Stvarno Pravo

5/25/2018 Stvarno Pravo

1/95

STVARNO PRAVO1. UVOD U STVARNO PRAVO

Stvarno pravo u objektivnom smislu, ili krae stvarno pravo, je skup pravni!pravila "ra#ansko"a prava koja ure#uju neposre$no, %a svako"a mjero$avnopripa$anje stvari osobama.

Subjektivna stvarna prava su ona "ra#anska i to imovinska prava koja svojenositelje ovla&uju $a o$re#ene stvari imaju u svojoj neposre$noj privatnojvlasti potpunoj ili o"rani'enoj, a svim $ru"im "ra#anskopravnim subjektima%abranjuju $a i! u i%vr&avanju te vlasti samovlasno smetaju.

(bo" suprotstavljenosti privatno"a i javno"a, vrlo i%ra)enoj upravo ustvarnopravnim o$nosima, po$ru'je $jelovanja stvarnopravno"a ure#enja usvakom poje$inom pravnom poretku ovisit e uvijek o tome koliko mu prostoraostavlja javnopravni u pravilu upravnopravni re)im.

Stvarno pravo na po$ru'ju *urope nastalo je na tekovinama rimsko"a prava.Potom se oplemenjen i$ejama priro$nopravne &kole, o$atle ra%vio +ijeli sustav

pravni! normi t%v. ope pravo pan$ektarno pravo- koje se primjenjivalo na"otovo +ijelom po$ru'ju kontinentalne *urope. To t%v. ope pravo neposre$an

je pret!o$nik i svojevrstan temelj suvremeno"a "ra#ansko"a prava u pravnimporet+ima kontinentalnoeuropsko"a pravno"a kru"a.

Ra%voj stvarnopravno"a ure#enja obilje)en je temeljnim pitanjem kakoprave$no ure$iti pripa$anje stvari osobama. Pripa$ne li stvar je$nome,uskraena je $ru"ima. Rje&enja koja $aju pre$nost privatnome u o$nosu na opena%ivaju se in$ivi$ualisti'kima, liberalisti'kima, a rje&enja koja pre$nost $aju

javnom, $r)avnom ili $ru&tvenom interesu na%ivaju se kolektivisti'kima.%me#u ta $va suprotstavljena s!vaanja traje nepreki$na borba. je$an i $ru"i

kon+ept imao je %na'ajne pre$stavnike i me#u %nanstveni+ima, po"lavito/ilo%o/ima. Tako je in$ivi$ualisti'ko s!vaanje bilo %astupljeno u Aristotela,0o+kea, anta, 2e"ela, 3i+!tea. olektivisti'ka s!vaanja bila su %astupljena u$jelima Platona, Sv. Ambrosiusa so+ijalna etika rano"a kr&anstva-, 4ar5a,*n"elsa, 0enjina.

Nastankom SSSRa i% kontinentalnoeuropsko"a pravno"a kru"a i%$vojio senovi kru" so+ijalisti'ki pravni kru". U $r)avama 'iji su se pravni poret+iuklju'ili u so+ijalisti'ki pravni kru" ra%vila su se t%v. so+ijalisti'ka stvarna

prava. Nestankom so+ijali%ma i $r)ave koje su pripa$ale tom kru"uprila"o#avaju svoje pravne sustave kontinentalnoeuropskom pravnom kru"u


2/95

koji je prete)no in$ivi$ualisti'ki o$re#en iako je i u njima na"la&ena so+ijalnanota nakon . svjetsko"a rata.

nte"ra+ije koje se $o"a#aju u *uropi mo)$a e re%ultirati i pravnim

uje$na'avanjem na po$ru'ju "ra#ansko"a prava. Naime, *uropski je parlamentjo& 1676. $onio re%olu+iju kojom je po%vao na i%ra$u *uropsko"a "ra#ansko"a%akonika.

2rvatsko stvarno pravo uklju'ilo se u kontinentalnoeuropski pravni kru"uvo#enjem austrijsko"a 8(, koji je u !rvatskom pravu va)io kao !rvatski %akonO8(-.

O$ 169:. "o$ine !rvatsko je pravo sve vi&e ula%ilo u kru" so+ijalisti'ki! prava.U tom je ra%$oblju ono bilo obilje)eno kolektivisti'kim "le$anjem na

vlasni&tvo, $uali%mom opi! ure#enja pripa$anja stvari $ru&tvenim iprivatnim-, po"o$ovanjem $ru&tveno"a vlasni&tva na &tetu privatno"a,neje$nako&u pravni! subjekata i nji!ovi! prava, ra%bijanjem pravno"a

je$instva nekretnine, brojnim posebnim pravnim ure#enjima osobito %anekretnine poljoprivre$no %emlji&te, stanovi, poslovni prostori-, %akr)ljalo&uopi! instituta stvarno"a prava %alo)no pravo, %a&tita povjerenja u %emlji&neknji"e-.

O$ $ono&enja Ustava Republike 2rvatske 166;. te'e pro+es reinte"ra+ije

!rvatsko"a pravno"a poretka u kontinentalnoeuropski pravni kru". Napo$ru'ju stvarno"a prava %na'ajno je $ono&enje (akona o vlasni&tvu i $ru"imstvarnim pravima 166


3/95

NA?*0A STVARNOPRAVNO8A UR*@*NA

A. Naelo privatnopravne vlasti na stvari

Na%iva se jo& i apsolutnost stvarno"a prava. Ovo na'elo $aje privatnopravnim"ra#anskopravnim- subjektima neposre$nu, %a svako"a mjero$avnu apsolutno$jelujuu-, ra%mjerno trajnu pravu vlast na stvari.

Privatnopravna vlast na stvari je ona koju pravno i%je$na'eni pravni subjektiimaju u me#usobnim o$nosima, na temelju svoji! subjektivni! "ra#anski!

prava. Republika 2rvatska i $ru"e pravne osobe javno"a prava koje su nositeljiprava vlasni&tva imaju kao vlasni+i u pravnim o$nosima je$nak polo)aj kao iprivatni vlasni+i, ako %akonom nije &to $ru"o o$re#eno.

oliko e pravne vlasti "le$e neke stvari $oista proi%la%iti i% subjektivno"astvarno"a prava na nekoj stvari %a ono"a tko je nositelj to"a prava, ovisit e nesamo o ovlastima, ne"o i o eventualnim o"rani'enjima.

Pravna vlast koju "le$e stvari imaju nositelji stvarni! prava ra%mjerno je trajnenaravi. U na&em suvremenom pravnom poretku vrije$i na'elno ne%astarivostistvarni! prava i%nimka su slu)nosti-.

Nositelj stvarno"a prava ima neposre$nu pravnu vlast na stvari &to me#utim ne%na'i $a on svoju vlast ne bi mo"ao i%vr&avati i posre$no. On mo)e $ru"ojosobi prepustiti i%vr&avanje 'ina vlasti "le$e stvari.

Pravna vlast koja pripa$a subjektima stvarni! prava $jeluje apsolutno er"aomnes, +ontra omnes-. Svako subjektivno stvarno pravo $jeluje apsolutno. Onoovla&uje svo"a nositelja $a ima "le$e neke stvari neposre$nu pravnu vlast koju

je svatko $u)an po&tovati, &to %na'i $a se svatko treba su%$r)avati o$ sve"a'ime bi bespravno povrije$io pravnu vlast nositelja stvarno"a prava. Toapsolutno $jelovanje je t%v. ne"ativna strana svako"a subjektivno"a prava.

B. Naelo zatvorenoga broja vrsta stvarnih prava

Ovo na'elo po$ra%umijeva a- o"rani'enje vrsta tipova- stvarni! prava,b- o"rani'enje sa$r)aja svake vrste stvarni! prava, +- ne$jeljivost sa$r)ajasvako"a poje$ino"a stvarno"a prava.

O"rani'enje vrsta stvarno"a prava %na'i $a u pravnom poretku postoje samoone vrste stvarni! prava koje su pre$vi#ene %akonom %atvoreni broj vrstastvarni! prava, numerus +lausus-. To je karakteristi'no %akontinentalnoeuropske pravne poretke. U tim poret+ima, a tako#er i u!rvatskom stvarnom pravu postoje slje$ea stvarna pravaC 1. pravo vlasni&tva


4/95

$aje pojmovno be%"rani'nu pravnu vlast na stvari- i jo& 'etiri o"rani'enastvarna prava, a to su, >. pravo slu)nosti, . pravo i% stvarno"a tereta, 9. pravo"ra#enja i :. %alo)no pravo.

O"rani'ena stvarna prava $ijele se naC a- o"rani'ena stvarna prava kojaovla&uju na uporabu o$nosno kori&tenje stvari pravo slu)nosti, stvarni tereti,pravo "ra#enja- i b- o"rani'ena stvarna prava koja ovla&uju na osi"uranje inamirenje i% neke stvari %alo)no pravo-.

(V je propisao sa$r)aj svako"a stvarno"a prava striktnim normama &to %na'i $aje o$re#en pojam i bitni sa$r)aj svako"a stvarno"a prava $ok je ipak "le$enebitni! poje$inosti ostavljena mo"unost $a su$ioni+i sami o$re$e po$robnijesa$r)aj svako"a poje$ino"a stvarno"a prava.

Sa$r)aj svako"a stvarno"a prava je ne$jeljiv &to %na'i $a se ne mo)e $ijeliti poovla&tenjima i%me#u vi&e nositelja isto"a prava. To primjeri+e %na'i $a ako

postoji vi&e suvlasnika iste stvari svi imaju sve ovlasti, a ne $a je$an ima ovlastkori&tenja, $ru"i raspola"anja it$. U sre$njovjekovnim pravnim ure#enjima bilo

je $ruk'ije pa je postojalo t%v. vr!ovno i koristovno vlasni&tvo &to je %na'ilopo$jelu sa$r)aja prava vlasni&tva po ovlastima koje su ra%li'ite ovisno onositelju je$no"a te isto"a prava. Ako se stvarna prava $ijele to ne mo)e biti poovlastima ve samo po obujmu npr. ko$ suvlasni&tva-.

E. Naelo odreenostiSvako stvarno pravo mo)e postojati je$ino a- "le$e to'no o$re#eno"a

poje$ina'no"a objekta i b- s to'no o$re#enim sa$r)ajem. Stvar $akle treba bitipoje$ina'na, samostalna, o$nosno in$ivi$uali%irana spe+ies-.

D. Naelo publiciteta

Da na stvari postoje ne'ija subjektivna stvarna prava treba biti vanjski vi$ljivo.S ob%irom $a su stvarna prava apsolutna i $jeluju prema svima potrebno je $a

svima %ainteresiranima bu$e objavljeno publi+irano- $a "le$e o$re#ene stvaripostoji ne'ije stvarno pravo &to omo"uuje $a se po&tuju tu#a prava. Postojanjestvarni! prava na nekretninama objavljuje se nji!ovim upisivanjem u %emlji&nuknji"u. (a poje$ine vrste pokretnina uspostavljaju se tako#er javni upisni+iupisnik bro$ova, upisnik %rakoplova- koji i"raju sli'nu ulo"u kao i %emlji&neknji"e "le$e nekretnina.

(a&tita povjerenja je nu)no pove%ana s na'elom publi+iteta. (a ono"a tko bivjerovao $a je stanje koje je vi$io u %emlji&noj knji%i to'no, a ono se ra%likuje

o$ slike koju je on $obio uvi$om u te knji"e postoji %a&tita. No ne &titi sesva'ije povjerenje u prometu ve samo ona osoba koja je postupala u $obroj

9


5/95

vjeri, tj. po&teno savjesno-. A po&teno je postupala ona osoba koja nije %nala $aje pravno stanje $ruk'ije ne"o &to je i%"le$alo prema posje$u ili prema upisimau %emlji&ne knji"e, a i to je$ino ako se nje%ino ne%nanje ne mo)e pripisatinje%inoj ne$ovoljnoj pa)ljivosti. Postoji pre$mnjeva $a je svaka osoba po&tena,

a tko tvr$i suprotno treba to $oka%ati.

PRAVN (VOR STVARNO8A PRAVA

(akon je "lavni i%vor stvarni! prava u $r)avama kontinentalne *urope, $oknasuprot tome u pravnim poret+ima an"loameri'ko"a pravno"a kru"a $ominirasu$ska praksa kao i%vor prava +ase laF-. Ra%vitkom me#unaro$ni! o$nosa sve'e&e i%vor prava postaju i o$re$be me#unaro$ni! u"ovora me#unaro$ni!konven+ija-.

O$ !rvatski! propisa treba spomenuti Ustav Republike 2rvatske 166;., 166=.-koji je %ajam'io pravo vlasni&tva, $akako so+ijalno ve%ano"a, po$vr"nuto"ao"rani'enjima pa i mo"unosti o$u%imanja u opem interesu. Sve je to u skla$usa suvremenom pravnom $oktrinom i praksom u $r)avama kontinentalne*urope.

O$ %akona treba spomenuti (akon o vlasni&tvu i $ru"im stvarnim pravima166


6/95

o$luke o suverenosti i samostalnosti R2, N. nov. 1I1661.-. Prvi protokol u%*uropsku konven+iju o lju$skim pravima $aje u 'lanku 1. t%v. jamstvovlasni&tva, %apravo jamstvo svi! imovinski! "ra#anski! prava, uklju'ujui i svastvarna prava, a po praksi *uropsko"a su$a ovo se jamstvo o$nosi i na prava jo&

neki! vrsta koja prela%e okvire imovinski! prava.Nakon stupanja na sna"u (V i (( nema vi&e potrebe %a primjenom pravni!pravila biv&e"a prava. Tu se prije sve"a misli na O8(, ali i propise%emlji&noknji)no"a prava iako se, na primjer, postupanje u i%vanparni'nom

postupku jo& uvijek ravna prema pravnim pravilima i% biv&e"a (akona osu$skom vanparni'nom postupku i% 169. "o$ine, a $arovni u"ovor premaO8(u.

Obi'ajno pravo ne i"ra ulo"u %na'ajnije"a i%vora u na&em suvremenom

stvarnom pravu. 4o"ue i! je primijeniti "le$e oni! pitanja ko$ koji! sam%akon upuuje na primjenu obi'aja. To je primjeri+e o$re$ba (Va prema kojoj

je Gsvaki vlasnik $u)an s $esne strane o$ svoje"a "lavno"a ula%a, "le$ano sputa, o"ra$iti svoj prostor i ra%$vojiti "a o$ susje$ovo"a prostora, ako nije$ruk'ije propisano, niti je $ru"i mjesni obi'ajH.

Su$ska praksa u nas nije i%ravan i%vor "ra#ansko"a prava. Naime, tro$iobavlasti na %akono$avnu, su$sku i i%vr&nu po$ra%umijeva ve%anost su$ova%akonima kako bi se onemo"uila samovolja su$a+a i primijenjena je u +ijeloj

kontinentalnoj *uropi. Su$ovi su $obili samostalnost o$ i%vr&ne vlasti, ali s$ru"e strane postoji sna)na ve%anost u% %akon.

Na temelju o$re$aba (akona o su$ovima 1669.- uje$na'avanju su$ske prakseslu)eC 1. obve%atna pravna s!vaanja, pri!vaena na sje$ni+i su$sko"a o$jelasu$a $ru"o"a stupnja, >. obve%atna opa pravna s!vaanja, pri!vaena na opojsje$ni+i Vr!ovno"a su$a R2, . opa stajali&ta koja su utvr#ena na opojsje$ni+i Vr!ovno"a su$a R2 ra$i osi"uravanja je$instvene primjene %akona iravnopravnosti "ra#ana te je$nakosti svi! pre$ %akonom na po$ru'ju R2, i 9.

$jelovanje ostali! sre$stava na uje$na'avanje su$ske prakse, a osobito su$ski!o$jela %a praenje i prou'avanje su$ske prakse.

RA(8RAN?*N* DO4AJ*8A OD STRANO8A STVARNO8A PRAVA

Postavlja se pitanje ra%"rani'enja ra%li'iti! stvarnopravni! ure#enja uslu'ajevima koji imaju ve%u s pravima vi&e $r)ava slu'ajevi s t%v.me#unaro$nim elementom-. 8lavni i%vor opi! koli%ijski! pravila u nas je(akon o preu%imanju (akona o rje&avanju sukoba %akona s propisima $ru"i!

%emalja u o$re#enim o$nosima 1661.-.


7/95

Temeljno je koli%ijsko pravilo %a stvarnopravne o$nose $a nji! ure#uje pravoone $r)ave "$je se nala%i pre$met to"a o$nosa le5 rei sitae-. To %na'i $a je!rvatsko stvarno pravo mjero$avno %a pravne o$nose 'iji se pre$met nala%i na

po$ru'ju 2rvatske be% ob%ira $a li se ra$i o nekretnini ili pokretnoj stvari. To ne

vrije$i je$ino %a stvari koje su u prijevo%u jer je %a nji! mjero$avno pravo kojevrije$i na nji!ovom o$re$i&tu.

pak makar koli%ijska pravila upuivala na primjenu neko"a strano"a stvarno"apravo ono se ipak nee primijenitiC 1. ako bi primjena to"a strano"a prava bilasuprotna na&em pravnom poretku ili >. ako je nastupio u%vrat renvoi- tj.koli%ijske norme strano"a prava upuuju na primjenu !rvatsko"a prava.

2rvatski su$ je isklju'ivo na$le)an %a sporove o pravu vlasni&tva nanekretninama, sporove o o"rani'enim stvarnim pravima na nekretninama, kao i

%a sporove o smetanju posje$a na nekretninama, ako sporna nekretnina le)i napo$ru'ju R2.

2rvatski su$ je na$le)an, ali ne isklju'ivo u takvim sporovima ako su "le$epokretninaC 1. ako tu)enik ima na po$ru'ju R2 prebivali&te, o$nosno sje$i&te,>. ako su stranke valjano u"ovorile na$le)nost !rvatsko"a su$a, . ako je spor"le$e bro$a ili %rakoplova upisano"a u upisnik koji se vo$i na po$ru'ju R2 ili9. ako se ra$i o sporu o imovinskim o$nosima bra'ni! $ru"ova 'ija se imovinanala%i u R2 ili :. spor je o smetanju posje$a po'injenom na po$ru'ju R2.

>. STVARNOPRAVN ODNOS

*lementi svako"a stvarnopravno"a o$nosa suC 1. osobe, >. pre$met i. subjektivno stvarno pravo. Sre$i&nja to'ka svako"a stvarnopravno"a o$nosa

je nje"ov pre$met stvar.

Stvarnopravni o$nos nastaje ka$a osoba je$na ili vi&e nji!- stekne subjektivnostvarno pravo "le$e neke stvari. Nemo"ua je ikakva vlast na stvari, ako nemastvari nema be%objektni! stvarni! prava.

PR*D4*T STVARN2 PRAVA

Ranije se ra%likovalo tjelesne i netjelesne stvari Tako je rimsko pravo po$netjelesnim stvarima res in+orporales- smatralo obve%na prava tra)bine-,naslje$no pravo i pravo slu)nosti.

U KK. i KK. stoljeu postavljena je t%v. $oktrina tjelesni! stvari. Po toj$oktrini samo tjelesne stvari mo"u biti objekti subjektivni! stvarni! prava, jer

=


8/95

su samo one sposobne $a i! se po$vr"ne onakvoj vlasti kakvu $aju stvarnaprava svojim nositeljima. T%v. bestjelesne stvari %a to nisu sposobne jer nemajutjelesnu e"%isten+iju. To se je me#utim poka%alo po"re&nim jer i na nekimnetjelesnim entitetima mo)e postojati onakva vlast kakvu $aju subjektivna

stvarna prava svojim nositeljima.Na&e suvremeno stvarno pravo o$nosno (V o$re#uje $a pre$met stvarni! pravamo"u bitiC1. stvari, koje su skla$u s $oktrinom tjelesnosti $e/inira kao tjelesne $ijelove

priro$e, ali >. i sve $ru"o %a &to se u%ima /in"ira- kao $a su stvari, jer je%akonom i%je$na'eno sa stvarima. Nema $akle netjelesni! stvari, ali se nekenetjelesne entitete tretira kao $a su stvari.

Pre$met stvarni! prava mo)e biti svaka stvar tjelesni $io priro$e-, ali ne i takva

koja nije %a to sposobna. na'elno su sve stvari sposobne $a bu$u objektomstvarni! prava. Nesposobnost postoji ako stvar ne %a$ovoljava 1. naravni kriteriji >. pravni kriterij postavljen %a tu sposobnost. Dakle, nesposobne su je$ino onestvari kojima nji!ove naravne osobine ili %akonske o$re$be prije'e $a pripa$aju

poje$in+u.

(a stvar koja nema sposobnost biti objektom stvarni! prava, ka)e se $a je i%vanprometa res e5tra +ommer+ium-, a %a onu koja bi mo"la biti objektom ti! prava $a je stvar u prometu res in +ommer+ium-. me#utim postoje i stvari koje su

o"rani'ene u prometu i% ra%li'iti! ra%lo"a.

Naravni kriterij sposobnosti stvari ra%umijeva $a stvar nije prikla$na %apre$met stvarni! prava ako ne %a$ovoljava slje$ee %a!tjeveC 1. $a jepoje$ina'no o$re#ena, >. $a je prikla$na %a slu)enje lju$ima i . $a je ra%li'itao$ lju$i.

A$. 1. Poje$ina'no je o$re#ena stvar te sto"a mo)e biti %asebnim pre$metomstvarni! prava, ona stvar koja je je$naka je$ino sebi samoj, koja se, $akle, posvojim svojstvima i%"le$u, imenu ili $r.- ili nekim okolnostima koje su i%vannje npr. mjestom "$je se nala%i- ra%likuje o$ svi! ostali! stvari barem onolikokoliko je najnu)nije $a bi ju se u obi'nom )ivotu u pravnom prometu- smatralo%asebnim entitetom. To nipo&to ne %na'i $a stvar koja pripa$a nekom ro$u, vrstiit$. ne mo)e biti pre$metom stvarni! prava, ali ipak te stvari moraju biti na nekina'in o$re#ene npr. koli'inski, obujmom it$.L ne mo)e se rei kupujem o$ tebe

p&eni+u i stje'em na njoj stvarno pravo vlasni&tva, a $a se ne utvr$i na o$re#enina'in-.

A$. >. Stvar je prikla$na %a pre$met stvarni! prava, samo ako mo)e na neki

na'in slu)iti lju$ima. Stvari koje su %a lju$e beskorisne nisu sposobne bitiobjekti stvarni! prava. Tako su npr. nekretnine relativno nesposobne $a bu$u

7


9/95

pre$metom t%v. ru'no"a %alo"a, a pokretnine su nesposobne $a bu$u objektistvarni! tereta, prava "ra#enja i skoro svi! vrsta slu)nosti.

A$. . ?ovjek u suvremenim pravnim sustavima nije prikla$an %a objekt

stvarni! prava, be% ob%ira na to &to mo)e slu)iti lju$ima. Sporno je me#utim $ali o$vojeni $ijelovi lju$sko"a tijela mo"u biti objektima stvarni! prava. Pitanjeje sporno, o$"ovor se re$ovito i%bje"ava i upuuje se na osobna neimovinska-prava.

Pravni kriterij sposobnosti stvari

Da li e i koliko o$u%eti nekoj vrsti stvari sposobnost $a pripa$aju poje$in+ima,ovisit e o pravnopoliti'kim ra%lo%ima kojima se neki pravni pore$ak rukovo$i.Ra%voj %nanosti, te!nike i te!nolo"ije u%rokuje poveanje naravne mo"uosti $a

poje$in+i uspostavljaju svoju vlast i "le$e ne'e"a &to ranije nije bilo prikla$nobiti objektom stvarni! prava.

(akonom mo"u neke vrste prava biti u pravnom po"le$u i%je$na'ene sastvarima. (a entitete koji su %akonom i%je$na'eni sa stvarima u%ima se /in"ira-$a su i oni stvari pa i! se u pravnom po"le$u tretira kao stvari.

Prema (V sa stvarima su u pravnom po"le$u i%je$na'eneC

1. sve priro$ne sna"e ako su po$lo)ne lju$skoj vlasti npr. vjetar, sna"a morski!valova-,

>. i$ealni $ijelovi stvari, a to su alikvotno o$re#eni $ijelovi prava vlasni&tva,i%je$na'eni sa stvarima,

. neka subjektivna prava mo"u biti objektom slu)nosti plo$ou)ivanja pravakoja $aju plo$ove i $ru"e koristiL neka mo"u biti pre$metom %alo)no"a pravaimovinska prava koja su prikla$na $a vjerovnik i% nji! namiri svoju tra)binu-,

9. pravo "ra#enja se tretira kao $a je %emlji&te,

:. prinosi subjektivno"a prava tretiraju se kao plo$ovi npr. najamnine,%akupnine, kamate-. Openito u%ev&i %akon bi mo"ao i $ru"e bestjelesneentitete i%je$na'iti sa stvarima.

OPJA DOBRA

Opa $obra res +ommunes omnium- su stvari koje nisu sposobne biti objekti

ni'iji! stvarni! prava, ne"o slu)e %aje$ni'kim potrebama svi! lju$i. Stvar jeope $obro ka$a %bo" svoji! naravni! osobina nije prikla$na $a bu$e u vlasti

6


10/95

bilo koje /i%i'ke ili pravne osobe poje$ina'no, ali svakome mo)e slu)iti %anje"ove potrebe, a i svima %a ope potrebe. To je slu'aj sa %rakom u %emljinojatmos/eri kao +jelini, rijekama, je%erima i moru kao +jelini, morskoj obali kao+jelini. Takve stvari mo"u biti samo na uporabi svi!, pa tako %a$ovoljavati

sva'ije interese i potrebe.Stvar je ope $obro i ka$a to nije poslje$i+a nje%ini! priro$ni! osobina ve joj%akonske norme uskrauju sposobnost $a bu$e pre$metom stvarno"a prava rese5tra +ommer+ium-, npr. parkovi, "ra$ske uli+e, ranije stvari u $ru&tvenomvlasni&tvu.

Nitko ne mo)e imati ope $obro kao +jelinu u privatnom vlasni&tvu, no tonipo&to ne %na'i $a netko ne bi mo"ao imati u vlasni&tvu stvari nastalei%$vajanjem $ijelova ope"a $obra npr. vo$a u rije+i je ope $obro, ali u%eta u

posu$u mo)e biti u ne'ijoj pravnoj vlasti-.

Re$ovito se "le$e opi! $obara o$re#ene vrste uspostavlja %akonom nekoposebno upravnopravno ure#enje kojim se re"ulira na'in na koji mo"upoje$in+i %a sebe rabiti i koristiti opa $obra u%imati vo$u i% rijeka, plovitimorem, loviti ribu, prometovati %rakom it$.-

Opa $obra ne mo"u kao +jelina biti u vlasti nije$no"a "ra#anskopravno"asubjekta, ali na njima je mo"ua javna vlast u ulo%i suverena, a ne vlasnika-

koja vo$i bri"u o takvim $obrima i njima upravlja. Po (V Republika 2rvatskaima $u)nost $a vo$i bri"u i upravlja opim $obrima.

Subjekt koji neposre$no vo$i bri"u i upravlja nekim $obrima, a to je Republika2rvatska, mo)e na o$re#eno vrijeme i naplatno $ati poje$inoj osobi kon+esiju%a neku posebnu uporabu i kori&tenje ope"a $obra npr. %a i%"ra$nju marina-

po$ pretpostavkama o$re#enim %akonom.

%"ra$e li se na temelju kon+esije kakve %"ra$e ili $ru"e "ra#evine na opem$obru, one ne postaju o$ma! $ijelom ope"a $obra. One su %asebne nekretnine$ok traje kon+esija &to %na'i $a se na njima %a to vrijeme mo"u imati stvarna

prava. S prestankom kon+esije na opem $obru ne mo"u postojati nikakvasubjektivna stvarna prava tako $a te nekretnine "ube svoju samostalnost i

postaju $ijelovi ope"a $obra.

AVNA DOBRA

avna $obra res publi+ae- je na%iv %a sve ono &to je u imovini $r)ave ili $ru"i!javnopravni! subjekata. avna $obra su u vlasni&tvu Republike 2rvatske,

je$ini+a lokalne samouprave "ra$ovi, opine-, je$ini+a po$ru'ne samouprave)upanije-, te ustanova.

1;


11/95

Prema t%v.francuskom modelujavna $obra se u na'elu i%u%imaju i% $jelovanjastvarnopravno"a ure#enja i stavljaju po$ poseban javnopravni re)im, a premat%v. njemakom modelunastoji se javna $obra koliko je "o$ mo"ue po$vri

je$nakom stvarnopravnom ure#enju kao i sve $ru"e stvari.U nas je pri!vaen njema'ki mo$el tako $a su javna $obra objekt stvarni!

prava, a R2 i $ru"e pravne osobe javno"a prava koje su nositelji pravavlasni&tva, imaju kao vlasni+i u pravnim o$nosima je$nak polo)aj kao i privatnivlasni+i, ako %akonom nije &to $ru"o o$re#eno.

Prema tome kakva im je namjena o$re#ena ra%likuju seC

a- javna $obra u opoj uporabi njima se mo)e svatko slu)iti na na'in koji

o$re#uje tijelo ili ustanova kojoj je ta stvar $ana na upravljanjeL npr. auto +esta-,

b- javna $obra u javnoj uporabi te stvari su namijenjene %a neposre$noi%vr&avanje prava i $u)nosti Republike 2rvatske, nje%ini! tijela i ustanovaL npr.%"ra$e Sabora, Vla$e, $r)avni! sveu'ili&ta, /akulteta, &kola it$.-,

+- javna $obra koja nisu namijenjena ni %a opu ni %a javnu uporabu te se stvarinala%e u t%v. /inan+ijskoj imovini $r)ave, npr. $r)avna poljoprivre$na %emlji&ta,&ume, na kojima e vlasni'ke ovlasti i%vr&avati tijelo na$le)no %a o$re#ivanjenamjene, a 'isti pri!o$ o$ ti! stvari $io je $r)avno"a prora'una-.

DOBRA OD NT*R*SA (A R*PUB0U 2RVATSU

Neki $ijelovi priro$e pro"la&eni su %a $obra o$ osobito"a interesa %a R2 pa%ato u)ivaju nje%inu osobitu %a&titu. To su prije sve"aC 1. opa $obra, ali mo"u

biti i >. stvari koje su pre$met prava vlasni&tva.

Dobra o$ interesa %a R2 pro"la&ena neposre$no ustavnom normom su more,morska obala i oto+i, vo$e, %ra'ni prostor, ru$no bla"o i $ru"a priro$nabo"atstva. U% to ustavna norma omo"uuje $a se %akonom pro"lasi $a su $obrao$ interesa %a R2 i %emlji&te, &ume, biljni i )ivotinjski svijet, $ru"i $ijelovi

priro$e, nekretnine i stvari o$ osobito"a kulturno"a, povijesno"a,"ospo$arsko"a i ekolo&ko"a %na'enja.

8le$e $obara o$ interesa %a R2 uspostavljaju se posebna pravna ure#enja kojasu u pravilu javnopravne priro$e. (a ta e se $obra primjenjivati prije sve"anorme to"a posebno"a ure#enja, a tek po$re$no opa pravila stvarno"a prava.

11


12/95

Sama 'injeni+a $a je neka stvar pro"la&ena $obrom o$ ope"a interesa neo$u%ima joj sposobnost $a i $alje bu$e objektom stvarni! prava kao i bilo koja$ru"a stvar. pak %akono$ava+ ako to )eli mo)e postaviti o$re#ena o"rani'enja"le$e stje+anja stvarni! prava na $obrima o$ ope"a interesa.

PO*DNA?NA STVAR N*(N* PRPADNOST

Pre$met stvarno"a prava je poje$ina'na stvarC pokretnina ili nekretnina.Pripa$nosti stvari su nje%ini $ijelovi, neo$vojeni plo$ovi, prirast i pripat+i.

Pokretninaje poje$ina'no o$re#ena stvar koju se mo)e premje&tati s je$no"amjesta na $ru"o, a $a joj se ne povrije$i bit.

Pripadnosti pokretninesuC a- $ijelovi stvari, b- prirast stvari, +- neo$vojeniplo$ovi i $- pripat+i pertinen+ije-.

A$ a- Poneka$ se pravi ra%lika i%me#u jednostavnih i sastavljenih stvari. S/i%ikalno"a je stajali&ta svaka stvar sastavljena o$ $ijelova. Ra%lika je u tome&to su neki $ijelovi o$vojivi nebitni-, a $ru"i neo$vojivi bitni-. Na o$vojivim$ijelovima mo)e postojati neko posebno pravo tree osobe ra%li'ito o$ prava na+ijeloj stvari npr. 'ama+ je u vlasni&tvu je$ne osobe, a i%vanbro$ski motor jevlasni&tvo $ru"e osobe jer je on nje posu#en-. $ealni $ijelovi stvari nisu nje%ini$ijelovi poput tjelesni! ve se smatraju posebnim stvarima.

A$ b- Prirast neke stvari je ono &to joj je i%vana pri$o&lo i ra%mjerno se trajno snjom tako sje$inilo $a je postalo $ijelom te stvari. Prirast $ijeli pravnu su$binustvari. Prirast postoji ako rastavljanje nije mo"ue faktiki jer je ono &to je

priraslo postalo bitnim $ijelom "lavne stvari-, gospodarski jer bi i%iskivalonera%mjerno velike tro&kove- ilipravno jer nije $opu&teno-.

U slu'aju prirasta pokretnine nekretnini "lavnom se stvari uvijek smatra

nekretnina.

A$ +- Plo$ovi su $ijelovi mati'ne stvari $ok "o$ se o$ nje ne o$voje.

A$ $- Pripa$ak pertinen+ija- neke stvari je pokretna stvar, /i%i'ki samostalna,koju je nje%in vlasnik namijenio $a kao spore$na trajno slu)i svrsi neke $ru"estvari kao "lavne, ali je$ino ako prema s!vaanju u prometu ona mo)e biti

pripatkom te $ru"e stvari, te ako stoji u takvom prostornom o$nosu s "lavnomstvari koji o$"ovara toj namjeni.

Dok je je$na stvar pripa$ak $ru"e ona $ijeli pravnu su$binu "lavne stvari.

1>


13/95

Nekretninaje stvar koju se ne mo)e premje&tati s je$no"a mjesta na $ru"o be%povre$e nje%ine biti. Nekretnina je %emljina 'esti+a i nje%ine pripa$nosti sveono &to je sa %emljinom 'esti+om trajno spojeno na ili ispo$ nje%ine povr&ine.(emljina 'esti+a je $io povr&ine %emljine kore koji je "eometrijski o$re#en i

koji ima spe+i/i'nu o%naku 'ime se ra%likuje o$ svo" ostalo"a %emlji&takatastarska o%naka-.

ao samostalne nekretnine tretiraju se i$ealni $ijelovi nekretnina, pravo"ra#enja.

o$ nekretnina je temeljno na'elo je$instvenosti nekretnine (superficies solocedit)po kome nekretninu 'ini %emlji&te sa svime &to je s njim trajno spojeno.Sre$njovjekovni pravni poret+i kao ni pravni poret+i so+ijalisti'ko"a pravno"akru"a nisu pri%navali na'elo je$instvenosti nekretnine.

Pripadnosti nekretnine suC a- nje%ini $ijelovi, b- nje%in prirast, +- nje%iniplo$ovi $ok nisu o$vojeni i $- nje%ini pripat+i.

A$ a- Ne smatraju se $ijelovima nekretnine %"ra$e i sl. koje su pove%ane sa%emlji&tem samo ra$i neke prola%ne namjene privremeno-, %atim ni %"ra$e i $r.ako i! o$ nekretnine o$vaja pravo "ra#enja, strojevi i sli'ni ure#aji koji su snekretninom trajno spojeni, ali su vlasni&tvo neke $ru"e osobe.

A$ $- Tako se pripatkom poslovne %"ra$e npr. smatraju strojevi i sli'ni ure#aji,a poljoprivre$no"a %emlji&ta strojevi %a obra$u %emlje, stoka %a $aljnjupoljoprivre$nu proi%vo$nju, sjeme %a $aljnju proi%vo$nju it$.

. POS*D

POA4 POS*DA

Posje$ je pravno relevantna /akti'na vlast koju neka osoba ima u $ru&tvu "le$e

o$re#ene stvari. 2rvatski na%iv potje'e o$ latinsko"a possessio posje$-.

Posje$ se tra$i+ionalno smatralo 'injeni+om, a ne stvarnim pravom. 4e#utim,po$ utje+ajem u'enja 2einri+!a 2a!na po'elo je prevla$avati s!vaanje $a jeposje$ ipak subjektivno pravo, a ne 'injeni+a. To je s!vaanje $o&lo $o i%ra)ajai u O8(u "$je je posje$ s!vaen kao vrsta stvarno"a prava, $o$u&e ne&toslabija o$ ostali!. Suvremena pravna $oktrina smatra posje$ 'injeni+om, aliso+ijalnom i pravno relevantnom koja i%a%iva o$re#ene pravne u'inke.

Postoje $va s!vaanja ili kon+ep+ije o pojmu posje$a. Subjektivistikakon+ep+ija romanska- oslonjena na i$ealisti'ku /ilo%o/iju ponajvi&e

1


14/95

mmanuela anta- smatra $a je posje$ spoj tijela i $u!a +orpusa i animusa-.O8( je pri!vatio subjektivisti'ku konstruk+iju posje$a koja je u suvremenomaustrijskom pravu $osta relativi%irana i pribli)ila se objektivisti'kom s!vaanju.

Objektivistika "ermanska jer je prvi puta istaknuta u Njema'kom 8( i% 176


15/95

stvari, prem$a taj $io ne bi mo"ao biti samostalnim pre$metom stvarni! pravapoput sobe ili $ru"e prostorije u stanu-. Takav $io ne bi mo"ao biti samostalni

pre$met vlasni&tva ili koje"a $ru"o"a stvarno"a prava, ali moe biti predmetposjeda jer posjed uop!e nije stvarno pravo" kao ni pravo uop!e# Pre$met

stvarni! prava mo)e biti samo +ijela nekretnina $ok pre$met o$vojeno"aposje$ovanja mo)e biti sve &to je prikla$no %a ne'iju /akti'nu vlast.

Posje$ prava stvarne slu)nosti %na'i /akti'no i%vr&avanje sa$r)aja stvarneslu)nosti "le$e neke nekretnine. To je je$ini oblik posje$ovanja prava u nas, ali

je u praksi i%je$na'en s posje$om stvari.

Posje$ stvari karakteri%iraC 1. vanjska vi$ljivost, >. ra%mjerna trajnost, .mo"unost isklju'enja tu#i! %a!vata i 9. $ostupnost stvari posje$niku.

8ra#a posje$a mo)e biti je$instvena te je u tom slu'aju posje$ samoneposre$an. Ali posje$ se mo)e i stupnjevati pa e se u takvom slu'aju sastojatio$ neposre$no"a posje$a te je$no"a ili vi&e posre$ni! posje$a. a$a je posje$stupnjevan ra%likuje se samostalan o$ nesamostalno"a posje$a.

N*POSR*DAN POS*D

Neposre$an posje$ je onaj &to "a posje$nik ima "le$e o$re#ene stvari time &tona njoj neposre$no i vanjski vi$ljivo i%vr&ava svoju /akti'nu vlast osobno ili

posre$stvom pomonika u posje$ovanju.

Neposre$ni posje$nik u pravilu i%vr&ava osobno /akti'nu vlast na stvari, ali jemo)e i%vr&avati i pomou $ru"e osobe pomonika u posje$ovanju.

Pomo!nik uposjedovanjuje osoba koja neposre$no po$u%ima one 'ine kojimase i%vr&ava /akti'na vlast na stvari, ali koja time ne i%vr&ava nikakvu svoju,ne"o isklju'ivo tu#u /akti'nu vlast. S ob%irom $a ne i%vr&ava svoju ne"o tu#u/akti'nu vlast pomonik nije posje$nik tako $a i ov$je postoji neposre$ni posje$

o$ strane posje$nika koji se samo i%vr&ava preko pomonika.

Pomonik se pokorava posje$nikovim nalo%ima i%vr&avajui time isklju'ivonje"ovu posje$nikovu- /akti'nu vlast na stvari. Pomonik u posje$ovanju mo)e

biti svaka osoba koja se s posje$nikom stvari nala%i u ra$nom ili sli'nomo$nosu, 'lan je nje"ova $omainstva it$.

Ako $o#e $o spora, $ok se ne utvr$i $a je onaj tko je neposre$no i%vr&avao 'ine/akti'ne vlasti pritom bio samo tu#i pomonik u posje$ovanju, smatrat e "a seneposre$nim posje$nikom.

1:


16/95

POSR*DAN POS*D

Posre$ni posje$ stvari postoji ako neposre$ni posje$nik i%vr&avajui svoju/akti'nu vlast uje$no i%vr&ava i vlast %a $ru"o"a. Ta$a se posre$stvom vlasti

neposre$no"a posje$nika stvar nala%i i u posre$noj, vi&oj /akti'noj vlasti to"a$ru"o"a posre$no"a posje$nika.

Naj'e&e se kao neposre$ni posje$nik u slu'aju ka$a postoji i posre$ni posje$-javlja plo$ou)ivatelj, %akupnik, najmoprima+, 'uvar, %alo)ni vjerovnik,posu$ovnik, a posre$ni posje$nik naj'e&e je vlasnik stvari.

4o"ue je i vi&estruko stupnjevanje posje$a iste stvari. U temelju e uvijek bitine'iji neposre$an posje$ stvari, a na njemu e biti i%"ra#ena ljestvi+a vi&estrukostupnjevano"a posje$a npr. %akupo$ava+ %akupnik po$%akupnikL

najmo$ava+ najmoprima+ po$najmoprima+-.

SA4OSTA0AN N*SA4OSTA0AN POS*D

Samostalan posje$ postoji ako posje$nik i%vr&avajui svoju /akti'nu vlast, nei%vr&ava time ni'iju tu#u Gvi&uH, posre$nu vlast. Na%iva se jo& vlasni'ki posje$.

Nesamostalan posje$ postoji ka$a posje$nik posje$uje stvar pri%najui vi&uvlast posre$no"a posje$nika. Na%iva se jo& uporabni posje$.

(bo" to"a ne mo)e neposre$an posje$ biti samostalan, ka$ "o$ postoji iposre$an posje$. o$ posre$no"a posje$a ako postoji vi&e stupnjeva,samostalan je je$ino posje$ ono"a stupnja koji je naju$aljeniji o$ neposre$no"a

posje$a, $ok su na svim ostalim stupnjevima posje$ovanja te stvarinesamostalni posje$i npr. ko$ %akupa %akupo$ava+ ima samostalan posje$, a%akupnik i po$%akupnik nesamostalan posje$-.

(a svaki se posje$ pre$mnijeva $a je samostalan.

POS*D SUPOS*D

n$ivi$ualni posje$ samoposje$- postoji ka$a na je$nom stupnju posje$ovanjastvar posje$uje samo je$na osoba je$na kao neposre$ni, a $ru"a kao posre$ni

posje$nik-.

Suposje$ postoji ka$a isti posje$ ima vi&e osoba, &to ko$ stupnjevano"a posje$a%na'i, ka$a na istom stupnju posje$ovanja stvar posje$uje vi&e osoba. Obiansuposje$ postoji ka$a svaki o$ suposje$nika mo)e i%vr&avati suposje$ne%avisno o$ ostali! suposje$nika npr. posje$ %aje$ni'ko"a $vori&ta-.

$ajedniki suposjed postoji ka$a ni je$an o$ suposje$nika ne mo)e i%vr&avatisuposje$ ne%avisno o$ ostali! ne"o samo u %aje$ni+i s ostalima primjer je

1


17/95

suklju'arstvo svaki o$ posje$nika ima klju' o$ bla"ajne, ali se ona mo)eotvoriti samo ako se otklju'a sa svim klju'evima-.

D*A0N POS*D

$ealni posje$ nije posje$ u pravom smislu rije'i, ne"o je na%iv %a premasvakome $jelujuu privatnu vlast "le$e neke stvari koju ima neka osoba kro% to&to joj je javna vlast svojom o$lukom ili neposre$no %akonom Gpre$ala stvar u

posje$H, pro"lasiv&i je posje$nikom, prem$a ona stvar jo& /akti'no ne posje$uje.

$ealan posje$ mo)e biti posje$ stvari ili prava. avlja se u oblikuC 1.naslje$ni'ko" posje$a, >. posje$a o&asne ostavine $ok je$ini+a lokalnesamouprave ne po$u%me o$"ovarajue posje$ovne 'ine-, . posje$a nekretninena temelju rje&enja o $osu$i, ka$a je su$ svojim %aklju'kom pre$ao posje$

kup+u.

Naslje$ni'ki posje$ je pravni polo)aj koji "le$e svi! ostaviteljevi! posje$a imanje"ov naslje$nik time &to "a %akon pro"la&ava %a posje$nika umjestoostavitelja. Onaj tko je ostaviteljev naslje$nik u na'elu je ovla&ten $a o$ma!%apo'ne i /akti'no posje$ovati ono &to je posje$ovao ostavitelj, ali naravno nijeovla&ten $irati u ostale posje$e iste stvari ili prava. Naslje$nik nee postupitisamovlasno samo po$ pretpostavkom $a je $oista ostaviteljev naslje$nik, $anije posje$ovanje prepu&teno i%vr&itelju oporuke ili skrbniku ostavine i $a

posje$ovanjem ne %a$ire u tu#i posje$. Ako naslje$ni'ki posje$ smeta osobakoja %a sebe ne tvr$i $a je naslje$nik ta$a se mo)e primijeniti posje$ovna%a&tita, no ako smetanje vr&i osoba koja sebe smatra ostaviteljevimnaslje$nikom ta$a se je$ino u re$ovitom parni'nom postupku to pitanje mo)erije&iti.

T%v.tabularni posjedknji)nije 'injeni+a $a je u %emlji&nim knji"ama pravovlasni&tva nekretnine ili neko $ru"o pravo upisano u korist o$re#ene osobe. Tose naj'e&e $e&ava ka$ je pravo po"re&no upisano u korist neke osobe pa je totako#er svojevrstan i$ealni posje$. Tabularni posje$ ne $ovo$i $o tabularne$osjelosti ma koliko $u"o trajao.

ST*EAN* POS*DA

Posje$ je ste'en ako i ka$a je 'inom stje+anja %aista nastalo "le$e stvari stanjekoje ima sve osobine posje$a stvari o$nosno prava, bilo neposre$no"a bilo

posre$no"a.

1=


18/95

?in stje+anja posje$a re$ovito jeC 1. neki vanjski vi$ljivi tjelesni 'in mo)e bitije$nostran u%imanje, o$u%imanje posje$a ili $vostran tra$i+ija- i >.o'itovanje volje pravni posao-.

Stje+atelj mo)e posje$ steiC 1. vlastitim 'inom stje+anja ili >. 'inom neke $ru"eosobe ako ta osoba %astupa stje+atelja po nje"ovoj volji u"ovornik %astupnik-ili po %akonu %akonski %astupnikL poslovo#a be% nalo"a-.

Posje$ je ste'en i%vorno (originarno) ako je stje+atelj je$nostranim 'inomuspostavio svoju /akti'nu vlast "le$e neke stvari koja u tom 'asu nije bila ni u'ijem posje$u, ili ako je bila, uspostavio je svoju vlast neovisno ili usprkos tomtu#em posje$u.

?in i%ve$eno"a stje+anja $erivativno"a- posje$a je uvijek $vostrani 'in

$ota$a&nje"a posje$nika i stje+atelja kojim se uspostavlja stje+ateljeva /akti'navlast tako &to ju $ota$a&nji posje$nik pre$aje stje+atelju, a taj je prima. %ve$enostje+anje mo)e biti translativno i konstitutivno.

ST*EAN* POS*DA STVAR

e$nostrani vanjski vi$ljiv 'in uspostavljanja /akti'ne vlasti mo)e bitiC a- 'inu%ea stvari, ili b- 'in o$u%ea stvari. %vorno se posje$ stje'e 'inom u%eaapre!en%ija- stvari, koja u trenutku stje+anja nije ni u 'ijem posje$u, uneposre$an posje$ npr. u%imanje stvari rukom-. O$u%ee stvari se obavlja

je$nostranim 'inom kojim se uspostavlja /akti'na vlast stje+atelja, a o$u%imaista takva vlast $ota$a&njem posje$niku. %vorno stje+anje posje$a o$u%eemstvari o$ $ota$a&nje"a posje$nika je samovlasno i nije $o%voljeno.

e$nostrano stje+anje posje$a mo)e se i%vr&iti i posre$stvom %astupnikovo"au%ea i o$u%ea stvari.

Osim je$nostrano"a stje+anja posje$a mo"ue je i stje+anje posje$a $vostranim

'inom pre$ajom. Pre$aja primopre$aja, tra$i+ija- je $vostrani 'in kojipo$u%imaju $ota$a&nji posje$nik i stje+atelj posje$a, s voljom prvo"a $a pre$a i$ru"o"a $a primi posje$ stvari.

Pre$aja posje$a stvari je u mno"im slu'ajevima ona to'ka u kojoj obve%nio$nosi prerastaju u stvarnopravne, jer je re$ovito pre$aja posje$a stvari je$nao$ pretpostavaka %a stje+anje stvarni! prava prava vlasni&tva, %alo)no"a

prava-.Stvar se u posje$ stje+atelja pre$ajeC 1. tjelesnom pre$ajom, ili >. o'itovanjem

volje. Na'elo je $a se stvar pre$aje u neposre$an posje$ tjelesnom pre$ajom, au posre$an o'itovanjem volje.

17


19/95

Tjelesna pre$ajaili pre$aja u u)em smislu je $vostrani voljni 'in, koji se sastojio$ to"a &to $ota$a&nji posje$nik /i%i'ki pre$aje, a stje+atelj prima stvar u

posje$, a koji je 'in i%vr&en ka$a se stje+atelj s voljom prenositelja na#e u

polo)aju $a i%vr&ava /akti'nu vlast "le$e stvari. avlja se u vi&e oblikaC1. Prava pre$aja tra$itio vera- %biva se $oslovnim uru'enjem stvari stje+atelju urukeL

>. Pre$aja putem u%imanja stvari u% $o%volu npr. stje+anje plo$ova na temeljuosobne slu)nosti uporabeL stje+anje u posje$ stvari koju se kupuje usamoposlu%i-L

. Pre$aja putem $ovo#enja stvari u kru" stje+ateljeve /akti'ne vlasti npr.

uba+ivanjem pisma u po&tanski san$u'i ili bla"ajne u ban'in noni tre%or-L

9. Pre$aja stvari putem pre$aje sre$stva posje$ovanja npr. klju' je sre$stvoposje$ovanja ono"a &to je njime %aklju'ano, tovarni list je sre$stvoposje$ovanja stvari pre$ane na prijevo% i nave$ene u tovarnom listu, skla$i&ni+aje sre$stvo posje$ovanja robe koja je pre$ana na uskla$i&tenje i nave$ena uskla$i&ni+i-. Nave$eni primjeri nalik su na t%v. simboli'ku tra$i+iju koja jene%amisliva u suvremenim pravnim poret+ima koji na posje$ "le$aju kao na/akti'nu vlast na stvari. Neka$a $ok se na posje$ nije "le$alo kao na puku

'injeni+u /akti'ne vlasti na stvari smatralo se $a se posje$ stvari mo)e prenijetipre$ajom simbola posje$ovanja npr. klju'a-.

:. Tjelesna pre$aja posje$a putem %astupnika npr. preko prijevo%nika-.

Stje+anje posje$a o'itovanjem volje

Pre$aja o'itovanjem volje %biva se 'inom $vostrano"a o'itovanja volje$ota$a&nje"a posje$nika $a pre$aje /akti'nu vlast "le$e stvari stje+atelju istje+ateljevo"a o'itovanja volje $a je prima.

a$a se posje$ stje'e pukim o'itovanjem volje prenositelja i stje+atelja posje$ata$a "a se stje'e 'inom koji nije vanjski vi$ljiv. Da takvo vanjski nevi$ljivo

preno&enje posje$a ne bi &tetilo treim osobama, postavljeno je pravilo $a epre$aja posje$a koja je i%vr&ena samim o'itovanjem volje $jelovati prematreima samo ako su o njoj obavije&teni, ili ina'e %naju %a nju.

Stje+anje posje$a o'itovanjem volje javlja se u slje$eim obli+imaC

1.Predaja kratko rukotraditio brevi manu- je 'in pre$aje neposre$no"aposje$a osobi koja se ve nala%i u polo)aju $a i%vr&ava akte /akti'ne vlasti"le$e stvari. Tjelesna pre$aja u ovom slu'aju nije potrebna jer stje+atelj ve

16


20/95

i%vr&ava akte /akti'ne vlasti na stvari primjeriC pomonik u posje$ovanjupretvara se u neposre$no"a posje$nika, nesamostalni posje$nik postajesamostalnim posje$nikom, posje$nik koji je stvar posje$ovao na ni)em stupnjusa$a e je posje$ovati na vi&em stupnju-.

>. Preno!enje prava zahtijevati predaju stvaricessio vindicationis-. Obavljase pravnim poslom +esija, prijenos u"ovora, asi"na+ija- i%me#u stje+atelja i$osa$a&nje"a posre$no"a posje$nika kojim mu ovaj prenosi svoje pravo &to "aima u pravnom o$nosu s neposre$nim posje$nikom. PrimjerC pro$aja stvari koja

je posu#ena pri 'emu kupa+ stje'e pravo $a %a!tijeva o$ posu$ovnika pre$ajustvari u neposre$an posje$.

. Osnivanje prava na predaju stvari constitutum possessorium-. Ov$je$ota$a&nji posje$nik posje$uje i $alje, ali $ruk'ije ne"o $o ta$a. Nje"ov je

posje$ postao ni)i u o$nosu na posre$an posje$ koji je stekao stje+atelj. PrimjerCnetko pro$a stvar, ali je %a$r)i u posje$u npr. kao ostavoprimatelj, %akupnik,najmoprima+.

ST*EAN* POS*DA PRAVA

4o)e se ostvariti je$nostranim 'inom npr. posje$ a/irmativne stvarne slu)nostiosniva se je$nostranim 'inom kojim se samovlasno i%vr&i na nekretnini u tu#em

posje$u ne&to &to posje$nik te $ru"e nekretnine ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak

otrpi. Posje$ ne"ativne stvarne slu)nosti osniva se je$nostranim 'inom stje+anjakojim je posje$nik je$ne nekretnine u korist te svoje nekretnine samovlasno%abranio posje$niku $ru"e nekretnine $a na svojoj nekretnini 'ini ne&to &to bitaj ina'e mo"ao 'initi.

Stje+anje posje$a prava mo)e se i%vr&iti i $vostranim 'inom, u spora%umu sposje$nikom nekretnine koja bi time postala poslu)na.

TRAAN* POS*DA N*8OVA AVOJA

NA?*0O TRANOST

Posje$ nije trenuta'no ne"o relativno trajno stanje. Posje$ traje o$ trenutkastje+anja pa sve $ok ne nastupi okolnost koja "a okon'ava. Na'elo trajnosti

posje$a 'ini $a posje$niku ne prestaje posje$, niti mu se preki$a posje$ovanjesamim time &to je on kro% $u)e ili krae vrijeme propu&tao ili je bio sprije'eni%vr&avati posje$ovne 'ine. Tako#er posje$ neke osobe ne prestaje 'injeni+om$a joj "a je neka $ru"a osoba o$u%ela.

AVOJA POS*DA

>;


21/95

Objektivne %na'ajke posje$a o 'emu ovisi i nje"ova kakvoa suC a- %akonitost ib- istinitost.

Subjektivna %na'ajka posje$a je po&tenje.

Posje$ koji ima sve tri po%itivne osobine &to %na'i $a je isto$obno %akonit,istinit i po&ten na%iva sepublicijanski posjedpo publi+ijanskoj tu)bi koju mo)eulo)iti posje$nik kao $a je vlasnik-, u%ukapioni posjedjer se mo)e reo$vitom$osjelo&u pretvoriti u pravo- ili kvalificirani posjedpo 'injeni+i $a je takav

posje$ kvali/i+iran %a spomenutu tu)bu i %a $osjelost-.

"akonit i nezakonit posjed

(akonit je onaj posje$ koji ima valjani pravni temelj to"a posje$ovanja.

Ne%akonit je onaj posje$ koji uope nema nikakav pravni temelj ili mu temeljnije valjan.

Na posje$ovanje stvari ovla&uje pravo vlasni&tva, pravo plo$ou)ivanja,%alo)no pravo na pokretnini, pravo %akupa, pravo najma, pravo posu$be i $r.

Posje$ je ne%akonit ako uope nema pravni temelj te ako mu je pravni temeljni&tetan pravni posao. Ako mu je pravni temelj pobojan posao, to nee &tetitinje"ovoj %akonitosti, $ok mu ne bu$e poni&ten taj posao.

#stinit i neistinit posjed

stinit posje$ je onaj koji nije ste'en na protupravan na'in, $akle koji nije nastaosilom vis-, ni potajno +lam-, ni %louporabom povjerenja prae+ario mo$o-.

Neistinit vi+io%anje posje$ koji je ste'en silom, potajno ili %louporabompovjerenja.

Po$ silom se ra%umijeva /i%i'ka sila i prijetnja. Posje$ je ste'en potajno ako je

ste'en prijevarom, kra#om ili na bilo koji $ru"i potajni na'in.Po$ stje+anjem posje$a %louporabom povjerenja na i%moljen na'in- smatraju sesvi oni na'ini stje+anja posje$a u kojima je stje+atelj ve imao neku po%i+iju"le$e tu#e stvari, ali ju je on$a samovlasno pretvorio i% neposje$a u posje$ npr.najmoprima+ nakon isteka u"ovora o najmu ne )eli vratiti stvar-.

Neistinit posje$ nije miran jer je tu#i posje$ samovlasno o$u%et. Posje$nik 'ijije posje$ o$u%et ima pravo na %a&titu. Ako se pravo na posje$ovnu %a&titu neiskoristi u o$re#enom roku ta$a se neistinit posje$ umirio, prem$a je i $alje

neistinit, postao je to miran posje$.

>1


22/95

Po!ten i nepo!ten posjed

Posje$ je po&ten possessio bone /i$ei, savjestan posje$- ako posje$nik ne %na$a mu ne pripa$a pravo na posje$, a to nje"ovo ne%nanje je ispri'ivo.

Posje$ je nepo&ten ako je posje$nik pri"o$om stje+anja %nao $a mu ne pripa$apravo na posje$ ili je ta$a s ob%irom na okolnosti imao $ovoljno ra%lo"aposumnjati u to $a mu pripa$a pravo na posje$. Posje$ mo)e i nakna$no postatinepo&ten ako posje$nik sa%na $a mu ne pripa$a pravo na posje$.

Po&tenje je subjektivna %na'ajka posje$a pa ona nika$a ne prela%i s pre$nika naslje$nika u posje$ovanju po&tenje se uvijek prosu#uje s ob%irom na ono"a tko

je posje$nik. To %na'i $a pre$nik mo)e biti nepo&ten posje$nik no to nee &tetitislje$niku ako je on sam po&ten posje$nik, o$nosno ako nije %nao %a pre$nikovo

nepo&tenje.

PR*D4N*V* O POS*DU

Postulat je svi! "ra#anskopravni! ure#enja $a se %a svaki posje$ prednjevadaje po!tensve $ok se ne $oka)e suprotno. Ra$i se o oborivoj pre$mnjevi.Teret $oka%a je na protivni'koj strani tko tvr$i $a je ne'iji posje$ nepo&tentreba to $oka%ati.

(a svako"a se posje$nika tako#er prednijeva da saostalno posjeduje$okse ne $oka)e suprotno. ?injeni+a $a posje$nik i%vr&ava /akti'nu vlast na stvarine samo %a sebe ne"o %a $ru"o"a kao vi&e"a posje$nika ne mora svakome biti

po%nata. pre$mnjeva samostalnosti je oboriva.

Postoji i prednjeva vlasni!tva. avlja se u obliku op!e predmnjeveposjednikova vlasni&tva pokretnine po kojoj se pre$mnjeva $a je samostalniposje$nik pokretne stvari vlasnik te stvari. Ova je pre$mnjeva obrambenenaravi jer osloba#a tu)enika $u)nosti $a $oka%uje svoje pravo posje$a te $aje

po"o$niji pro+esni polo)aj u vlasni'koj parni+i.

Postoji i posebna predmnjeva posjednikova vlasni&tva s ofen%ivnimdjelovanjem ko$ t%v. publi+ijansko"a posje$nika stvari 'iji je posje$ kvali/i+iranisto$obno %akonit, istinit i po&ten-.

PRAVN U?NE POS*DA

Akvizitivna $unkcija posjeda

>>


23/95

(a!valjujui tome &to je posje$u povjerena akvi%itivna /unk+ija, pa je stje+anjestvarni! prava vlasni&tva i $ru"i!- mo"ue samo ako stje+atelj stekne posje$ na

pre$metu stvarno"a prava koje se stje'e stje+atelj stvarno"a prava uje$no jeo$ma! i posje$nik. U pravilu se be% stje+anja posje$a ne mo)e stei pravo

vlasni&tva na pokretninama jer je potrebna tra$i+ija ili pre$aja posje$a. To jepri!vaeno ne samo u na&em pravu ve i u njema'kom, austrijskom, &vi+arskomi $r. Nasuprot tome u /ran+uskom pravu stje+anje stvarni! prava %biva se samimsklapanjem u"ovora. ?ak i ka$a se stvarno pravo stje'e ori"inarno, $akle nije

potrebna tra$i+ija, i on$a je stje+anje posje$a re$ovita pretpostavka stje+anjastvarno"a prava.

Publicitetna $unkcija posjeda

Svojom vanjskom vi$ljivo&u posje$ $aje publi+itet subjektivnim pravima na

stvari, ali svojstvo vanjske vi$ljivosti ima u pravilu samo neposre$ni posje$.Posre$ni posje$i re$ovito nisu vanjski vi$ljivi, a isto tako ni posje$i prava.

Da bi o$r)ali povjerenje u posje$ kao sliku subjektivni! prava, pravni poret+imoraju otkloniti ili barem %natno ubla)iti opasnosti koje u pravnom prometu

prijete o$ po"re&ne slike koju bi o pravu mo"ao $ati posje$. To je nei%bje)naposlje$i+a povjeravanja publi+itetne /unk+ije posje$u. Pravni poret+i sto"apru)aju %a&titu posje$u, 'ak i onom koji je samo privi$ prava.

Pravni u'in+i koji slije$e i% publi+itetne /unk+ije posje$a su $a je mo"ue steistvar i o$ posje$nika koji nije nositelj prava na stvar i $a posje$nik o$"ovaraumjesto vlasnika %a &tetu o$ opasne stvari koju posje$uje.

Publi+itetna /unk+ija posje$a oslanja se na vanjsku vi$ljivost neposre$no"aposje$a, kao i na to $a e se o$ neposre$no"a posje$nika moi sa%nati je li muposje$ samostalan ili nesamostalan. Na ovoj se /unk+iji "ra$e va)ni pravniu'in+i kao &to su mo"unost $a se stekne pravo i o$ privi$no"a vlasnika, i%a&tita posje$nika koji vraa stvar nje%inom vlasniku, ako ju je po&teno stekao usvoj posje$.

(emlji&ne knji"e $o$u&e ka$a je rije' o nekretninama sve vi&e preu%imajupubli+itetnu /unk+iju o$ posje$a, ali ona jo& uvijek vrije$i barem ako se ra$i opokretninama.

%ontinuitetna $unkcija posjeda

(a svako su $ru&tvo posebno va)ni so+ijalni o$nosi "le$e stvari. Neop!o$no je$a ti o$nosi bu$u &to stabilniji, $a se o$r)ava nji!ov kontinuitet, kako ne bi

trpjeli interesi koji se %a$ovoljavaju njima. Te)i se &to manjim potresimanastalim samovlasnim 'inima. 3unk+iju o$r)avanja kontinuiteta i stabilnosti

>


24/95

so+ijalni! o$nosa "le$e stvari i%vr&ava posje$ kro% svoje pravne u'inke koji sepoka%uju prekoC 1. %a&tite posje$a o$ smetanja i >. mo"unosti $a se putem$osjelosti $u"otrajan posje$ pretvori u subjektivno stvarno pravo.

(ATTA POS*DANitko nema pravo samovlasno"a smetanja posje$a. Na'elno se &titi svaki posje$koji je /akti'an, poslje$nji i miran. Ne &titi se t%v. i$ealni posje$. 4iran je svaki

posje$ osim neistinito"a o$re#eno vrijeme i u o$nosu na o$re#enu osobu,o$nosno $ok ne istekne rok %a %a&titu jer je ta$a i takav posje$ miran iako je jo&uvijek neistinit-.

O$ na'ela $a se &titi samo /akti'ni posje$ i%nimka je napravljena u o$nosu nanaslje$ni'ki posje$ koji je vrsta i$ealno"a posje$a.

Posje$ je smetan ako jeC 1. o$u%et ili >. u%nemiren. Posje$ je o$u%et ako jepotpuno prestala /akti'na vlast $ota$a&nje"a posje$nika.

Pravo na %a&titu posje$a nastaje samo ako postoji ne'iji 'in smetanja i ako je taj'in samovlastan.

?in smetanja posje$a je 'in neke osobe kojim se $ota$a&njem posje$nikuo$u%ima posje$ ili "a se u%nemirava u posje$ovanju. To je svakako voljni 'in.?in smetanja posje$a mo)e biti u'injen ne samo 'injenjem ve i ne'injenjemnpr. nevraanjem posu#ene stvari-. ?in smetanja mo)e biti po$u%et osobno ili

preko %astupnika.

?in smetanja po$u%et jesamovlasnoako onaj koji "a je po$u%eo nema %a toovla&tenje, tj. $o%volu, pristanak posje$nika, niti je na to ovla&ten neposre$no%akonom npr. u slu'aju nu)ne obrane, krajnje nu)$e, i ko$ prava %a$r)anjareten+ije tu#e pokretne stvari- ili o$lukom koju je su$ ili $ru"o tijelo vlasti npr.

pljeni$ba, $elo)a+ija, rekvi%i+ija- $onijelo na temelju %akona koji $opu&tao$nosni %a!vat u tu#i posje$.

Pravo na %a&titu posje$a nastaje %a posje$nika samovlasnim smetanjemnje"ovo"a posje$a. trajanje prava na %a&titu posje$a o"rani'eno jesubjektivnimrokom o$ ; $ana o$ ka$a je posje$nik sa%nao %a smetanje i tko je posje$smetao te objektivnim rokomo$ je$ne "o$ine o$ smetanja, be% ob%ira je li ika$a je posje$nik sa%nao %a smetanje. Rok se preki$a ka$a ranije posje$ovnostanje bu$e ponovno uspostavljeno silom samopomo- ili milom, ili ka$a

posje$nik po$nese su$u tu)bu %bo" smetanja posje$a.

Pravo na %a&titu posje$nik mo)e ostvaritiC 1. putem su$a u posebnom postupku%bo" smetanja posje$a ili >. putem samopomoi.

>9


25/95

Spe+i/i'nost je su$ske %a&tite posje$a nje"ova sumarnost, !itnost i provi%ornostnije $o%voljeno raspravljanje pravni! pitanja-.

SA4OPO4OJ

Samopomo je priro$na reak+ija osobe 'ije je pravo napa$nuto, ona "a brani iliako "a je i%"ubila, poku&ava "a vratiti. Samopomoi se pre$ba+uje $a nije$ovoljno u'inkovita jer %aka%uje protiv ja'e"a, a s $ru"e strane u"ro)ava javnimir i re$.

'efen%ivna samopomo! je obrana postojee"a posje$a, a ofen%ivna ponovnouspostavljanje o$u%eto"a posje$a. Na&e pravo poput njema'ko"a, austrijsko"a i

&vi+arsko"a $opu&ta samopomo iako je mno"i pravni poret+i isklju'uju.

Putem samopomoi mo)e se poslu)iti i pomonik u posje$ovanju.

Samopomo je $opu&tena samo ako se kumulativno ispune tripretpostavkeC

1. neposre$na opasnost jer je 'in smetanja u tijeku ili je ve $ovr&en,

>.samopomo je nu)na jer bi su$ska pomo sti"la prekasno okolnosti neomo"uuju $a posje$nik tra)i su$sku %a&titu-,

. $a %a %a&titu posje$a ne bu$e primijenjena sila vee jakosti ne"o li jeprimjerena okolnostima ni poslje$i+e ne trebaju prela%iti "rani+u ono"a &to jenu)no $a se %a&titi posje$-.

Rok %a samopomo je ; $ana o$ sa%nanja %a 'in smetanja i po'initelja, anaj$u)e "o$inu $ana o$ po'injeno"a smetanja.

SUDSA (ATTA POS*DA

Postupak %bo" smetanja posje$a ure#en je (akonom o parni'nom postupku.Postupak je sumaran i !itan. Pre$met raspravljanja je samoC 1. ima li tu)itelj

pravo na %a&titu svoje"a posje$a putem su$a, a ako mu pripa$a >. na koji e sena'in ostvariti to pravo.

(a&tita koju su$ pru)a posje$niku u ovom postupku o"rani'ena je samo napitanje je li posje$ postojao i bio samovlasno smetan. Time je %apravoprovi%orna jer ako je pitanje kome pripa$a pravo na posje$ sporno, ono u tompostupku nee biti rije&eno, ne"o e samo biti uspostavljeno stanje kakvo je bilo

prije smetanja.

>:


26/95

Da ne bi optereivalo postupak %a smetanje posje$a, pa time smanjivalonje"ovu !itnost, %akon %abranjuje $a se u tom postupku raspravlja i o$lu'uje oa- pravu na posje$, b- o pravnom temelju posje$a, +- o po&tenju posje$nika i $-o korisnosti 'ina smetanja sa stajali&ta $ru&tveno"a, javno"a ili sli'no"a

interesa.Aktivno je le"itimiran na po$no&enje posje$ovne tu)be poslje$nji, /akti'ni imirni posje$nik stvari ili prava 'iji je posje$ samovlasno smetan. To mo)e bitineposre$ni, ali i posre$ni posje$nik neposre$ni i u o$nosu na posre$no"aL

posre$ni u o$nosu na neposre$no"a tako#er osim ako bi trebalo raspravljati onji!ovom pravnom o$nosuta$a ostaje samo re$oviti su$ski postupak-. Aktivnosu le"itimirani i suposje$ni+i i naslje$ni+i. Pomonik u posje$ovanju nijeaktivno le"itimiran %a pokretanje postupka %bo" smetanja posje$a.

Pasivno je le"itimirana osoba koja je samovlasno smetala tu#i posje$u%nemiriv&i "a ili o$u%ev&i. To mo)e biti bilo koja trea osoba, ali i pomonik u

posje$ovanju koji je samovlasno svoju ulo"u pretvorio u posje$, %atim osobakoja ve posje$uje isti objekt na istom ili $ru"om stupnju. Pasivno jele"itimiran onaj koji je osobno i%vr&io smetanje posje$a mo)$a i po tu#emnalo"u- kao i onaj koji je i%$ao nalo" %a smetanje.

Tu)beni %a!tjev sastoji se o$ tri elementaC 1. o$ %a!tjeva $a se utvr$i 'insmetanja tu)iteljevo"a posje$a, >. $a se tu)enome nare$i uspostava ranije"a

posje$ovno"a stanja te . $a se %abrani takvo ili sli'no smetanje ubu$ue,$akako sve po$ prijetnjom ovr!e ne bu$e li tu)enik to sam u o$re#enom roku$obrovoljno i%vr&io.

Sporedni %ahtjevse mo)e sastojati u nakna$i parni'ni! tro&kova, o$re#ivanjuprivremene mjere, o$re#ivanju kratko"a pari+ijsko"a roka it$.

Rok %a sudsku %a&titu i%nosi ; $ana o$ sa%nanja %a smetanje i po'initelja, anaj$ulje je$nu "o$inu o$ 'ina smetanja. Rok je preklu%ivan, a ne %astaran tako$a nje"ovim istekom prestaje %a posje$nika pravo na %a&titu posje$a o$smetanja.Tu)enik smije stavljatiprigovorekoji se o$nose na slje$ea pitanjaC

1. ima li tu)itelj posje$ kakav se &titi,

>. je li tu)enik u%nemirio ili o$u%eo taj posje$,

. nije li istekom preklu%ivni! rokova tu)itelju prestalo pravo na su$sku %a&titu i

>


27/95

9. nije li uspostavljanje prija&nje"a posje$ovno"a stanja /akti'no nemo"ue iline$opu&teno.

U sporovima %bo" smetanja posje$a su$ o$luku $onosi u obliku rje&enja.

%reka rje&enjakojim je usvojen tu)beni %a!tjev ima tri "lavna $ijelaC

1. utvr#ivanje posje$a i 'ina smetanja,

>. nare$ba tu)eniku $a uspostavi prija&nje posje$ovno stanje i

. %abrana takvo"a ili sli'no"a 'ina smetanja ubu$ue.

U rje&enju su$ o$re#uje rok %a $obrovoljno i%vr&enje ono"a &to je nare$io

paricijski rok- prema okolnostima poje$ino"a slu'aja, pa "a mo)e o$re$iti ukraem trajanju o$ ina'e propisani! 1: $ana. tovi&e mo)e o$re$iti $a rje&enjetreba i%vr&iti o$ma!.

Rok %a po$no&enjealbeje sve"a 7 $ana. U postup+ima %bo" smetanja posje$a)alba je uvijek $evolutivan pravni lijek nju e uvijek rje&avati vi&i su$. Ona u

pravilu o$la)e i%vr&enje rje&enja, suspen%ivna je. O$ i%vanre$ni! pravni!lijekova stranke mo"u koristiti ponavljanje pravomono %avr&eno"a postupka.U postup+ima %bo" smetanja posje$a nije $opu&tena revi%ija. (a!tjev %a %a&titu%akonitosti se mo)e po$nijeti.

ro% +ijelo vrijeme $ok te'e postupak mo"u se o$re#ivati privremene mjere.Su$ e o$re$iti privremenu mjeru po Ovr&nom %akonu- ako je vjerojatno $a

postoji pravo na %a&titu posje$a i ako je vjerojatna opasnost $a bi se ostvarenje%a!tjeva mo"lo sprije'iti ili %natno ote)ati ili je vjerojatno $a postoji potreba %ao$nosnom mjerom $a bi se sprije'ilo nasilje ili nastanak nena$okna$ive &tete.Privremena mjera mo)e biti $onijeta na o$re#eno vrijeme, ukinuta na %a!tjevtu)enika ako se promijene okolnosti. Svakako e biti ukinuta ako tu)beni%a!tjev bu$e pravomono o$bijen.

PR*STANA POS*DA

Posje$ je prestao ka$a je $ota$a&njem posje$niku prestala /akti'na vlast koja jebila sa$r)aj nje"ovo"a posje$a.

Posje$ je apsolutno prestao ako je uope prestao postojati ne samo$ota$a&njem posje$niku-.

Posje$ je relativno prestao ako je prestao $ota$a&njem posje$niku, ali nije

prestao postojati, ne"o je pre&ao na neku $ru"u osobu. Relativni prestanak

>=


28/95

%apravo i nije prestanak ne"o samo je$an o$ aspekata prela)enja posje$a s je$nena $ru"u osobu.

U apsolutni prestanak posjeda stvariubraja seC

1. Propast i "ubitak stvari u%rok propasti mo)e biti priro$ni $o"a#aj ili lju$skara$nja, skrivljena ili neskrivljena-L

>. Napu&tanje $erelik+ija- posje$a stvari je /akti'an 'in suprotan 'inu u%imanjastvari u posje$ koji tako#er mora proistje+ati i% volje posje$nika koja ne mora

biti o'itovana i%ri'itoL

. O$u%ee stvari %na'i prestanak posje$a ako neka osoba je$nostranim 'inomo$u%me stvar posje$niku. No $ota$a&nji posje$ prestaje samo ako "a posje$nik

ne %a&titi putem samopomoi ili su$skom %a&titom jer ako posje$ bu$e ponovnouspostavljen %a&titom smatra se kao $a posje$ nije ni bio prekinut.

Posje$ stvari je relativno prestao ako $o#e $oC 1. pre$aje posje$a $ru"oj osobiili >. $o naslje#ivanja posje$a.

U apsolutni prestanak posjeda prava ubraja seC

1. Nemo"unost i%vr&avanja prava propast poslu)ne nekretnine-,

>. 8ubitak posje$a povlasne nekretnine prestane li posje$ povlasne nekretnineapsolutno, %aje$no s njim prestat e i posje$i prava u nje%inu korist-,

. O$reknue o$ posje$a prava to je o'itovanje volje $ota$a&nje"a posje$nikaprava stvarne slu)nosti $a nee vi&e i%vr&avati sa$r)aj o$nosne stvarne slu)nostina poslu)noj nekretnini-,

9. O$u%ee posje$a prava netko o$u%me posje$, a ne ostvari se %a&tita o$smetanja posje$a prava-.

Do relativnoga prestankaposje$a prava stvarne slu)nosti $ola%iC 1. prelaskomposje$a na $ru"u osobu i >. naslje#ivanjem posje$a prava.

9. (*40N* N8*

Stvarna prava na nekretninama $a bi $jelovala prema svima moraju bitipubli+irana na na'in koji svima omo"uuje $a %a nji! sa%naju. Publi+iranjestvarni! prava na nekretninama upisivanjem u posebne javne knji"e %apo'elo jeu sre$njem vijeku i %a$r)alo se $o $anas. U 2rvatskoj su %emlji&ne knji"euve$ene o$ polovi+e 16. stoljea.

>7


29/95

Postoji vi&e ra%li'iti! sustava javni! knji"a u koje se upisuju nekretnine istvarna prava na njima. Najpo%natiji i %a nas naj%na'ajniji je %emlji&noknji)nisustav. (asniva se na tra$i+ijskom na'elu stje+anja stvarni! prava, te

neposre$nom upisivanju nekretnina i stvarni! prava na njima u %emlji&ne"runtovne- knji"e. Ovaj je sustav osim u Republi+i 2rvatskoj pri!vaen i uNjema'koj, Austriji, vi+arskoj, Poljskoj, ?e&koj, Slova'koj, 4a#arskoj,Sloveniji i $r.U %apa$noeuropskim sustavima koji su usvojili konsen%ualno stje+anje stvarni!

prava ra%vio se sustav transkrip+ija i inskrip+ija koji je nastao u /ran+uskompravu. Publi+itet se po ovom sustavu ostvaruje pola"anjem isprava oraspola"anju pravima na nekretninama u javne knji"e. Osim u /ran+uskom,

pri!vaen je u talijanskom, bel"ijskom, ni%o%emskom, &panjolskom,portu"alskom, rumunjskom i nekim $ru"im pravima.

U pravnim poret+ima an"loameri'ko"a pravno"a kru"a ra%vila su se $vasustava publi+iranja stvarni! prava na nekretninama. Prvi je Dee$s Re"istrationsustav $ee$ isprava, $okument- koji se temelji na pola"anju isprava u javnuknji"u. Dru"i je Title Re"istration sustav Torrensov sustav- koji se temelji naneposre$nom upisivanju u javne knji"e. U poje$inim /e$eralnim $r)avama SAD

primijenjen je ili je$an ili $ru"i sustav. Torrensov sustav primijenjen je$jelomi'no u Velikoj Britaniji i Australiji.

ATASTAR

O$ svi! javni! evi$en+ija koje se vo$e o nekretninama najveu va)nost %a%emlji&ne knji"e ima katastar %emlji&ta. Pitanje katastra ure#uje (akon o"eo$etskoj i%mjeri i katastru %emlji&ta 16=9., a mijenjan je kasnije vi&e puta-.

atastar %emlji&ta je javna evidencija o %emlji&tima koja sa$r)i po$atke o%emlji&tima "le$e nji!ova polo)aja, oblika, povr&ine, i%"ra#enosti, na'inaiskori&tavanja, proi%vo$ne sposobnosti, katastarsko"a pri!o$a i korisnika.Po$a+i i% katastra %emlji&ta namijenjeni su "ospo$arskim, pravnim, upravnim,

pore%nim, statisti'kim i $ru"im potrebama, utvr#ivanju katastarsko"a pri!o$a,osnivanju %emlji&ni! knji"a, i%ra$i prostorni! planova i $r.

atastarska estica par+ela- je osnovna je$ini+a katastra %emlji&ta koja se$e/inira kao $io %emlji&ta koji se iskori&uje na isti na'in i pripa$a istomkorisniku. Svaka je katastarska 'esti+a o%na'ena posebnim brojem katastarske'esti+e i na%ivom katastarske opine u kojoj le)i. Polo)aj i oblik svakekatastarske 'esti+e i objekta koji se na njoj nala%i "ra/i'ki su prika%ani nakatastarskim planovima, a ostali po$a+i se upisuju u posebne popise.

>6


30/95

atastarska op!inaje osnovna teritorijalna je$ini+a %a koju se i%ra#uje katastar%emlji&ta. U pravilu obu!vaa je$no naseljeno mjesto. No, mo)e obu!vaati ivi&e mjesta ili $a poje$ino mjesto bu$e ra%$ijeljeno u vi&e katastarski! opina.

OPJ*NTO O (*40N4 N8A4A(emlji&noknji)no pravo u objektivnom smislu je skup pravni! pravila kojaure#uju upisivanje nekretnina i prava na njima u %emlji&ne knji"e. Ta pravila$ijele se na materijalno %emlji&noknji)no pravo i postupovno %emlji&noknji)no

pravo koja u nas 'ine +jelinu i ure#ena su istim propisima.

8lavni pravni i%vori %emlji&noknji)no"a prava u nas su ((, (V i(emlji&noknji)ni poslovnik 166=.-

(emlji&ne knji"e su javne knji"e koje se vo$e o pravnom stanju nekretnina

mjero$avnom %a pravni promet. U %emlji&ne knji"e upisuju se sve nekretnine,osim ako %a neke vrste nekretnina nije &to posebno o$re#eno, $ru"a prava %akoja je to %akonom o$re#eno, te $ru"e 'injeni+e va)ne %a pravni prometnekretnina.

(emlji&nim knji"ama osi"urava se apsolutno $jelovanje stvarni! prava nanekretninama. % to"a proi%la%i i najva)nija /unk+ija %emlji&ni! knji"a %a&tita

povjerenja u pravnom prometu nekretnina. Prava koja su po&teni stje+ateljistekli pou%$ajui se u to'nost %emlji&ni! knji"a nee se moi osporavati. titei

povjerenje u pravnom prometu nekretnina %emlji&ne knji"e osi"uravajupotrebnu pravnu si"urnost.

(emlji&ne se knji"e temelje na po$a+ima katastarske i%mjere. Na katastarskoj sei%mjeri %emlji&ta temelji osnivanje, obnavljanje i $opunjavanje %emlji&ni!knji"a.

(emlji&ne knji"e vo$i %emlji&noknji)ni o$jel "runtovni+a- osnovan priopinskom su$u i to %a nekretnine koje se nala%e na po$ru'ju %a koje je taj su$mjesno na$le)an.

(emlji&ne knji"e vo$e se po sustavu realni! /olija. (a upisivanje u %emlji&nuknji"u o$lu'na je poje$ina'na nekretnina i ona je sre$i&te pravno"a interesa.

(emlji&ne se knji"e mo"u vo$iti na $va na'inaC 1. ru'nim upisivanjem%emlji&noknji)ni! po$ataka u uve%ane tomove, sveske %emlji&ni! knji"a ru'novo#ena %emlji&na knji"a- ili >. po!ranjivanjem %emlji&noknji)ni! po$ataka u

ba%u %emlji&ni! po$ataka pomou elektroni'ke obra$e po$ataka %emlji&naknji"a vo#ena elektroni'kom obra$om po$ataka, *OP%emlji&na knji"a-.

Ra%like su je$ino te!ni'ke priro$e, a sve ostale o$re$be ti'u se i je$no"a i$ru"o"a na'ina vo#enja %emlji&ni! knji"a.

;


31/95

NA?*0A (*40NONNO8A UR*@*NA

1. Naelo stvarnosti

Ovo na'elo o$re#uje &to je pre$met upisa u %emlji&ne knji"e. Pre$met upisa u%emlji&ne knji"e su nekretnine, stvarna prava na njima i $ru"a prava i 'injeni+e%a koje je to %akonom o$re#eno. Nekretnine koje nisu sposobne biti objektomstvarni! prava u pravilu se ne upisuju u %emlji&nu knji"u npr. opa $obra osimako je na njima osnovana kon+esija-.

U %emlji&nu se knji"u upisuju sva stvarna prava vlasni&tvo, slu)nosti, %alo)nopravo, pravo "ra#enja i stvarno"a tereta-, ali i neka obve%na prava kao pravona%a$kupa, prvokupa, najma, %akupa i kon+esije. Osim to"a upisuju se i osobni

o$nosi nositelja knji)ni! prava te pravne 'injeni+e va)ne %a pravni prometnekretnina.

>. Naelo upisa

Ovim je na'elom o$re#eno kako upis $jeluje na stje+anje, promjenu, prijenos iprestanak knji)ni! prava. a$ se stvarna prava stje'u, prenose, o"rani'avaju iliuki$aju na temelju pravnoga posla upis u %emlji&nu knji"u je$na je o$materijalnopravni! pretpostavki $erivativno"a stje+anja. Upis u %emlji&nuknji"u je mo$us stje+anja, konstituiranja o$re#eno"a prava na'elo upisa uapsolutnom smislu-.

Nasuprot tome, ka$ je $o stje+anja, o"rani'avanja ili prestanka stvarno"a prava$o&lo na temelju odluke suda" drugoga tijela" %akonom ili naslje*ivanjemupis u%emlji&nu knji"u samo je $eklaratorno"a, publi+itetno"a %na'enja na'elo upisau relativnom smislu-. Ta$a je stje+atelj stvarno"a prava ovla&ten is!o$iti upisste'eno"a prava u "lavnu knji"u. Upis obve%ni! prava u %emlji&nu knji"utako#er je $eklaratorno"a %na'enja.

. Naelo knji&noga prednika

Po na'elu knji)no"a pre$nika upisi u %emlji&nu knji"u $opu&teni su samo protivosobe koja je u 'asu po$no&enja prije$lo"a %a upis ve upisana u %emlji&nojknji%i kao nositelj knji)no"a prava knji)ni pre$nik- "le$e ko"a se upis%a!tijeva.

%nimke o$ pravila $a je upis mo"u samo ako je pravo ste'eno o$ knji)no"apre$nika suC 1. ako poslje$nji stje+atelj $oka)e ispravama po$obnim %a upisneprekinuti ni% i%vanknji)ni! stje+anja o$ knji)no"a pre$nika $o sebe i >. ako

1


32/95

naslje$nik otu#i pravo koje je s naslje$nika pre&lo na nje"a, stje+atelju e se$opustiti upis prava neposre$no i%a ostavitelja.

9. Naelo javnosti

Na'elo javnosti %na'i $a su %emlji&ne knji"e javne, jer je nji!ov sa$r)aj svima$ostupan, a uvi$ u nji! svima slobo$an na'elo javnosti u /ormalnom smislu-.

Na'elo javnosti %na'i i to $a %emlj&ne knji"e, ispisi, i%vat+i i prijepisi u)ivajujavnu vjeru "le$e potpunosti i istinitosti, valjanosti svo"a sa$r)aja i imaju$oka%nu sna"u javni! isprava na'elo javnosti u materijalnom smislu-.

Postoji potpuna slobo$a uvi$a u %emlji&ne knji"e %a &to nije potrebno $oka%ati

pravni interes. 4o)e se ostvariti osobno ili preko %astupnika, neposre$nimuvi$om ili preko i%vatka. o$ *OP%emlji&ne knji"e uvi$ se ostvarujei%$avanjem ispisa i% ba%e %emlji&ni! po$ataka umjesto i%$avanja i%vatka.

8le$e po%navanja %emlji&noknji)no"a stanja vrije$i neoboriva pre$mnjeva tako$a se nitko ne mo)e po%ivati $a mu nije bilo po%nato ili nije mo"lo biti po%natostanje u %emlji&nim knji"ama. Na nepotpunost %emlji&ni! knji"a mo)e utje+atineupisivanje stvarnopravni! promjena, a na istinitost prove$ba nevaljani! upisa.

:. Naelo povjerenja

Na'elom povjerenja &tite se po&tene tree osobe koje su postupale spovjerenjem u potpunost i istinitost %emlj&noknji)no"a stanja u slu'ajevima ka$se %emlji&noknji)no stanje ra%likuje o$ stvarno"a pravno"a stanja nekretnina.Ovo na'elo $jeluje u po%itivnom smjeru kao na'elo povjerenja u istinitost i une"ativnom smjeru kao na'elo povjerenja u potpunost.

8le$e neistinito"a upisa vrije$i neoboriva pre$mnjeva $a je stanje valjano,istinito, o$nosno $a ono &to je upisano u %emlji&noj knji%i postoji. 8le$e

nepotpuno"a upisa $jeluje neoboriva pre$mnjeva $a je %emlji&noknji)no stanjepotpuno.

Pravni u'in+i na'ela povjerenja isti su neovisno o tome ra$i li se o na'elupovjerenja u istinitost ili o na'elu povjerenja u potpunost. Po&teni stje+atelj akoje postupao u $obroj vjeri i upisao svoje pravo u %emlji&nu knji"u na temeljuvaljane pravne osnove bit e %a&tien "le$e stje+anja knji)no"a prava.


33/95

se pravo o"rani'ava, prenosi na $ru"o"a ili uki$a. Osoba koja stje'e pravo vepo$no&enjem prije$lo"a %a upis $ala je svoju privolu. Osoba 'ije se pravoo"rani'ava ili prestaje svoj pristanak %a upis $aje u klau%uli intabulan$i i%ri'itoj i stro"o /ormalnoj i%javi kojom se pristaje na o"rani'avanje,

optereivanje, uki$anje ili preno&enje prava na $ru"u osobu.=. Naelo zakonitosti

Na'elo %akonitosti o$re#uje $a je %emlji&noknji)ni su$ $u)an po slu)benoj$u)nosti ispitati postoje li sve %akonske pretpostavke %a upis u %emlji&ne knji"e.(emlji&noknji)ni su$ treba provjeritiC a- postoje li %apreke upisu, b- $a li suosobe protiv koji! se %a!tijeva upis sposobne raspola"ati pre$metom upisa, +-

proi%la%i li utemeljenost upisa i% sa$r)aja po$neseni! isprava, $- imaju liisprave oblik koji se %a!tijeva.

7. Naelo prvenstva

Na'elo prvenstva prioriteta- ure#uje pravne u'inke upisa prema $ru"imupisima ovisno o vremenskom re$oslije$u kojim su upisi prove$eni.Prvenstveni re$ upisa u %emlji&nu knji"u utvr#uje se prema 'asu u kojem je%emlji&noknji)nom su$u sti"ao prije$lo" %a upis.

Ranije po$nesen prije$lo" %a upis ima ranije, bolje mjesto u prvenstvenom re$u

o$ prije$lo"a koji je po$nesen kasnije prior tempore potior iure-. Ako je%emlji&noknji)nom su$u isto$obno sti"lo vi&e prije$lo"a %a upis, upisana pravaimat e isti prvenstveni re$.

Do promjene prvenstveno"a re$a mo)e $oi samim brisanjem prava koje je bilona ranijem, boljem mjestu u re$u prvenstva. Ta$a se pravo koje je bilo i%a nje"ao$ma! pomi'e unaprije$. Dru"a je mo"unost $a nositelji knji)ni! pravaspora%umno, temeljem pravno"a posla, promijene prvenstveni re$. Ra$i se oustupu ili +esiji prvenstveno"a re$a.

6. Naelo potpunosti

U skla$u s na'elom potpunosti %emlji&ne knji"e pru)aju prika% +jelokupno"astanja "le$e o$re#ene nekretnine. U %emlji&ne knji"e treba upisivati sve po$atkeo nekretninama i pravima na njima koji su va)ni %a pravno stanje nekretninamjero$avno %a pravni promet nekretnina.

1;. Naelo odreenosti


34/95

Na'elo o$re#enosti spe+ijaliteta- %a!tijeva $a svaki upis u %emlji&ne knji"ebu$e samostalna i potpuno o$re#ena pravna +jelina, o$nosno $a sa$r)aj upisabu$e potpuno o$re#en. Upisi moraju biti potpuno o$re#eni "le$e poje$inenekretnine i "le$e vrste upisa.

11. Naelo preglednosti

Na'elo pre"le$nosti o$re#uje $a %emlji&ne knji"e moraju biti ure#ene tako $a sei% nji! mo)e lako i br%o sa%nati +jelokupno pravno stanje upisani! nekretnina.To se ostvaruje po$jelom %emlji&ne knji"e na $ijelove i t%v. sustavom$voknji)enja u "lavnoj knji%i i %bir+i isprava-.

SASTAV (*40N2 N8A

(emlji&na knji"a se sastoji o$ "lavne knji"e i %birke isprava, a u% svaku se%emlji&nu knji"u vo$e pomoni popisi i katastarski planovi. 8lavna knji"a i%birka isprava smatraju se %emlji&nom knji"om u u)em smislu.

'lavna knjiga

8lavna knji"a je $io %emlji&ne knji"e u koji se upisuju nekretnine i promjene nanekretninama te stvarna prava na nekretninama i promjene ti! prava. U "lavnuknji"u se upisuju sva %emlji&ta je$ne katastarske opine. (a svaku sekatastarsku opinu vo$i posebna "lavna knji"a. 4o)e se upisati i ope $obro, alisamo na prije$lo" osobe koja na tome ima pravni interes npr. ima kon+esiju naopem $obru-. 8lavna knji"a je najva)niji $io %emlji&ne knji"e.

(a ra%liku o$ ru'no vo#ene %emlji&ne knji"e ko$ koje se ru'no upisuju po$a+i,ko$ *OP%emlji&ne knji"e upisi se po!ranjuju u ba%u %emlji&ni! po$ataka &toima %na'enje upisa. Tako postoji popis upisa i popis i%brisani! upisa.

8lavna se knji"a sastoji o$ %emlji&noknji)ni! ulo)aka.$emlji&noknjini uloakje $io "lavne knji"e u koji se upisuje je$no %emlji&noknji)no tijelo i sve

promjene na njemu, knji)na prava koja se o$nose na to %emlji&noknji)no tijelo ipromjene ti! prava te $ru"a prava i 'injeni+e. U %emlji&noknji)ni se ulo)akupisuje samo je$no %emlji&noknji)no tijelo.

$emlji&noknjino tijeloje je$na ili vi&e katastarski! 'esti+a %emlji&ta- koje senala%e u istoj katastarskoj opini i koje u pravnom prometu imaju isti pravni

polo)aj jer pripa$aju istom vlasniku, nisu ra%li'ito optereene, te "le$e nji! nepostoje ra%like u o"rani'enjima vlasni&tva.

atastarske 'esti+e koje 'ine je$no %emlji&noknji)no tijelo smatraju se %aje$noje$nom poje$ina'nom nekretninom te u pravnom prometu imaju istu pravnu

9


35/95

su$binu npr. mo)e se pro$ati samo kao +jelina ili kao i$ealni $io-. atastarska'esti+a %a koju se )eli uspostaviti $ruk'iji pravni status mora se i%$vojiti u%asebno %emlji&noknji)no tijelo.

(emlji&noknji)ni ulo)ak sastoji se o$ tri $ijelaC 1. posje$ovni+e popisni list, listA-, >. vlastovni+e vlasni'ki list, list B- i teretovni+e teretni list, list E-.

U posjedovnicu se upisuju svi sastavni $ijelovi %emlji&noknji)no"a tijelao$nosno sva %emlji&ta te katastarski po$a+i o njima kao &to su o%naka, na%iv%emlji&ta, kultura, povr&ina, pobli)e i$enti/ika+ijske o%nake %a %"ra$e. O$stvarni! prava se upisuju samo ona koja postoje u korist %emlji&noknji)no"atijela pravo slu)nosti u korist povlasno"a $obra, pravo stvarno"a tereta u koristto"a %emlji&noknji)no"a tijela-.

U vlastovnicu se upisuje vlasni&tvo tj. po$a+i o vlasniku nekretnine. Upisuju se io"rani'enja kojima je vlasnik osobno po$vr"nut.

U teretovnicu se upisuju stvarna i $ru"a prava kojima je optereeno%emlji&noknji)no tijelo kao &to su %alo)no pravo !ipoteka-, osobne i stvarneslu)nosti, stvarni tereti, pravo "ra#enja, obve%na prava, kon+esije, %abranaotu#enja i optereenja nekretnine.

Poduloak je sastavni $io %emlji&noknji)no"a ulo&ka koji se otvara %a i$ealni

$io o$re#eno"a suvlasnika i u koji se provo$e upisi koji se o$nose na taj i$ealni$io. Nakon &to se otvori po$ulo)ak svi se upisi "le$e suvlasni'ko"a $ijela %akoji je otvoren provo$e samo u po$ulo&ku.

"birka isprava

(aje$no sa "lavnom knji"om 'ini %emlji&nu knji"u u u)em smislu. Sastoji se o$isprava na temelju koji! su prove$eni upisi u "lavnu knji"u. Slu)i obja&njavanjuupisa prove$eni! u "lavnoj knji%i.

"birka zelji!noknji&nih rje!enja

Vo$i se %a *OP%emlji&nu knji"u i to u% o$"ovarajuu primjenu pravila %avo#enje %birke isprava."birka katastarskih planova

atastarski planovi su "eo$etski prika% i na+rt %emlji&ta u je$noj katastarskojopini i slu)e ra$i lak&e"a snala)enja u po$a+ima o polo)aju, obliku i povr&ini%emlji&ta.

Poo(ni popisi

:


36/95

Pomoni popisi omo"uavaju lak&e i br)e pronala)enje po$ataka upisani! u"lavnoj knji%i. Postoji popis %emlji&ta i osobni pomoni popisi vlasnika inositelja prava "ra#enja-.

UPS U (*40N* N8*4aterijalne pretpostavke upisa su knji)ni pre$nik osoba koja je ve upisanakao nositelj knji)no"a prava- i tabularna isprava. Tabularna isprava mo)e biti

javna ili privatna. sprava mora biti sastavljena u propisanom obliku, u njojmora biti jasno na%na'en pravni temelj, ne smije imati o'iti! ne$ostataka koji$ovo$e u sumnju nje%inu vjero$ostojnost, u njoj moraju biti nave$ene osobe

protiv koji! se upis %a!tijeva te mjesto i $atum sastavljanja.

Postupovne pretpostavke upisa suC 1. stavljanje %a!tjeva %a upis, >. po$no&enje

isprava, . $o%vola su$a, 9. prove$ba upisa i :. pravomonost.

Vrste upisa u %emlji&nu knji"u suC uknji)ba, pre$bilje)ba i %abilje)ba.

)* +knji&ba

Uknji)ba je upis kojim se knji)na prava stje'u, prenose, o"rani'uju ili prestajube% posebno"a nakna$no"a oprav$anja. Uknji)ba se na%iva intabula+ijom ka$se knji)no pravo stje'e, mijenja ili o"rani'ava po%itivna uknji)ba-. Uknji)ba sena%iva ekstabula+ijom ka$ njome knji)na prava prestaju ne"ativna uknji)ba-.

Pravni u'in+i uknji)be sastoje se u be%uvjetnom i kona'nom stje+anju,prijenosu, o"rani'enju ili prestanku knji)ni! prava. Ona se ne mora ni na kojina'in nakna$no oprav$ati. sprave kojima se mo)e provesti uknji)ba mo"u biti

privatne i javne isprave o pravnim poslovima koje su sastavili javni bilje)nik ilina$le)no tijelo i one 'ine je$nu skupinu. U $ru"u skupinu spa$aju ovr&nasu$ska o$luka, su$ske o$luke o $osu$i nekretnina pro$ani! na prisilnoj pro$aji,

pravomona ostavinska rje&enja, rje&enja u upravnim postup+ima npr. oi%vla&tenju-.

,* Predbilje&ba

Pre$bilje)ba je upis kojim se knji)na prava stje'u, prenose, o"rani'uju iliprestaju po$ uvjetom nakna$no"a oprav$anja i u opse"u u kojem bu$unakna$no oprav$ana. Pre$met pre$bilje)be isti je kao i pre$met uknji)be, a tosu sva stvarna prava kao i ona obve%na prava koja se upisuju u %emlji&ne knji"e.a$ se pre$bilje)ba nakna$no oprav$a, stvarno se pravo smatra ste'enim ve o$'asa ka$ je su$u bio po$nesen prije$lo" %a nje"ov upis u %emlji&nu knji"u.


37/95

Tabularna isprava na temelju koje se mo)e $opustiti pre$bilje)ba ne morau$ovoljavati svim pretpostavkama valjanosti tabularne isprave %a uknji)bu.Tako npr. mo)$a u ispravi nije nave$ena to'na o%naka %emlji&ta ili prava koje"ase upis %a!tijevaL knji)ni pre$nik nije i%ri'ito pristao na upis ne$ostaje klau%ula

intabulan$i-L klau%ula intabulan$i $ana je uvjetno ili oro'enoL istinitost potpisaosobe 'ije se pravo prenosi, o"rani'uje ili uki$a nije ovjerena na propisan na'inListinitost potpisa opunomoenika nije propisno ovjerena it$. 4o"ue je $a seupis tra)i i na temelju isprave koja jo& nije postala ovr&na pa je to on$a ra%lo" %a

pre$bilje)bu.

%ostane li oprav$anje pre$bilje)be ona e se i%brisati na %a!tjev nositeljaknji)no"a prava. a$, me#utim, pre$nik nije voljan i%$ati ispravu kojom bi seoprav$ala pre$bilje)ba, pre$bilje)ba se oprav$ava pravomonom presu$om$onesenom u parni'nom postupku pokrenutom ra$i oprav$anja pre$bilje)be.

-* "abilje&ba

(abilje)ba je upis kojim se u %emlji&nim knji"ama 'ine vi$ljivim mjero$avneokolnosti %a koje je %akonom o$re#eno $a se upisuju u %emlji&ne knji"e ilikojim se osnivaju o$re#eni pravni u'in+i ka$ je to %akonom pre$vi#eno.

Osnovni smisao %abilje)be je $a se njome evi$entiraju o$re#enepravnorelevantne 'injeni+e ili osnuju o$re#eni pravni u'in+i koji se o$nose na

subjekte knji)ni! prava.(abilje)bom osobni! o$nosa upisuje se $a je nositelj knji)no"a pravamaloljetan, $a mu je o$u%eta poslovna sposobnost, $a je na$ pravnom osobomotvoren ste'ajni postupak.

Pravne 'injeni+e koje mo"u biti pre$metom upisa %abilje)bom suC 1. %abilje)baprvenstveno"a re$a, >. %abilje)ba otka%a i !ipotekarne tu)be, . %abilje)baspora, 9. %abilje)ba tu)be ra$i pobijanja $u)nikovi! pravni! ra$nji, :. %abilje)baimenovanja ili opo%iva upravitelja,


38/95

$a&tita povjerenja u istinitost%emlji&ni! knji"a u pravnom prometu nekretninara%umijeva $a u korist upisano"a pravno"a pre$nika po&teno"a stje+atelja

postoji knji)no pravo upravo s onim sa$r)ajem, opse"om, re$om prvenstvakako je ono upisano u %emlji&noj knji%i prem$a se upis ra%likuje o$

i%vanknji)no"a sa$r)aja, opse"a ili prvenstveno"a re$a to"a prava. Ta jepre$mnjeva u o$nosu na po&teno"a stje+atelja neoboriva pa se ne mo)e pobijatinikakvim $oka%nim sre$stvima. (a&tita koja se u takvim slu'ajevima pru)a

po&tenom stje+atelju sastoji se u tome $a se stje+anje po&teno"a stje+atelja neemoi osporavati, prem$a je upis prove$en u korist nje"ovo"a pravno"a pre$nika

bio nevaljan.

Rokovi u kojima se protiv po&teno"a stje+atelja mo)e s uspje!om po$nijetitu)ba %a brisanje pre$nikova upisa ra%li'iti su i ovise o tome $a li je osobi 'ije jeknji)no pravo povrije#eno nevaljanom uknji)bom bilo $ostavljeno rje&enje ouknji)bi u korist pre$nika ili ne.

Ako je nositelju prava 'ije je pravo povrije#eno nevaljanom uknji)bom bilodostavljeno rje&enje o toj uknji)bi on mora u roku %a )albu %a!tijevati%abilje)bu $a je uknji)ba sporna, te u roku o$ . stje+atelj je po&ten jer nije %nao niti je imao$ovoljno ra%lo"a posumnjati u to $a %emlji&noknji)no stanje nije potpuno iliistinito, . po&teni stje+atelj pravo mora stei na temelju pravno"a posla, 9. ukorist po&teno"a stje+atelja mora se provesti upis stje+anja knji)no"a prava.

OSNOVNO O (*40NONNO4 POSTUPU

Upis knji)ni! prava, osobni! o$nosa i pravni! 'injeni+a va)ni! %a pravnipromet nekretnina provo$i se u posebnom %emlji&noknji)nom postupku. Ovaj

postupak provo$e opinski su$ovi, a o )albama o$lu'uje na$le)ni )upanijskisu$.

7


39/95

Postupak se pokree na prije$lo" stranaka ili na$le)no"a tijela. Prije$lo" semo)e po$nijeti u pisanom obliku ili usmeno na %apisnik ko$ %emlji&noknji)no"asu$a. Prije$lo" mora biti jasan ve%an u% pravo koje se )eli upisati i moraju mu

biti prilo)ene sve potrebne isprave na temelju koji! se upis %a!tijeva.Su$ o$lu'uje o prije$lo"u rje&enjem o upisu. Njime e nare$iti ili o$biti

prije$lo" %a upis. Na temelju rje&enja obavlja se upis u %emlji&ne knji"e.

Protiv rje&enja $oneseni! u %emlji&noknji)nom postupku $opu&tena je )alba kaore$oviti pravni lijek.

Tu)ba %a brisanje pre$stavlja su$sku %a&titu knji)ni! prava ka$a je nositelju ti!prava ono povrije#eno nevaljanom uknji)bom. Rokovi su ve spomenuti i

i%nose u slu'aju ako je nositelju knji)no"a prava $ostavljeno rje&enje o uknji)bi,


40/95

$ovoljno"a ra%lo"a i%u%imati i% s/ere privatne pravne vlasti stvari koje se u njojre$ovito nala%e. Dru"i aspekt jamstva vlasni&tva je jamstvo koje pravni pore$ak$aje svim vlasni+ima $a javna vlast nee po$u%imati %a!vate u nji!ova pravavlasni&tva osim po$ Ustavom o$re#enim pretpostavkama.

amstvo po$ra%umijeva %a&titu o$ i%vla&tenja. %vla&tenje se mo)e provo$itisamo na temelju %akona, u interesu Republike 2rvatske i u% nakna$u tr)i&nevrije$nosti i%vla&teniku %a ono &to mu se o$u%ima.

Postoji i %a&tita o$ ne$obrovoljno"a optereenja nepotpuno i%vla&tenje-. Ra$ise o o"rani'avanju vlasnikove pravne vlasti te su takva optereenja $opu&tenasamo ako su u interesu Republike 2rvatske i u% nakna$u tr)i&ne vrije$nosti.

. je$instveno je i . je$novrsno.

A$ 1. Pravo vlasni&tva $aje svojem nositelju pojmovno be%"rani'nu privatnu

pravnu vlast na nje"ovoj stvari. Vlasnik je ovla&ten 'initi sa svojom stvari sve&to nije protupravno.

Ovlasti prava vlasni&tva koje se naj'e&e spominju suC a- pravo posje$ovanjaius possi$en$i-, b- pravo uporabe ius uten$i-, +- pravo kori&tenja ius/ruen$i-, $- pravo raspola"anja ius $isponen$i- i e- pravo isklju'iti tree"a iuse5+lu$en$i tertii-. Svaki poku&aj $e/iniranja vlasni&tva kao skupa naj&iri!ovla&tenja ili kro% nabrajanje poje$ini! ovla&tenja i%lo)en je opasnosti $a ne

bu$e $ovoljno sveobu!vatan.

Na je$noj stvari mo)e postojatisamo jedno pravovlasni&tva. Ne mo"u na istojstvari postojati $vije privatne pravne vlasti koje bi bile potpune, ne mo)e vi&eosoba imati stvar tako $a svaka o$ nji! bu$e vlasnik te +ijele stvari.

Pravna vlast koju vlasnik ima "le$e stvari o"rani'ena je tu#im pravima i ra%nimo"rani'enjima koja su postavljena u ovom ili onom interesu. (ato pravna vlastkoju vlasnik ima na stvari nije sasvim be%"rani'na i sasvim isklju'iva. Ona nijeapsolutno potpuna vlast na stvari ne"o je najpotpunija onoliko koliko je tomo"ue unutar $ru&tva u kojem se ostvaruje.

9;


41/95

Po$ socijalnom ve%ano&!u vlasni&tva treba ra%umjeti ve%anost vlasnikovena'elne slobo$e s $u)nostima prema $ru&tvu &to ovisi o so+ijalnoj /unk+ijivlasnikove stvari koja u% slu)enje privatnim interesima vlasnika slu)i i opiminteresima.

A$ >. Pravo vlasni&tva je je$instveno pravo kojemu se sa$r)aj ne mo)e $ijeliti.ome pripa$a pravo vlasni&tva tome pripa$aju i sve pojmovno be%"rani'nevlasni'ke ovlasti. Ovlasti prava vlasni&tva nisu nikakva samostalna prava ne"osamo emana+ije je$instveno"a vlasnikova prava vlasni&tva.

A$ . U pravnom poretku koji je usvojio in$ivi$ualisti'ki kon+ept vlasni&tvanei%bje)no postoji samo je$na vrsta vlasni&tva. Postojanje $ru"e vrste pravavlasni&tva %na'ilo bi $a vlasni&tvo je$ne vrste ovla&uje svoje"a nositelja$ruk'ije o$ vlasni&tva $ru"e vrste. 3eu$alni pravni poret+i po%navali su $vije

vrste vlasni&tvaC vr!ovno i koristovno ni)e- koje su bile ra%li'ito"a sa$r)aja.

Dok je na&e "ra#ansko pravo bilo uklju'eno u so+ijalisti'ki pravni kru"postojala su $va paralelna sustavaC vlasni'kopravni i $ru&tvenovlasni'ki.Pretvaranjem $ru&tveno"a vlasni&tva u pravo vlasni&tva uspostavljena je

je$novrsnost prava vlasni&tva.

PR*D4*T OV0AT*NE PRAVA V0ASNTVA

Na'elno je pre$metom prava vlasni&tva sposobna biti samo poje$ina'noo$re#ena tjelesna stvar pokretnina ili nekretnina. Pravo se vlasni&tva u praviluprote)e i na sve pripa$nosti neke stvariC na njene $ijelove, prirast, plo$ove ipripatke.

pak nee se pravo vlasni&tva prote%atiC

a- na %"ra$e koje su o$ %emlji&ta o$vojene ne

Stvarno Pravo

Documents