-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
1/82
SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA
1. Pojam i predmet socijalne antropologije
- Antroplogija je opa na!"a o #o$je"!.Njena %istorija po#inje
jo& od poja$e antropolo&"og ra'do(lja gr#"og mi&ljenja
ili (oljere#eno Protagorinom teoremom) #o$je" je mjera s$i%
st$ari** oni% "oje jes! i oni% "ojenis!.
- Rije# antroplogija poti#e od gr#"e rije#i anthropos (ovjek) i
logos (nauka ili uenje),&to ! pre$od! znai nauka o ovjeku i
njegovim mnogostrukim specifinostima, kojega izdiu iznad ostalog
ivotinjskog carstva.
- Antropologija se poja$ila "ao opi pojam na!"e o #o$je"!* "oji
sjedinj!je ra'na
'nanst$ena ispiti$anja #o$je"o$i% speci+i#nosti.
- Antropologija pro!#a$a #o$je"o$! prirod!* str!"t!r! i
antropolo&"e 'a"one* o(li"e inorme njego$og socijalnog ,i$ota*
na#ine njego$og socijalnog ,i$ota* na#ine njego$og,i$ljenja*
do,i$ljaje do,i$ljenog* djelo$anje i proi'$ode djelo$anja* osjeaje
i misljenje iproi'$ode osjeanja i mi&ljenja* $rijednosti i
potre(e.
- Osno$na razlika izmeu raznih grana antroplogije i socijalne
antropologijesastojise ! tome &to nji%o$i !$idi nis! do$oljni
'a sagleda$anje cjeline lj!ds"og (ia. Onen!,no moraj! "om!nicirati
sa socijalnom antropologijom.
- Razne antropologije javile su se iz dva razloga . Prvi razlog
le,i ! ra'li#itimprist!pima lj!ds"om (i! i tendenciji da se oni
ra'li#ito ost$are. rugi razlogse is"a'!je! tome &to ! 'emljama
Njema#"a* ngles"a* /ranc!s"a i Ameri"a0 postoje ra'netradicije
'nanst$enog ispiti$anja #o$je"a.
- /ormiranj! antropologije ! ngles"oj naj$i&e je doprinijelo
!#enje e$ol!cionista s "raja1. stoljea* a pose(no ar!inovo,
"pencerovo i irkemovo uenje.
- Proces! +ormiranja i ra'$oj! socijalne antropologije
doprinijeli s! npr. #a$lor i %razer*a njen !spje% ! 'na#ajnim
istra,i$anjima omog!ila s! uenja &alino!skog i
Radcliff'rauna.
- Ameri#"a antropologija se +ormirala ! odre2enim
speci+i#nostima. Ona se (itnora'li"!je od njema#"e i engles"e
antropologije.Jedan od 'na#ajni% ameri#"i% antropologa* njema#"og
porije"la je %. 'oas. On je !sredi&te s$oji% na'ora sta$io
pro(lem "!lt!re. To je !darilo pe#at daljnoj orijentacijiameri#"i%
antropolo&"i% istra,i$anja.Trideseti% godina 34. stoljea* ta
!smjerenost do(ija no$e polete !#enjem '.&alino!skog.On smatra
da s$i podaci o #o$je"! "oje pri"!plja antropolog imaj! pra$i
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
2/82
smisao te" "ada se o(jasni +!nc"ija "oj! oni imaj! ! o"$ir!
jednog integralnog sistema"!lt!re. Ispiti$anje ti% +!n"cija
predsta$lja gla$ni cilj antropologije. Njego$aantropologija se
o'na#a$a 5 +!n"cionalisti#"om i integracionisti#"om* jer pola'i
od+!n"cije i primjenj!je integracionisti#"i prist!p !
o(ja&nja$anj! +enomena "!lt!re.
- Istodo(no se +ormiraj! amerika kulturna antropologija i
engleska socijalnaantropologija. Naj(itnija ra'li"a i'me2! nji%
d$ije le,i ! tome &to je socijalnaantropologija 'natno $i&e
!smjerena na istra,i$anje ra'li#iti% str!"t!ra dr!&t$a*
do"ameri#"a "!lt!rna antropologija $i&e insistira ma
istra,i$anj! dr!&t$enog (ia #o$je"a istr!"t!ra dr!&t$a !
o"$irima o(!%$atnije s%$aene "!lt!re* "ao (itnog
o(ilje,ja#o$je"o$og dr!&t$enog ,i$ota.
- 6r!go (itno o(ilje,je engles"e socijalne antropologije se
sastoji ! tome &to njenipredsta$nici ra'ne "!lt!rne +enomene !
cjelini i pro(leme "oji s! ! neposrednoj $e'i sa(ra"om i porodicom*
s$ojinom i politi#"im !pra$ljanjem* ograni#a$aj! na prostore "ojis!
pod (ritans"om "olonijalnom !pra$om. 7 tome le,i jedna od njeni%
(itni% sla(osti.
nergi#n! s!protnost ograni#a$anja toga i'ra'ili s! predsta$nici
dominantni% sa$remeni%antropolo&"i% !#enja - ehlen i
Plessner.
- 8islioci 19. i 1:. stoljea s! ra'li#ito t!ma#ili idej!
antropologije. Pr$i s! #o$je"as%$aali i o(ja&nja$ali "ao dio
prirode* ma "oli"o on (io slo(odno i misaono (ie. ;io#o$je" m!drac
ili ne'nalica* on je dio prirode 5 "pinoza ot!da se njego$o
mi&ljenje o#o$je"! o'na#a$a nat!ralisti#"om antropologijom.
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
3/82
a.a. Jednostranost is"lj!#i$osti ra'ni% prist!pa
- 7 %istoriji antropolo&"og mi&ljenja dominirala s! d$a
na#ina ! ra'!mije$anj! ili
istra,i$anj! s!&tine #o$je"a. To s! racionalistiki i
empirijski. Oni s! dijametralnos!protni i eg'istiraj! ! ra'nim
$arijantama.
Razlika izmeu *ockea i +umea* predsta$ni"a egles"e empiristi#"e
antropologije !19. i 1:. stolje!. Primarna ra'li"a i'me2! nji% se
is"a'i$ala ! tome &to je "od @!meai'ra,enije do&lo s%$aanje
#o$je"a ne samo "ao ra'!ms"og* nego i "ao
dr!&t$enogdjelot$ornog (ia. Loc"e smatra da se na!"a o #o$je"!
mo,e i'graditi jedino na temelj!empirijs"og pro!#a$anja lj!ds"e
"!lt!re.
- *ockisti#e da pomo! ra'!ma #o$je" spo'naje &ta se mo,e
spo'nati. Ra'!m je* madane posjed!je sposo(nost spo'na$anja cijelog
"osmosa* do$oljan 'a #o$je"o$e ,i$otne
potre(e i 'a njego$e moralne d!,nosti.
- arl &arks njego$a antropologija pola'i od s!&tine
#o$je"a i njego$e prirode* n!,noi'lo,ene dijale"ti#"om
proces!alitet!. Njego$e !$ide o #o$je"! slijedi /romo$a
"riti#"aantropologija.
- O$isno od toga da li se progla&a$a ra'!m ili is"!st$o 'a
$r%o$ni "riterij ra'!mije$anja io(ja&nja$anja speci+i#nosti
lj!ds"og (ia* postoje d$ije $rste antropologije 5racionalistika i
empiristika. On se mog! o'na#iti teorijs"om antropologijom* "oja
sena#elno 'anima 'a o(li"e socijalnog posredo$anja #o$je"o$og
,i$ota* posredo$anjanjego$og mi&ljenja i do,i$lja$anja i
$redno$anja eg'istenacijalnog i mi&ljenog.
- Teorijs"a antropologija se ra'$ijala ! d$a pra$ca)
racionalistikom i empiristikom.
- Racionalistika je $arijanta teorijs"e antropologije "oja !
ratio!* tj. ra'!m! $idi$r%o$ni ili apsol!tni "riterij 'a
sagleda$anje s!&tine #o$je"a. Njega %istorija po#inje
odantropolo&"og ra'do(lja gr#"og mi&ljenja.
- -mpiristika antropologija potencira na is"!st$! i emocionalno
5 nagons"oj s+erilj!ds"og (ia* a odgo$or na pitanje &ta je
#o$je"B pr!,a na (a'i empirijs"og pro!#a$anjalj!ds"e
djelatnosti.
- Predstavnici engleske empiristike antropologije19. i 1:.
stoljea s!) Loc" i @!me@j!m0.
- a ra'li"! od racionalisti#"e antropologije* #ija %istorija
traje s$e do njema#"og"lasi#nog ideali'ma* empiristi#"a
antropologija 19. i 1:. stoljea edi+icira "oncept po"ojem ideje
nis! !ro2ene #o$je"!* nego proi'ila'e i' is"!st$a. Njeni
predsta$nicismatraj! da sam ra'!m ne mo,e predsta$ljati $r%o$nog
ili apsol!tnog s!dij! 'asagleda$anje s!&tine lj!ds"og (ia= 'a
to je neop%odno !'eti ! o('ir 'na#aj #o$je"o$e
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
4/82
emocionalno 5 nagons"e s+ere. Ne"i njego$i predsta$nici
potenciraj! na indi$id!alnimosjeanjima i s!(je"ti$nim do,i$ljajima
indi$id!e* &to je pose(no i'ra,eno "od @!mea@j!ma0.
- 8e2!tim* osjeanja i do,i$ljaje indi$id!e 'anemar!j! mnogi
predsta$nici socijalne
antropologije* "ao te"o$ina ameri#"e i engles"e antropolo&"e
misli. I'!'eta" toga* #ini'oas,"oji ra'$ija teorij! s!(je"ti$nog
ra'!mije$anja "!lt!re. Njego$a antropologija it'$. !tilitarna
antropologija* (itno se ra'li"!j! od Stra!sso$e str!"t!ralne
antropologije.Ra'li"a le,i ! tome &to dr!ga po"a'!je interes 'a
$ei st!panja !op&ta$anja.
- 7pr"os ra'li"ama i'me2! racionalisti#"e i empiristi#"e
antropologije* 'ajedni#! crt!nji%o$i% !#enja #ini sklonost za
uoptavanje pro/lema.
- Postoje d$ije $arijante socijalne antropologije 5 jedna "oja
insistira na !op&ta$anj! idr!ga* "oja to 'aposta$lja.
- Razlika izmeu empiristike antropologije 01. i 02. stolje3a* po
"ojoj ideje nis!!ro2ene #o$je"! nego neposredno ili posredno
proi'ila'e i' is"!st$a* i empirijskeantropologije formirane u 04. i
56. stolje3u. O$a dr!ga $i&e insistira na
empirijs"im#injenicama i manje je s"lona aptra"cijama ili
!op&ta$anjima* nego &to je to sl!#aj saempiristi#"im
antropolo&"im stajali&tima 19. i 1:. stoljea. Ona insistira
na anali'i ra'ni%$ido$a dr!&t$enog ,i$ota* promatraj!i ga ta"o
&to !'ima ! o('ir +!n"cije ili str!"t!rnelemente ne"og
dr!&t$a= manje je s"lona terijs"im !op&ta$anjima* s
i'!'et"om Stra!sso$estr!"t!ralne antropologije.
- >!lt!rna antropologija je !smjerena na istra,i$anje i
opisi$anje elemenata "!lt!reo(i#aji* mito$i* $jero$anja* proi$odnja
i na#in organi'iranja ,i$ota0 ra'ni% etni#"i%
'ajednica i predsta$lja (a'! +ormiranja socijalne
antropologije.- mpirijs"a antropologija natemelj! raspolo,i$e
gra2e* tj. #injenica anali'ira i opis!jeo(li"e dr!&t$enosti
lj!ds"og (ia* do" teorijs"a antropologija ot"ri$a i ra'!mije$a ono
&to#ini #o$je"o$! s!&tin!.
- 7 modernom mi&ljenj! pris!tne s! d$ije antropolo&"e
smjernice. Jedna je s"lonaapstra"cijama i !op&ta$anjima* i
dr!ga* se odli"!je pomen!tim nedostat"om. Osim toga*o(je sjernice
se "ara"teri'iraj! mno&t$om !#enja. Nji%o$i predsta$nici s$oje
!$ide o#o$je"o$oj indi$id!alnosti* odnosno dr!&t$enosti
smatraj! jedino ispra$nim imjeroda$nim. S o('irom na o$e d$ije
smjernice antropolo&"om mi&ljenj! se posta$lja
'na#ajno pitanje) gdje smjestiti socijaln! antropologij!B 6a li
je socijalna antropologija!smjerena "a !op&ta$anj! ra'ni%
pitanja #o$je"a i njego$e indi$id!alnosti i dr!&t$enostBili pa"
njoj nedostaj! te s"onosti. 8no&t$o odgo$ora je mog!e
"lasi+icirati ! d$ijegr!pe. Po pr$oj gr!pi odgo$ora* socijalna
antropologija isp!nja$a 'ada! disciplinarnedr!&t$ene 'nanosti
po tome &to po"a'!je s"lonost "a !op&ta$anj! pro(lema
lj!ds"og (ia.Odgo$ori ta"$e $rste s! pris!tni ! !#enjima
antropologa 1. i 34. stoljea* a pose(no "od;oasa i Radcli++e 5
;roDna.
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
5/82
- Ra'li"a i'me2! ;oasa i Radcli++e 5 ;roDna) pr$i insistira na
indi$id!alnosti is!(je"ti$nom do,i$lja$anj! ra'ni% o(li"a
dr!&t$enosti* a dr!gi potencira cjelin! ilidr!&t$o.
- 6r!ga $rsta odgo$ora sadr,ana je ! !#enjima oni% antropologa i
dr!gi% teoreti#ara #iji
s! !$idi proiste"li na temelj! istra,i$anja predlogi#"og
mentaliteta primiti$ni% naroda ililogi#"og mentaliteta sa$remeni%
dr!&ta$a. To pose(no dola'i do i'ra,aja ;r!%la ;rila0
i6!r"%eimo$og !#eni"a 8. 8a!ssa 8osa0.
- /!ndamentalne elemente 'a ono &to se "asnije o'na#a$a
antropologijom nala'imo "odProtagore. O$aj mislilac ! sredi&te
s$og na'ora posta$lja #o$je"a i odre2!je da mjeroms$i% st$ari.
- Tales) ESpo'naj samog se(eF.
- Te" e >arl 8ar o(!%$atnije sagledati #o$je"a* isti#!i da
#o$je" predsta$lja ansam(l
dr!&t$eni% odnosa. Njego$a teorema da je #o$je" naj$i&a
$rijednost 'a #o$je"a*predsta$lja %istorijs"o 5 %!manisti#"i
!smjeren! antropologij!= ona ne g!(i i' $ida'na#aj #o$je"o$og
indi$id!aliteta i s!(je"ti$iteta* "ao ni 'a"onitosti ra'$oja
njego$og(ia* "oje nastoji da s$oje potre(e* interese i cilje$e
'ado$olja$a i posti2e "ro' ra'neo(li"e dr!&t$eni% odnosa.
- 7pr"os ogromni% ra'li"a i'me2! predsta$ni"a nemeta+i'i#"e i
empirij"se antropologije*postoji 'ajedni#"a crta) isticanje 'na#aja
#o$je"o$og rada i njego$i% proi'$oda. Radpredsta$lja (itn! oso(in!
#o$je"a= (e' rada #o$je"o$ ,i$ot je nemog! i ne'amisli$. Onje (a'a
i mjerilo s$i% dr!gi% $rijednosti.
- 8e2!tim* pro(lem rada predsta$lja nesa$ladi$! ra'li"! i'me2!
meta+i'i#"e inemeta+i'i#"e antropologije. Ona se sastoji ! 'ome
&to meta+i'i#ari ili racionalisti rads%$ataj! asptra"tno* tj.
rad 'ami&ljaj! "ao misaon! djelatnost* odnosno djelatnost "oja
jenedjelot$orna* a nemeta+i'i#ari rad poimaj! "on"retno* tj. "ao
pra"ti#n! djelatnost "ojom#o$je" mo,e pot$r2i$ati s$oj! s!&tin!
ili je* 'a%$alj!j!i !$jetima s$oje empirijs"eeg'istencije* #o$je"
g!(i* pa rad ! ta"$im sit!acijama se arti"!lira "ao
ot!2enadjelatnosti.
- ato je 'adata" antropologije* po Cassirer!* da pr!,i !$ide o
str!"t!ri lj!ds"i%djelatnosti i da nas !p!ti da i% s%$atimo ne "ao
i'olirane sl!#ajne t$ore$ine* nego "aoorgans"! cjelin!. na#aj
lj!ds"e djelatnosti ili djelot$orne radnje potencira ne samo
Cassirero$a nemeta+i'i#"a ili neracionalisti#"a antropologija*
tj. antropologija sim(ola*nego i Ge%leno$a empirijs"a
antropologija* po "ojoj se "!lt!ra sti#e #o$je"o$omdjelat$ornom
radnjom. Ona predsta$lja dr!g! stran! lj!ds"e prirode.
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
6/82
e$ol!cioni'ma. Osno$no na#elo nji%o$e teorije sa,ima se ! ideji
o jedinst$enomporije"l! #o$je#anst$a.
- Antropologija "a odr!&t$ena na!"a predsta$lja proi'$od
mi&ljenja pros$jetiteljs"ogra'do(lja.
- Na engles"e antropologe sna,an !ticaj s! imala !#enja
mislilaca 1:. stoljea* prije s$egasta$o$i d. @j!ma* A. Smit%a. Oni
s! insistirali na tome da pro!#a$anje dr!&t$a* "oja s!smatrali
prirodnim sistemima ili organi'mima* mora (iti empirijs"o. nji%o$a
!#enja seo'na#a$aj! nat!ralisti#"im na'orima o #o$je"! i
dr!&t$!.
- Na!#na mi&ljenja "oja se (a$e pro(lemom #o$je"a i njego$i%
s$ojsta$a* mog! sepodijeliti ! tri gr!pacije stajali&ta.
Predsta$nici pr$og !#enja ispra$no smatraj! da jeantropologija
najop&tija na!"a ili* (olje rei* na!"a nad prirodnim i
dr!&t$enim na!"ama.a protagoniste dr!ge gr!pe stajali&ta
antropologija predsta$lja dio sociologije.Predsta$nici treeg
stajali&ta smatraj! da je antropologija samostalna
dr!&t$ena
disciplina. Ispra$no je misliti da socijalna antropologija
predsta$lja samostalnodisciplinarno mi&ljenje o #o$je"!*
'a"onima njego$e prirode* o(licima socijalnogposredo$anja njego$e
eg'istencije i posljedicama tog posredo$anja.
- Po Aristotel!* #o$je" je 'oon politicon* tj. politi#"a ili
dr!&t$ena ,i$otinja= samo !'ajednici sa dr!gim se(i ra$nim
(iima #o$je" mo,e ost$ariti smisao s$og postojanja idjelo$anja=
s!ptorno od toga on je (og ili #!do$i&te.
- Pod socijalnom antropologijom tre(a podra'!mije$ati ono
disciplinarno mi&ljenje "ojeistra,!je i opis!je ra'ne aspe"te
#o$je"o$og dr!&t$enog ,i$ota* "ao npr. o(i#ajne*religijs"e*
e"onoms"e* politi#"e* estets"e* politi#"e itd.* odnosno nji%o$!
posredni#"!
!log!* !#in"e toga posredo$anja na #o$je"a "ao ansam(la
dr!&t$eni% odnosa.- Predmet socijalne antropologije je #o$je"
"ao ansam(l dr!&t$eni% odnosa.
-
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
7/82
- Antropolo&"o mi&ljenje se "ara"teri'ira d$ostr!"im
prist!pom istra,i$anja i opisi$anja#o$je"o$e dr!&t$enosti=
i'me2! nji% ! osno$i ne postoji apsol!tna ra'li"a. To
s!)+!n"cionalisti#"i i str!"t!ralisti#"i.
- Isticanje +!n"cionalnosti #ini jedn! od (itni% dimen'ija
Cassirero$og !#enja o #o$je"!
"ao animal s?m(olic!m!. To !#enje (itno dr!ga#ije s%$aa 'na#enje
pojma+!n"cionalnosti od onog "oje m! daje ;. 8alinoDs"i i dr!gi
+!n"cionalisti. Oni* "ao idr!gi +!n"cionalisti* smatraj! da
primarno mjesto ! ispiti$anj! dr!&t$enosti lj!ds"og (iapripada
+!n"ciji Edr!&t$eni% instit!cijaF. Sla,! se da dr!&t$ene
instit!cije predsta$ljaj!me2!o$isne dijelo$e dr!&t$enog
sistema* odnosno relacij! i'me2! #lanoca dr!&t$a iodnos i'me2!
dr!&t$eni% gr!pa. a ra'li"! od +!n"cionalista* str!"t!ralisti
daj! primatstr!"t!ri ti% odnosa.
- 7#enje no$o"anto$aca predsta$lja naje"latantniji primjer
ideali'iranja "!lt!re ipotp!nog 'anemari$anja npr. politi#"i% i
pra$ni% normi. 7 tome prednja#i Cassirero$ateorija. Ona ne traga 'a
s!&tinom ili esencijom "omple"snosti lj!ds"og (ia* $e ga
ra'!mije$a is"lj!#i$o sa stajali&ta ra'ni% sim(oli#"i%
o(li"a i nji%o$e +!n"cionalnosti= pritome se ne 'anima 'a
ra'!mije$anje npr. instit!cija e"onoms"og ili pra$nog
"ara"tera.Njeno pola'i&te jeste #o$je" "ao animal
s?m(olic!m.
- 8nogi antropolo'i insistiraj! na #o$je"o$oj s!(je"ti$nosti i
lj!ds"om d!%!* &to pose(nodola'i do i'ra,aja "od /. ;oasa i 8.
Sc%elera.
(. Predmet* 'adata" socijalne antropologije i ra'li#iti
!$idi
- Antropologija predsta$lja opi na!"! o #o$je"!* #iji predmet
istra,i$anja je #o$je"*njego$a priroda i str!"t!ra* indi$id!alnost
i dr!&t$enost.
- I' mno&t$a odgo$ara na pitanje sta je predmet
antropologije* i'd$ajaj! se tri gr!pe.Pr$oj gr!pi pripadj! oni
odgo$ori #ija se s!&tina s$odi na o$o) predmet
antropologije!"lj!#!je ne samo #o$je"a "ao dr!&t$eno (ie* nego
i s$e poja$e #o$je"o$og dr!&t$enog,i$ota i to (e' $remens"e i
prostorne granice. O$dje je primijetna neopra$dana
tendencijai'jedana#a$anja antropologije i aociologije. 6r!ga gr!pa
o(!%$ata idej! da je
antropologija na!"a o #o$je"! i njego$im d!&e$nim i
tjelesnim poja$ama. O$a gr!paodgo$ora ima relati$no naj$ei (roj
pristalica. Trea gr!pa o(!%$ata one odgo$ore po"ojima je
antropologija na!"a o prirodnoj %istoriji #o$je"a* ili o njego$oj
anatomiji i+i'iologiji.
- 6r!ga i trea gr!pa en mog! (iti pri%$atlji$e.
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
8/82
- Glacni cilj natropologije je da ot"rije i !t$rdi &ta je
#o$je"* &ta je njego$a priroda* "a"$es! i "oli"e moi njego$og
sa'nanja* &ta ga po$e'!je s dr!gim lj!dima* &ta oti$ira
njego$!dr!&t$enost* "a"o do,i$lja$a ra'ne o(li"e
dr!t&$enosti* odnosno "a"o se odnosi premas!(je"ti$nim i
postojeim normala dr!&t$enog ,i$ota* "a"o do,i$lja$a
nea!tenti#nosts$oje eg'istencije i mog!nost i nemog!nost da (!de
gospodar s$oje eg'istencije i
s!d(ine* itd.
- Socijalna antropologija predsta$lja temelj s$im ostalim
antropolo&"im disciplinama.Njen predmet je #o$je" i njego$a
priroda* str!"t!ra i antropolo&"i 'a"oni*
#o$je"o$aindi$idalnost ili s!(je"ti$nost i do,i$ljajnost*
indi$id!alni i dr!&t$eni "ara"ter* potre(e i$rijednosti i*
napo"on* indi$id!alna i dr!&t$ena normalti$nost #o$je"o$og
djelo$anja !o"$irima dr!&t$ene 'ajednice.
- Cassirer antropologija sim(ola. 7 njego$oj antropologiji ra'ni
o(lici #o$je"o$ogdr!&t$enog ,i$ota s! i'ra,eni pojmom sim(ola=
oni predsta$ljaj! (itn! oso(in! #o$je"a injego$ monopol ! odnos! na
,i$otinjs"i s$ijet.
- Socijalna antropologija se (a$i pro(lemom dr!&t$a i
#o$je"a* polo,aja i ,i$ota #o$je"a! dr!&t$enoj
organi'aciji.
- Ge%leno$a antropologija Eodo'goF. 7 njoj dominantn! !log! ima
pojam "!lt!re* "oji#ini temelj ameri#"e "!lt!re ili engles"e
socijalne antropologije. >!lt!ra je* po Ge%len!*lj!ds"a priroda*
prepa2ena #o$je"o$om djelatno&!* !n!tar "oje i pomo! "oje
jedinomo,e ,i$jeti* odnosno ona je neprirodna t$ore$ina* "ojom se
#o$je"! omog!a$aopstana".
- /!ndamentalna poenta Stra!sso$og !#enja sa,ima se ! 'a%tje$!
po$e'i$anja dr!&t$enog
i indi$id!alnog* +i'i#"og i psi%olo&"og. On ,eli po"a'ati da
totalna dr!&t$ena poja$ain$ol$ira sljedee elemente)10 ra'li#ite
modalitete dr!&t$enog pra$ni* e"onoms"i* religijs"i i estets"i
aspe"t0*30 ra'li#ite tren!t"e ne"e indi$id!alne %istorijeH0
ra'li#ite o(li"e i'ra,a$anja* me2! "oje spadaj! re+le"si* s$jesne
predsta$e i
nes$jesni procesi 5 indi$id!alni i "ole"ti$ni.
- Po Pritc%ard!* socijalna antropologja predsta$lja
antropolo&"! disciplin! #iji je 'adata"i cilj da ispit!je
dr!&t$ene instit!cije "ao me2!o$isne segmente dr!&t$enog
sistema*odnosno dr!&t$ene odnose i'me2! #lano$a dr!&t$a i
odnose i'me2! dr!&t$eni% gr!pa.
- Antropologija se distancira od ostali% dr!&t$eni% 'nanosti
po tome &to njen predmeto(!%$ata +!ndamentalna pitanja #o$je"a.
I' mno&t$a pitanja* tri postaj! naj$a,nija)
pr$o*antropolo&"a priroda* dr!go* antropolo&"a str!"t!ra i
tree* antropolo&"i 'a"oni.
- a,nost o$i% pitanja se sastoji ! '(li,a$anj! socijalne
antropologije i sa$remeneteorijs"e ili #iste antropologije* a
pose(no Plessnero$e t'$. sistems"e antropologije iliantropologije
jedinst$a.
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
9/82
3. 8etode ! socijalnoj antropologiji
- 7 na!"ama o #o$je"! s! primjenji$ane tri dominantne metode.
Jedna od nji% jefunkcionalizam= o$aj metod !temelj!je ;.
8alinoDs"i. ;itna odli"a njego$e teorije se
ogleda ! tome &to "oristi tri 'na#ajna termina
E+!ncionali'maF)10 Pr$a +orma +!n"cionali'ma ;. 8alinoDs"og je
integracionisti#"i prist!p* po #em!je sli#an sa ;oaso$im
integracioni'mom.- /!n"cija ! o$oj +ormi +!n"cionali'ma ima 'a cilj
da o'na#i odnos ilime2!o$isnost dijelo$a jedne cjeline da i'mjena
ili pre$lada$anje jednog odsegmenta djel!je na ostale.- O$dje se
integracioni'am i !tilitari'am me2!so(no is"lj!#!j!.
7tilitari'ampretposta$lja da po$e'anost dijelo$a cjeline nastaje i'
"oristi* &to nije"ara"teristi"a integracioni'ma.- 6r!ga
$arijanta !tilitari'ma je pris!tna "od oni% teoreti#ara "od "oji%
dominiraideja da ! osno$i po$e'anosti segmentata "!lt!re le,i ne"i
cilj. S o('irom na to*
mo,e se go$oriti o teleolo&"om !tilitari'm! ili !tilitarnom
teleologi'm!.Integracioni'am insistira na ideji o "!lt!ri "ao
integralnoj cjelini.
30 Polo$inom trideseti% godina 34. stoljea* ta#nije ! djel!
E8agija* na!"a ireligijaF* 8alinoDs"i "oristi dr!gi tip
+!n"cionali'ma. Radi se o monisti#"om!tilitari'm!. 7tilitari'am*
dr!gi tip +!n"cionali'ma* nala'i s$oje mjesto pose(no !t!ma#enj!
s%$atlji$osti i smislenosti magije. Ona poma,e pojedinc! da i'a2e
na"raj sa s$ojim stra%o$anjima i nei'$ijesnostima. 8agija
predsta$lja naj(oljiprimjer monisti#"e i !tilitarne +orme
+!n"cionali'ma.
H0 Trei tip ili +orma +!n"cionali'ma je d!alisti#"i
!tilitari'am. Primjer ta o$! +orm!d!n"cionali'ma 8alinoDs"og je
njego$a teorija religije. Po njem!* religija se
!sredre2!je na $a,ne "ara"teristi"e "!lt!re i pomo! nje se
poja#a$aj! iodr,a$aj! o(i#ajni post!pci i $jero$anja.
- 7$ide o 'na#enj! i 'na#aj! +!n"cionalne metode 'a
antropolo&"a istra,i$anja pr!,a!#enje -. irkema. 7 6ir"emo$oj
teoriji "omple"s dr!&t$enog ,i$ota* dr!&t$eni%post!pa"a i
dr!&t$enog $jero$anja se promatra i o(ja&nja$a sa
stajali&ta pojma +!n"cije.6ir"em pojam +!n"cije promatra sa
stajali&ta njenog !#e&a i doprinosa "oji jednadr!&t$ena
#injenica pr!,a potre(ama dr!&t$a i njego$og ,i$ota.
6r!&t$eni ,i$ot tra,i odpojedinca stalno !'dr,a$anje i
o(!'da$anje* jer s! "ole"ti$na $jero$anja i dr!&t$enipost!pci
nepo'nati ,i$ot! njego$i% osjeta i potre(a. To predsta$lja
"ardinaln! ra'li"!
i'me2! 8aro$e i 6ir"emo$e teorije.- 6ir"emo$a teorija nastaje
pod sna,nim !ticajem (iologije @. Spencera.
- 6ir"emo$o !#enje negira pojedince* njego$! s!(je"ti$nost*
indi$id!alnost* njego$e$rijednosti i potre(e. Ono* naime*
apsol!ti'ira !log! "ole"ti$nog ,i$ota* na &tet!
'na#ajapojedinca i njego$og interesa.
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
10/82
- /!n"cija* po 6ri"em!* ne sl!,i +i'i#"im ili materijalnim
potre(ama #o$je"a* negopotre(ama samog "ole"ti$iteta. 7 6ir"emo$om
+!n"cionali'm! sredi&nje mjesto'a!'imaj! pojmo$i* "ao npr.
"ole"ti$ni ,i$ot* "ole"ti$ne predsta$e* "ole"ti$na
s$ijest*"ole"ti$ne $rijednosti* "ole"ti$ni interesi i potre(e.
- 6ir"em !staje proti$ s$a"og o(li"a red!"cioni'ma. On pola'i od
"ole"ti$a* a nepojedinca. Taj pro(lem se prepo'naje ! djel! EO
dr!&t$enoj podjeli radaF* gdje se isti#eda dr!&t$eni ,i$ot
ima s$oja d$a i'$ora* tj. sli#nost s$ijesti i podjel! rada. 7
pr$omsl!#aj! pojedinac je specijali'o$an 'ato &to se* nemaj!i
sopst$ene indi$id!alnost* !tapa! jedan i isti "ole"ti$ni tip= !
dr!gom sl!#aj!* 'ato &to on i pored toga &to ima s$oj li"
ili#n! djelatnost* o$isi od nji% ! onoj mjeri ! "ojoj se od nji%
ra'li"!je* pa prema tomeo$isi i od dr!&t$a.
- 6r!ga $rsta metode je strukturalna metoda.Nj! ra'$ijaj! i
Cla!de Le$i 5 Stra!ss i$ans Pritc%ard. /!n"cionali'am je pos$e
'anemario ra'$ojne i %istorijs"e perpe"ti$e !pro!#a$anj!
dr!&ta$a* #ija je pro&lost nepo'nata. Ta"o2er* nji%o$a
str!"t!ralna metoda
!"lj!#!je relacion! anali'!. Osno$na s!&tina str!"t!ralne
metode se is"a'!je !nes!(je"ti$isti#"om* emprijs"om prist!p!
socijalnim +enomenima. Njen !temelji$a#pola'i od te'e da se s$a"a
"!lt!ra mo,e s%$atiti s"lopom dr!&t$eni% sistema* na #ijem$r%!
stoji je'i"* pra$ila $jen#anja* pri$redni odnosi* !mjetnost*
'nanost i religija.
- Primjen! str!"t!ralne metode Stra!ss i'$odi anali'om sistema
srodst$a i ,enid(eni%pra$ila nera'$ijeni% plemens"i% "ole"ti$iteta.
Tom pro(lem! pos$e!je spisElementarne str!"t!re srodst$aF ! "ojem
ra'li"!je tri (itna odnosa) i'me2! (rae isestara* i'me2! m!,a i
,ene i i'me2! roditelja i djece. Te odnose Stra!ss sta$lja
!"orelacij! sa sistemom socijalni% odnosa* s pra$om i
o(a$e'ama.
- Primarna sla(ost Stra!sso$e str!"t!ralne metode mani+estira se
! eliminiranj! #o$je"a"ao s!(je"ta ili* (olje rei* #o$je" g!(i
'na#enje i !log! s!(je"ta i postaje o(je"t smisla.
- a Le$i 5 Stra!ssa str!"t!ra predsta$lja s"!p elemanata i'me2!
"oji% postoji stalanodnos* odnosno relacija "oja je podre2ena
ra'nim a"siomima s!do$ima* sta$o$ima iliis"a'ima0. Str!"t!ra se
sastoji od elemanata "oji s! ta"$i da (ilo "a"$o mijenjanje
jednogod nji% po$la#i 'a so(om mijenjanje s$i% dr!gi%
elemenata.
- 6r!gi pojam "oji ima sredi&nje mjesto ! str!"t!ralnoj
antropologiji je pojam dr!&t$enacjelina. Stra!sso$i !$idi ! (it
cjeline "ao dr!&t$enog +enomena se (itno ra'li"!je od!$ida
+!n"cionalista "oji dr!&t$en! cjelin! tretiraj! is"lj!#i$o "ao
+!n"cionaln! cjelin!.
To Stra!ss opra$dano od(ac!je* jer dr!&t$ena cjelina mo,e
(iti i dis+!"ncionalna.- Pritc%ardo$a teorija "oristi str!"t!raln!*
+!n"cionaln! i relacijs"! anali'! ili prist!p.Pritc%ardo$o !#enje
je (itno ra'li#ito ne samo od Radcli++ ;roDno$og +!n"cionali'ma*jer
o&tro od(ac!je njego$ !tilitari'am* nego i od 6ir"emo$og
+!n"cionali'ma "oji !stajeproti$ intele"t!alisti#"i% teorija.
Osno$! Pritc%ardo$e antropologije #ini ideja da je#o$je" ra'!mno
(ie.
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
11/82
- Ta"o2er* ra'li"a i'me2! Radcli++ 5 ;roDno$og i Pritc%ardo$og
+!n"cionali'mais"a'!je se i ! pogled! cilje$a antropologije.
Radcli++ 5 ;roDn je 'anemario %istorij! ismatrap da antropolog mo,e
(e' %istorije naroda "ojeg pro!#a$a* dotle Pritc%ard misli dajedno
od "ardinalni% pitanja 'a antropologa predsta$lja odnos i'me2!
antropologije i%istorije= !$idi antropologa s! potp!niji !"oli"o
respe"tira 'na#aj %istorije naroda* "oji je
predmet njego$og istra,i$anja.
- Pritc%ard ingnorira indi$id!!. apra$o* pro!#a$aj!i
instit!cije* Pritc%ard i% ra'!mije$ana ra'ni jedin"e ! dr!&t$!*
ali se (itno ra'li"!j! od 8ara jer se opredjelj!je 'aideali'am* a
8ar 'a materijali'am. Pritc%ard smatra da dr!&t$o postoji !
d!%!.
- Speci+i#nost Pritc%ardo$og !#enja se sastoji ! tome &to
nastoji da dr!&t$o i dr!&t$en!str!"t!r! pojmi i'n!tra*
odnosno s!(je"ti$no* #ime se po"a'!j! njego$e
idealisti#"epo'icije.
- Jo& jedna ra'li"a i'me2! Radcli++e 5 ;roDna i $ans
Pritc%arda je ! tome da pr$i !
istra,i$anj! +!n"cionalnosti dr!&t$a i njego$e str!"t!re
primjenj!je analiti#"i metod* do"Pritc%ard "oristi integrati$ni
prist!p. Osno$na s!&tina njego$og integrati$nog prist!pa
seis"a'!je ! tome da se s$a"i dio datog sistema !#ini s%$atlji$im
"ro' njego$o po$e'i$anjesa dr!gim dijelo$ima.
- ;itno dr!ga#ija metoda ! istra,i$anj! i o(ja&nja$anj!
#o$je"a i o(li"a njego$ogsocijalnog ,i$ota je dija"eti#"a metoda.
Ona je mnogo starija od +!n"cionalne istr!"t!ralne metode.
- 6ijale"ti#"i na#in mi&ljenja se poja$lj!je jo& "od
stari% Gr"a. >od Platona* dijale"ti"ao'na#a$a !mjetnost
dis"!sije na temelj! pitanja i odgo$ora. 7 @era"lito$om !#enj!
st$arnost je s%$aena ! stalnim promjenama* a proti$rje#nosti i
s!protnosti predsta$ljaj!i'$ore "retanja i ra'$oja. 7 tome se
sastoji s!&tina @era"lito$e teoreme) Panta rei S$ete#e* s$e se
mijenja0.
- 6$ije s! dominantne i me2!so(no s!protne dijale"ti#"e metode
@egelo$a i 8arlso$a.S!&tina @egelo$e dijale"ti"e se sastoji !
tome &to proces mi&ljenja pret$ara ! samostalans!(je"t* do"
'a 8ara idejni s$ijet predsta$lja materijalni s$ijet prenijet i
prera2en !#o$je"o$oj gla$i.
- Od pose(nog 'na#aja je 8aro$a dijale"ti#"a metoda. Ona 'a
ra'li"! od @egelo$eidealisti#"e dijale"ti"e* po"a'!je da #o$je"
s$oj st$arni i idejni s$ijet i'la,e radi"alnim
promjenama.- 8aro$a metoda dijale"ti#"og i'laganja prirode
lj!ds"og (ia* o(li"a i normidr!&t$enog ,i$ota se (itno
ra'li"!je od s$i% pomen!ti% metoda. Ona se ne mo,era'!mjeti (e'
njenog +!ndamentalnog principa) "orijen #o$je"a je sam #o$je"*
odnosnonaj$i&a $rijednost 'a #o$je"a je #o$je". Pola'ei od
toga* 8ar prist!pa dijale"ti#"oganali'i gr2ans"og dr!&t$a.
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
12/82
- @egel se po'i$a na logi#"e "ategorije "oje le,e ! temelj!
gra2ans"i% instit!cija igra2ans"og dr!&t$enog procesa. Nas!prot
tome* 8ar do apostra"tni% "ategorija dola'i!opa$anjem '(iljs"i
"on"retnog* #injeni#nog materijala ! "ojem se o#it!je
gra2ans"ina#in proi'$odnje ,i$ota.
- S!&tina 8aro$e dijale"ti#ne metode se sastoji ! tome
&to istra,!je i o(ja&nja$a onestr!"t!re proi'$odnje ,i$ota
i ra'ni% +ormi #o$je"o$e djelatnosti "oje omog!a$aj! !"on"retnoj
epo%i gra2ans"e %istorije neprirodno s!protsta$ljanje i
rangiranjejedna"o(itni% i "onstit!ti$ni% 'ona lj!ds"e djelatnosti.
Pola'ei od sta$a da je #o$je" pos$ojoj s!&tini proi'$odno*
pra"ti#"o* misaono i %istorijs"o (ie* 8ar s$ojom idejom o#o$je"! se
'ala,e 'a !"idanje ot!2ene i post$arene jedinst$ene (iti lj!ds"og
(ia* #ijeot!2enje i s$o2enje #o$je"a na p!"! st$ar nastaje "lasnom
podjelom dr!&t$a* odnosno"lasnim posredo$anjem lj!ds"e
eg'istencije.
- 6ijale"ti#"a metoda predsta$lja metod! istra,i$anja i
o(ja&nja$anja poja$a ! nji%o$omnepre"idnom proces!* !
po$e'anosti sa dr!gim poja$ama* ! !'ajamnoj !$jeto$anosti i
determiniranosti !ope= ona ot"ri$a ! poja$ama nji%o$e
s!protnosti i proti$rje#nosti*negacij! odre2eni% stanja ili
sit!acija i nastajanja nji%o$i% no$i% o(li"a.
- Pored na$edeni% metoda* ne"i antropolo'i primjenj!j! i
historijsko 7 komparativnumetodu $ans Pritc%ard i Stra!ss0.
Pritc%ard smatra da antropolog "oristi metod!"omparacije "a"o (i
odredio (itne oso(ine str!"t!ralni% +ormi i ra'loge 'a
nji%o$!promjen!.
- 6ir"emo$a teorija pola'i od ideje da se o$a $rsta metode mo,e
primijeniti ! triadnomsmisl!* odnosno na#inima) pr$i na#in se
odnosi na istra,i$anje ra'noli"osti ,i$ota*pona&anja i
djelo$anja ! jednom dr!&t$!* dr!gi se ti#e pro!#a$anja
ra'li#iti% $remens"i%
perioda jednog dr!&t$a i trei na#in se primjenj!je !
pro!#a$anj! $i&e dr!&ta$a ra'li#itog"ara"tera.
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
13/82
Pr$a gla$a
Socijalna antropologija i ne"e na!"e i discipline o #o$je"!.
ne"a dominantnaantropolo&"a !#enja
a0 Socijalna antropologija i +ilo'o+s"a antropologija
- Cilj socijalne antropologije ogleda se ! tome &to nastoji
sagledati s$e $ido$e #o$je"o$edr!&t$enosti e"onoms"i*
politi#"i* pra$ni* religijs"i i estets"i o(lici #o$je"o$og
,i$ota0"ao jedne cjeline.
- a ra'li"! od nje* +ilo'o+s"a antropologija posta$lja pro(lem
na pos$e dr!gimosno$ama* ne ospora$aj!i ono do #ega dola'e ra'ne
na!"e ili grana na!"a o #o$je"!*
nego ,eli da go$ori o istini cjelo$itosti lj!ds"og (ia.
- Potre(! postojanja n!,nog odnosa i'me2! socijalne i +ilo'o+s"e
antropologije ista"li s!sa$remeni +ilo'o+s"i antropolo'i) Cassirer
!#enjem o #o$je"! "ao animal s?m(olic!m*Ge%len s$ojom elementarnom
antropologijom i antropologijom instit!cija i Plessner*teorijom
!topijs"og stajali&ta. O$i 'adnji* !pr"os ra'li"ama* pola'e od
#o$je"a "aos!(je"t 5 o(je"ta "!lt!re i s!(je"t 5 o(je"ta prirode.
Oni se ra'li"!j! od antropologa "ojipola'e od +!n"cije i str!"t!re
dr!&t$a ili sistema* &to #ini Stra!ss.
- /!ndamentalna ra'li"a i'me2! socijalne i +ilo'o+s"e
antropologije se sastoji ! tome &to+ilo'o+s"a antropologija
pretendira da (!de cen'or s$im na!"ama o #o$je"!* do"
socijalna antropologija ima 'a cilj da anali'ira ra'ne o(li"e
socijalnog posredo$anja#o$je"o$og ,i$ota* njego$og $jero$anja*
mi&ljenja* post!panja* djelo$anja i $redno$anjaonoga o #em!
misli* i &ta $jer!je i na #em! !sredsre2!je s$oje mi&ljenje
i djelo$anje.
- Pres!dno pitanje 'a odnos i'me2! soscijalne i +ilo'o+s"e
antropologije je) da li sera'li"e i'me2! nji% odnose na predmet ili
na ni$o teorijs"og mi&ljenja* odnosno nasinteti#"o i'laganje i
o(ra'laganje teme "ojom se (a$eB Odgo$or podra'!mije$a dapomen!ta
ra'li"a o(!%$ata i pr$o i dr!go.
- Predmet socijalne antropologije je ne samo indi$id!a i njena
s!(je"ti$nost* nego ilj!ds"a gr!pa i njena dr!&t$ena
organi'acija* do" +ilo'o+s"a antropologija nastoji da
ra'!mije #o$je"a i njego$e speci+i#nosti* "oje ga o&tro
disting$iraj! od ,i$otinjs"ogs$ijeta.
- S o('irom na o$o* +ilo'o+s"a antropologija se "ara"teri'ira
i'ra'itom apstra"tno&!* &tonije sl!#aj sa socijalnom
antropologijom.
- Postoji dominantna ideja "od predsta$ni"a moderne +ilo'o+s"e
antropologije* ! pr$omred! Cassirera* Sc%elera* Plessnera* Ge%lena*
Portmanna i dr!gi%* ta"o i "od oni%
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
14/82
na!#ni"a "oji raspra$ljaj! o o(licima #o$je"o$e socijalne
organi'acije* da je "!lt!rajedan od o(li"a #o$je"o$og pona&anja
ili djelo$anja. Ona je npr. 'a no$o"anto$ce ipredsta$ni"e
+ilo'o+ije ,i$ota "amen temeljac 'a isticanje ra'li"a i'me2!
prirodni% id!%o$ni% na!"a.
- Socijalna antropologija se oslanja na +ilo'o+s"!. /ilo'o+s"a
antropologija 'a s$oj!pretposta$"! ima +ilo'o+ij! prirode* tj.
jedno neempirijs"o promatranje tjelesnog s$ijeta*i' "ojeg se
i'gra2!je d!%o$no 5 lj!ds"i s$ijet.
- S!&tina pitanja o odnos! i'me2! +ilo'o+s"e antropologije i
socijalne antropologije* sesastoji ! tome da +ilo'o+s"a
antropologija predsta$lja teorijs"i +!ndament
socijalnojantropologiji.
- /ilo'o+s"a antropologija socijalnoj antropologiji pr!,a
teorijs"! osno$! 'a !op&ta$anje'nanja o #o$je"! i s$i% njego$i%
t$ore$ina* ! pr$om red! "!lt!re. ;e' oslanjanja na+ilo'o+s"!
antropologij!* socijalna nije ! stanj! da ! cjelini sagleda s$oj
predmet tj.
#o$je"a* njego$e t$ore$ine i nji%o$ odnos prema njem!.
- /ilo'o+s"a antropologija !t$r2!je +!ndamentalne principe s$a"e
$rste antropologije.Porast e$identni% ra'li"a i'me2! pose(ni%
antropologija* s$a"o 'nanst$eno istra,i$anje iispiti$anje #o$je"a
mora pola'iti od ne"i% osno$nij na#ela o speci+i#nim
s$ojst$ima#o$je"a "oji ga distanciraj! od ,i$otinjs"og s$ijeta.
- Cassirera interes!je pro(lem #o$je"o$e dr!&t$enosti* #ij!
s!&tin! i "omple"snostred!cira na ra'ne +orme sim(ola= on
isti#e da je #o$je" ta"$o (ie "oje stalno tra,i se(e 5(ie "oje !
s$a"om moment! s$oje eg'istencije mora da pro!#a$a i istra,!je
!$jete s$ojeeg'istencije.
- Cilj socijalne antropologije se sastoji ! tome da se na
temelj! empirijs"i% #injenicasagledaj! dr!&t$eni aspe"ti
#o$je"o$e s!&tine i one pretposta$"e "oje spre#a$aj!
njenopotp!no is"a'i$anje.
- e'a i'me2! socijalne antropologije i sa$remene +ilo'ods"e
antropologije= pr$a opis!jeodnos indi$id!alni% i socijalni%
pretposta$n"i #o$je"o$og ,i$ota* mi&ljenja* djelo$anja
i$redno$anja* do" dr!ga traga 'a s!&tinom* speci+i#nos&! i
monopolom lj!ds"og (ia.Plessnero$a sistemats"a antropologija 5
ra'!mie$a #o$je"a "ao s!(je"ta i o(je"ta s$og,i$ota0.
(0 Socijalna antropologija i +i'i#"a antropologija
- Ne"i teoreti#ari s! s"loni da pro(lem dr!&t$enosti #o$je"a
promatraj! neo$isno odnjego$i% prirodni% dispo'icija* do" dr!gi
smatraj! da dr!&t$enost ! &irem smisl!pr$enst$eno o$isi od
(iolo&"e dimen'ije #o$je"a. Trei* nas!prot pret%odnim*
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
15/82
identi+iciraj! 'a"one prirodnosti i dr!&t$enosti ili* pa"*
'a"one dr!&t$enosti red!ciraj! na'a"one prirodnosti.
- Gla$na sla(ost o$i% mi&ljenja se is"a'!je ! tome &to
'a(ora$ljaj! da se #o$je" morapromatrati i ra'!mije$ati istodo(no i
jedna"o(itno "ao prirodno i dr!&t$eno (ie.
- /i'i#"a antropologija se 'anima 'a pitanja +i'i#"e
"onstit!cije #o$je"a. Njenipredsta$nici potenciraj! na ra'lici
i'me2! +i'i#"og aspe"ta i aspe"ta dr!&t$enostilj!ds"og (ia.
- Ra'li"a) Socijalna antropologija ima 'adata" da empirijs"im
p!tem istra,i !$jetelj!ds"e eg'istencje ! s$ijet! "oje on st$ara*
#ime posti,e opra$danost s$og postojanja.Njen je cilj da* "oristei
ra'ne metode* opi&e #o$je"a* njego$e norme i o(li"e
dr!&t$enog,i$ota i "a"o se njego$e t$ore$ine odr,a$aj! na
njego$! indi$id!alnost i dr!&t$enost. 6a(i to postigla*
socijalna antropologija se !gla$nom oslanja na !$ide do "oji% s!
do&lera'ne dr!&t$ene na!"e.
- Socijalna antropologija +ormira sli"! o #o$je"!* +orme i norme
njego$og indi$id!alnogi dr!&t$enog ,i$ota. S dr!ge strane*
+ilo'o+s"a antropologija nastoji +ormirati cjelo$it!sli"! o
#o$je"!* odnosno jedinst$! njego$e tjelesnosti* d!&e$nosti i
d!%o$nosti. Topose(no dola'i do i'ra,aja "od Plessnera.
- njema#"i antropolo'i o&tro od$ajaj! +i'i#"! antropologij!
od "!lt!rne ili socijalneantropologije ona"o "a"o je s%$aa Stra!ss.
On je pojam socijalne antropologijeindeti+icirao sa antropologijom
!ope. Po njem!* socijalna antropologija predsta$ljana!#n!
disciplin!* #iji je 'adata" da istra,!je ra'ne aspe"te #o$je"o$og
dr!&t$enog,i$ota* a cilj socijalne antropologije je spo'na$anje
totalnog lj!ds"og (ia ! s$im
aspe"tima.- Postoji ra'li"a i'me2! Stra!sso$e odred(e socijalne
antropologije i Ge%leno$eempirijs"e ili elementarne antropologije.
Ge%leno$ pojam "!lt!re* "oja predsta$lja"ompen'acij! #o$je"o$e
(iolo&"e de+icijentnosti* ne po"ri$a se odre2enjem
socijalneantropologije* "oje n!di Stra!ss. S dr!ge strane*
Ge%leno$a empirijs"a antropologija se(itno ra'li"!je od Plessnero$e
sistemats"e antropologije ili antropologije jedinst$a* jerdr!ga
jasnije isti#e odnos i'me2! #o$je"o$e indi$id!alnosti i
dr!&t$enosti* &to po"a'!j!Plessneo$a stajali&ta o
odnos! !n!tarnjeg i 8i ili S!- s$ijeta i antropolo&"im
'a"onima.
- Stra!sso$o !#enje insistira da se mentalitet s$a"og #o$je"a
(e' o('ira na st!panj
ra'$oja temelji na odre2enim str!"t!rama "oje !$ije" implicintno
sadr,e ! se(i odre2enelogi#"e operacije i trans+ormacije* mada one
lj!dima* "ao i djeci* ostaj! pods$jesne* sdr!ge strane.
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
16/82
c0 Socijalna antropologija i sociologija
- 8nogi sociolo'i neopra$dano smatraj! da je socijalna
antropologija samo pomonosredst$o sociologije. Ta"o stajali&te
!gla$nom dominira "od oni% sociologa "oji
primjenj!j! t'$. str!"t!ralno 5 +!n"cionaln! metod! istra,i$anja
i opisi$anja ra'ni%dr!&t$eni% +enomena. T! metod! primjenj!je
Radcli++ 5 ;roDn i $ans Pritc%ard.8e2!tim* oni* !mjesto da po2! od
#o$je"a i njego$e n!,nosti i sposo(nosti 'adr!&t$eno&! i da
ta"o do2! do mjesta 'na#aja i !loge sistema i instit!cija* oni
post!paj!o(ratno tj. pola'e od instit!cija i sistema.
- Predmet socijalne antropologije je #o$je" i mani+estiranje
njego$og dr!&t$enog ,i$ota.Nas!prot tome* sociologija 'a s$oj
predmet ima dr!&t$o* "omponente njego$eorgani'acije* "oje #ine
osno$! ,i$ota #lano$a odre2eni% tipo$a dr!&t$eni% 'ajednica.
Onane !'ima ra'noli"e aspe"te indi$id!alnosti i s!(je"ti$ne
do,i$ljajnosti #o$je"a na "ojimainsistira socijalna antropologija.
Sociologija je jednom rje#j! na!"a o dr!&t$enim
#injenicama.
- Strogo ra'd$ajanje antropologije od sociologije naglasili s!
predsta$nici t'$.sociolo&"og +ormali'ma* Simmel imel0. On
predmet sociologije ograni#a$a is"lj!#i$ona #iste +orme
me2!lj!ds"i% odnosa* pri #em! 'aspota$lja "!lt!rn! i d!%o$n!
sadr,in!ti% +ormi* "ao &to s! pra$o* moralnost* religija i
!mjetnost* odnosno e"onoms"e ilipoliti#"e temelje dr!&t$a.
- Socijalna antropologija istra,i$anje s$og predmeta temelji na
socijalnim ili dr!&t$enim#injenicama. Osni$a# sociologije je O.
Comte >ont0. Po njego$om mi&ljenj!* sociologijaje na!"a nad
na!"ama* odnosno ne"a $rsta primarne +ilo'o+ije "ojom se
'amjenj!je
$lada$ina meta+i'i#"e interpretacije dr!&t$a.- Ideja da
socijalna antropologija predsta$lja samo pomono sredst$o
sociologije potp!noje nepri%$atlji$a* jer se sadr,aji nji%o$i%
predmeta (itno ra'li"!j!* mada nji%o$i predmetime2!so(no
palpiraj!.
- Socijalna antropologija istra,!je i pro!#a$a #o$je"a !
njego$oj idni$id!alnosti idr!&t$enosti i nji%o$ odnos.
- Apstra%iranje ili !op&ta$anje tre(a da predsta$lja
'ajedni#"! crt! antropologije i njeni%disciplina i sociologije i
sociolo&"i% disciplina.
- Predmet socijalne antropologije se ne mo,e apsol!tno od$ojiti
od predmeta sociologije*mada i'me2! nji% postoji ra'li"a. Na nj! s!
!"a'ali mnogi teoreti#ari* jedan od nji% je6ir"emo$ !#eni" 8arcel
8a!ss 8os0. Po njem! sociologija je antropolo&"a na!"a.6r!gi
teoreti#ari i'$ode sas$im s!protn! te'!* po "ojoj je socijalna
antropologija granasociologije. Ta"$o stajali&te ra'$ija
Pri#ard. Ono se ne mo,e pri%$atiti. Pri#ard pra$i"ardinalne
gre&"e &to ne primje!je jasne ra'li"e i'me2! socijalne
antropologije isociologije.
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
17/82
- Sociologija* 'a ra'li"! od socijalne antropologije* sadr,aj!
s$og predmeta prist!pa napos$e dr!ga#iji na#in. Speci+i#nost
prist!pa pr$e se ogleda ! tome &to ne mo,e i$ol$iratis$e i
$eoma "omple"sne aspe"te indi$id!e i !'ro"e i posljedice odnosa
i'me&! nje idr!&t$a.
- Ona nastoji da opi&e one aspe"te st$anosti "oji imaj! opi
"ara"ter* interesira se samo'a ono &to se ! ormi
dr!&t$enosti indi$id!e poja$lj!je "ao 'ajedni#"a
"ara"teristi"apripadni"a glo(alne dr!&t$ene 'ajednice.
- a sociologij!* #o$je" je jedinica dr!&t$ene str!"t!re*
element dr!&t$enog gr!piranja idr!&t$eni% odnosa. Ona se
$i&e interesira 'a socijalne +a"tore i socijalne reg!latore
a"cije*nego 'a na#ine na temelj! "oji% indi$id!e do,i$lja$aj!
dr!&t$ene norme i standardepona&anja. Nas!prot njoj* na
s!(je"ti$nom i indi$id!alnom do,i$lja$anj! dr!&t$eni%normi i
standarda pona&anja #o$je"a insistira socijalna antropologija.
To je jedna odprimarnih razlika izmeu socijalne antropologije i
sociologije.
- a ra'li"! od antropologije* a pose(no antropologije Ei'n!traF*
sociologija se ne 'anima'a s!(je"ti$itet i indi$id!alitet #o$je"a
ili njego$o do,i$lja$anje ade"$atnog ilineade"$atnog socijalno%
posredo$anja. Sociologija n!di odgo$or na pitanje "a"o
seindi$id!alno trans+ormira ! dr!&t$eno.
- Istra,!j!i dr!&t$o i ra'ne o(li"e dr!&t$ene
organi'acije sociologija sta$lja te,i&te naglo(alno
dr!&t$o. To predsta$lja jedan od naj(olji% po"a'atelja ra'li"e
i'me2!sociologije i socijalne antropologije. 8e2!tim* ono &to
i% po$e'!je jeste primjena* poredostali%* "omparati$ne metode.
- ajedno* amtropologija i sociologija daj! osno$! 'a
istra,i$anje #o$je"a i dr!&t$a "aototaliteta. Pr$a istra,!je
eg'istencijalne !$jete #o$je"a* norme i o(li"e
njego$ogdr!&t$enog ,i$ota* "oji proi'ila'e i' !$jeta
dr!&t$ene organi'acije* ali se ne mog!red!cirati na nji%* a
dr!ga ispit!je temeljne !$jete dr!&t$a.
d0 Socijalna antropologija i psi%ologija
- Psi%ologija i njene discipline 'a%$aaj! samo pojedine aspe"te
ili dimen'ije onoga &tospada ! predmet socijalne antropologije*
ali ne i pro(lem ! cjelini. Stoga* !$idipsi%ologije ne mog! (iti
do$oljni 'a ono &to se podra'!mije$a pod
#o$je"o$omdr!&t$eno&!* jer se interesira 'a elementarne
o(li"e lj!ds"og pona&anja i post!panja !ra'li#itim o"olnostima
! "ojima se #o$je" nala'i.
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
18/82
- Ona se ne interes!je 'a slo,ene poja$e lj!ds"og (ia* npr. 'a
pro(lem s$ijesti*ras!2i$anje* ideja i #o$je"o$og ,i$ota !
dr!&t$enoj 'ajednici. Radi se o pitanjima "ojimase (a$i
socijalna antropologija* (e' "oji% se ne mo,e 'amisliti njen
predmet.
- Ra'li"e i'me2! psi%ologije i soc. antropologije se odnose na
sadr,aj i opseg nji%o$og
predmeta i na plan! metode. To se odnosi is"lj!#i$o na !log!
promatra#a. O(je"ti$nost"a"$! podra'!mije$a na!#na psi%ologija !
s$ojim tendencijama* ne 'na#i 'anemari$anjes$ijesti ili s!(je"ta*
nego decentracij! ! odnos! na EjaF promatra#a. S o('irom na
o$o*sa$remen! psi%ologij! "ara"teri'iraj! tri orijentacije ili tri
stajali&ta) pr$o stajali&tepost!p"a* dr!go generi#"o
stajali&te i tree str!"t!ralisti#"o stajali&te.
- Psi%ologij! i socijaln! antropologij! ne dijele pro(lemi
pro!#a$anja= (ilo "oje pitanje"ome prist!pa socijalna antropologija
moglo (i da !2e ! podr!#je psi%ologije.
- Ra'li"a i'me2! socijalne antropologije i psi%ologije se
sastoji ! tome &to se psi%olo&"ana!"a odnosi samo na jedan
aspe"t onoga &to se mo,e opa'iti* do" socijalna
antropologija ima 'a cilj i 'adata" da predsta$i cjelo$itost
#o$je"a "ao dr!&t$enog (ia.
- Socijalna antropologija mora ra#!nati na doprinos psi%ologije
i njeni% disciplina.
- Na odnos i'me2! socijalne antropologije i psi%ologije s! (itno
!ticale d$ije no$ijetendencije) njema#"i sociolo&"i +ormali'am
i ameri#"i (i%e$iori'am.
- ;itna oso(ina (i%e$iori'ma se sastoji ! red!ciranj!
cjelo"p!nog dr!&t$enog ,i$ota na+i'i#"o 5 psi%olo&"e
re+le"se na soljene podsticaje.
- Psi%ologija pona&anja se od antropologije ra'li"!je po
tome &to i'!#a$a elementarne
poja$e* re+le"se i nagone* ali ne i s$ijest* ras!2i$anje* ideje
itd.* odnosno pojmo$e (e'"oji% se ne mo,e 'amisliti nijedna grana
ili pra$ac antropologije.
- Ge%leno$a empirijs"a antropologija ili antropologija Eodo'doF
- ona pola'i od #o$je"a"ao djelatnog (ia* "oje na temelj!
djelo$anja 'a!'ima sta$o$e prema se(i i premadr!gima.
- 7pr"os ra'li"ama* postoje ne"e dodirne ta#"e i'me2!
antropologije i psi%ologije. Jednaod ti% ta#a"a je pitanje
s$ijesti. Na njen 'na#aj !"a'!je ne samo psi%olog* nego
iantropolog.
- Arnold Ge%len - Po njem!* s$i +enomeni s$ijesti se imaj!
ra'!mjeti sa stajali&tadjelo$anja i ! me2!igri sa njim. O$o
#ini solidn! osno$! 'a 'na#ajno pitanje ne samosociologije i
socijalne antropologije* nego i 'a nji%o$o me2!so(dno ra'li"o$anje
"a"o popredmet!* ta"o i po nji%o$om sadr,aj!.
- Pitanje se ti#e odnosa i'me2! indi$id!alne i "ole"ti$ne
s$ijesti* #em! i'!'etn! pa,nj!pos$e!je nasta$lja# >onto$og
po'iti$i'ma 5 6ir"em.
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
19/82
- 6ir"em s$ojom teorijom nastoji da odgo$ori na pitanje
'a&to "ole"ti$na s$ijestis"lj!#!je samostalnost indi$id!alne
s$ijesti. On smatra da s$e &to pojedinac misli*$jer!je ili
i'ra,a$a socijalnog porije"la* pa je ta"o i sam na#in njego$og
promatranja ipromei$anja dr!&t$eno !$jeto$an. ;e' socijalnog
djelo$anja ili ne"og pritis"apojedinac* po 6ir"em!* ne (i imao
potre(! da st$ara red ! s$ojim do,i$ljajima i da i%
sre2!je. 6ir"em 'a o$! posta$"! na$odi primjer primiti$ni%
religijs"i% o(reda. Oni* ponjem!* po"a'!j! d!(o"! potre(! 'a
!sagla&a$anjem indi$id!alni% rea"cija sapona&anjem
"ole"ti$a.
- Plessner 5 spoljni* !n!tarnji i mi ili socijalni s$ijet.
- ric% /romm 5 po njego$om mi&ljenj!* lj!ds"a (ia ,ele da se
pona&aj! ona"o "a"otre(a da se pona&aj! prema 'a%tje$ima
"!lt!re. /rommo$a "riti#"a antropologijaned$oj(eno po"a'!je da s!
li#nost* dr!&t$o i "!lt!ra nera'd$ojna cjelina. Odne'amjenji$e
je $a,nosti +rommo$a ideja o tome da mora postojati ne"o je'gro
str!"t!re"ara"tera ! "ome !#est$!je $eina #lano$a iste "!lt!re* tj.
dr!&t$enog "ara"tera* #ije je
+!n"cioniranje (itno 'a od$ijanje "!lt!re "oja 'ajedni#"i
djel!je. Primjer 'a o$o* /romm!'ima o(!#a$anje djece* "oje je*
promatrano sa stajali&ta socijalne str!"t!re* jedno
odsredi&nji% rje&enja me%ani'ama transmisije socijalni%
potre(a ! "ara"terne crte.
- Odnos i'me2! antropologije i psi%ologije) Antropologija i
psi%ologija nastoje pr!,iti!$ide o 'a"onima "oji $ladaj! lj!ds"im
(iem i njego$im pona&anjem. One pola'e odpretposta$"e da
ne&to reagira na o"olne !ticaje i to na odgo$araj!e na#ine
"ojiproi'ila'e i' njego$i% s$ojsta$a.
- /!ndamentalna ra'li"a i'me2! socijalne antropologije i
psi%oologije) Ona se sastoji !tome &to se socijalna
antropologija* 'a%$alj!j!i primarno s$ojoj matici* odnosno
antropologiji o"ree "a teorijs"om !opa$anj! odnosno &to njen
predmet nije li#nost injeno pona&anje* nego totalitet #o$je"a
posredo$an ra'nim socijalnim +ormama ,i$ota.To nago$je&ta$a
jo& jedn! ne'amjenji$! ra'li"! i'me2! socijalne antropologije
ipsi%ologije. Ra'li"a je i'ra,enija* nego &to je to sl!#aj sa
ra'li"om i'me2! antropologije isociologije.
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
20/82
6r!ga gla$a
Pojmo$i socijalne antropologije i nepora'!mi antropologa
A0 Sredi&nji pojmo$i socijalne antropologije. Ra'li"e i
dileme antropologa
- Na pitanje "oji pojam ima sredi&nj! po'icionalnost !
antropologiji* antropolo'i daj!me2!so(no opre#ne odgo$ore. Postoje
tri stajali&ta. Jedni smatraj! da sredi&nji
pojamantropologije #ini ideja "!lt!re* dr!gi misle da je to
!tilitari'am "!lt!re i trei pola'e od"ole"ti$nog ,i$ota ili sistema
"ole"ti$ni% predsta$a* potre(a i $rijednosti* smatraj!i
i%dominantnim pojmo$ima.
- Predsta$ni" pr$og stajali&ta je /ran' ;oas* "oji !jedno
'ast!pa i mi&ljenje o "!lt!rnom
determini'm!. Njego$a teorija postaje meta o&tre "riti"e
mnogi% teoreti#ara* ! pr$omred! 8alinoDs"og i Pritc%arda. S!protno
o$oj gr!paciji mi&ljenja* postoji !#enje o!tilitari'm! "!lt!re*
"ojeg ra'$ija L. %ite. Tre! $rst! !#enja ra'$ija 6ir"em.
- a pr$o stajali&te* "!lt!ra je primarna odrednica
#o$je"o$og pona&anja. Predsta$ni" je;oas. On smatra da se
lj!ds"i post!pci ne mog! o(ja&nja$ati principom stajali&ta*
$e!"a'i$anjem na dr!&t$en! tradicij!. Post!p"e i pona&anja
pojedinca tre(a ra'!mjetijedino istra,i$anjem o(i#aja dr!&t$a
"ojem pripada. Ina#e* ;oas ne pri%$atainete"t!alisti#"! ili
racionalisti#"! teorij! o "!lt!ri.
- T?lor n!di racionalisti#"o t!ma#enje lj!ds"i% post!pa"a ili
pona&anja. S!protno ta"$om
ra'!mije$anj! stoji ;oaso$ "oncept "!lt!re. adata" antropologa
je* po ;oaso$om s!d!*da prodre i'$an ra'ine intele"t!alnog
ra'mi&ljanja ili* jo& odre2enije* 'a%tje$ da dospijedo
ra'ine osjeanja ili ra'ine s!(je"ti$ne "!lt!re na temelj! #ega se
os$jetlja$aj! post!pcii pona&anje jedin"e.
- Plessner i Ge%len raspra$ljaj! o (itnim pitanjima #o$je"a*
njego$oj ot$orenosti premas$ijet!* odnosno njego$oj e"scentri#nosti
ili ne!temeljenosti. Plessnero$a antropologijajedinst$a i Ge%leno$a
elementarna antropologija "ardinalno se ra'li"!j! od
!#enjae$ol!cionista* +!n"cionalista i dr!gi% na!#ni% teorija i to
ne samo ! sadr,ajnom* nego i !metodolo&"om smisl!.
- Ne"i socijalni antropolo'i* a pose(no Cl. Le$i 5 Stra!ss
po"re! pro(lem ot!2enja* #ij!je s!&tin! o(ra'lo,io >arl 8ar
i "asnije na speci+i#an na#in ra'matrao ric% /romm.
- S!&tina 6ir"emo$og !#enja se sastoji ! sta$! da nema
dr!&t$a !"oli"o (i se pojedinc!do'$olilo da se ! pona&anj!
!pra$lja samo na temelj! $lastiti% interesa i ,elja. Tada (i$ladalo
na#elo E(ell!m omnia contra omnesF rat s$ij! proti$ rata s$i%0*
&to #ini temelj@o((eso$e nat!ralisti#"e antropologije. Temelj
sistema i dr!&t$ene solidarnosti* po6ir"em!* nala'i se ! tome
&to "od lj!di dola'i na sna'i osjeajna o(a$e'a "ole"ti$nom
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
21/82
,i$ot! s$oga dr!&t$a. Po 6ir"emo$om s%$aanj!* "ole"ti$na
$jero$anja i osjeanja imaj!$lastit! samostalnost* '(og #ega i%
tre(a t!ma#iti pomo! $lastiti% !n!tarnji% na#ela.
- 8alinoDs"i (itno dr!ga#ije misli. On ta"o2er* pola'i od
osjeanja* ali dr!ga#ijeg'na#enja. 6o" osjeanja po 6ri"em!
proi'ila'e i' solidarnosti* dotle osjeanje po
8alinoDs"om nastaje i' "oristolj!(lja ili samointeresa.
- 8alinoDs"i smatra da lj!di isp!nja$aj! s$oje 'a"ons"e o(a$e'e
ne i' osjeanja sadr!&t$enom solidarno&! ili !sa2enog i
nepristrasnog moralnog po&to$anja premana#elima s$og
dr!&t$a* nego i' osjeanja sla$olj!(lja i "orisnosti ili
interesa.
- O$dje se o#it!je sli#nost i'me2! njego$i% ideja o lj!ds"om
djelo$anj! i ideja Spencera it?lora. Oni s!* "ao i 8alinoDs"i*
smatrali da je pojedinac pre$as%odno moti$iran s$ojimprirodnim
interesima i s"lonostima. T! idej! prije nji% ra'$ijaj! engles"i
mislioci* prijes$ega Loc"e i ;ent%am.
- Pored o$e sli#nosti* postoji i ra'li"a i'me2! 8alinoDs"og s
jedne strane i T?lora iSpencera s dr!ge strane. Ona se o#it!je !
tome &to s! T?lor i Spencer potencirali naintele"t!* sredt$a
pomo! "ojeg pojedinac reali'ira s$oje ineterse i cilje$e. Oni
s!dr!&t$eni sistem* njego$! "o%e'ij!* "!lt!rne instit!cije i
lj!ds"o pona&anje i'$odili i'#o$je"o$i% ra'!ms"i% sposo(nosti*
do" pro(lemima #o$je"o$i% po(!da i osjeanja nis!osta$ili
prostora.
a0 >!lt!ra i njena a!tonomnost. 7#enja o "!lt!rnom
determini'm!* !ni$er'ali'm! irelati$i'm!
a.a Ne"a antropolo&"a stajali&ta o "!lt!ri
- Jedan od o(li"a ! "ojima se is"a'!je #o$je"o$a indi$id!alnost
i dr!&t$enost jeste"!lt!ra ! naj&irem smisl! rije#i.
- Teoreti#are e$ol!cionisti#"e* +!n"cionalisti#"e i
str!"t!ralisti#"e pro$inijencijepo$e'!je jedna 'ajedni#"a nit.
Njena s!&tina se sastoji ! tome &to se manje 5
$i&epotencira 'na#aj t'$. spolja&nji% i !n!tarnji% aspe"ata
"!lt!re. Spolja&nji aspe"t "!lt!rein$ol$ira te%ni#"e elemnte*
materijalne o(je"te i instit!cije* "oji imaj! odre2ene +!n"cije!
cilj! rje&a$anja odre2eni% pro(lema i 'ado$olja$anja potre(a. S
o('irom na o$o* mo,ese go$oriti o materijalnoj "!lt!ri* a pd
!n!tarnjim aspe"tom "!lt!re podra'!mije$aj! se
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
22/82
sa'najni aspe"ti. O$i 'adnji dola'e do p!nog i'ra,aja "od
no$o"anto$aca i !temelji$a#at'$. antropologije jedinst$a.
- 7 socijalnoj antropologiji dominantn! !log! imaj! d$a !#enja)
!#enje o !tilitarnoj i!#enje o ne!tilitarnoj +!n"ciji "!lt!re.
Primjer 'a !tilitarn! +!n"cij! "!lt!re predsta$lja
%ito$a ajto$a0 atropolo&"a teorija* a primjer 'a
ne!tilitarn! +!n"cij! predsta$ljaj!;oaso$i i $ans 5 Pritc%ardo$i
antropolo&"i na'ori.
- Rasprostranjena s! mi&ljenja po "ojima "!lt!ra predsta$lja
sredst$o pomo! "ojeg seindi$id!a prilago2a$a dr!&t$enim
!$jetima.
- a%tje$ ne samo 'a spo'najom* ne%o i mijenjanjem postojeeg
s$ijeta* sadr,aja i +ormi#o$je"o$e eg'istencije posta$lja 8aro$a
antropologija* "riti#"i raspolo,ena premana'orima "oji s! samo
t!ma#ili s$ijet !' ods!st$o ideje o njego$oj radi"alnoj
promjeni.
- Sa$remena antropolo&"a mi&ljenja o s!&tini i
+!n"ciji "!lt!re mog! se "lasi+icirati !
ne"oli"o gr!pa. Jedna gr!pa stajali&ta ! "!lt!ri $idi
s!&tin! i sim(ol lj!ds"og (ia. Onanastoje ne da od(ace
tradicionaln! misao o #o$je"! "ao (i! "!lt!re* nego sa
jemoderni'iraj!.
- 6r!g! gr!p! predsta$ljaj! ona mi&ljenja #iji predsta$nici
potenciraj! na pragmati#noj+!n"ciji "!lt!re ili* jo&
"onci'nije* "oja "!lt!r! promatraj! "ao sim(ol posti'anja"orisnosti
ili interesa.
- Trea gr!pa stajali&ta pola'i od ne!tilitarnog "ara"tera
"!lt!re* ra'!mije$aj!i je sastajali&ta do,i$ljenog
eg'istencijalnog !strojst$a #o$je"a* tj. is"a'ano Ei'n!traF.
- Predsta$nici #et$rte gr!pe mi&ljenja pola'e od ideje da
"!lt!r! tre(a s%$atiti is"lj!#i$o"ao pri%$aanje dr!&t$eni%
standarda ili pra$ila "ojima se ni$elira
#o$je"o$aindi$id!alnost.
- Peta gr!pa stajali&ta pola'i od ideje da "!lt!ra
predsta$lja slo,en! cjelin!* #iji s!elemnti 'nanje* !mjetnost*
pra$o* moral* o(i#aji i na$i"e "oje #o$je" sti#e "ao
pripadni"dr!&t$a. O$! idej! pose(no ra'$ija T?lor* s$ojom
e$ol!cionisti#"om i !ni$e'aliati#"omteorijom.
- Kesta gr!pa santropologa pola'i od sta$a da "!lt!ri ne
pripadaj! st$ari "oje lj!dipri'$ode* nego 'na#enja "oja se daj! i
na#in nji%o$og sistemati'iranja i osmi&lja$anja.
- Sedma gr!pa smatra da "!lt!ra odre2!je "a"o #o$je" misli i
"a"o s%$aa s$oj s$ijet.
- Cl. Le$i 5 Stra!ss s!&tin! "!lt!re red!cira na sistem i
str!"t!re. To predsta$lja primarn!ra'li"! i'me2! njego$og
antropolo&"og !#enja i 8aro$e antropologije* mada se ono#esto
po'i$a na 8ara. Le$i - Stra!ss (it "!lt!re $idi ! E'ajedni#"oj
str!"t!riF lj!ds"ogd!%a. Ta str!"t!ra predsta$lja ling$isti#"!
str!"t!r!.
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
23/82
- Pored Cl. Le$i 5 Stra!sso$e str!"t!ralne antropologije*
jednostranostima je optereeno i%iteo$o e$ol!cionisti#"o i
!tilitaristi#"o !#enje. Ono pola'i "ro' d$ije +a'e) pr$a +a'ase
"ara"teri'ira idejom o "!lt!rnom determini'm! i dr!ga nastoji
po"a'ati !t!litarn!prirod! "!lt!re. Po %ito$om mi&ljenj!
"!lt!r! #ine samostalni se"tori)
a0 se"tor materijalni% odnosa
(0 te%nolo&"i se"torc0 ideacijs"i se"tord0 se"tor
stajali&ta "oji in$ol$ira osjeaje
- %ite i'+ra2!je e$ol!cionisti#"o !#enje o "!lt!ri* "oje
od(ac!je slo(odn! ilia!tonomn! $olj!. Na njego$e !$ide o&tro
reagira Pri#ard* smatraj!i slo(odn! $olj!neras"idi$im dielom
socijalne antropologije. %iteo$o !#enje insistira na istra,i$anj!
iopisi$anj! post!pa"a cjeline* tj. naroda* a ne post!pa"a
pojedinca.
- Na post!pcima pojedinca ;oas temelji s$oje antropolo&"o
!#enje* "oje postaje predmet
%iteo$e o&tre "riti"e.
- 6ominantne tendencije antropolo&"om mi&ljenj!) Jedna
od nji% je oli#ena T?loro$imred!"cioni'mom* "oji pola'i od ideje da
prirodni 'a"oni igraj! !'$jesn! !log! !lj!ds"om pona&anj!* i
!tilitari'mom "!lt!re* gdje je "orisnost instit!cija
potre(nora'matrati na temelj! ra'!ma pojedinca* na#ela "oje
predsta$ljaja "riterij odre2i$anja+orme socijalni% instit!cija
s$rsis%odno 'ami&ljeni% radi posti'anja interesa
pojedinaca.
- 6r!ga tendencija se prepo'naje ! %ito$om ,igosanj! s$ijesti i
!ma.
- Tre! tendencij! po"a'!je ;oaso$a antropologija o slo,enosti
"!lt!re* "oja isti#e da se
!"!pnost "!lt!re jednog naroda "ara"teri'ira s$ojom $lastitom
jedinst$enom %istorijom.Po toj antropologiji* "!lt!r! tre(a
ra'!mjeti s o('irom na njena $lastita* s!i generisna#ela* a ne s
o('irom na Eprirodna s$ojst$a !maF. S!ptorno* 6ir"em "!lt!r! s%$aa
natemelj! njeni% na#ela ili +!n"cija.
a. (. 7#enja o a!tonomnosti "!lt!re* "!lt!rnom determini'm!*
!ni$er'ali'm! i
relati$i'm!
- Pitanje a!tonomnosti ili samostalnosti "!lt!re predsta$lja
jedno od sredi&nji% pro(lemane samo socijalne antropologije*
nego i antropolo&"e misli !ope.
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
24/82
- >od socijalni% antropologa dominiraj! ! osno$i d$ije
tendencije ili d$ije gr!pestajali&ta o pro(lem! a!tonomije
"!lt!re. Jedn! gr!p! #ine e$ol!cionisti#"a teorijaT?lora i %itea.
6r!g! gr!p! predsta$lja! !#enja ;oasa i $ans 5 Pri#arda. T?lor
pola'iod ideje da se a!tonomija "!lt!re sastoji ! tome &to s!
s$e lj!ds"e instit!cije samostalnisistemi* "oji imaj! $lastiti
,i$ot. On smatra da postoje sit!acije "ada npr. o(i#aji postoje
samo 'a%$alj!j!i sna'i tradicije.
- T?loer* "ao i "asnije %ite* ra'$ija teorij! o !tilitari'm!
"!lt!re= %ite pri%$aaT?loro$! idej! o !tilitari'm! "!lt!re* ali
od(ija T?loro$ red!"cioni'am. 6r!gimrije#ima* %ite pojam "!lt!re
misli ! d$ostr!"om smisl!) ! pr$om* post!pci lj!ds"ejedin"e s!
predodre2eni "!lt!rom* a ! dr!gom smisl! "!lt!ra predsta$lja st$ar
idoga2anje* o$isno od sim(ola "oji preo(raaj! #o$je"a od o(i#ne
,i$otinje ! lj!ds"!,i$otinj!.
- Pitanje a!tonomnosti ili nesamostalnosti "!lt!re predsta$lja
jedno od sredi&nji% temara'ni% mislilaca i teoreti#ara. S
o('irom na o$o* ! socijalnoj antropologiji dominiraj! d$a
!#enja. Rije# je o "!lt!rnom determini'm! T?lor* ;oas* %ite0 i
njego$om o&tromproti$ni"! $ans 5 Pritc%ard!.
- I'me2! predsta$ni"a "!lt!rnog determini'ma postoji golema
ra'li"a. Ona se sastoji !s!&tini odgo$ora na d$a (itna pitanja)
pr$o* "a"a$ je odnos i'me2! determini'ma islo(odne $oljeB i dr!go*
"a"a$ je odnos i'me&! red!"cioni'ma i s!i generis
prirode"!lt!re. T! se na$odi ra'li"a i'me2! T?loro$og i %ito$og
!#enja* "oja 'ago$araj!"!lt!rni determini'am.
- %ite s$oje !#enje i'$odi i' ;oaso$og "oncepta* "oji s$e
poja$ne "ara"teristi"e"!lt!re red!cira na s!(je"ti$na
mi&ljenja* odnosno "!lt!r! odre2!j"e "ao s"!p
pri'$edeni% +enomena. ;osaso$ "oncept "!lt!r! t!ma#i
promjenji$im i samostalnim+enomenom ! odnos! na n!,ne ili prirodne
'a"one ra'$it"a.
- Pored toga* temeljna ra'li"a i'me2! T?loro$og* %ito$og i
;oaso$og !#enja le,i !tome &to pr$a d$a insistiraj! na
!tilitarnom* a ;oaso$o !#enje na ne!tilitarnom "ara"ter!"!lt!re. S
dr!ge strane* po %ito$om !#enj! post!pci lj!ds"e jedin"e !
potp!nosti s!determinirani "!lt!rom* ili (olje rei* ne odre2!j!
lj!ds"a (ia "!lt!r!* nego "!lt!roasam! se(e odre2!je ili "!lt!ra
odre2!je pona&anje #o$je"a.
- >!lt!ra se mijenja i ra'$ija ! s"lad! sa $lastitim 'a"onima
i ne podre2!je se#o$je"o$oj $olji i ,elji. Ona ima s$oj pose(an i
a!tonoman ,i$ot. To !#enje pola'i od
ideje da ra'$ita" "!lt!re predsta$lja #o$je"o$o prilago2a$anje
+i'i#"om s$ijet!. Po tomese ono dodir!je sa T?loro$om
e$ol!cionisti#"om teorijom. To je istodo(no i ono &to%ito$!
teorij! ra'li"!je od T?loro$e teorije.
- T?loro$a teorija "a,e da s! lj!ds"o mi&ljenje i
pona&anjeodre2eni prirodnim 'a"onima*"oji ne osta$ljaj!
prostora 'a slo(odn! $olj!. S!protno tome* ;oaso$o !#enje
o"!lt!rnom determini'm! pola'i od ideje da slo(odna $olja pojedinca
mo,e (itiograni#ena* ali ne i potp!no ods!tna.
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
25/82
- Proti$ !#enja "!lt!rnog determini'ma energi#no !staje $ans 5
Pritc%ard. Njegi$eo&tre primjed(e toj $rsti !#enja ti#! se
t!ma#enja odnosa i'me2! dr!&t$enogdetermini'ma i "r&ans"og
!#enja. To d$oje se ni"ada ne mog! spojiti. Pritc%ard %oejedin"!
"ao moralno slo(odnog djelatni"a* jer a"o jedin"a nije odgo$orna 'a
s$ojepost!p"e* religija !ope nema smisla.
- Nastojei da naglasi 'na#aj integriteta s!(je"ti$ne "!lt!re*
Pritc%ard na$odi tri $a,nast!pnja ! rad! antropologa)
10 pr$i st!panj je opisi$anje= on se sastoji ! premje&tanj!
jedne "!lt!re ! dr!g!.Antropolog ,i$i me2! pripadnicima jednog
naroda i !#i da go$ori nji%o$imje'"om* da misli pomoi nji%o$i%
pojmo$a i da osjea ! nji%o$im $rijednostima inastoji nji%o$oj
"!lt!ri dati 'na#enje pomo! "ategorija i $rijednosti s$oje$lastite
"!lt!re* odnosno po"!&a$a nji%o$! "!lt!r! t!ma#iti i'n!tra.
30 6r!gi st!panj po$la#i sa so(om str!"t!ralni ili relacijs"i
metod. Na o$om st!pnj!antropolog nastoji ot"riti str!"t!ralni
sistem dr!&t$a.
H0 Treem st!pnj! s$og istra,i$anja antropolog pod!'ima
"ompariranje "a"o (i
odredio primarne oso(ine str!"t!ralni% +ormi i ra'loge 'a
nji%o$o mijenjanje.
- a socijaln! antropologij! 'na#ajno je pitanje ra'$it"a i
$a,enja s$i% "!lt!rni% isocijalni% ra'noli"osti. S o('irom na to
$a,no pitanje* ! socijalnoj antropologijidominiraj! !gla$om d$a
stajali&ta. Jedno je !ni$er'alisti#"o* a dr!go
relati$isti#"o.
- Predsta$nici pr$og insitiraj! na ot"ri$anj! opi% "riterija ili
principa* pomo! "oji% semog! po"a'ati ra'li#iti o(lici ,i$ota. Oni
apstra%iraj! speci+i#nosti "!lt!rni% i socijalni%$arijeteta !
traganj! 'a opim i 'ajedni#"im crtama ra'ni% dr!&ta$a i
"!lt!ra* odnosno 'a!ni$er'alnim na#elima.
- Antropolo&"i +!ncionali'am ili 'nanst$ena antropologija ;-
8alonoDs"og pripada onojgr!pi antropolo&"i% !#enja "oja
'ago$araj! "!lt!rni determini'am* (e' o('ira naspeci+i#nosti
!$jeto$ane prostorom i $remenom.
- 8isao o !ni$er'ali'm! "!lt!re prije 8alinoDs"og ra'$ija .
T?lor.
- Predsta$nici !ni$er'ali'ma "!lt!re smatraj! da se mo,e
go$oriti samo o jedinst$enomra'$it"! #o$je#anst$a* pa sljedst$eno
tome i o nepromjenji$osti ili $je#nosti "!lt!rni%$rijednosti. O$e
dieje se nala'e "od e$ol!cionista i +!n"cionalista. Jedni i dr!gi
smatraj!da postoje !ni$er'alije "oje po$e'!j! dr!&t$a i
"!lt!re.
- TDorija o "!lt!rnom $a,enj!. Ona je "ompa"ti(ilna s !#enjem o
"!lt!rnom!ni$er'ali'm!. Predsta$ni te teorije smatraj! da s$e
"!lt!rne jedinice ili socijalitetipredsta$ljaj! jedinice 'a se(e i
da s$a"a ! odnos! na dr!g! #ini samostalni i a!tenti#ni+enomen.
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
26/82
- Najdosljednjiji predsta$nici relati$nog $a,enja "!lt!rni% i
ostali% $rijednosti ! 8ar*Niet'sc%e i moderni po'iti$isti. Oni
o&tro !staj! proti$ !ni$er'alnog ! nepromjenji$og$a,enja
"!lt!rni% i ostali% $rijednosti.
(. /!n"cije i instit!cije* nji%o$ 'na#aj i mjesto ! socijalnoj
antropologiji
- >oli"i je 'na#aj pojma +!ncije 'a pro!#a$anje #o$je"a jasno
po"a'!j! !$idi i dr!gi%antropologa* npr. A. Ge%lena. On smatra da
je "!lt!ra ono &to odre2!je #o$je"a djelatnim(iem= ona je dr!ga
strana lj!ds"e prirode i nado"na2!je #o$je"o$!
(iolo&"!de+icijentnost.
- 7 +!n"cionali'm! i str!"t!rali'm! sredi&nje mjesto pripada
pojm! +!n"cije. 6od!&epostoji ra'li"a i'me2! +!n"cionalista i
str!"t!ralista. Ona je i'ra2ena i'me2! pojedini%predsta$ni"a
+!n"cionali'ma* npr. i'me2! 8alinoDs"og i Radcli++ 5 ;roDna. Po
o$om'adnjem* smisao +!n"cije jedne instit!cije* o(i#aja* $jero$anja
ili ne"e dr!&t$enedjelatnosti le,i ! e+e"t! "oji ona proi'$odi
na str!"t!r! i procese socijalnog ,i$ota. R.;roDn smatra da je
+!n"cija primarni +a"tor s$i% dr!&t$eni% instit!cija. Ona
sl!,ipostojanj! i odr,a$anj! sin%ornijs"og sistema.
- 8alinoDs"i ! s$ojoj E'nanst$enoj antropologijiF na pos$e
dr!ga#iji na#in odre2!jepojam +!n"cije. On smatra da taj pojam
mo,emo de+irnirati samo pod !$jetom da+!n"cija 'ado$olja$a ne"!
potre(!.
- S!protno od 8alinoDs"og* "oji s!&tin! i 'na#enje pojma
+!n"cije sagleda$a sa aspe"tapojedinca i njego$og indi$id!alnog
,i$ota* 6i"rem o$aj pojam promatra sa aspe"tapredsta$e o ,i$ot!
"ole"ti$iteta ili cjeline. On pod pojmom +!n"cije podra'!mije$a
!log!j"oj! jedna instit!cija o(a$lja ! odr,a$anj! "ole"ti$nog
,i$ota* ! "ojem se #o$je"oso(o(lja$a ! nad$ladanj! determini'ma
s$oje ,i$otinjs"e prirode.
- I +!n"cionalni odnosi stoje ! $e'i sa ne"im "ona#nim ciljem*
prije s$ega interesom.
- Nas!prot Radcli++ 5 ;roDno$oj antropolo&"om !#enj! stoji
teorija "oj! edi+icira $ans5 Pritc%ard. On od(ac!je idej! o
"ona#nom cilj! instit!cija. A"o (i "ona#ni cilj (io
gla$ni prist!p instit!cija* smatra $ans 5 Pritc%ard* tada (i se
#o$je" red!cirao naa!tomat. Prema tome* $ans 5 Pritc%ard energi#no
od(ac!je idej! da s! instit!cije!smjera$ane i r!"o$o2ene ciljem. Po
njego$om mi&ljenj!* socijalna antropologija tre(ada ispit!je
dr!&t$ene instit!cije "ao me2!o$isne dijeloe dr!&t$enog
sistema.
- Ne"i sa$remeni teoreti#ari* sta$ljaj!i ! centar s$oji%
antropolo&"i% istra,i$anjadr!&t$o* smatraj! da s! ne"e
instit!cije predsta$ljale prijela' "a $i&im* tj.
sa$remenimpra$nim i e"onoms"im o(licima. Na o$o !"a'!je !#enje
8arcel 8a!ssa 8osa0* "oji
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
27/82
smatra da moral i !pra,nja$anje ra'mjena ! dr!&t$imma* "oja
neposredno pret%odesa$remenim dr!&t$ima* npr. pra$ila
$eli"od!&nosti i pra$ila ra'mjenji$anja do(ara io(a$e'a
!'$raanja daro$a.
- Pre"o instit!cija o(e'(je2!je se +!n"cioniranje dr!&t$enog
sistema "ao cjeline.
- Ge%len ra'$ija idej! o tome da instit!cije "anali&!
odre2ene rea"cije #o$je"a goto$o naisti na#in "ao &to instin"ti
"anali&! njeno pona&anje. O$a ideja jasno
po"a'!je(iologi'ma* "ojim je optereena Ge%leno$a antropologija
Eodo'doF.
c. Socijalna atr!"t!ra i ra'na antropolo&"a
o(ja&njenja
- 7 socijalnoj antropologiji ja$ljaj! se d$ije "oncepcije* "oje
s! toli"o (lis"e da se #estoidenti+iciraj!. To s! "oncepcija
socijalne str!"t!re i "oncepcija socijalni% odnosa. Ipa"*i'me2!
nji% postoji ra'li"a. Ra'li"a se is"a'!je ! tome &to se
socijalni odnosi sastoje odelemenata "oji sa#inja$aj! socijaln!
str!"t!r!* pa se str!"t!ralna anali'a "ao metodaaprimjenj!je !
pro!#a$anj! dr!&t$a. Njen "rajnji cilj je nadila,enje stari%
ili "lasi#ni%prepre"a* pris!tni% ! tradicionalnim
mi&ljenjima.
- Str!"t!ralna metoda apstra%ira mog!nost da se #o$je" i
dr!&t$o promatraj! !
neras"idi$noj $e'i. Ta"a$ post!pa" se ne mo,e pri%$atiti* jer
ispolja$anje ,i$otaindi$id!e 'na#i isposlja$anje i potr$r2i$anje
dr!&t$enog ,i$ota. Prema tome* odnosi'me2! pojedinca i
dr!&t$a predsta$lja odnos neras"idi$og jedinst$a.
- N!,no je pra$iti ra'li"! i'me2! socijalne +orme i socijalne
organi'acije #o$je"o$og,i$ota. Pomen!tom ra'li"o$anj i'!'etn!
pa,nj! pos$e!je ;oas* "oji ! s$ojojantie$ol!cionisti#"o% teoriji
i'la,e o&toroj "ritici %iteo$o !#enje o !tilitari'm!
"!lt!re.
- Pojam socijalne str!"t!re $e'an je 'a ime najpo'natijeg
socijalnog antropologa 34.stoljea* Radcli++ 5 ;roDna. Po njem!*
'na#aj o$og pojma se sastoji ! tome &to sepomo! njega so$ijalna
antropologija mo,e po$e'ati sa (iolo&"im na!"ama. Radcli++
5
;roDn smatra da postoji analogija i'me2! organs"e i socijalne
str!"t!re. 8es&to sli#notome misli i ;. 8alinoDs"i* isti#! da
postoji nesporedsna $e'a i'me2! +!n"cija jedneinstit!cije i
(iolo&"i% potre(a lj!ds"og (ia. Ipa"* postoji ogromna ra'li"a
i'me2!njego$og i Radcli++ 5 ;roDno$og mi&ljenja. To se
prepo'naje po tome &to 8alinoDs"ipola'i od pojedinca* a
Radcli++ ;roDn od dr!&t$a.
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
28/82
- Pr$i smatra da pojedinac s$oje primarne potre(e tjelesne
!do(nosti. (e'(jednost*"retanje* rast* 'dra$lje0 'ado$olja$a
"!lt!rnim* a ne prirodnim s$ojst$ima= lj!di jed!%ran! "oja je
pripremljena !potre(om "!lt!rni% pomagala i te%ni"a.
- S!protno tom !#enj!* 6ir"em s$ojom teorijom o "ole"ti$nom
,i$ot! i'$odi 'a"lj!#a"
da gr!pa namee logi#"oa pra$ila pojedinc!* pose(no podsredst$om
je'i"a #imeospora$a Le$? 5 ;r!%lo$o !#enje o predlogici* odnosno
predlogi#"om mentalitet!.
- Socijalni antropolo'i raspra$ljaj! i o socijalnom sistem! i
socijalnom odnos!.Naj!pe#atlji$ij! ra'li"! i'nosi Radcli++ 5 ;roDn.
Po njem!* socijalna str!"t!ra se sastojiod !"!pnog (roja socijalni%
odnosa s$i% pojedinaca ! odre2enom $remens"om ra'do(lj!=socijalni
sistem predsta$lja s"!p lj!di "oji 'ajedno !s"la2!j! s$oje
interese* do" socijalniodnos o(!%$aa pona&anje lj!di "oje se
temelji na ta"$om !s"la2i$anj!.
- Radcli++ 5 ;roDn s$oje s%$aanje pojma socijalne str!"t!re
i'la,e "ro' tri st!pnja. Pr$ist!panj se "ara"teri'ira time &to
on socijaln! str!"t!r! promatra "ro' pri'm! podjele
dr!&t$a na dr!&t$ene s"!pine ra'li#iti% $rsta 5
(ratst$a* "lano$e itd.
- 6r!gi st!panja se odnosi na idej! da s! dr!&t$ene
str!"t!re !temeljene na s"!p!!n!tarnji% str!"t!ralni% principa ili
na#ela. ;itna "ara"teristi"a treeg st!pnja pomen!togpojma se
sastoji ! tome &to ga Radcli++ 5 ;roDn strogo od$aja od
&ireg pojma "!lt!re. Onje pr$o(itno str!"t!r! smatrao samo
jednim od spolja&nji% o(li"a "!lt!re. To je st!panjena "ojem se
instit!cije #o$je#anst$a naj(olje mog! ra'!mjeti "ro' nji%o$!
+!n"cionaln!$e'! sa str!"t!rom dr!&t$a.
- S!protno Radcli++ 5 ;roDno$om i'laganj! pojma socijalne
str!"t!re stoji $ans 5Pritc%ardo$o o(ja&njenje* "oje je
dosljedno +!n"cionali'm! i "oje ! o(ja&njenj! pojma
socijalne str!"t!re primjenj!je t'$. relacijs"i metod* #ija
s!&tina se sastoji ! tome da sene"i dio dr!&t$enog ,i$ota
!#ini s%$atlji$im i to na temelj! pri"a'i$anja njego$i% $e'a
sadr!gim dijelo$ima.
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
29/82
Trea gla$a
Ne"a dominantna antropolo&"a !#enja i antropolo&"i
o(rat
1. S!&tina i 'na#enje antropolo&"og o(rata
- 7sljed poja$e ra'ni% antropologija* ili +ilo'o+s"i%*
teolo&"i% i antropolo&"i% Ei'amamF*#ime je nast!pila "ri'a
spo'naje #o$je"a o samom se(i* ja$lja se ideja o
i'$o2enj!antropolo&"og o(rata. On je ! osno$i 'na#io
o(e'$re2i$anje do tada $ladaj!i% i opre#ni%!$ida ! #o$je"!*
nastojei se predsta$iti "ao po"!&aj i'las"a i' "ri'e ! "oj! s!
!pali#o$je" i e$rops"e 'nanosti. jesnici i !temelji$a#i
antropolo&"og o(rata s! sa$remenimislioci.
- Antropolo&"i o(rat je i'$r&en "rajem 1. i pr$i%
decenija 34. stoljea. On je o'na#iotemelj i'gradnje no$e 'nanosti o
#o$je"!. Anticipatori antropolo&"og o(rata s!no$o"anto$ci* !
pr$om red! rnest Cassirer* "oji ra'$ija !#enje o #o$je"! "ao
animals?m(olic!m. To !#enje predsta$lja jedn! od $arijanti t'$.
Antropologije Eodo'goF.
- Antropolo&"i o(rat ima trostr!"i smisao) pr$o* +ormiranje
jasne i "on'istentne ideje o#o$je"!* dr!go* energi#no od(aci$anje
tradicionalni% odgo$ora na pitanje &ta je #o$j*
&topretposta$lja i nadila,enje d!ali'ma i ra'ni%
antropolo&"i% Ei'amaF i tree* ra'!mije$anjejedna"o(itni%
dimen'ija lj!ds"og (ia* tj. njego$e tjelesnosti* d!%o$nosti i
d!&e$nosti.
- Antropolo&"im o(ratom se ja$ljaj! #etiri dominantna
!#enja. To s!) antropologija
Eodo'goF* antropologija Eodo'odoF* antropologija Ejedinst$a ili
sistemats"aantropologija i antropologija Ei'n!traF.
- Antropologija Eodo'goF se ja$lja ! d$ije $arijante. Jedn!
$arijant! ra'$ija 8a Sc%eler*"oji se smatra najenergi#nijim
'ago$orni"om antropolo&"og o(rata. 6r!g! $arijant!ra'$ija
no$o"anto$ac rnest Cassirer* #ija teorija se temelji na ideji o
#o$je"! "ao animals?m(olic!m.
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
30/82
1. 1. Antropologija Eodo'goF
a. Teorija o #o$je"! "ao animal s?m(olic!m
- /!ndament Cassirero$e antropologije Eodo'goF* odnosno
antropologije sim(ola* #iniideja o #o$je"! "ao animal
s?m(olic!m.
- Pola'ei od ideje da se lj!ds"i s$ijet i #o$je"o$ indi$id!alni
i dr!&t$eni ,i$ot mo,era'!mjeti jedino pomo! sim(ola* Cassirer
isti#e da odred(! #o$je"a "ao animals?m(olic!m tre(a s%$atiti !
+!"ncionalnom* a ne ! s!pstancijalnom smisl!.
- Oni imaj! primarn! $rijednost i "ao ta"$i i'ra,a$aj! (it d!%a.
S o('irom na o$o*
Cassirero$! teorija o #o$je"! se o'na#a$a "ao antropologija
sim(ola ili antropologijaEodo'goF* ! "ojoj je #o$je" s%$aen "ao
#isto d!%o$no (ie.
- S$oj! antropologij! Eodo'goF ili antropologij! sim(ola*
Cassirer i'gra2!je na temelj!pret$aranja >anto$e "riti"e !ma !
"riti"! "!lt!re. On prigo$ara >anto$om red!ciranj!d!%a na !m. Po
njego$om mi&ljenj!* d!% je &iri od !ma jer o(!%$aa "!lt!r!.
Pomo! ina temelj! pojma d!%a* odnosno sim(ola* Cassirer moderni'ira
i dop!nja$a t'$. !ms"!antropologij!* "oja je dominirala s$e do
>anta. Cassirer je ne pri%$aa* ali i ne od(ac!je.
- i$ot ! 'ajednici* odnosno politi#"i ,i$ot nije jedina +orma
dr!&t$ene eg'istencije#o$je"a. Postoje i dr!ge +orme* "ao
&to s! je'i"* mit* religija* !mjetnost i 'nanost* "oje
Cassirer i'na#a$$a sim(oli#"im +ormama. Pomo! nji%* #o$je"
po"!&a$a organi'iratis$oje osjeaje* nade* misli itd. 7
sim(olima* Cassirer $idi "lj!# 'a ra'!mije$anjelj!ds"og (ia i
njego$e nara$i.
- Pola'ei od sim(ola* pomo! "oji% se i'ra,a$a speci+i#nost
lj!ds"og (ia i njego$ogs$ijeta* Cassirer i'gra2!je teorij! o
#o$je"! ! "ojem o&tro "ri'itira 8aro$o*Niet'sc%eo$o i /re!deo$o
apsol!ti'iranje e"onoms"og nagona* $olje 'a mo i
se"s!alnoginstin"ta. 8e2!tim* (e' o('ira na manj"a$osti*
Cassirero$a antropologija sim(ola je* 'ara'li"! od dr!gi%
dominantni% antropolo&"i% !#enja 34. stoljea* najmanje ostala
$e'ana'a tradicionalno ra'!mije$anje #o$je"a.
- S$ijet sim(ola i sim(oli#"i% +ormi mnogo je ra'no$rsniji i
speci+i#niji od +i'i#"og ira'ms"og s$ijeta. 6r!gim rije#ima* mit*
religija* je'i" i !mjetnost s!o#a$aj! #o$je"a samnogo (ogatijim
s$ijetom od onoga &to n!di racionalno mi&ljenje. Gdje god
ima #o$je"ai njego$og odnosa prema s$ijet! t! mora (iti i ra'ni%
sim(oli#"i% +ormi "oje taj odnosposred!j! i "onstit!iraj! pro(leme
spo'naje.
- 7 Cassirero$oj antropologii dominira ideja da se priroda
#o$je"a i smisao njego$og,i$ota ne ot"ri$a ! !m!* nego ! cjelini
sim(oli#"og. To 'ato &to s$e lj!ds"e
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
31/82
mani+estacije* "oje s! $rlo ra'nos$rsne i (ogate* nis! ra'!ms"e*
nego s! po s$ojoj prirodisim(oli#"e. Sim(oli#"o mani+estiranje
mnogo je &ireg dijapa'ona od ra'!ms"og* jer!"a'!je na
mno&t$o #o$je"o$i% mog!nosti.
- a%$alj!j!i s$ojim djelima* tj. sim(olima pomo! "oji% plete
mre,! s$og ,i$ota*
#o$je" se (itno ra'li"!je od ,i$otinja "od "oji% djel!je signal.
6r!gim rije#ima* #o$je" jesim(oli#"o* a ,i$otinja je signals"o
(ie.
- Postoji 'ajedni#"a crta i'me2! Cassirero$i% i 6i"remo$i%
stajali&ta* !pr"os ogromni%ra'li"a. Ona se sastoji ! tome
&to 6ir"em i Cassirer !"a'!j! na dr!&t$eni "ara"ter mita.Po
Cassirero$om mi&ljenj!* mit je naj$a,niji o(li" "ole"ti$ne
s$ijesti= ! njem! se talo,inajd!(lje ,i$otno is"!st$o #ita$i%
generacija.
- Sli#no stajali&'e o mit! edi+icira Arnold Ge%len*
smatraj!i da je mit E"a'i$anje pose(iF.
- Cassirer je s$oj! antropologij! odo'go ili antropologij!
d!%o$nosti temeljio na ideji opotre(i ra'!mije$anja #o$je"o$a d$a
s$ijeta) +i'i#"om i sim(oli#"om* !"a'!j!i na'na#aj sim(oli#"og
s$ijeta i njego$i% djelatnosti.
- Sim(oli s!* po Cassirer!* #o$je"o$o djelo. Oni #ine jedinst$o
! s$im +ormamaispolja$anja d!%a.
- a ra'li"! od Sc%elera* Portmanna* Ge%lena* Rot%ac"era i dr!gi%
antropologa* Cassirerne od(ac!je tradicionaln! odred(! #o$je"a* po
"ojoj je #o$je" animal rationale. Naproti$*onsmatra da te'a o
#o$je"! "ao racionalnom (i! ima neprola'n! $rijednosti* jer
jeracionalnost jedna od +!ndamentalni% odli"a s$i% lj!ds"i%
a"ti$nosti. 8e2!tim* ra'!mom
se ne mog! in$ol$irati s$e +orme #o$je"o$og ,i$ota ! nji%o$om
(ogatst$! ira'no$rsnosti.
- Cassirero$i !$idi o mit! "ao o(li"! i&ljenja* o(li"a
opa,anja i o(li"! ,i$ota* o odnos!i'me2! Ja i 6!&e*
predsta$ljaj! dragocijen! $rijednost 'a socijaln! antropologij!
iantropologij! "ao ope na!"e o #o$je"!. S o('irom na o$o* ona se
s!sree saPlessnero$om antropologijom Ejedinst$aF ili !ni$er'alnom
'nano&! o #o$je"!.
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
32/82
(. Sc%elero$a antropologija d!%a
(. 1. Radi"ali'iranje o(rata
- Sc%elero$a antropologija d!%a naja$lj!je radi"alno pro$o2enje
ideje antropolo&"ogo(rata* a po s$om 'a%tje$! jo&
radi"alnija od teorije no$o"anto$aca.
- Po toj teoriji 34. stoljee je $rijeme ! "ojem #o$je" najmanje
'na o se(i. Preci'nije+orm!lirano* ,i$imo ! $remen! "oje se
"ara"teri'ira enormnom "ri'om lj!ds"esamospo'naje.
- Sc%eler s$ojim !#enjem n!di "riterij 'a edi+iciranje no$e
'nanosti o #o$je"!* "ao o&trerea"cije na ra'ne teolo&"e*
+ilo'o+s"e i 'nanst$ene antropologi'me.
- Sc%elero$a antropologija Eodo'goF ili antropologija d!%a od
pose(nog je 'na#aja 'aone socijalne antropologe ! #ijim !#enjima
dola'i do i'ra,aja #o$je"o$a indi$id!alnost*odnosno
s!(je"ti$nost.
- 7 pr$oj +a'i Sc%elero$og st$arala&t$a dominita teisti#"a
misao prema "ojoj naprapo#et"! s$ega stoji d!%o$ni i s$emog!i
Edo(riF (og "oji t$ara s$ijet ni i' #ega. T!teisti#"! pretposta$"!
Sc%eler od(ac!je ! dr!goj +a'i s$oga rada. 7 njoj dominira ideja
o#o$je"! "ao d!%o$nom (i!.
/. 5. Preciziranje pojma duha i odred/a ovjeka
- Preci'iranje pojma d!%a i odred(a #o$je"a predsta$lja o"osnic!
Sc%elero$eantropologije Eodo'goF.
- Sc%eler Keler0 s$ojom antropologijom Eodo'goF i'ra,a$a
energi#no s!protsta$ljanjeracionalisti#"o 5 meta+i'i#"oj
interpretaciji #o$je"a* ! "ojoj je !sposta$ljen d!ali'am ilija'
i'me2! psi%i#"og ili d!&e$nog i +i'i#"og ili tjelesnog ,i$ota.
Sc%eler smatra da jepsi%o+i'i#"i ,i$ot jedan. On o&tro oponira
i /re!!deo$om (iolo&"om determini'm! i
!#enjima de'ertiranja od ,i$ota i E$olje 'a moF* "oj! ra'$ijaj!
Scopen%a!er i Niet'sc%e.- Sc%elero$o$ pojam d!%a je (itno
dr!ga#ijeg 'na#aja od onog "ojeg s!sreemo "odstari% %elena.
a%$alj!j!i d!%! #o$je" je ! dr!goj po'i$iji od ,i$otinje* jer se
ona nala'i! odre2enoj s"tr!"t!ri ,i$otne sredine* ! "ojoj je dato
samo ono &to je o$isno od nagona"ao sredi&ta otpora.
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
33/82
- 7mjesto $e'anosti 'a sredin!* "ao (itne "ara"teristti"e
,i$otinje* #o$je" je slo(odan odsredine.- Cijela enigma Sc%elero$e
antropologije le,i ! pojm! d!%a* '(og #ega se
o'na#a$aantropologijom d!%no$nosti ili antropologijom Eodo'goF.
- 6a (i po"a'ao ! #em! se sastoji nje%o$a s!&tina* Sc%eler
sta$lja pod l!p! o&tre "riti"ed$ije $rste na'ora o #o$je"!.
- Pr$a $rsta na'ora* pris!tna "od Gr"a* daje d!%! ne samo
a!tonomij!* nego i snag! idjelo$anje. Ta"$o s%$aanje se na'i$a
"lasi#na teorija.
- 6r!go* Sc%eler imen!je negati$nom teorijom o #o$je"!. Ona
pola'i od ideje da se d!% ist$araj!i a"ti moralni* logi#"i i
estets"i0 temelje na is"lj!#i$om EneF. Nara$no* Sc%elerod(ac!je o(a
pomen!ta s%$aanja. On smatra da d!% ia"o ima $lastit! (it i
'a"onitost* neposjed!je $lastit! energij!.
- O$a teorija* po Sc%eler! E(ol!jeF od primarne 'a(l!de) d!% i
idjea posjed!j! i'$orn!mo* odnosno d!% je s$emoni princip. Ona se
temelji na t$rdnji o a!tonomiji d!%a injego$oj s!&tini i
njego$im 'a"onima= a!tonomija d!%a je naj$i&a pretposta$"a 'a
idej!istine i njen! mog!! spo'natlji$ost. Oli#enje "lasi#ne teorije
predsta$ljaj! !#enja I(nR!,dam Spino'e* >anta* /ic%tea*
Sc%ellinga i @egela.
- Plessner* Ge%len* Rotc%ac"er* Portmann* Litt* Lipps i dr.
energi#no !staj! proti$Sc%elero$e antropologije.
- Ono &to "ara"teri'ira Sc%elero$! misao o #o$je"! sastoji
se ! ideji o eg'istencijalnojneo$isnosti d!%o$nog (i#a od organs"og
tj. od ,i$ota.
- Sc%eler s%$aa #o$je"a ot$orenim* ne!temeljenim (iem ili (iem
es"centri#nosti.
- Idej! o #o$je"o$oj ot$orenosti* ne!temeljenosti ili
e"scentri#nosti dalje ra'$ijaj!Plessner i Ge%len.
- Sc%elera* Plessnera i ostale sa$remene mislioce ne
interesiraj! ra'ni o(lici #o$je"o$og,i$ota porodica* e"onomija*
dr!&t$o* dr,a$a* pra$o itd.0. Po tome* oni se (itno ra'li"!j!od
predsta$ni"a socijalne antropologije* "oji s!&tini #o$je"a*
njego$e indi$id!alnosti idr!&t$enosti prist!paj! s
ne!jedna#enim "riterijima. 8e2!tim* Sc%elera pre$as%odno'anima
samos$ijest #o$je"a* "oja #o$je"a #ini #o$je"om i njego$!
nera'ori$! str!"t!r!.
- Speci+i#nost Sc%elero$e antropologije d!%o$nosti ili
antropologije Eodo'goF sastoji se*pored sotalog* ! tome &to
isti#e emocije* #iji je 'na#aj ospora$alo tradicionalno
mi&ljenje.
- Sc%eler* "riti#"i prist!paj!i jednostranim !$idima ra'ni%
antropolo&"i% !#enja !"ojima se 'aposta$lja 'na#aj emocionalne
s+ere* smatra da s! ona pro&la "ro' d$ije +a'e.Pr$a +a'a traje
s$e do po#et"a 1. stoljea. Njoj pripadaj! !#enja 6escartesa*
Spino'e*Lei(ni'a i dr!gi% racionalista. Ona se "ara"teri'iraj!
t$rdnjom da ! emocionanom ,i$ot!
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
34/82
nema niega osim elemanat nejasnog i "on+!'nog. Pomen!ti mislioci
smatraj! daemocije predsta$ljaj! ni,i st!panj mi&ljenja.
Poslije >anta po#inje drga +a'a mi&ljenja o#o$je"!. 7 toj
+a'i emocije do(ijaj! $ei 'na#aj. 8e2!tim* predsta$nici o$i% na'ora
s!smatrali da se emocionalnost ne mo,e !'dii na st!panja
inteligencije i intele"t!alnosti.
- Sc%eler ,eli da emocionalnost !'digne na rang
racionalnosti.
- O"osnic! Sc%elero$e antropologije #ini ideja da i' 'a"onitosti
gradnje ,i$otneeg'istencije #o$je"a proi'ila'e s$i njego$i
monopoli* poslo$i i djela 5 je'i"* moral* or!2e*pra$o* dr,a$a*
!mjetnost* religija* 'nanost i dr!&t$enost.
- 6!% je monopol #o$je"a i neo$isan je od %istorije. Ost$arenje
d!%a* tj. pret$aranje idejaili $rijednosti ! st$arnost nastaje te"
! spoj! #o$je"o$e nagons"e osno$e "oja poSc%eler! ima inadi$d!alni
i "ole"ti$ni o(li" 5 i transcedentni% ili d!%o$ni% sadr,aja.
- O(e'$rije2i$anje 'na#aja %istorije prerdsta$lja sasta$ni dio
!#enja predsta$ni"a t'$.
str!"t!ralne antropologije.
- Sredi&nji pojam Sc%elero$e antropologije Eodo'goF ili
d!%o$nosti je d!%. On ima s$ojeporije"lo ! d!(o"oj %istoriji
mi&ljenja o #o$je"!. I'me2! Sc%elero$og pojma d!%a i istog!
tradiciji postoji golema ra'li"a.
- Ra'li"a i'me2! !ma odnosno d!%a* "ojim se sl!,ila cjelo"!pna
misao apada* iSc%elero$a pojma d!%a se sastoji ! tome &to d!%
"od Sc%elera in$ol$ira ne samomi&ljenje ideja* nego i odre2en!
"las! emocionalni% a"ata do(rota* lj!(a$*stra%opo&to$anje*
d!%o$no #!2enje* d!&e$nost itd.0
- 6r!ga (itna ra'li"a je ! tome &to 'a ra'li"! od "lasi#ne
teorije o #o$je"!* "oja jedominirala cijelom tradiciojom ! "ojom
d!% ima i'$orn! mo i samost$arala#"! snag!*Sc%elero$ d!% ne
posjed!je $lastit! mo. Jedino je ,i$ot sposo(an* po Sc%eler!* da
d!%sta$i ! a"cij! i da ga reali'ira. 6r!gim rije#ima* d!% nema
$lastite snage i moi. On jedo(oja samo 'a%$alj!j!i ,i$ot!.
- 6!% je* ! s$ojoj #istoj +ormi* (e' moi* snage i djelatnosti.
To je ono &to #ini primarn!s!&tin! Sc%elero$e antropologije
d!%o$nosti.
- Sc%elero$a antropologija d!%$nosti isti#e da #o$je" se(e
posjed!je trolisno) 1. #o$je"ima s$ijest o se(i* 3. #o$je"
posjed!je po$ratn! in+ormacij! s$oji% stanja i H. #o$je"
posjed!je sposo(nost da s$oje $lastite psi%i#"e mani+estacije
posjed!je "ao predmetne.-
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
35/82
"ardinaln! ra'lli"! i'me&! #o$je"a i ,i$otinje. Ona le,i !
'oni $an$italnog ,i$ota= d!% je*po Sc%eler!* $an$italno.
- Is%odi&te Ge%leno$e antropologije se sa,ima ! ideji da
potre(e i pori$i moraj!+!ncionisati ! pra$c! djelo$anja*
spo'na$anja i pred$i2anja. S o('irom na o$o* ona
radi"alno oponira Sc%elero$oj antropologiji d!%o$nosti ili
antropologiji Eodo'goF.
/. 8. ritika Prethodnik teorija
- M osno$ni% ideja* smjero$a ili teorija o #o$je"! prema
Sc%eler!)
10 Pr$a ideja o #o$je"! se s!sree ! cr"$enim ,ido$s"im i
"r&ans"im0 "r!go$ima.Ona nije proi'$od +ilo'o+ije i 'nanosti*
nego predsta$lja idej! religijo'nog$jero$anja. Toj ideji Sc%eler ne
po"lanja pa,nj! "oli"o ostalim idejama ili!#enjima o #o$je"!.
30 6r!ga ideja o #o$je"! je ideja o E%omo sapiens!F. To je ideja
stari% Gr"a 5Ana"sagore* Platona i Aristotela. Ona je jedna od
naj'amr&eniji% ot"ria !%istoriji mi&ljenja. Osno$na misao
o$og !#enja sa,ima se ! tome da !m* logos*ratio pripada samo
#o$je"!.
- Pomo! !ma* specigi#nog agensa #o$je" ima mog!nost da s$ijet
ili postojee* tj.
ono &to jeste* odnosno (o,anst$o i samog se(e sam spo'na.
Sc%eler i'nosi #etiriodre2enja o$e ideje* smatraj!i da se po njima
sla,e* !psr"os ra'li"ama* Aristotel* T.A"$ins"i* 6escartes* Lei(ni'
i >ant. O$aj agens i ono &to s$ijet s$ijetom $je#no t$orii
o(li"!je jest jedno te isto= o$aj agens "ao logos i "ao lj!ds"i !m
je do$oljno moani sna,an da ost$ari s$oje idealne sadr,aje Emo
d!%aF* $lastit! mo idejeF0 inapo"on* o$aj agens je "onstantan.
H0 Tre! na!"! o #o$je"!* "oja o(!%$aa nat!rali'am* po'iti$i'am i
pragmati'am*Sc%eler o'na#a$a "rat"om o'na"om= na!"a "oja pola'i od
%omo +a(era. Onaospora$a d!%o$ni agens ! #o$je"!* odnosno pose(n! i
specigi#n! mo lj!ds"og!ma.
0
-
5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta
36/82
/. 9. ualizam nove vrste
- Primarni cilj i 'adata" no$e na!"e o #o$je"! sastoji se !
pre$lada$anj! 6escarteso$epodjele s!pstancije na Eres cogitansF i
Eres etensaF* misaonog i prote,nog* psi%i#"og i
tjelesnog. To pre$lada$anje naja$lj!je Sc%eler s$ojom idejom i
programom no$e na!"e o#o$je"!.
- O(e'$re2i$anje pomen!te* "arte'ijans"e podjele ili d!ali'ma
psi%i#"og i tjelesnogmog!e je samo pomo! no$e E#injeniceF. To je
d!%.
- 6!% je osno$ni princip "ojim se is"a'!je monopol #o$je"a. On
je s!ptoran s$em!* pa isamom ,i$ot!. 7 tome se sastoji no$a +orma
d!ali'ma.* "ara"teristi#na 'a Sc%elero$!antropologij! Eodo'goF ili
antropologij! d!%o$nosti.
- O$aj no$i o(li" d!ali'ma ili s!protnosti ima (itno dr!ga#iji
smisao od tradicionalne
+orme. >od Sc%elera je rije# o s!protnosti i'me2! d!%a i
,i$ota.
- Sc%elero$a antropologija insistira na neras"idi$oj $e'i i'me2!
ps%ologije i(ioantropologije* odnosno +i'iologije* &to po"a'!je
Sc%elero$o energi#no isticanje da s!d!&e$no i +i'iolo&"o
samo s$ije strane istog ,i$otnog procesa.
- 6!%! pripada +!n"cija ideali'iranja ,i$ota* a ,i$ot sposo(an
da d!% sta$i ! a"cij!.
- 6a (i se d!% reali'orao* smatra Sc%eler* mora iti !p!en na
nagons"e snage ! s$ijet!* !#o$je"! i s$jets"oj %istoriji. 6$a
s$ijeta* s$ijet ,i$ota i s$ijet d!%a imaj! s$oje
ra'li#ite*imanentne* nad$remens"e str!"t!re* od "oji% nijedan ne
!ti#e na nastajanje dr!gog* ali se
stalno ! %istoriji prepli!.- 6!% ne posjed!je realn! snag! i
djelot$ornost