Rimsko privatno pravo - Stvarno Pravo

O P I D I O I M O V I N S K O G/ G R A A N S K O G P R A V A

N E G O T I U M (P R A V N I P O S A O)

-negotium, negotia (pl.)-Oitovanje privatne volje u suglasju s pravnim poretkom radi postizanja doputenih pravnih uinaka.-Prije oblik svakog djelovanja.

Volja privatna, oitovana, u suglasju s pravnim poretkom, mora biti usmjerena na postizanje pravnih uinaka; ako nedostaje neki od bitnih sastojaka, nije pravni posao.

Stjecanje prava moe biti originarno (bez obzira na pravo prethodnika) ili derivativno (sluaj kada se pravo jednog subjekta izvodi iz prava drugoga). Kod derivativnog naina stjecanja mora se voditi rauna o naelu po kojem nitko ne moe na drugoga prenijeti vie nego to sam ima.

Podjela:1. negotia unilateralia jednostrani pravni posao (nastaju oitovanjem volje jedne strane); npr. derelikcija (naputanje stvari), manumisija (oslobaanje roba) i oporuka (testamentum).negotia bilateralia dvostrani pravni posao (nastaje oitovanjem volje dvije strane); npr. bilo koji ugovor (potreban je sporazum), svi ugovori su dvostrani pravni poslovi. kod negotia bilateralia treba razlikovati jednostrano obvezujue i dvostrano obvezujue stvarne poslove, zavisno od toga da li je na inidbu obvezna samo jedna stranka ili dunost ispunjenja inidbe pada i na jednu i na drugu stranku ugovornog odnosa. Jednostrano obvezujui ugovori su ugovor o davanju miraza, obeanje darovanja; dvostrano obvezujui ugovori su kupoprodaja i ugovor o najmu.2. negotia onerosa naplatni pravni poslovi (npr. kupoprodaja); za inidbu jedne stranke treba slina inidba druge stranke koja bi bila njen ekvivalent.negotia lucrativa besplatni pravni poslovi (npr. darovanje); ovisno o tome postoji li protuinidba.> Kod ocjene prirode pravnog posla nije se uzimao u obzir neki drugi oblik rekompenzacije, nego samo novani, materijalni.3. negotia inter vivos pravni poslovi meu ivima (obvezno pravo);negotia mortis causa pravni poslovi za sluaj smrti (nasljedno pravo).4. apstraktni pravni poslovi pravni poslovi u okviru kojih se ne vidi razlog tog pravnog posla, ali imaju razlog;kauzalni pravni poslovi vidi se pravni razlog causa, (npr. kupoprodaja).> Valjanost apstraktnih pravnih poslova, koji su ujedno bili i formalni pravni poslovi, u prvom redu je zavisila od forme, za razliku od kauzalnih i neformalnih kod kojih je valjanost zavisila od ispravnosti cause.5. formalni pravni poslovi potrebno je zadovoljiti odreenu formu (npr. mancipatio; gesta per aes et libram); potrebno je oitovanje volje u nekom posebnom obliku; poslovi starog civilnog prava ius civile su strogo formalistiki te do pravnog posla ne dolazi ako nisu ispunjene sve propisane forme, ako je za neki pravni posao propisana posebna forma kao bitni element valjanosti tog pravnog posla, isprava se naziva dispozitivnom (npr. pretorska oporuka).neformalni pravni poslovi nije potrebna forma, nastaju neformalnom suglasnou volja (konsenzualni ugovori); strankama je bilo preputeno da same izaberu oblik izjave volje; kad se radi o neformalnom pravnom poslu, isprava e sluiti samo za dokazivanje, pa se zove dokaznom ispravom (npr. isprava o prodaji).> Ne moe se rei da je formalni pravni posao onaj koji ima formu, a neformalni onaj koji nema. Nema pravnog posla koji ne bi imao formu, samo je pitanje da li je stranke odreuju slobodno ili su u izboru vezane pravnim propisom.6. negotia personalia osobnopravni poslovi; poslovi s podruja branog prava, odnosa roditelja i djece (emancipatio, legitimatio) te statusno pravo (manumissio).negotia patrimonialia imovinskopravni poslovi; kojima se ureuju imovinski odnosi stranaka.

SASTOJCI PRAVNOG POSLA:1) ESSENTIALIA NEGOTII bitni sastojci pravnog posla; nuni minimum potreptina bez kojih pravnog posla nema; zavise od svakog pravnog posla (npr. kupoprodaja sporazum stranaka o predmetu i cijeni; zajam predaja zamijenjive stvari duniku uz njegovu obvezu da vrati istu koliinu i vrstu)2) NATURALIA NEGOTII prirodni sastojci pravnog posla, definirani zakonom, stranke imaju utjecaja na njih i tako mogu individualizirati pravni posao (imaju dispozitivni karakter); smatraju se ukljuenim u pravni posao bez obzira na to da li su ih stranke izriito ugovorile; to su dijelovi koji prelaze minimum potreban za nastanak pravog posla; njih odreuje sam zakonodavac, vodei rauna o pravnoj sigurnosti i potrebama pravnog prometa; zakonodavac ne oduzima strankama pravo da te dijelove pravnog posla iskljue, ali ako to ele uiniti mora biti izriito predvieno. (npr. odgovornost prodavaoca za mane prodane stvari, odgovornost za skrivene mane stvari)3) ACCIDENTALIA NEGOTII sluajni sastojci; postoje smao ako stranke to ele, to su sastojci koje stranke same ugovaraju; ne moraju se ugovoriti niti se pretpostavljaju, strankama je puteno na volju da ih ukljue ili ne ukljue u pravni posao; vrijede samo kad su izriito ugovorena; jedino ogranienje koje u tom smislu postoji jest sluaj kada pravni propisi kod nekih poslova izriito zabranjuju ugovaranje odreenih sluajnih sastojaka ako oni ne odgovaraju prirodi odnosnih pravnih poslova npr. rok se uvjet ili rok se nije mogao dodavati formalistikim poslovima starog civilnog prava ni poslovima kojima je vren prijenos vlasnitva. conditio (uvjet) neizvjestan dies izvjestan, vezan za budunost, modus namet.

C o n d i t i o

-budui, objektivno neizvjesni dogaaj o kojem, po volji stranaka, ovisi uinak pravnog posla; moe se dodati pravnom poslu jedino voljom stranke.

Podjela: suspenzivni uvjet koji odgaa postanak pravnog posla dok se ne ispuni uvjetovana okolnost odnosno injenica (npr. obeanje darovanja uz uvjet polaganja svih ispita prve godine studija); odgaa nastanak, a time i uinak pravnog posla.rezolutivni raskidni uvjet; ne utjee na nastanak pravnog posla (on nastaje odmah), ali ako se uvjet ispuni ili ne ispuni, pravni posao prestaje (npr. darovanje uz obvezu vraanja stvari ako ispiti prve godine ne budu poloeni);Rimljani su pravni posao uz rezolutivni uvjet konstruirali kao pravni posao sklopljen bezuvjetno, kojem je pridodan uglavak o razvrgavanju tog posla uvjetovan suspenzivno.> Uz neke poslove po rimskom pravu se nisu mogli vezivati uvjeti koji bi dovodili do prestanka odreenog odnosa, a ni zavrni rokovi, jer se uzimalo da ti poslovi po svojoj prirodi ne mogu biti neizvjesni. To se u prvom redu odnosi na formalistike poslove starog civilnog prava (tzv. actus legitimi) a i na poslove koji su znaili prenoenje ili osnivanje oinske vlasti, slobode, vlasnitva ili nasljedstva, makar i ne spadali u tu grupu poslova.>Kod pravnih poslova priznatih po pretorskom pravu, nastupanje rezolutivnog uvjeta davalo je stranci pravo na prigovor (exceptio), a kod malobrojnih poslova civilnog prava u kojima se mogao predvidjeti takav uvjet, nastupao je prestanak obveze ipso iure.

afirmativni ako se ispunjava; ispunjen je kada je uvjetovana okolnost nastupila; (npr. ispit poloen, brod doao iz Azije).negativni ako se nee ispuniti; uzima se da je ispunjen kada je sigurno da ne moe doi do promjene koja je bila uvjetovana (npr. do odreenog roka brod ne doe ili ispit ne bude poloen).

potestativni ispunjenje ovisi o volji (ako to uini);kazualni ispunjenje ovisi o sluaju casus (ako sutra padne snijeg)mikstni mijeani; dijelom ovisna o volji, dijelom o volji tree osobe, odnosno stjecanja okolnosti (ako se oeni tom i tom osobom)

Postoje jo: nuni uvijet onaj koji e se sigurno ispuniti (kada umrem); nedostaje im neizvijesnost, okolnost koja se po prirodi stvari mora dogoditi.>smatra se da je pravni posao bezuvjetan nepravi uvjet (prividni) ako se uvjetovana okolnost ve dogodila; uvjetovana okolnost postoji u doba poduzimanja pravnog posla ili se dogodila u prolosti bez obzira na to je li stranci ili strankama to bilo poznato (ako je juer padao snijeg) > smatra se da je pravni posao bezuvjetan nemogui uvjet sami po sebi nemogui; (ako skoi sa zgrade faksa)>smatra se da je pravni posao nitavan nitko ne moe biti obvezan na nemogue.>kod poslova mortis causa koji dobivaju pravnu vanost po pravilu, tek nakon smrti stranke, pa je eventualne nedostatke nemogue ispraviti, uzimalo se da nemogui uvjet nije ni dodan, pravni poslovi mortis causa sa nemoguim uvjetom smatrani su bezuvjetnim. nemoralni uvjet (ako se oda prostituciji)>pravni posao je nitavan pravno nedoputeni uvjet ad imposible (ako se oeni sa dvije osobe)> pravni posao je nitavan

Razlikujemo: conditio pendet vijeme ekanja uvjeta, vrijeme pendencije; vrijeme koje je trebalo ekati da se vidi to e biti s uvjetom (uvijet visi)>stanje pendencije prestaje kada se suspenzivni uvjet ispuni ili izjalovi, drugim rijeima, kad uvjetovana okolnost nastupi (kod afirmativnog uvjeta) ili postane sigurno da nee nastupiti (kod negativnog uvjeta). Ulp.D.50.17.161. Kada onaj kojem je u interesu da se uvjet ne ispuni, uini da se uvjet ne ispuni, treba uzeti kao da je uvijet ispunjen.-ako netko kome je u interesu da se uvijet ne ispuni, uini da se ne ispuni, uzima se da je uvjet ispunjen.Obrazloenje: tumaenje vremena pendencije suspenzivnog uvjeta (primjer za fikciju). conditio existit uvjet postoji (egzistira); oito je da se uvjet ispunio - ispunjenje conditio deficit uvjet se nije ispunio i sigurno je da se nee ispuniti; oito je da se uvjet izjalovio

D i e s

-budua izvjesna okolnost o kojoj ovisi pravni posao (sigurno e nastupiti);-rok odgaa uinak pravnog posla isto onako kao i suspenzivni uvjet, ali se, s druge strane, od uvjeta bitno razlikuje po tome to ne stvara neizvjesnost u pogledu pravnog posla, zato to je on, dodue budua, ali ne i neizvjesna okolnost.

Dies a quo poetni rokDies ad quem zavrni rok> u nekim pravnim poslovima (npr. kod legata) su nazvani dies caedens i dies veniens.

Ulp. D. 50.16.213. Izraz cedere diem znai da je obveza vraanja novca nastala (rok poeo tei), dok izraz venire diem znai da je istekao rok, od kojega se moe novac (ispunjenje obveze) zahtijevati. Paul. D. 12.6.10. Dunik (s obveznom) na rok odmah je dunik, ali se dug od njega ne moe zahtjevati prije isteka roka.

Computatio civilis u rok se rauna i dan kada je dogaaj nastupio (a ne od slijedeeg dana kao danas); kao najmanja vremenska jedinica se rauna dan, ne vodei rauna o satima odnosno manjim razmacima vremena u kojima je neki rok zapoeo tei ili istekao; s obzirom na to dan se smatrao cjelinom, makar je dogaaj od kojega se rauna nastao na samom izmaku dana; pri takvu odreivanju rokova, Rimljani su u rok raunali i dan kada je dogaaj nastupio, to se po suvremenom pravu kod rokova po danima ne ini.Computatio naturalis iznimka koju je uveo pretor, u sluaju restitutio in integrum uzimao je u obzir i sate; kod zahtjeva za povrat u prijanje stanje u korist minora pretor je dozvoljavao i raunanje od asa do asa.

VRSTE ROKOVA:1. dies certus an certus quando sigurno e se dogoditi i znamo kad e se dogoditi (npr. 1.1.2014.)2. dies certus an incertus quando sigurno e se dogoditi, ali ne znamo kad e se dogoditi (npr. neija smrt)3. dies incertus an certus quando ne zna se da li e do toga doi, ali zna se kad bi trebalo do toga doi (npr. neija punoljetnost)4. dies incertus an incertus quando ne zna se hoe li do toga doi niti kada e do toga doi (npr. kada se zaposlimo kao magistri prava)

Dies interpellat pro homine.Rok opominje umjesto ovjeka. Dies a quo non computatur in termino.Poetni dan se ne rauna u rok. Dies incertus pro conditione habetur.Neizvjesni rok dri se uvjetom.

DAN najmanja vremenska jedinica.ROK dan mora potpuno protei da bi se smatralo da je rok protekao.Vrijeme se rauna po kalendaru, pri emu se uzima da mjesec ima 30, a godina 365 dana.Istek roka: kod stjecanja prava se smatra dovoljnim i poetak roka, dok je kod gubitka potrebno da rok sasvim protee.

Tempus continuum vrijeme tee bez prekida.Tempus utile vrijeme sa prekidima, prekidi su iskljueni iz raunanja vremena; protok vremena nije se raunalo od dana do dana, nego prema mogunosti stranke da trai zatitu od pretora; pretor je vodio rauna da li je stranka stvarno mogla u tom vremenu poduzeti neku radnju pa bi se rok poeo raunati od trenutka kada je stranka prvi put bila u mogunosti da neto poduzme, odnosno pretor je ispitivao da li je i nakon toga nastupila neka objektivna okolnost koja je onemoguila stranku da nastavi s poduzimanjem mjera (npr. odsutnost zbog odlaska u rat, teka bolest); pretorsko pravo je takav nain raunanja rokova priznavalo naelno samo zbog smetnji nastalih na poetku, a ne i zbog onih koje su se eventualno pojavile u toku jednom zapoetok roka.

- Ako je uinak pravnog posla trebao prestati u odreeno vrijeme, smatralo se da je pravni posao sklopljen bez roka, s tim da je poslu dodan jedan pakt koji je dovodio do prestanka posla u roku utvrenom tim paktom.- Pravni poslovi o osnivanju ili prenoenju apsolutnih prava nisu mogli sadravati zavrne rokove.- Ako bi nekom pravnom poslu stricti iuris bio dodan zavrni rok, on po civilnom pravu nije vaio, ali bi pretor takve dodatke tretirao kao pacta, doputajui u sluaju spora stavljanje odgovarajueg prigovora.

M o d u s

-nalog, teret-Uzgredna odredba u kojoj se u besplatnom pravnom poslu ograniava ovlatenika odreenom dunou.- Uzgredni dodatak pravnim poslovima, kojim se primaocu namee izvrenje neke dunosti. - moe se dodati samo lukrativnim (besplatnim) pravnim poslovim koji stjecatelju daju odreene koristi- vezan je za pravne poslove darovanja, stjecanja nasljedstva, odnosno legata i manumisije

Namet ima odreene slinosti sa potestativnim i suspenzivnim uvjetima, ali je razlika izmeu njih pak znatna: dok uvjet odgaa nastupanje uinaka pravnog posla, kod nameta uinak nastupa odmah, s tim to je primalac nameta duan izvriti njegov sadraj. Uvjet odgaa, ali ne sili, a namet ne odgaa, ali sili.Iz nameta slijedi dunost primaoca da ga izvri, dok je kod potestativnom uvjeta izvrenje ili neizvrenje vezano za slobodnu odluku i opredjeljenje stranke kojoj je uvjet postavljen da li e ga ispuniti.

- naziv modus utren je konano u Justinijanovoj kodifikaciji.

U ranije doba klasinog prava namjet je imao samo moralni karakter; pravnog sredstva kojim bi primalac koristi bio natjeran da ispuni njegov sadraj nije bilo. Jedini nain da se osigura izvrenje naloga bile su mjere indirektne prisile, npr. ugovorna kazna.Carsko pravo i Justinijan uveli su pravna sredstva neposredne zatite nameta kojima se moglo traiti ispunjenje nameta ili zahtijevati vraanje stvari odnosno prava.

Gai.D.35.1.17.4. Ako je nekome zapisano tako da iz zapisa neto uini, primjerice spomenik oporuitelju ili neku zgradu ili gozbu opinarima, ili da iz zapisa dio drugome isplati, smatra se da je zapisano pod nametom.>Nasljednik dobiva odmah, ali je prisiljen na izvrenje

V O L J A

sredinji element definiranja pravnog posla mora biti privatna i mora biti oitovana moe se oitovati izriito i preutno (konkludentnim radnjama)

Qui tacet consentire videtur.=Tko uti, smatra se da pristaje.>Regula nije vaea, a nisu ju smatrali vaeom ni Rimljani.

Paul.D.50.17.142. Tko uti, nikako ne priznaje, ali ipak je istina da ne nijee.

Mane volje:a) nesklad volje i oitovanja1. svjestan 2. nesvjestanb) volja stvorena pod nedoputenim utjecajem

SVJESTAN NESKLAD VOLJE I OITOVANJA:- kad stranka svjesno i znajui izjavi ono to ne odgovara njenoj stvarnoj volji iocandi gratia ala; ako netko u ali izrazi volju za koju se moe bez posebnih tekoa zakljuiti da u sebi ne sadri pravu namjeru stranke; pravni posao NE nastaje; ako druga strana ne shvati alu, pravni posao NE nastaje, ali ima pravo na naknadu tete. reservatio mentalis osoba svjesno izjavljuje neto to nije njena volja; bez obzira na nesklad izmeu volje i njene izjave, vai oitovanje, jer se mora voditi rauna o interesu treih koji savjesno pristupaju sklapanju pravnih poslova, stoga se takav nesklad izmeu volje i oitovanja ne moe uzeti u obzir; pravni posao JE vaei zbog zatite druge strane simulacija dvije strane poduzimaju pravni posao kako bi dovele u zabludu treu Odvije vrste simulacije:a) apsolutna stranke ne ele nikakav pravni posao, nego samo prividno djeluju kao da poduzimaju ono to ne ele; NE nastaje pravni posao jer stranke nemaju poslovnu volju da poduzmu pravni posao; nema volje ni jedne strane Mod.D.44.7.54. Prividni ugovori nemaju ni kod kupnji pravnu snagu (uinak), jer je sadraj posla simuliran, budui da u njemu nema istine.b) relativna eli se sklopiti pravni posao, ali ne taj koji se sklapa pred drugima (npr. kupoprodaja bez potrane cijene); stranke prividno poduzimaju pravni posao koji ne ele, ali iza ili preko toga prividnog posla ele ostvariti uinak nekog drugog pravnog posla; ako je pravni posao koji ele sklopiti pravno doputen, onda je vaei posao; ako pravni posao nije doputen, onda je nevaei.

NESVJESNI NESKLAD VOLJE I OITOVANJA-zabluda = error netona predodba o predmetu, okolnosti, injenici koja je bitna za odravanje pravnog posla. Error essentialis (bitna zabluda) utjee na pravni posao i ini ga nevaljanim eror in corpore zabluda o stvari (predmetu pravnog posla) ima za posljedicu nevaljanost ugovora npr. netko hoe kupiti roba Stiha, a kupi Ticija error in substantia zabluda o tvari posljedica je nevaljan pravni posao npr. stranka kupi bavu mislei da je vino, a ustvari je unutra ulje error in negotio zabluda o pravnom poslu posljedica je nevaljan pravni posao npr. netko nekome da zajam, a ovaj misli da je u pitanju darovanje error in persona zabluda o osobi bitna samo u branom pravu kod kupoprodaje nije bitna

Ostale zablude: error in nominis zabluda o imenu pravni posao je valjan npr. kupuje roba Stiha, a on se u biti zove Ticije, nije bitno ime ako se misli na istog roba Falsa demonstratio non nocet.=Zabluda o imenu ne teti. error in motivo zabluda o pobudi (motivu) nema utjecaja na pravni posao, osim ako se radi o nasljeivanju mortis causa npr. ako majka, mislei da joj je sin poginuo u ratu, nasljedstvo ostavi nekome drugome, to se ponitava Paul.D.12.6.65.2. Ono to se pak daje zbog nekog razloga, primjerice to sam mislio da mi je netko pomogao u mojim poslovima, premda to nije uinio, ipak jer sam htio darovati, ma i u pogrenom uvjerenju, ne mogu natrag traiti. error facti zabluda o injenicama error iuris zabluda o pravu Ignorantia facti excusat / non nocet.= Nepoznavanje injenica ispriava / ne teti. Ignorantia iuris non excusat /nocet.=Nepoznavanje prava ne ispriava /teti.>Osim maloljetnicima, enama, a ponekad i seljacima je doputeno nepoznavanje prava. Pomp. D.44.7.57. Kod sklapanja svih pravnih poslova (...) ako dolazi do zablude tako da onaj, koji kupuje ili daje u zakup jedno misli, a onaj koji s njim sklapa posao drugo, nitetan je pravni posao. Iul. D.18.1.41.1. Nerazborito si prodao meni, koji to nisam znao, posrebreni stol kao da je od srebra: kupnja je nevaljana, a novac koji je u to ime dan, moe se natrag traiti kondikcijom. Paul. D.22.6.9. Pravno je pravilo da neznanje prava svakome kodi, a neznanje injenice ne kodi (...); maloljetnicima ispod 25 godina doputeno je nepoznavati pravo, to se uzima i za ene u nekim sluajevima zbog nedovoljne vrstine osoba enskog spola.Prijevara zlonamjerno dovoenje ili zadravanje nekoga u zabludi sa ciljem da se na takav nain stekne protupravna imovinska korist.Prisila, sila, zastraivanje strana sklopi pravni posao, ali da nije postojao ovaj element ne bi ga sklopila.>vis absoluta (fizika prisila)>vis compulsiva (psihika prisila)-oteena strana moe traiti nadoknadu tete.-nastali pravni posao nije nitav, nego je postao pobojan djelovanjem pretora, slino kao i kod prijevare (dolus)439. god. Teodozije II. i Valentin III. ?????

O D N O S P R A V N E N O R M E I P R A V N O G P O S L A

1) LEX PERFECTA ako se zakljuuje pravni posao u suprotnosti s pravnom normom, taj je posao nitavan.2) LEX MINUS QUAM PERFECTA ako se zakljuuje pravni posao u suprotnosti s pravnom normom, pravni posao ostaje na snazi, ali se stranke kanjavaju.3) LEX IMPERFECTA ukoliko se zakljuuje pravni posao, a on je u suprotnosti s pravnom normo, nema nikakvih posljedica to se tie pravnog posla, niti ima sankcija za stranke (to je uputstvo, a ne zakon).4) LEX PLUS QUAM PERFECTA pravni posao ne vrijedi, a stranke se kanjavaju.

NITAVNOST- za tee povrede /nedostatke; svaka osoba se moe pozvati, ne mora biti stranka.

POBOJNOST- za manje povrede /nedostatke; samo osoba koja ima interes (stranka) tog pravog posla.

SUD/STRANKA s obzirom da li sud po slubenoj dunosti pazi na okolnost koja moe dovesti do nevaljanosti pravnog posla ili je stranka ta koja pazi da li moe doi do nevaljanosti pravnog posla razlikujemo: ex tunc od kad je dolo do zakljuivanja pravnog posla; ex nunc od kad je dolo do nastanka okolnosti (od pravomonosti presude). S obzirom na to razlikujemo: apsolutna nitavnost sud pazi po slubenoj dunosti i pokree postupak, djelovanje ex tunc. relativna nitavnost stranke paze (ako im je u interesu), te one pokreu postupak, djelovanje ex tunc. pobojnost stranke paze, uinak je ex nunc potpuna ili djelomina u sluaju djelomine nitavnosti, preostali dio posla (koji nije zahvaen razlozima nitavnosti) je valjan. poetna ili naknadna pravni posao koji je u asu sklapanja bio valjan, postaje naknadno nitavan, ako razlog nitavosti nastupi prije nego to je dolo do uinaka posla.

Quod initio vitiosum est, non potest, tractu temporis convalescere.=to je od poetka nevaljano, ne moe se tijekom vremena ispraviti.>regula Catoniana Utile per inutile non vitiatur. =Valjani dio pravnog posla ostaje na snazi unato nevaljanom dijelu.

S vremenom dolazi do odmaka od ovog naela, pa razlikujemo:1) ratihabitio - naknadno priznanje, osnaenje pravnog posla (pa vrijedi kao da je od poetka vrijedilo).2) conversio zadravanje pravnog posla u vidu nekog drugog pravnog posla, pretvaranje iz nevaljanog u valjani pravni posao (potrebni su bitni sastojci pravnog posla.

S T V A R N O P R A V O (I U S I N R E M)

- skup pravnih normi kojima se odreuju odnosi meu ljudima s obzirom na stvari.- ovlatenja neke osobe s obzirom na odreenu stvar uz negativnu dunost drugih da ga u tome ne smetaju.

OBVEZNO PRAVO: pravni odnos na osnovu kojeg je debitor duan izvriti odreenu inidbu odreenoj strani, te za njezino izvrenje odgovara svojom imovinom.

RAZLIKE STVARNOG I OBVEZNOG PRAVA:- Stvarno pravo - djeluje erga omnes (prema svima)- apsolutno = erga omnes + negativan zahtjev (uzdravanje od smetanja)- prati stvar - objekt je stvar- Obvezno pravo - djeluje inter partes (meu strankama obveznog odnosa)- relativno = debitor creditor + pozitivan zahtjev (injenje ili proputanje)- prati linost odsobe u obvezno-pravnom odnosu- objekt je inidba

STVARNA PRAVA SU:1) Dominium, proprietas (vlasnitvo) najpotpunije pravo, najiri skup ovlatenja vlasnik moe gotovo sve2) Servitutes (slunosti) iura in re aliena (stvarna prava nad tuom stvari).3) Zalono pravo pignus - runi zalog, sa prijenosom posjeda hypoteca bez prijenosa vlasnitva4) Superficies pravo koritenja zgrade na tuem zemljitu.5) Emphyteusis

>> 2,3,4,5 su iura in re aliena Ova prava se tite pomou tubi actiones in rem, za zatitu vlasnitva i iura in re aliena. Djeluju erga omnes.Actiones in personam njima se tite obveznopravni odnosi; usmjereni su na tono odreenu osobu i od te se osobe trae tono odreene inidbe (pozitivno znaenje); -djeluju inter partes.>obvezno pravo.

Ovlatenja suda prema sadraju inidbe: iudicia stricti iuris konkretna inidba sud utvruje da li je ispunjena odreena forma odreuje se visina trabine iudicia bonae fidei sve okolnosti sluaja to ih nalae naelo pravinosti

Negotia stricti iuris contractus unilateralis (jednostrano obvezujui ugovori) > obvezu ima samo jedna ugovorna strana. Negotia bonae fidei contractus bilateralis (dvostrano obvezujui ugovori), mogu biti: contractus bilateralis aequalis potpuno dvostrano obvezujui ugovori; contractus bilateralis inaequalis nepotpuno dvostrano obvezujui ugovori.

Primjeri:- zajam: contractus unilateralis; negotium stricti iuris; nastaje predajom stvari, a ne sporazumom;- kupoprodaja: contractus bilateralis aequalis, negotia bonae fidei; nastaje sporazumom, a ne predajom stvari;- ostava: contractus bilateralis inaequalis; negotia bonae fidei; jedna strana je u obvezi (onaj koji je primio stvar je duan na povrat; nastaje predajom stvari.

R E S ( S T V A R I )

- prostorno odjeljeni dijelovi vanjske prirode, dostupni ljudima.- sve to moe biti predmetom pravnih odnosa i ulaziti u neiju imovinu.

PODJELA STVARI:1. res corporales tjelesne stvari, koje se mogu dotaires incorporales netjelesne stvari, pravne, apstraktne>podjelu je izvrio Gai>Rimljani smatraju da se ne moe posjedovati netjelesnu stvar

2. res in comercio u pravnom prometures extra commercium izvan pravnog prometa (npr. zidine grada Rima); one stvari koje su iskljuene po prirodi, opeljudskom pravu ili po obiajima grada-drave.- res extra commercium humani iuris res comuniss omnium slue svim ljudima; potpadaju pod ljudsko pravo (zrak, voda, more...);- res privatae one koje pripadaju pojedinim ljudima- res publicae one koje nisu ni u ijoj imovini, pripadaju ukupnosti- res extra commercium divini iuris podpadaju pod boansko pravo res sacrae sakralne; vezano uz bogove (hramovi,oltari...) res religiose religijske; vezano uz podzemne bogove (groblja, grobovi) res sanctae svete; pod zatitom bogova (zidine grada Rima, gradski zidovi i vrata)

3. res mancipi prijenos vlasnitva nad res mancipi trai mancipaciju ili in iure cessiu; - u res mancipi ulaze italska zemljitva (ager romanus), robovi, tovarna i teglea stoka (volovi, konji, mazge, magarci) te 4 poljske slunosti puta i vodovoda (iter, via, actus, aqueductus).- res mancipi se tretiraju kao osobito vane stvari, te je propisan poseban postupak prijenosa vlasnitva, odnosno mancipacija.res nec mancipi vlasnitvo se stjee neformalnim nainom, tradicijom; bio je dovoljan obian prijenos posjeda traditio; rec nec mancipi su sve ostale ivotinje i stvari.

4. mobiles (pokretnine) mogunost premjetaja bez gubitka bitnih svojstava; ono to pravni reim definira kao pokretninuimobiles (nekretnine) >bitna razlika zbog stjecaja vlasnitva dosjelou.

5. res quae usu consumuntur (potrone) stvari koje se troe jednokratnom upotrebom (ito)res quae usu non consumuntur (nepotrone) stvari koje se ne troe jednokranom upotrebom (prsten)>razlikovanje je vano kod plodouivanja, uporabe i posudbe koji mogu postojati u naelu samo na nepotronim stvarima

6. fungibiles (zamijenjive)genus generike stvarires que numero pondere mensura consistunt stvari koje su odreene mjerom (ito)non fungibiles (nezamijenjive) species specifine stvari

7. jednostavne smatraju se jednom cjelinom (daska)sloene ljudskim djelovanjem stvorene; sastoje se od vie dijelova (kua)kompleksne gledano s gospodarskog ili pravnog aspekta ine cjelinu (stado, knjinica)

8. djeljive koje se mogu rastaviti na vie dijelovanedjeljive koje se ne mogu rastaviti na vie dijelova>s obzirom na to da li se zadire u njihovu sutinu

9. glavne ima odluujuu gospodarsku ili pravnu funkcijupertinencije samostalna stvar koja slui trajno potrebama glavne stvari; slijede pravnu sudbinu glavne stvari, ako nije dugaije dogovoreno.

Accessio cedit principali.= Pertinencija dijeli sudbinu glavne stvari. Genus perire non consetur.=Generike stvari ne propadaju.>Stvar propada, ali ne utihnjuje obveza. Species perit ei cui debetur.=Nezamijenjiva stvar propada na tetu vjerovnika.

P O S S E S S I O ( P O S J E D )

-POSSESIO injenica, nije stvarno pravo; dranje odreene stvari kojemu pravo prua pravnu zatitu, a ako nema elemenata zatite, radi se o detenciji

Dva bitna elementa posjeda:1) CORPUS faktino dranje stvari2) ANIMUS POSSIDENDI volja drati stvar za sebe kao da je vlastita postoje tri izuzea: PREKARIST osoba koja dri stvar na zamolbu do opoziva (ima corpus, nema animus). SEKVESTAR osoba koja dri stvar koja je predmetom spora meu drugom dvojicom (ima corpus, nema animus). ZALONI VJEROVNIK osoba koja dri stvar kao osiguranje trabine do namirenja (ima corpus, nema animus). oni imaju posjednovnu zatitu

Posljedice relevantne za posjed:Usucapio dosjelost; dosjedanjem se stjee vlasnitvo uz odreene uvjete; posjed moe biti osnova za stjecanje vlasnitva.Rei vindicatio vlasnika tuba koja titi vlasnika; podie ju vlasnik koji nije u posjedu stvari protiv osobe koja je u posjedu stvari; u sluaju vlasnike parnice utvrivanje tko je posjednik vano je za odreivanje poloaja stranaka, jer se u ulozi tuitelja moe nai samo vlasnik, a u poloaju tuenog posjednik nevlasnik. Poloaj posjednika povoljniji je u prvom redu zbog toga to tueni nije duan dokazati neko svoje pravo na posjed, jer se teret dokaza prebacuje na tuitelja; poloaj tuenooga je povoljniji i stoga to se mjesna nadlenost odreuje prema njegovu prebivalitu, pa tuitelj mora ii pred sud koji je nadlean za tuenoga; a stvar ostaje posjedniku ukoliko tuitelj ne dokae svoje pravo.Interdicta zatita preko interdikata koji postoje u zatiti vlasnitva u okviru drugih tubi; u postupku s interdiktima zabranjeni su petitorni prigovori (dakle pozivanje na pravo), jer se u posjedovnim sporovima rjeava samo o stanju posjeda, a ne i o pitanjima prava.

PODJELA POSJEDA:a) possessio naturalis obino, faktino dranje stvari bez namjere da se ona zadri za sebe; sadri samo corpus, ne i animus possidendi; danas se to naziva detencija; detentori ne uivaju posjedovnu zatitu; zatitu moe traiti samo posjednik u ije ime detentor dri stvar; izuzetci: posjedovnom zatitom su se mogli koristiti zaloni vjerovnik, sekvestar i prekarist.b) possessio civilis zasniva se na pravnom razlogu iusta causa / titulus possessio ad usucapionem dosjelost (ako je stjecatelj bio bona fide, bio je zatien posebnom petitornom tubom actio Publiciana), u kasnijoj pravnoj teoriji je bio nazvan i bonitarnim vlasnitvom. takav posjed dovodi do stjecanja vlasnitva bilo na temelju predaje stvari (traditio) bilo na temelju dosjelosti (usucapio).c) possessio ad interdicta zatien pretorskim interdiktima; sadri i corpus i animus possidendi; u interdiktnom postupku se ne ispituje postojanje prava na posjed niti se istrauje osnova posjedovanja; na iterdiktnu zatitu ima pravo posjednik-vlasnik, poteni savjesni posjednik koji je u dobroj vjeri stekao od nevlasnika; posjedovnu zatitu uiva i malae fidei possessor (kradljivac) ali samo protiv treih, a ne i protiv onoga od kojeg je protupravno stekao stvar.d) possessio vitiosa posjed steen: vi nasilno clam potajno precario zlouporabom povjerenjae) possessio non vitosa possessio iusta (possessio civilis)f) possessio bonae fidei na temelju dobre volje; poten posjedg) possessio malae fidei u zloj vjeri; nepoten posjedh) quasi possessio posjed prava - kada se pojedinac faktino koristio nekim pravom (sadrajno slinim slunosti na tuoj stvari) iako do osnivanja toga prava nije dolo na uobiajeni nain , nego je zainteresirani postupao kao da to pravo ima (npr. od starine je uzimao vodu iz tueg izvora), pokazujui i volju da djeluje kao ovlatenik;

Stjecanje / gubitak posjeda-ORIGINARNO stjecanje dolazi neovisno od volje i pristanka drugog-DERIVATIVNO uz prethodni dogovor i suglasnost ranijeg posjednika>Razlika je u tome da li je prethodnik ukljuen ili se stjee neovisno o njemu. Kod derivativnog naina stjecanja vlasnitva prethodnik je ukljuen, a kod originarnog se stjee neovisno o njemu.

ORIGINARNI PUT STJECANJA:- occupatio (okupacija) kod pokretnina je bilo potrebno neposredno, vidljivo, fiziko zahvaanje stvari koje se sastojalo od uzimanja u ruku, zatvaranja, odvoenja i pohranjivanja; kod nekretnina je trebalo na zemljite stupiti, staviti mee, ograniiti ga ili se poeti njima koristiti; mora se jasno pokazati faktino preuzimanje stvari

DERIVATIVNI PUT STJECANJA:- traditio (predaja) moe biti: simbolika tradicija predajem ti auto predajom kljueva traditio longa manu s brda ti pokazujem i predajem ti to zemljite traditio brevi manu detentor postaje posjednik constitutum possessiorum posjednik postaje detentor

GUBITAK POSJEDA:- gubi se ako nema corpus i/ili animus possidendi- constitutum possessiorum (na temelju gubitka animi possidendi)- ne moe se smatrati da je onaj tko je na stvar zaboravio ili duevno obolio izgubio posjed. Paul.D.41.2.3.6. Pri gubitku posjeda treba uzeti u obzir namjeru onoga tko posjeduje; stoga ako se nalazi na zemljitu i ipak ne eli posjedovati; odmah gubi posjed. Dakle, izgubiti se moe (posjed) i samo voljom, premda se (tako) ne moe stei.>pravna fikcija

ZATITA (INTERDIKTI):1) PROHIBITORNI INTERDIKTI interdicta retinendae possessionisa) interdictum uti possidetis interdikt za zatitu nekretnina, pa se titi postojei posjednik uz pretpostavku nevicioznog posjeda.b) interdictum utrubi titi se dui posjed, pretpostavka da je neviciozni.2) RESTITUTORNI INTERDIKTI interdicta recuperandae possessionisa) interdictum de vi armata posjed koji je oduzet oruanom snagom; primijenjuje se bez vremenskog ogranienja.b) interdictum de vi non armata posjed koji je oduzet silom, ali ne oruanom; primijenjuje se u roku od 1 godine.

P R O P I E T A S / D O M I N I U M (V L A S N I T V O)

-Vlasnitvo je najpotpunije pravo s obzirom na odreenu stvar, to najpotpunije pravo objedinjuju:a) UTI pravo koritenjab) FRUI pravo ubiranja plodova koji mogu biti naturales (prirodni) ili civiles (pravni npr. najamnina)c) ABUTI pravo raspolaganja (npr. otuenje)

PODJELA VLASNITVA:1. dominium ex iure quiritium kviritsko vlasnitvo2. in bonis esse bonitarno ili pretorsko vlasnitvo; nastaje ako postoji neki nedostatak u stjecanju kviritskog vlasnitva (forma ili stjecanje od nevlasnika u dobroj vjeri).

Condominium (suvlasnitvo)- vie osoba ima vlasnitvo, odnosno suvlasnitvo nad istom stvari, s tim da je svaki od njih vlasnik nad idealnim dijelom (pars pro indiviso).- moe se podijeliti pomou dvije akcije:1. ACTIO COMMUNI DIVIDUNDO po dogovoru2. ACTIO FAMILIAE ERISCUNDAE kod nasljeivanja; sunasljednici.- sudac ima adiudicatio (ovlatenje)- sudac odreuje da suvlasnik postaje potpunim vlasnikom dodijeljenoga mu dijela razdijeljene stvari.

NASTANAK VLASNITVA:1. ORIGINARNI ne ukljuuje ranijeg vlasnika (prednika)2. DERIVATIVNI prednik je ukljuen

Nemo plus iuris ad alterum transferre potest quam ipse habet.= Nitko na drugoga ne moe prenijeti vie prava nego to ih sam ima.

Derivativni naini stjecanja su:1. MANCIPATIO formalistiki, apstraktni jednostrani pravni posao civilnog prava kojim se stjee kviritsko vlasnitvo nad res mancipi (potrebna je mancipacija za stjecanje res mancipi), odnosno koji slui za prenoenje vlasnitva nad res mancipi; formalistiki znai da mora biti potovana odreena forma; ovaj pravni posao je strogo formalistiki to znai da do pravnog posla ne dolazi ako nisu ispunjene sve propisane forme; apstraktni znai da se iz samog pravnog posla ne vidi kauza, odnosno razlog (ali razlog postoji); nije vana causa, razlog zbog kojeg je do nje dolo, ve ona djeluje nezavisno od tog razloga, djeluje apstraktno. Forma: gestum per aes et libram pravni poslovi putem bakra i vage; moraju biti prisutna 5 svjedoka, te osoba koja dri vagu (libritens); onaj koji stjee vlasnitvo dri stvar koju stjee i izgovara odreene rijei i udara komadiem bakra u vagu, u ime prividne kupnje. fiktivna kupnja uz sveane geste i rijei te uz sudjelovanje svjedoka; Gai.1.119. Mancipacija je kao neka prividna prodaja; to je posebno pravo rimskih graana, a postupak izgleda ovako: pred pozvanom najmanje petoricom svjedoka, punoljetnih rimskih graana, i osim toga pred jo jednim istoga statusa koji dri mjedenu vagu, a koji se zove libripens, onaj koji stjee pravo mancipacijom, drei stvar, ovako govori: Tvrdim da je ovaj ovjek moj po kviritskom pravu i on neka mi je predan ovim bakrom i mjedenom vagom; nakon toga bakrom udara vagu i taj bakar daje onom od kojeg stjee mancipacijom kao u ime cijene. mancipacijom su se sveenici interpretatori koristili kao osnovnim oblikom za kompleksne pravne poslove kojima se postizavalo razne obveznopravne (nexum), obiteljsko pravne (emancipatio, comptio) i nasljednopravne (oporuka putem tzv. mancipatio familiae) svrhe. Svi ti poslovi su se zvali gesta par aes et libram, tj. poslovi putem bakra i vage. pravni posao actus legitimi uvjetovan postaje nitavan. u postklasici nestaje primjena mancipacije; Justinijan je de iure ukinuo mancipaciju te naziv izmjenio izrazom traditio.2. IN IURE CESSIO formalistiki apstraktni nain stjecanja vlasnitva pristupaan samo Rimljanima; Latinima i peregrinima koji imaju ius comercii; stjee se kviritsko vlasnitvo; prijenos vlasnitva nad res mancipi i res nec mancipi posebnim izvanparninim postupkom pred pretorom (magistratom) odnosno provincijskim namjesnikom strogo formalistiki pravni posao, ako nisu ispunjene sve propisane forme ne dolazi do pravnog posla; nije sadravao garancije, odnosno odgovornost za evikciju i mane stvari; poznavao je ve Zakonik XII ploa, njegova primjena nestaje u postklasino doba; Justinijanovi kompilatori mijenjaju naziv in iure cessio u traditio. ona je toliko slina postupku u vezi sa stvarnopravnim odnosima, vindikaciji, da se smatra da je ona zapravo fiktivna parnica, koritena za stjecanje vlasnitva zbog jako izraenog naela publiciteta rabila se i za prijenos vlasnitva nad res nec mancipi kao i za prijenos prava, za to je mancipacija bila neuporabljiva jer se na pravima ne moe vriti sveano dodirivanje koje je bitno za mancipaciju Forma: forma se odvija u kontekstu vindikacije, pretor pita drugu stranu da li kontravindicira, ako ta strana ne kae nita, pretor dodijeljuje stvar stjecatelju (legisactio sacramento in rem). Gai.2.24. In iure cessio vri se pak ovako: pred magistratom rimskog naroda, kao npr. pred pretorom ili namjesnikom provincije, onaj koji stjee pravo drei stvar ovako govori: Tvrdim da je ovaj rob moj po kviritskom pravu. Nakon to je taj vindicirao, pretor pita onoga koji preputa (pravo) je li kontravidicira; nakon to taj nijee ili uti, (pretor) dodjeljuje tu stvar onome koji je vindicirao; to se zove legisakcija. UE.19.11. Postupkom in iure cessio mogu se odstupiti i netjelesne stvari, kao plodouivanje, nasljedstvo i zakonska tutela osloboenice.3. TRADITIO neformalan nain stjecanja vlasnitva pravni posao sa stvarnopravnim uincima kojim se stjee kviritsko vlasnitvo (ako se stjee od vlasnika i u dobroj vjeri!) nad rec nec mancipi, te bonitarno vlasnitvo nad res mancipi uz mogunost naknadnog stjecanja kviritskog vlasnitva dosjelou bonitarno vlasnitvo usucapiom (dosjelou) prelazi u kviritsko vlasnitvo da bi se tradicijom prenijelo vlasnitvo, potrebno je da tradent bude vlasnik stvari te da postoji causa traditionis tj. pravni razlog tradicije; Gai.2.19. Res nec mancipi prelaze na drugoga samom tradicijom punopravno, ako se radi o tjelesnim stvarima i ako su zbog toga podlone tradiciji. Stoga ako ti predam odijelo, zlato ili srebro bilo radi prodaje, bilo radi darovanja, bilo radi drugoga kojeg razloga, stvar postaje odmah tvojom, ako sam njezin vlasnik. u postklasinom sustavu se traditio mijenja jer postoji iusta causa/causa traditionis; u postklasici tradicija vie nije samostalan element stjecanja vlasnitva. Justinijan obnavlja ideju klasinog prava da se vlasnitvo stjee tradicijom, a da je obveznopravni ugovor samo causa traditionis. Ipak ni Justinijan jo ne shvaa tradiciju kao pravni posao sa stvarnopravnim uinkom. I.2.1.40. Tradicijom (predajom) stjeemo stvari po prirodnom pravu: nita nije tako u skladu s prirodnom pravednou kao ostvariti volju vlasnika koji hoe svoju stvar prenijeti na drugoga. I zato se tjelesna stvar moe tradirati i vlasnik je moe otuiti tradicijom.

Problematika derivativnog stjecanja vlasnitva:Mancipacijom Primus prenosi vlasnitvo nad robom. Meutim, htio ga je dati u najam radne snage. Da li je pravni posao zakljuen? DA. Je li mancipacijom prenijeto vlasnitvo? DA. Nema tumaenja pravnih poslova nema errora!Originiarni naini stjecanja su:1. USUCAPIO dosjedanje2. OCCUPATIO nad res derelictus (naputena stvar) i res nullius (niija stvar)3. THESAURUS stjecanje blaga4. ALLUVIO5. AVULSIO6. INSULA IN GLUMINE NATA otoi stvoren u rijeci7. ALVEUS DERELICTUS naputeno korito rijeke8. ACCESIO/COMMIXTIO/CONFUSIO prirataj9. IMPLANTATIO10. INAEDIFICATIO11. SPECIFICATIO izrada predmeta tuim materijalom

U s u c a p i o

Posljedica usucapia je kviritsko vlasnitvo (ne pretorsko).Usucapio je bila poznata ve i u doba Zakonika XII ploa.Usucapio, dosjelost, je stjecanje vlasnitva posjedovanjem neke stvari odreeno vrijeme uz pravno priznati naslov i dobru vjeru.

Usucapio se u prvom redu pojavljuje u onim sluajevima kada su se res mancipi prenosile tradicijom, a ne mancipacijom ili in iure cesijom. Inae je taj nain bio prilino rijedak jer je dosjelost ukradenih stvari bila nedoputena bez obzira na daljnju sudbinu ukradenih stvari, dakle bila je nedoputena ak ako je kradljivac i otuio stvar i predao je novom posjedniku pa makar taj bio u dobroj vjeri. Gai.2.49. To to se puki kae da je Zakonikom XII ploa zabranjena dosjelost ukradenih i silom otetih stvari nije vano zato da sam tat ili onaj tko po sili posjeduje moe dosjesti (naime tu ne dolazi do dosjelosti iz drugog razloga, to jest zato to posjeduje u zloj vjeri), ve zato da nitko drugi nema pravo dosjedanja, premda je od njega kupio u dobroj vjeri.

Primjer za pravno priznati naslov: vlasnik konja (res mancipi) prodao je konja i izvrio tradiciju kupcu; kupac ima pravni naslov, kupoprodaju, pa e postati odmah po pretoru zatieni bonitarni, a po proteku godine dana (radi se o pokretnini) i kviritski vlasnik.

Dobra vjera, bona fides, traila se po klasinom pravu samo u trenutku stjecanja; naknadno nepotenje ne kodi.

Nasljednik nastavlja dosjelost koju je zapoeo ostavitelj, a stjecatelj pravnim poslom meu ivima zapoinje novu dosjelost, zato to klasino pravo nije poznavalo singularne sukcesije.

HEKSAMETAR O UVJETIMA I PRETPOSTAVKAMA DOSJEDANJARes habilis, titulus, fides, possessio, tempus

Pretpostavke dosjedanja:a) res habilis stvar koja se moe dosjedati-ogranienja: ukradena stvar se ne moe dosjedati; stranac (peregrin)ne moe dosjedatib) iustus titulus postojei, titulus verus, a ne putativni, titulus putativus; mora stvarno postojatic) fides Mala fides superveniens non nocet. = Naknadna zla vjera ne teti.; dobra vjera se trai samo na poetku usucapia; uvjerenje posjednika o ispravnosti i zakonitosti njegova posjedovanja; bona fides se uvijek pretpostavljala presumptio iuris.d) possessio posjedovanje u odreenom vremenu; morao je biti neprekidan;e) tempus rok; 1 godina za pokretnine, 2 godine za nekretnineF Paul.D.41.3.31.5. Vrijeme to je prolo prije prihvaena nasljedstvaodnosno nakon prihvata priznaje se nasljedniku u dosjelost.accessio temporis samo nasljednik nastavlja vrijeme dosjedanja. (obraunava se, prirauje u konano vrijeme dosjedanja).-po Justinijanu accessio temporis postaje priznat u dosjedanju svima, ne samo nasljedniku.

Sve su stvari u naelu mogle biti predmet uzukapije, osim:

Ogranienja usucapia prema Zakoniku XII ploa:- stranac (peregrin) ne moe dosjedati- ukradena stvar se ne moe dosjedati- res extra commercium se ne moe dosjedati- stvari koje bi otuivala ena bez odobrenja tutora se nemogu dosjedati- finis (mea izmeu susjednih zemlja) se ne moe dosjedati- prostor pred grobovima i urnama se ne moe dosjedati

UKRADENE STVARI Lex Atinia 2.st.p.n.e. nisu mogle biti predmetom dosjedanja; tek ako bi stvar bila vraena vlasniku, pa onda na doputen nain dola treima u ruke, usucapio je mogla potei i dovriti se.

LONGI TEMPORIS PRAESCRIPTIO

-nad provincijskim zemljitima nema kviritskog vlasnitva, pa nema ni usucapia-trai se zatita posjednika provincijskog zemljita.

RESKRIPT SEVERA I KARAKALE 199.g.-Onaj koji posjeduje uz pravni naslov i dobru vjeru, uz odreeno vrijeme (10 godina ako su u istoj gradskoj opini inter presendes, 20 godina ako su u razliitoj opini inter absendes) moe uloiti prigovor protiv tube prijanjeg vlasnika.-Ne radi se o stjecanju vlasnitva, nego nakon tog vremena nastupa zastara.

Justinijanove promjene: rokovi dosjedanja- pokretnine 3 godine naslov + dobra vjera- nekretnine 10/20 godina naslov + dobra vjera- praescriptio longi temporis

Praescriptio longissimi temporis 30 godina bez naslova ali i bez uporabe sile.- bez bonae fidei se samo titi od tube, a od Justinijana ako postoji bona fides dobiva se posjed u vlasnitvo;- u poetku, osoba koja je stvar posjedovala 40 godina moe se uspjeno suprotstaviti vlasnikoj tubi, ak iako nije imala iustus titulus.

Z A T I T A V L A S N I T V A

1. REI VINDICATIO najvanija tuba za zatitu vlasnitva; spada pod actiones in rem (sve tube stvarnog prava); podie ju vlasnik koji nije u posjedu stvari protiv osobe koja je nevlasnik, ali je u posjedu stvari; Reus excipiendo fit actor. = Tueni ulaganjem prigovora postaje tuiteljem. ova se regula primijenjuje zbog tereta dokazivanja; teret dokazivanja je na strani tuitelja, pa mora dokazivati sve to istie prigovorom.

INTENTIO tuiteljev zahtjev.CONDEMNATIO ovlatenje suca donijeti presudu; svaka condemnatia je pecuniarna, glasi na novac, to znai da se ne trai povrat posjeda, ve se plaa odreeni iznos.ARBITRARNA KLAUZULA izmeu intencije i condemnacije; poziv tuenome da vrati stvar; ako tueni ne vrati stvar i doe do kondemnacije, plaa se u novcu, a ne dolazi do povrata stvari.

Justinijan: QUI DOLO DESIT POSSIDERE protiv onoga koji je zlonamjerno napustio posjed.QUI LITI SE OPTULIT protiv onoga koji se nametnuo parnici, uao je u spor premda nije u posjedu

Gai. D. 6.1.36.pr. Da ne bi nepotrebno vodio postupak onaj koji podie petitornu tubu, treba ispitati je li onaj protiv koga je podignuta tuba posjednik (ili je dolozno prestao posjedovati). Paul. D.6.1.27.pr. Ako pak hou neto traiti od Ticija pa netko drugi kae da posjeduje i zato se upusti u parnicu, treba svakako donijeti osuujuu presudu.2. ACTIO NEGATORIA tubom se negira neije stvarno pravo nad tuom stvari tuba titi vlasnika npr. negiranje neijih slunosti actio confessoria tuba za zatitu slunosti

3. ACTIO PUBLICIANA tuba za zatitu pretorskog vlasnitva (bonitarnog) kod stjecanja vlasnitva uz formalni nedostatak (npr. traditio nad res mancipi) stjecanje od nevlasnika u dobroj vjeri

Exceptio rei venditae ac traditae-prigovor postupovno sredstvo-prigovor prodane i predane stvari-npr. kviritski vlasnik predaje res mancipi, nakon nekog vremena kviritski vlasnik eli stvar natrag te podie rei vindicatio, a bonitarni vlasnik ima pravo na exceptio rei vinditae ac traditae.

A c t i o p u b l i c i a n a

Tko: podie ju pretorski vlasnikProtiv: osobe koja mu je oduzela stvar (sadanji posjednik)Kada (zato): zato jer je oduzet posjed (zbog zatite pretorskog vlasnitva)

Dva sluaja: Protiv osobe koja je u posjedu stvari koju je kupac res mancipi stekao tradicijom. zatita tog kupca koji je izgubio posjed stvari trai se natrag posjed stvari Protiv osobe koja je u posjedu stvari koju je kupac res mancipi stekao od nevlasnika u dobroj vjeri. zatita kupca koji je stvar u dobroj vjeri stekao od nevlasnika i potom izgubio posjed (pod uvjetom da prodavatelj nije stvar ukrao).

Z a t i t a p r o t i v k v i r i t s k o g v l a s n i k a

Exeptio rei venditae et traditae prigovor prigovor ulae bonitarni vlasnik protiv kviritskog vlasnika ako je kviritski vlasnik prodao res mancipi i predao je tradicijom kupcu (stjecatelju-bonitarnom vlasniku). tuitelj (prodavatelj-vlasnik) e biti odbijen na osnovi prigovora prodane i tradirane stvari.

Usporedba:REI VINDICATIOACTIO PUBLICIANA-povrat posjeda-kviritski vlasnik-pretorski vlasnik-vlasnik nema posjed-protiv posjednika nevlasnika

Formula:-intentio-Actio Publiciana sadri-condemnatio (arbitrarna klauzula)fikciju u intenciji-formula arbitraria-formula fictia

RES MANCIPIRES NEC MANCIPIPrijenos vlansitva:-mancipatio-traditio -in iure cessio-(in iure cessio)-kviritsko vlasnitvo-kviritsko vlasnitvo

Ako postoji formalni nedostatak, ali se stjee od nevlasnika u dobroj vjeri pretorsko vlasnitvo usucapiom postaje kviritsko vlasnitvo.

Nad res nec mancipi se isto moe prenijeti bonitarno vlasnitvo (npr. od nevlasnika) jer vrijedi regula:

Nemo plus iuris ad alterum transfere potest quam ipso habet.= Nitko ne moe prenijeti na drugog vie prava nego to ga sam ima.

P R E S T A N A K V L A S N I T V A

- volja - derivativno stjecanje- derelikcija (naputanje stvari)-neovisno o volji - objektivni razlozi/vlasnik=subjekt prava- capitis deminutio maxima- propast stvari- stvar postaje extra commercium

Vlasnitvo je apsolutno pravo, nema ogranienja rokom niti uvjetom.

S E R V I T U T E S (S L U N O S T I)

Iura in re aliena-pravo ovlatenika na odreen nain koristiti tuu stvar

Naela slunosti: nemini res sua servit nitko ne moe imati slunosti nad svojim zemljitem; servitus in faciendo considere nequit slunost se ne moe sastojati u injenju (trpljenju); onaj koji daje servitutes (vlasnik) se ne obvezuje; servitus servitutes esse non potest ne moe postojati slunost nad slunosti; civiliter slunost se mora obavljati obazrivo (bez injenja tete).

Slunosti se dijele na:1. Servitutes personarum (osobne slunosti) u korist neke osobe;2. Servitutes praediorum (zemljine slunosti) ustanovljuju se na teret jednog zemljita u korist drugog zemljita; ne radi se o osobnom pravu ovlatenika; pravo je vezano za nekretnine u iju je korist ustanovljena slunost; prati se zemljite.

S e r v i t u t e s p e r s o n a r u m

Dijele se na: 1. ususfructus plodouivanje2. usus - poraba habitatio stanovanje operae servorum (vel animalium) rad robova i ivotinja (od Justinjana su zasebne slunosti.

Ususfructus est ius alienis rebus utendi, fruendi, salva rerum substantia.=Ususfructus je stvarno pravo na tuoj stvari koje obuhvaa pravo koritenja stvari, pravo ubiranja plodova, uz sauvanje substancije (tvari).

Osoba ima:-uti pravo koritenja-frui plodouivanjeOsoba nema:-abuti pravo raspolaganja (ima samo vlasnik)

Sva stvarna prava su mogunost koritenja tue stvari na odreeni nain.

Salva rerum substantia mogua samo nad nepotronim stvarima.

Ususfructus irregularis slunost uivanja na potronim stvarima. Ulp.D.12.1.18.pr. Ako ti dadem novac radi darovanja, a ti ga primi kao zajam, Julian pie da nema darovanja, ali treba vidjeti je li se radi o zajmu. Mislim da ne postoji ni zajam i da ak tovie ni novac ne prelazi na primaoca, jer je primio drugim miljenjem.> Osoba koja ima slunost, ima obvezu vratiti istu koliinu stvari koja mu je dana na plodouivanje, ima status vlasnika, ali ima dunost povrata potroenog.> Rijeava se po naelima zajma.

Usus mogunost ogranienog koritenja stvari, ali pretpostavlja se, bez koritenja plodova.

SERVITUTES PRAEDIORUM:-dijele se, s obzirom na gospodarsko, poljoprivredno znaenje na:1. Servitutes praediorum rusticorum poljske slunosti2. Servitutes praediorum urbanorum gradske slunosti

1. Servitutes praediorum rusticorumITER pravo prolaskaACTUS pravo gonjenja stokeVIA iter+actus (stoka sa kolima)AQUAEDUCTUS pravo voenja vode2. Servitutes praediorum urbanorumALTIUS NON TOLLENDI zabrana graditi u visinuONERIS FERENDI naslanjanje na zid kueSTILLICIDII slunost odvoenja kinice

Naela zemljinih slunosti: vicinia debent esse odnosi se na zemljita (praedia); moraju biti susjedna zemljita; utilis esse debet s obzirom na servitutes; mora postojati korist; causa perpetua slunosti su trajne; dijeli pravnu sudbinu objekta (stvari) ako je prednik bio optereen slunou, bit e optereen i idui vlasnik. slunosti su nedijeljive slunost ne prestaje ako se netko od suvlasnika odrekao slunosti

P R E S T A N A K / Z A T I T A S L U N O S T I

Prestanak:NON USU ne vrenje u odreenom roku (najee 2 godine);USUCAPIO LIBERTATIS kao i non usu;CONFUSIO spoj, priraanje slunosti u jednu osobu (osoba koja je imala slunosti postaje vlasnik;CONSOLIDATIO isto to i confusio, samo kod ususfructusa;-smrt i capitis deminutio.

Zatita:- Vindicatio servitutis tube za zatitu slunosti;Actio confessoria u postklasinom pravu; lice i nalije actio negatoria.

Z A L O N O P R A V O

Zalog slui u svrhu osiguranja trabine.To je stvarno pravo na tuoj stvari.

Postoje jo neki naini osiguranja trabine:Fiducia - nije zalono pravo, ali je svrha ista;- prijenos vlasnitva mancipacijom ili in iure cessiom, s posebnim paktom (pactum fiduciae) o povratu stvari ukoliko doe do namirenja.Pignus datum- runi zalog;- vjerovnik postaje smao detentor.Pignus conventum- ugovnorni zalog;- izjednaeno s hipotekom.Hypoteca- zalog dan bez prijenosa posjeda.

Razlika izmeu pignusa i hypotece je u tome da li je dolo do prijenosa posjeda.

RAZVOJ HIPOTEKARNE ZATITE:- Zatita odnosa zakupodavca i zakupnika;- Poetno je sredstvo osiguranja zakupnine u korist zakupodavca s obzirom na ono to je unijeto na zemljite invecta et illata.

Interdictum Salvianum osiguranje zakupnine u korist zakupodavca; odnosi se na pokretnine to ih je zakupnik unio na poljoprivredno dobro.Actio Serviana moe se podii i protiv treih koji su doli u posjed stvari.Actio quasi Serviana zatita i kod runog zaloga, uz pretpostavku da je izgubljen posjed.

Jo jedna vrsta zaloga:Pignus nominis moe se zaloiti i pravo, netjelesna stvar.

P o l o a j z a l o n o g v j e r o v n i k a

Na jednoj stvari moe biti nekoliko zalonih prava.Kasniji zaloni vjerovnik moe isplatiti prijanjeg, te doi na njegovo mjesto IUS OFFERENDI ET SUCCEDENDI.

Prior tempore, prior iure.= Prvi u vremenu, jai u pravu.

Postoji utvren slijed namirenja zalonih vjerovnika.Zaloni vjerovnik ima odreena prava:a) poraba vjerovniku nije doputeno koristiti stvar jer ini krau porabe fructum usus; F Gai. D.47.2.55.(54).pr. Ako vjerovnik rabi zalog, odgovara za krau.b) ubiranje plodova antihreza ako je tako dogovoreno vjerovnik moe ubirati plodove u ime kamata.c) ako nije dolo do namirenja pripadanje stvari Lex Commissoria u klasici je doputeno da stvar pripadne vjerovniku ako dunik ne ispuni inidbu; od Konstantina (postklasika) Lex Commissoria se ukida. F CT.3.2.1. (320. god.) Budui da je meu razliitim pravnim podvalama osobito velika otrina legis commissoriae, odlueno je da se ukine.- Redoviti put: prodaja stvariIus possidendiIus distrahendi pravo na namirenjeSuperfluum hypoteca viak koji se vraa zaloniku

P O S T A N A K / P R E S T A N A K Z A L O N O G P R A V A

Postanak:- volja- zakonsko zalono pravo:SPECIJALNO na odreenoj stvariGENERALNO s obzirom na cjelokupnu imovinu

Prestanak:- bez forme odricanja- prestanak obveze (zbog akcesornog karaktera) razlikuju se vrste s obzirom na to postoji li jo utuivost obveze- propast stvari- confusio zaloni vjerovnik stjee vlasnitvo nad stvari.

S U P E R F I C I E S

-reguliranje prava koritenja zgrade podignute na tuem zemljitu;-domena obveznog prava (ranije), a kasnije postaje domena stvarnog prava;-nasljedivo i otuivo;

ZATITA:Actio in rem protiv vlasnika zemljita, ali i treih;- Justinjanovo pravo uvodi actiones utiles mogunost koritenja svih javnopravnih tubi, poput vlasnika.

Superficies solo cedit.= Vlasnik zemljita postaje vlasnik graevine.> Ono to je izgraeno na tuem zemljitu pripada vlasniku, a nevlasnik ima trajno osigurano koritenje graevine.

E M P H Y T E U S I S

-trajno koritenje odreene zemlje uz pravo otuenja, uz odobrenje vlasnika i uz plaanje odreenog postotka.

C.4.66.1. Emfiteutsko pravo ne treba ubrajati ni u zakup ni u prodaju, ve neka to bude odreeno kao tree pravo.

-nastaje poseban ugovor sa stvarnopravnim uincima;-trajno koritenje zemlje;-plaanje canona/vectigala;-pravo otuiti stvar uz vlasnikovo odobrenje; 2% kupovine.

To je vrsta nasljednog zakupa (trajno koritenje zemlje).

26