govorimo o moralno-etikom odnosu, onda se
postavlja pitanje koje su vrijednosti mjerilo za taj odnos? to je
njezin moralni cilj (uprave) ? Taj cilj definiran je kao jedna od
osnovnih vrijednosti zajednikih cijelom ovjeanstvu u uvodnom dijelu
Povelje Ujedinjenih naroda gdje se govori o vjeri u osnovna prava
ovjeka, u dostojanstvo i vrijednost ovjeka, u ravnopravnost
mukaraca i ena, ravnopravnost velikih i malih naroda. Opa
deklaracija o pravima ovjeka (1948) poziva se na taj stav Povelje i
nastoji konkretizirati niz osnovnih ovjekovih prava koja istodobno
znae ograniavanje vlasti. Svatko ima pravo da sudjeluje u upravi
svoje zemlje neposredno ili preko izabranih predstavnika. No za
graane je vaniji prvotni cilj za koji se uprava koristi, svrha
kojoj uprava slui.
Kako te ciljeve najdjelotvornije postii? Mora nastojati da se ti
ciljevi i upoznaju, da ih ne znaju samo slubenici u upravi nego i
graani koji s upravom dolaze u vezu. Upoznavanje graana s osnovnim
vrijednostima i ciljevima uprave jest obveza politike. Postavljanje
tih vrijednosti, njihova obrana, njihovo usvajanje od masa, jest
cilj politike akcije. Ali ni uprava se ne moe osloboditi od svih
zadataka. U formiranju upravnog osoblja prvenstveni je zadatak da
ove stvari postanu jasne svakom slubeniku te da ih on potpuno
usvoji.
Opa naela: naelo zakonitosti, naelo pogreivosti uprave (pravo na
albu, pravo na sudsku zatitu, na naknadu tete),Naelo odgovornosti
uprave ( kao politika, kazneno-disciplinska, materijalna).
46.KOJA JE ULOGA INSTITUCIJA OMBUDSMANA U UPRAVNOJ ZATITI
GRAANA?
Institucija politike kontrole uprave o kojoj se danas u svijetu
mnogo govori jest neka vrsta politikog narodnog pravobranioca, a
nastala je u skandinavskim upravnim sustavima pod nazivom OMBUDSMAN
(nadzornik). Bira ga centralno predstavniko tijelo da bi primao
albe graana protiv bilo kojeg dravnog organa i pomagao aliteljima
da ostvare svoja prava. U svom radu ima vrlo iroke ovlasti.
Institucija ombudsman u naem ureenju odgovara pukom
pravobranitelju kojeg bira Hrvatski sabor na vrijeme od 8 god., da
kao opunomoenik Sabora titi ustavna i zakonska prava graana u
postupcima pred dranom upravom.
47.TO PREDSTAVLJA INSTITUCIJA JAVNOSTI UPRAVE U ODNOSU UPRAVE I
GRAANA?
Institucija javnosti uprave samo po sebi je vrlo vaan instrument
za regulaciju odnosa graana i upravnih organizacija jer prekida
tradiciju trajne vlasti i trai bar naelnu jednakost izmeu graana i
uprave glede raspolaganja informacijama.ZOSDU u l. 82, st. 3.
propisuje Tijela Dravne uprave duna su upoznavati javnost o
obavljanju poslova iz svog djelokruga i izvjetavati ih putem
sredstava javnog priopavanja ili na drugi nain. Javnost uprave je
dvosmjeran proces, jer graani trebaju biti obavijeteni o radu
uprave, ali i uprava o stavu graana. Uprava mora znati to graani o
njoj misle i o tome brinuti. Bez javnosti uprave nema kritike
uprave, a bez kritike nema ni napretka uprave.
Javnost funkcioniranja:
1. Javnost sjednica predstavnikih i izvrnih organa
2. Materijalno i financijsko poslovanje teritorijalnih
jedinica.
3. Upravna izvjea (godinja)
4. Publikacija propisa
Sustavni kontakti uprave i graana:
1. Savjetovanje i sastanci kao oblici kolektivnog misaonog
rada.
2. Struni savjeti izmeu upravnog organa i jednog oblika drutvene
suradnje graana.
48.KOJI SU ELEMENTI JAVNOSTI FUNKCIONIRANJA?
Elementi javnosti funkcioniranja uprave u najirem smislu rijei
ine I. skupinu elemenata, a ine ih 4 elementa:
1. element je javnost predstavnikih i izvrnih organa2. element
se odnosi na materijalno financijsko poslovanje
3. element su upravna izvjea
4. element su publikacije propisa.
(vane su i zbirke sudskih odluka, te ope upravne
informacije)
49.NAVEDITE SUSTAVNE KONTAKTE UPRAVE I GRAANA
Sustavni kontakti uprave i graana ine II. Skupinu elemenata
javnosti a obuhvaa kontakte uprave i graana vezano za radne zadatke
upravnih organizacija.
To su:
1. savjetovanja i sastanci-kao oblici kolektivnog misaonog rada
za postizanje odreenog cilja npr. mjeoviti sastanci na kojima
sudjeluju dunosnici skuptina.
2. struni savjeti- su srednji oblici izmeu upravnog organa i
jednog oblika drutvene suradnje graana. Struni savjeti imaju
savjetodavno djelovanje a ne odluujue te usprkos tome su jak
instrument utjecaja.
3. javne diskusije- su daljnji oblik suradnje. Kod nas je bilo
javnih diskusija o nacrtu Ustava i o nizu zakonskih prijedloga4.
institucije traenja i davanja miljenja- odnosi se na institucije,
odnosno ustanove koje daje miljenja na prijedloge mjera i propisa
teritorijalnih upravih organa (sve ee se kod nas takva miljenja
daju jer se sve vie pojedine prijanje upravne organizacije
izdvajaju iz sklopa teritorijalne uprave i organizacije).5.
predstavke- su sredstva pomou kojeg se od prikupljenih informacija
donose odreene konzekvence a kako bi utjecali na pojavu u upravi u
kojoj su prikupljene informacije.
6. ankete- provode ih predstavnika tijela. Mogu ih provoditi i
organizacije graana o odreenim problemima u kojima se angaira
uprava, rezultati se publiciraju te na taj nain utjeu na odluke
upravnih organa. Ankete mogu utjecati na konanu odluku o
predmetu.
50.SREDSTVA JAVNE KOMUNIKACIJE U ODNOSU UPRAVE I GRAANA.
Odnos graana i uprave prilino je sloen jer se graani prema
upravi pojavljuju u razliitim ulogama. Uprava katkada treba graane
za izvrenje svojih upravnih akcija, zadataka i mjera.
Npr. opi popis stanovnitva se bez suradnje graane ne moe
provesti. Za miljenje graana utjee na personalni sustav i na
zadovoljstvo ljudi koji rade u upravnim organizacijama. A to je
jedan od najvanijih elemenata uspjenosti ili neuspjenosti upravne
organizacije. Ako mi na dugi rok, desetcima godina u upravu uvijek
dobivamo samo najloiji dio generacije koja dolazi, onda ne moemo od
uprave oekivati nekih dobrih rezultata. A dobiti emo najslabije
ljude ako u zajednici prevladava miljenje kako je javna uprava
utoite za one koji nisu sposobni raditi ita drugo.51.REFORME UPRAVE
U HRVATSKOJ U DOBA MARIJE TEREZIJE.
Hrvatska je u to doba podijeljena na 6 podruja s posve razliitim
politikim statusom:
- Kraljevina Hrvatska obuhvaa zagrebaku, varadinsku i krievaku
upaniju, a od 1776. i tzv. severinsku ( kasnije rijeku) upaniju. S
Hrvatskim primorjem: Kraljevina Slavonija je nakon povlaenja Turaka
tek 1745. godine osigurana u tri upanije: poeku, virovitiku i
srijemsku koje se prema svom poloaju u odnosu prema zajednikom
Ugarsko-hrvatskom saboru i to po nekim drugim obiljejima razlikuju
od hrvatskih upanija i od njih su teritorijalno odvojene
varadinskom vojnom granicom, mada alju delegate u Hrvatski sabor,
pa su sastavni dio tzv. Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i
Slavonije.
- Za vrijeme vladanja Marije Terezije regulirani su odnosi izmeu
kmetova i vlastele tzv. Urbarskim propisima-Slavonski urbar 1756.
god. i Hrvatski urbar 1780. god.
Marija Terezija svojim je aktom od 17. srpnja 1769. god.
osnovala i odgovarajuu obrazovnu ustanovu za formiranje kljunih
upravnih kadrova Politiko-kameralni studij u kraljevinama
Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji, sa sjeditem u Varadinu, a od
listopada 1772. god. u Zagrebu.
52.REFORME UPRAVE ZA VRIJEME CARA FRANJE JOSIPA DO 1855.
U Hrvatskoj i Slavoniji apsolutistika se upravna reforma odvija
prema centralnom planu iz Bea. Carskim runim pismom od 7. travnja
1850. potvrena je, na zahtjev Sabora, jedino njegova odluka o
uvoenju hrvatskog jezika kao slubenog unutar hrvatsko-slavonske
uprave. Sabor i bansko vijee donosi naredbu o ustrojstvu politikih
upravnih vlasti u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. Od 1854. godine
zamjenjuje se naziv banska vlada nazivom namjesnitvo, kako je to
centralno propisano za sve kunovine, koji i bolje odgovara tadanjim
odnosima. Banska vlada i kasnije namjesnitvo obavljaju poslove
politike i redarstvene uprave openito, zatim poslove bogotovlja i
nastave, trgovine i obrta, poljoprivrede, a i poslove graevinarstva
samo ako nisu u djelokrugu financijske uprave i drugih neposredno
centru podreenih upravnih organa.
53. NOVA TERITORIJALNA PODJELA HRVATSKE ZA VRIJEME CARA FRANJE
JOSIPA.
Navedenom naredbom ministarstva unutarnjih poslova u Beu
Hrvatska i Slavonija podijeljene su na 6 upanija: zagrebaku,
varadinsku ( s Meimurjem ), krievaku ( s meimurskom opinom Legrad),
rijeku, osijeku, poeku. Od 1854. krievaka je upanija pripojena
varadinskoj. Ispod razine upanija teritorijalne su upravne jedinice
20 podupanija, a od 1854. godine 42 tzv. Mjeovita kotara koji
obavljaju uz upravne i sudske funkcije i 4 tzv. Politika kotara,
zapravo najvei gradovi (Zagreb, Rijeka, Osijek, Varadin), koji su
iskljuivo upravne jedinice. upanije postaju iskljuivo upravne
jedinice; upanijske se skuptine kao samoupravna tijela stalea i
redova koja su birala delegate u staleki Sabor i bila glavni
institucijski stup feudalnog poretka rasputaju; velikog upana
imenuje car.
54.REFORMA PRAVOSUA ZA VRIJEME CARA FRANJE JOSIPA.
Pravosue kao grana dravne djelatnosti iz temelja je reformirano.
U feudalizmu su sudili, vlastela svojim podlonicima, gradska
poglavarstva graanima, a posebni plemiki suci plemiima, s tim da su
u Hrvatskoj i Slavoniji upanijski sudbeni stolovi i Banski stol u
Zagrebu funkcionirali kao vie instancije. Nakon ukidanja feudalnih
odnosa 1848. god. prema ustavu iz 1849. odvaja se 1859. godine
sudstvo od uprave i osnivaju se kotarski sudovi kao i sudovi prvog
stupnja u cijeloj carevini. Na vrhu sudske hijerarhije je Vrhovni
sud u Beu kao kasacijski. U Hrvatskoj i Slavoniji sudsku funkciju
obavljaju kotarski uredi u 46 tzv. Mjeovitih kotareva, dok u 4 tzv.
Politika kotara, tj. u gradovima Zagrebu, Rijeci, Varadinu i
Osijeku postoje kotarski sudovi.
55.HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA.
Hrvatska na elu s banom kojeg imenuje car na prijedlog ugarskog
ministar predsjednika, autonomna je u unutarnjim poslovima, u
poslovima odnosa sa Crkvom, poslovima obrazovanja i u pravosuu. Svi
su ostali upravni poslovi zajedniki za ugarske zemlje, te se njima
odluuje u zajednikom Saboru, odnosno u zajednikoj vladi Budimpeti.
Zajedniki sabor se sastoji od Velikake kue u kojoj je od 400 lanova
Hrvatska imala 3 i od Zastupnike kue u kojoj je Hrvatska od 453
lana imala 40. U zajednikoj vladi postojao je jedan
hrvatsko-slavonski-dalmatinski ministar bez lisnice koji je imao
zadatak da zastupa interese Hrvatske i Slavonije kod vlade u
Budimpeti, te da vri funkciju posrednika izmeu kralja i Hrvatske
zemaljske vlade.56.VRHOVNA UPRAVA AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE.
Monarh-car u austrijskoj, kralj u ugarsko-hrvatskoj
polovici-saziva parlamente Carevinsko vijee i Ugarski sabor i
rasputa ih, imenuje ministre i razrjeava ih, vrhovni zapovjednik
vojske i navjeuje rat i sklapa mir, podjeljuje plemstvo. Parlamenti
na careve mogu samo neizravno djelovati, prije svega u svezi
donoenja i izvravanjem budeta.57.UGARSKO-HRVATSKA ZAJEDNIKA
UPRAVA
Prema Ugarsko-hrvatskoj nagodbi iz 1868. god. zajedniki su
hrvatsko-ugarski poslovi isti resori, uz neke iznimke, koji su
Austro-ugarskom nagodbom odreeni kao zajedniki za itavu monarhiju,
osim dvora i vanjskih poslova, dakle vojska, financije i regulacije
gospodarstva, konkretno resori trgovine i poljoprivrede. Samo to je
mrea terenskog organa odgovarajuih zajednikih ministarstava u
Budimpeti gua, pa je tako i za izgled uprave u Hrvatskoj vaniji. U
resorima unutarnjih poslova, bogotovlja i nastave, te pravosua
Hrvatska je upravna autonomija, pa odgovarajua ugarska ministarstva
obavljaju te poslove samo za ugarsku.
58.AUTONOMNA HRVATSKA UPRAVA
Autonomni poslovi Hrvatske i Slavonije, odnosno zemaljske vlade
u Zagrebu i njezinih regionalnih i lokalnih organa bili su
ogranieni na resore unutarnjih poslova, bogotovlja, nastave i
pravosua. Unutarnji poslovi znaili su, najprije standardnu dravu i
javnu sigurnost, bogotovlje i nastava obuhvaali su odnose drave s
vjerskim zajednicama, kolstvo i prosvjeta, znanstvene i umjetnike
institucije koje slue opem obrazovanju, upravljanju, odnosno
nadzoru nad upravljanjem dobrima i zakladama na tom podruju.
59.TERITORIJALNA PODJELA HRVATSKE I SLAVONIJE PREMA
HRVATSKO-UGARSKOJ NAGODBI.
Za Hrvatsku je vana terenska mrea zajednikih ministarstava.
Ministarstvo za zemaljsku obranu upravlja domobranstvom, posebnim
teritorijalnim trupama ugarske polovice Monarhije, koje se mogu
upotrijebiti izvan Ugarske samo prema odredbi vladara uz posebnu
dozvolu Ugarsko-hrvatskog sabora. Cijela je Ugarska podijeljena na
sedam domobranskih okruja, od toga jedno za Hrvatsku i Slavoniju sa
sjeditem u Zagrebu. Brojana je snaga domobranstva 28 pjeakih
pukovnija (94 bataljuna) i 10 konjikih (husarskih 60 satnija). Od
toga Hrvatska i Slavonija daju etiri pjeake pukovnije i jednu
konjiku. U domobranstvu se zapovijeda Maarskim jezikom u Ugarskoj,
a hrvatskim u Hrvatskoj i Slavoniji.
60.KOJA SU OBILJEJA VIDOVDANSKOG USTAVA?
Vidovdanski ustav stvorila je srpska veina u Ustavotvornoj
skuptini. Osnovno usmjerenje Vidovdanskog ustava bila je ne samo
unitarna drava s dominantno kraljevskom vlau i jakim poloajem
centralne vlade ve i svjesno razdoblje historijskih pokrajina
odredbom da se drava dijeli na oblasti od kojih nijedna ne smije
imati vie od 800.000 stanovnika. Hrvatska i Slavonija bile su
podijeljene na etiri oblasti, a Dalmacija na dvije.
61.ORGANIZACIJSKA STRUKTURA BANOVINA, NJIHOV STAV I OVLASTI U
KRALJEVINI JUGOSLAVIJI.
Zemlja je podijeljena na devet banovina i Upravu grada Beograda.
Hrvatska i Slavonija bile su obuhvaene svakom banovinom, a
Dalmacija (bez kotara Dubrovnika, ali s kotarima povijesne BIH) i
Hrvatsko primorje primorskom banovinom. Banska se uprava dijeli na
odjeljenja ope, upravno, financijsko od resora vlasti, za
poljoprivredu te fakultativno trgovinu, znanstvo i industriju od
gospodarskih slubi, za prosvjetu, za socijalnu politiku i narodno
zdravlje od drutvenih slubi i tehniko od tehnikih slubi.
U banovinama, a izvan banovine vlasti, ostaju kao i prije
podruni organi centralnih resora vojske, pravosua, financija,
gospodarskih slubi, drutvenih slubi, a osobito brojni organi na
podruju tehnikih slubi.62.BANOVINA HRVATSKA
Na elu Banovine Hrvatske je ban kojeg imenuje kralj ukazom, a
politiki je odgovoran kralju i Saboru Banovine Hrvatske. Sabor je
trebao izabrati, ali se to nije dogodilo do raspada Kraljevine
Jugoslavije. Ban je sada nesumnjivo politiki funkcionar, a ne
inovnik. Banska vlast organizirana ja i 11 odjela i jednom
samostalnom odsjeku. Osim toga pri banskoj vlasti posebni organi i
upravne ustanove (unutarnji poslovi, financije s podruja vlasti,
seljako gospodarstvo, umarstvo, rudarstvo..) Podruje Banovine
Hrvatske podijeljeno je na 99 rezova s devet sredskih ispostava, te
obuhvaa 25 gradova i 693 opine. Nazivi svih banovina su sljedei:
SAVSKA I PRIMORSKA BANOVINA, ZATIM SREZOVA DUBROVNIK, ILOK, ID,
BRKO, DERVENTA, FOJNICA, GRADAAC, TRAVNIK S PODRUJA BIH, KAO I
GRADOVA DUBROVNIK I TRAVNIK.
63.DEMOKRATSKE REFORME I REVOLUCIJE 17. I 19. ST.
Budui da je dravna vlast u monarhijama tzv. Prosvijeenog
apsolutizma bila koncentrirana u rukama vladara i njegovog upravnog
aparata, demokratski su preokreti najprije u Engleskoj u 17. st.
Velikoj Francuskoj revoluciji i amerikom antikolonijalnom ustanku
protiv engleske monarhije, te drugdje u Europi do otprilike 1848.g.
bili usmjereni prije svega protiv apsolutne dominacije monarha i
njegove uprave. Cilj je bio pretvoriti nevezanu vlast monarha u
izvrnu vlast, dakle u onaj dio dravnog aparata koji izvrava odluke
donesene drugdje, naime u izabranim narodnim predstavnikim
skuptinama. Izvrna vlast obuhvaa ponajprije dravnu upravu, pa je i
ona u doba demokratskih preokreta zahvaena opim nepovjerenjem
demokratskih reformatora i revolucionara prema svemu to je bilo
vezano za monarha i djelovalo kao orue njegove samovlasti. U
razvijenim se upravama apsolutistikih monarhija obavljao niz
poslova koji prelaze takav minimalistiki program.
64.INDUSTRIJALIZACIJA I URBANIZACIJA 19. I 20. ST.
Industrijalizacija i urbanizacija obiljeile su drugu polovicu
19. i prvu polovicu 20. st. ire se iz Europe na Sjevernu Ameriku i
Daleki Istok, te postupno zahvaaju druge dijelove planeta. Ova dva
pojma znaila su korjenitu promjenu u nekim osnovnim dimenzijama
ljudskog ivota. ivot u gradovima nije za seljaku veinu doseljenika
samo novi oblik ovisnosti o novim vodeim slojevima, susreu se sa
novim djelatnostima kojih na selu uope nije bilo, npr. opskrba
hranom, vodo, otpad i otpadne vode, rasvjeta i energetika uope,
odgoj i kolovanje djece itd. Drava se kree prema novoj ulozi jednog
od institucionalnih nosilaca poslova koji se u tom drutvu u danom
trenutku smatraju javnim drutvenim poslovima. To ne vrijedi za sve
drave. Budui da drave djeluju u industrijski urbanim drutvima
moraju zadovoljiti potrebe nastale u njima. Razviti javne slube i
socijalnu sigurnost
65.ZNANSTVENI I TEHNOLOKI RAZVOJ U DRUGOJ POLOVICI 20.ST.
Napredovanje znanosti izvor je prve industrijske revolucije,
svih drutvenih promjena koje je ona potakla. Napredovanje u
znanosti se neprestano ubrzava. U drugoj polovici 20. st.
posljedica je novih znanstvenih prodora poine djelovati na oblik i
ulogu drave i dravne uprave. Uz novu tehnologiju proizalu iz
informatike revolucije, sve to se moe dijeljenjem radnog procesa
pojednostaviti na naelu, mogue prenijeti s ljudi na strojeve,
automatizirati, koordinirati pomou kompjutorskih programa,
obavljati pomou robota. Informatika revolucija poveala je gustou
komuniciranja meu ljudima i njihovim organizacijama diljem svijeta.
Te sile na dananjem stupu znanstvenog i tehnolokog razvoja sama
sebe potie i omoguuje da se njenom primjenom ide do kraja, da se ne
izlaemo riziku samoubojstva ljudske vrste.
66.KAKAV JE ODNOS IZMEU POLITIKE VLASTI I NJEZINE UPRAVE?
Odnos izmeu politike vlasti je viedimenzionalan. On se oituje u
tome da politika vlast sama ne provodi svoje politike odluke, nego
joj je uprava temeljni instrument za njihovu provedbu. Uprava
sudjeluje u pripremi politikih odluka putem izrade razliitih
prijedloga, propisa, planova, dokumenata i sl. Uprava provodi
nadzor nad primjenom politikih odluka te dobiva povratne
informacije o uincima tih odluka. Upravo zbog toga uprava raspolae
informacijama, tehnikim sredstvima i vjetinama, koje joj daju
mogunost snanog utjecaja na politiku vlast.
67.TKO SVE PREDSTAVLJA POLITIKI ODLUUJUU SKUPINU U RH?
Politiki odluujua skupina u RH Vlada RH predstavlja politiki
odluujuu skupinu zajedno sa Saborom u kojem se donose temeljne
politike odluke. Te se odluke dalje konkretiziraju i razrauju na
Vladi, te se priprema njihova primjena koritenjem dravne uprave kao
osnovnog instrumenta za provedbu tih odluka. Vlada RH obavlja
izvrnu vlast u skladu s ustavom i zakonima. Vladu ine predsjednik,
potpredsjednik i ministri. Ministri u pravilu upravljaju
ministarstvima Predsjednik i lanovi Vlade stupaju na dunost kada im
Sabor iskae povjerenje. Predsjednik Vlade podnosi ostavku Saboru, a
lanovi Vlade predsjedniku Vlade. Vlada ili od nje ovlateno tijelo
upravlja, raspolae i koristi se imovinom RH, ako posebnim zakonom
nije drugaije odreeno.68.KOJA TIJELA DRAVNE UPRAVE IMAMO U RH?
Tijela dravne uprave u RH prema zakonu o sustavu dravne uprave
tijela dravne uprave su: ministarstva, sredinji dravni uredi i
dravne upravne organizacije su SREDINJA tijela dravne uprave, a
uredi dravne uprave su PRVOSTUPANJSKA tijela dravne uprave u
upanijama. Ministri, dravni tajnici, te njihovi zamjenici i
pomonici DUNOSNICI su RH.
69.KOJI SU POSLOVI DRAVNE UPRAVE U RH?
Poslovi dravne uprave, sukladno zakonskim odredbama su:
1. Neposredna provedba zakona i drugih propisa:
- rjeavanje u upravnim stvarima
- voenje propisanih oevidnika
- izdavanje uvjerenja i drugih potvrda
- obavljanje i drugih upravnih i strunih poslova od strane
tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave i privatnih osoba koje imaju javne
ovlasti.
2. Donoenje provedbenih propisa
- ovlast ministra, dravnih tajnika, sredinjih dravnih ureda i
ravnatelja dravnih upravnih organizacija da donose pravilnike,
naredbe i naputke za provedbu zakonskih i drugih propisa ada su za
to izrijekom ovlateni.
3. Provedba upravnog nadzora obuhvaa:
- aktivnost tijela dravne uprave kojom nadziru provedbu zakona i
druge propise, te zakonitosti rada i postupaka tijela dravne
uprave, tijela jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
te pravnih osoba koje imaju jave ovlasti u pojedinim poslovima
dravne uprave.
4. Provedba inspekcijskog nadzora, te drugi struni i upravni
poslovi
70.MINISTARSTVA KAO TIJELA DRAVNE UPRAVE.
Ministarstva se uspostavljaju za obavljanje poslove dravne
uprave u jednom upravnom podruju ili nekoliko njih. U
ministarstvima koja su ustrojena za nekoliko upravnih podruja u
pravilu se ustrojavaju upravne organizacije u sastavu
ministarstava. Upravne organizacije u sastavu ministarstava su
uprave, zavodi, ravnateljstva. Ministarstva obavljaju upravne i
druge strune poslove iz svojeg djelokruga. Ti poslovi obuhvaaju
neposrednu primjenu zakona i drugih propisa, osiguravanje provedbe
zakona i drugih propisa, pripremanje nacrta prijedloga zakona i
prijedloga drugih propisa, rjeavanje u upravnim stvarima u prvom
stupnju, kad su na to zakonom, izrijekom ovlateni te u drugom
stupnju, ako zakonom nije neto drugo odreeno, provoenje upravnog
nadzora, voenje propisanih oevidnika, praenje stanja u svom
djelokrugu, te predlaganje nadlenim dravnim tijelima poduzimanje
odgovarajuih mjera, izrada strunih podloga za postupak odluivanja u
dravnim tijelima, osiguravanje suradnje strunih i znanstvenih
ustanova te predlaganje nadlenim dravnim tijelima ustrojavanje
odreenih slubi i strunih ustanova.
71.DRUGE UPRAVNE ORGNIZACIJE NA RAZINI SREDINJE DRAVNE
UPRAVE.
Dravne upravne organizacije ustrojavaju se za obavljanje poslova
dravne uprave u jednom upravnom podruju ili nekoliko njih. One se
osnivaju u pravilu kao dravne uprave, zavodi i ravnateljstva. One
obavljaju upravne, strune i druge poslove iz svojeg djelokruga.
Posebice prouavaju i istrauju odreena pitanja koja zahtijevaju
primjenu posebnih naina rada, a koje je nuno obavljati u okviru
dravne uprave, vode propisane oevidnike, rjeavaju u upravnim
stvarima, provode upravni nadzor, pripremaju nacrte zakona i
prijedloge drugih propisa, pripremaju strune podloge za postupak
odluivanja u dravnim tijelima, ostvaruju suradnju s tijelima dravne
uprave, jedinicama lokalne samouprave te drugim pravnim osobama,
ostvaruju meunarodnu suradnju, prikupljaju, sreuju i razluuju
podatke od interesa za djelatnost za koju su ustrojeni, a obavljaju
i druge poslove utvrene zakonom i drugim propisima.
72.UPRAVNE ORGANIZACIJE NA REGIONALNOJ RAZINI.
Za obavljanje poslova dravne uprave u vie upravnih podruja
jedinice podrune samouprave ustrojava se ured dravne uprave. On
obavlja upravne i druge strune poslove u upravnim podrujima za koja
je ustrojen. Ured neposredno provodi zakone i druge propise i
osigurava njihovu provedbu, rjeava u upravnim stvarima u prvom
stupnju, ako to posebnim zakonom nije stavljeno u nadlenost
sredinjim tijelima dravne uprave ili pravnim osobama koje imaju
javne ovlasti, te povjereno tijelima jedinica lokalne samouprave,
provodi upravni nadzor, prati stanje u svom djelokrugu, te
sredinjim tijelima dravne uprave predlae mjere za unapreenje stanja
u pojedinim upravnim podrujima.
73.KOJI SU BILI ZNAAJNI MOMENTI ZA TRANSFORMACIJU NJEMAKE
UPRAVE?
Za transformaciju njemake javne uprave bila su znaajna dva
momenta:
- institucionalna pretvorba Demokratske Republike Njemake
provedena je kroz prihvaanje institucionalnih i zakonodavnih modela
stare SR Njemake, na nain koji je oznaen kao prijenos institucija.
Parlament DR Njemake je tijekom ljeta 1990. god. donio brojne
zakonodavne akte, koji su uveli u zakonodavstvo stare SR u zakone
DR Njemake. U skladu s Poveljom o ujedinjenju, provedeno je
pristupanje DR Njemake u pono, 3. listopada 1990. Sveobuhvatan
dravna privreda je privatizirana, u emu je vanu ulogu imala
Agencija za privatizaciju. Stara se SR Njemaka morala upustiti u
veliko irenje svojih funkcija i rashoda te je zapoela proces
pretvorbe koji je traio snaan angaman politikih i upravnih
struktura.- neoliberalne reforme tijekom devedesetih godina
provedena je privatizacija eljeznice i potanskog sustava. Kohlova
je vlada u arite interesa stavila modernizaciju javnog sektora,
osnovavi 1995. godine Povjerenstvo za vitku dravu. Osnovni zadatak
Povjerenstva bio je planiranje i ispitivanje budueg tijeka
modernizacije javnog sektora. Nastojei osnaiti procese deregulacije
i privatizacije i debirokratizacije, komisija je polazila od naela
novog javnog menadmenta, koji je posebno bio zastupljen u reformama
koje su provoene u zemljama angloamerike pravne tradicije.
74.KOJI MODEL OBILJEAVA USTROJSTVO NJEMAKE UPRAVE?
Schroderovi savjetnici promovirali su novi model tzv. poticajne
drave. Ovaj model je vrlo blizak laburistikom treem putu. Osim
javnog i privatnog sektora, snano je prisutan i trei sektor, koji
ini mrea neprofitnih udruga i ustanova, koje u Njemakoj igraju
znaajnu ulogu u socijalnoj politici, u skladu s naelom
subsidijarnosti. Njihova uloga u drutvu nanovo je reafirmirana i
izraena sintagmom civilno drutvo, a od njih se oekuje da preuzmu
dio odgovornosti za pruanje usluga na podruju zdravstva i socijalne
skrbi. Promovira se novi oblik socijalne drave, tzv. jamstvena
drava koji teite stavlja na kvalitetu javnih usluga, uz istodobno
poticanje alternativnih modela njihove organizacije i
financiranja.75.KOJI SU GLAVNI PRAVCI MODERNIZACIJE FRANCUSKE
UPRAVE?
U Francuskoj upravnoj teoriji dre da su glavni pravci
modernizacije uprave:
- decentralizacija uprave i stvaranje politike odgovornosti za
rezultate rada, smanjenje broja zaposlenih na razini sredinje
uprave, periodina evaluacija rezultata rada upravnih
organizacija.
- jaanje i reafirmacija javnih slubi, uz razvijanje predvianja
uporabe slube, te poboljanje uvjeta rada i sustava obrazovanja
- poboljanje odnosa s onima s kojima se upravlja posebno
pojednostavljenjem naina kontaktiranja i obavljanja
formalnosti.
76.POVELJA JAVNIH SLUBI U ITALIJI: OBILJEJA.
Razvoj socijalne drave te industrijalizacija i urbanizacija u
Italiji doveli su do pojave javnih slubi, koje su od iznimnog
znaenja za ivot i ivotni standard njihovih graana. Premijer donosi
direktivu pod nazivom Povelja javnih slubi
One moraju djelovati u skladu s odreenim opim principima te
utemeljene na standardima i ciljevima koji se mogu mjeriti i
objektivno vrednovati. Mora se uvesti ispitivanje graana koje e
pokazati jesu li zadovoljni pruenim uslugama. Rezultati ispitivanja
moraju se uzeti u obzir u procesu donoenja odluka. Povelja se
odnosi kako na javne ustanove i agencije tako i na javna
poduzea.