Sll3 - 212.92.192.228212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1934_08.pdfSll3 AUĆNI u._ _,J PDIIIIIII• piiDDll a totowu CJcdlnJa pretplata Dia JO.-Oođ. v. 811 IDoamlfvo chOIIbuko

Sll3 AUĆNI u._ _,J

PDIIIIIII• piiDDll a totowu

CJcdlnJa pretplata Dia JO.-

Oođ. v.

811 IDoamlfvo chOIIbuko ~

Adna Ur&dDIJtva l U pra-we: llbadk, sv. Mirtin.

• Kltlollll" lllall IVIIrt tjedan.

Sibealk, 6. avlbn!a U34. Br. 8. Cijena l Diu

Vlasnik l odgovorni urednika Sveć. Joso Fell cin o v Ić Sibenik ulica sv. MarUo:

Stampa: Pučka Tiskara (Braća Matačić pk. Pelra) Predstavnik Vjek. Matačić .

Oglasi po naročitoj tarifi

N aA ~katol. socijalni program 1 Dala nam je P svakom vijeku divne •lik e junaka - kakvih nema iHan Crkve; - učlni.a ja čudesa ml· Josrda, a dgsta je spomenuti Doa Baska l Ozanlma.

Mjesec maj l N• jljcp§l m jesec po·

•vtćeo nebeskoj Majci. Mjeaec,- koji

11a nail radnlfkl ce~ovl l bratovštine

posvećivali mira l ljubavi. Mjeuc, pancćen l danas radničkom plbnl11,

ju baš fe a avlboju Papa LJv Xlii

Izdao svoja neamrla .Rerum Nova­mm• a Pl jo Xl glatovltu • Quadra­Rtslmo Anno•.

Pcu!vtćojllć l ml ou) mju~c aocJ. JaJnim problemlmt, l pošto nas aa avih strana tište krize vih ć1 dore dee

11ego ekonomske, osjatamo potrebu, da fa ncljalnlm klrdlnalom Mlno­rcttl naglulmo:

KrAćsmtvo nije nikakvi fllozgfskl,

. ekonomski lli polltlfki slate m. On o G bil hVI ća a svoJoj· duhuvogsti l n ad· 111ravnoatl idrjt atlčkr, ekonomske l

polltltkr. Sa v ud na avljetu je teu­rttlčan l praktičan, te asko mefu­.IObno povezan, a kršfanatvo !e po· hzalo pat a vječDa l zemaljska areća

·• koliko mofe da b11de u ovoj 1nznoj dullnl.

Da ovo đoatlfl, kr~čanatvo nije

llikada ag•••lo straathu. Nije las· kalo ni masama nl velikašima, dapače &nalo se jt 111protsfavltl demagcgfjl l tiranstva.

Bunilo jt lrrlćanatvo alubodu, ali ja nije afinllo ldoiClD7. Pu~povijedalo

)1 lj11d1ka jeđnakoat pred Oospodlaom l zajedničkim Ocem, all nije nikad alalilo da unlltl nejeđnakcstl koje

nijedan 1lstem nije upio aklnatl. Kr· Jtanatvo nikad 11 alje ogllllllo, ni a

avojlm počecima, oi kroz vjekove va· paja pre~gonjenih. Pomoglo ji, ne

propovljedajać buna, već pulvajać

111 vrienje dafnusti l pravice - koja

J• 11d Bo&• aankcij&Jnlrana i na uvom nijela - jer 11 je ne mOft gaziti bez strahovite re .. c:ljt. Ekonomaka JJIDb !to 11čl katol. Crkva je flata i jlđnoatavna.

Bogatatvo 11ije tako o1obno, d1 111 bi alafilo l za bJifnjega.

Dobit ima granfce. Ona ne smije

dl dragima odazme pravo na !Ivot. Potrošak treba da bade prtma pe~

lrebl - IJkljačlvAI lakaaa koji rallpa,

upropa!ćule đuit, stvaaa neraspolo· ženje l P" bana a enima koji nemaju.

Oblttlj je sveta. Na nju treba ra funall 11 rađoićklm plaćaru, ju olje

zločinstvo Imati ženu l djrcu. Da društvo bt de urdeno, osim pravice ljadi treba da faste puveđoost.

Osim pravice l praVEdnoatl treba da vltda l ljllbav koja ee popraviti ono do ćega nije dospljela pravica l

prnednost. l<dćanel!i nauk ući ljubav koja

lma svoj pgfttak a Bogu, a konkre· tan pim ju u J s uu l< rista. Kršćanska je ljtbav a protlvnostl sa svakom vrsti aebffnosti; ona najbolje rješava tvako pitanje.

Socijalizam pano govori o ljubavi pnma radafchlll, all ga odatuojuje (l d lj ll bavi k BDgu. St t ga je o espo·

aoban da rljdl sc cijalno pitanje, a futo znade da naatupa nulljem i ti·

raDstvom. Nije moguee bez lttht kr· ~Iti bohoekl rtd. Taj red zahtjeva da fovjek ne b11de samo želudac, vte i 2lavs, ne umu dvonožna već l bo· finsko bife: bofsnsko po poče tku,

po nenmrloj du~l i po milosti. A koji je u1pjcb fmala Crkva

avojom lllaktm na l(lcijaJogm l ko­nomskom polju?

Istina je: kad se slijedi Crkvu 1

ne kađ je se progoni, tada lšć~zava

pogacatvo puno nasilja i detpostlzma l dolazi se do organizacije slobodnih naroda, Velike zafluge Ima Crkva kdtansklm orgaolzactjama radnl§tva,

jer je time poboljšala olihov položaj. Pa kako to, da uz sav taj rad Crkve nema a svijetu !eljnog mira l dobro­stanjll?

Kad bismo htjeli da aa Ironijom odg~vorlmo, mogli bi amo pitati: kako su do§ll u Ruslj do najokrutnljei barbarstva?· uprav orovodeojem to cl·

jalfzma l kolt u nim a, ~to sa • Cr11ent• propovijedali da je lijek svakom zla oa svijetu.

Mi se tome ne ćudlmo, jer su to posljedice provo~eoja komaoistlćko·

aocljallstlćklh osaka. A ito se tlfe kdćanstva, ne amijemo zaboraviti: da Bog oe djeluje btz našeg sadjelov ... oja, jer hoće da i ml Imamo za1luge.

Ljubimo drdtvo l red, Idimo k radolfkom svijeta noseći Onaj bo· žanskl dah ~to uzdiže sve at~Sieže. Pa­pine eoclkii!Ee neka buda odi so11i· jalni vodlći i u gradu l u selu.

Naše stanovište prema sterilizaciji ~Ta nldavno je opet do~ro ll Si·

benik dr B. Zarnlk l Ddrflo predava· ole o ngenlfkoj ltulllzacljl. - Er­genikl je nauka koja proučava zakone h ko da 11 rd a §to vile dt ševo o l tjelesno zdravlb liudl, a da se smanji brDj patololklb l krfljavo dfformlranlb Upon. Ta nuka pozna a svom rada mnogo sndstsva, all, k1ko bže Zunlk,

11ajaJgarnlje i najbumaolje sredstvo je upravo ateriJizaclja.

Sterilizacija nije lato Ato l kastra·

lija, Sterilizacija ma je veoD' a laka l

bDMIDI uperaclja koja fovjeka ODI!·

apoaobJjava za stvaranje oov h Jjndsklb

bft1, dok ma ostale s o'ne sposobno· sU l 1111 o1taja netaknute l normalne.

Dr Zarnlk se je na koncu osvroau l na one koji se u svemu na staža 1

njegovim naučno ntdokazanlm teori­jama (zato su mu svi tl .bez lzobraz­be"f) 1 apadlktlčkom tvrdnjom: Moji nazcrl o eagemci i aterillzacijl nisu, podolpo§to, kakve protavjerske Ideje. Najbolji je dokaz za to glasoviti nje· mački Isusovac dr H. Mucberm•nn koji s najvećim oduševljenjem propa·

21ra eagenlku. - Tu ae je pređavaf opet polcazaca

kao dema&og. Ta lani je, jadnom a jeseni, predavao u zagrebačkoj radio· stanici o tami: .Crkva l eugenlta•. Onda se je osvrćao l na puznata pa· pinu enciklika o kr§ćanakom braku.

-l1r••• 2 .

Dokaz, da ju je čitao! - Kako Onda mpže tvrditi da su njegovi nazori vjersko ispravni, kad enciklika izrićito

naglašava: .Drlavna poglavarstva ne­m aju nikakove neposredne vlasti nad udovima podložnika. Ne mogu, dakle, nikada nl s eugenlćklb nl s lkakvlb drugih razloga Izravno oštećlvati l di­rati tjelemu potpunost, gdje nije usli jedlla nikakova krivnja l gdje nema razloga za krvavu kaznu •.. U ostalom kršćanska nauka uči, 1 to potpuno potvrduje l samo avljetlo ljud5koga razum•, da prlvatalk, sam, oema nad udovima avoga ti jela druge vlasti osim što se tiće njihovih prirodnih ciljeva •t

A Mucbermaon? On jo uistinu po· znati strućnak u biologiji l eugenlcl, ali oban Zarnlkovu tvrdnju kad kaže: ••.. prcdlog za sterlllzaclju ne mogu Ja da oas vl§e, na temelju rje§aaja poznate eoclkllke pape Pija Xl. o braku (.Cast! coonubW), označiti kao etički dozvoljeni• (isp •• E'lgenlk• str. 9. ll. izđanje).

Stulllzaclja neđužnlb ljadi, kao pro­tlnaravno l nemoralno djelo, osduju glAsoviti morallstl l etici kao što su: Tibergblena, Valensin, Scbllling, Kal· dec, Oucbteoeere, Orotam i drugi.

Svoju tvrdnju ovako dokazu ju: Ra4anje djece je naravno pravo. A

to pravo je jače od svakog druitve· nog državnog prava. Čovjek nije us· tvareo rađi drdtva l države; društvo l država su rađi čovjeka!

Dakle: Sterlllzaclja nedužnih je za

nas nemoralna. Ml nhmo krivi da to g. Zunlk ne shvaća. - Jer kako bl bUa za nj sterilizacija nemoralni, kađ

je uvjeren da čovjek nije oi§ta drugo nego jedna vrst aavršenijt životinje!? Oa svojtt eugenlka temelji na obort· nom đsrvlclstlćko-materljalistlćkom sta­novištu prirodne selekcije l borba za opstanak. Zsto on l ce može, ako je filozohkl doJijeđaa, govoriti o nekom moraltt lli nemoralu!

- Tako stoji s moralno§ćtt sterlll· z1clje. - Naravno da se ne moga, bez pri drA ka, pri b vatiti nl njegova stručno

naufna izlaganja, l to bd radi Simi nauke!

Mnogo I• struenjaka biologa koji­ma je problem nasljeđstva jg§ taman, tajinstven i nerljdea, Nitko jo§ Dl

mate abaoltttna ustvrditi da će jedan zločln•c roditi zločlnaa, degenerik de­generika.

Prof. R. Bomplani na glnekolo§koj klinici rimskog sve ll čillš ta Izjavlja fa: .Sto se tiće patolo§kog nasljdlvaaja nije dokazano da jedan lndivid11am pslb 1 čkl 111 moralno opterećen nužno rada Ista takav rođ• (,E tgeaiaa e stirpe•, Roma 1931, str. 48). To potvr­dujtl J ~tan Plerl l E J Jrdaa, ·D• i naši augeaicl kao dr Vlada Stanojević l dr Orga B~glć,

U 154 broju .Lekara•, stračnag

lista beogradsldb medlaiaara, Izdao je članak poznatog nskog prof. Lturl pod naslovom .Jedan zločin prema nauci• (Problem ater!Hzncije). - Iz

....., .. mda ostalaga tamo 11 fita l ovo: .Nuka ne mah pred'fidjetl, da ll ft dijete no!lti lnđivi•aal a e crte oaa 111 majke. Pa čak ako je jedan od rodl­telja l boie1taa dijete može biti ne ••­m() zdravo nego i genlj1lno•.

M1nd11lovi Zlkonl o krlhaJII l aa­sljađivanja vrijede abaolatno samca z~ biljka l žlvotfnja. All sa .di!Iu ne mož_e prlbnt.tl da zakoni, koJI sa utvr­đeni na životinjama l biljkama moral• bezuslovno da vrijede l za lj11de. Ć~ vjek u stvari olje samo bloloha jeđf­nlca vać l sociJalno biće koje l111a svoje po sebne psibolašiia •rte•. (L tari a latom broju .Lekara•),

Dr Orga Bogić a svom sptn .Prt­dobraaa d da v alb bolesti• nabraJa Dl·

koliko statistika o nasljedlvanja raznlb bolesti. Tako kaže da n by31erija l cborea aulje•11ja u 10-30 °/1 stafa­leva; duševna poremećeaja aa alko­bglnaJ podlozi a 10°/1 slača}eva, a epllap!lja u preko 50%, all ona ilća­zava a toku nekollkCS generacija. Tako I• Oberbolzar opitao jeđaa porodica eplleptlčua, 11 kojoj I• bolest suvl111 lšće da. u ćetvrtom koljena.

Sad je pitanje, da li 11 mofe l smije, kad ji problem naslje•• takca nesiguran i u teoriJI l 11 procentlola, aterillzlutl potpuno aedufae l jade ·?l

Amerlčiii eagenlk dr H. Laagblla mdu one kofa bl trebalo sterllizlraH nabraja: lu•r ke, slaboamalke, zloc!lnce. eplhptlčare, pijanice, sallc!ava, sifUUI­čare, gubavca, kronično l lnfekc:lozae

CRKVA l BARBARI mržnje, oJVete i krvi?• - Lnć kato!. vjere malo po male prosvJećaje pamet l mijenja sua O'flb ljadi, lojl 111 do ... da žlvjall a ropstvu strasti l sotone.

. SKOLA LJUBAVI

Ovako sa živjeli divljaci ekvatorska prdume dgk nl· jesu dQili kat. mlsljonarl, a to nija mao~o. koji poueavaju Hlvarose a naukama razlpetgg Spasitelja, a au kama !jn· bavi i oproAtenja. Nab sveta kat. Crkva, kao Ita u pro· šlostl tako l danas, širi pg svijetu kršćanaka clvlllzaclja. Kako je utjdljlvo čitati izvještaje o npjesima mltljoaara kod razoib poganskih divljaka pa i iz ovlb krajeva gđje

jcA vladaju tmine pgganskog barbarstva. Ima mnogo sl11· čajeva gdje 111 upravo vide oćavldaa ćuđesa Božje mlloati nad Hivsrotima. Salazljanski mlsljonar propovijeda, đa je bica bllzL mladića uro•enika koji Ja umirao kao žrtva osvete nekog Hlvaroaa .• Molio me je da se molim za nj i da ma govorim o nebesima. Qgvorlo sam mu o dužnosti da opra­§ta svom ubojici. Dok se je borig smrću pokazao se je prema l!jema veoma velikcdušaa. Svojim opra§tanjem naprijl1lelju, duboko je gaauo l r:ađivio sve one koji su bill ako njega. Umro je kao pravi kršćanin i okrijepljen svim utjebama svete vjere. Zar to nije čuđo Bo!je milosti, nad jednim srcem koje I• od na jranije mladosti upiJao nauke i primjera

Dragi mlsljoaar 11le~:ljaaac pl§e: • Naki Hlvaroa Naagitt pos)ećlvag le nalll mlsljon1ka kuću a Maađez11. (!Dam j•

35 godina i bio Ja dosta poučen a vjeri. Ođg•••o je a krštenjem jer se bojao da ako se krati, aa fa biti vih sre­tan u Jgva, a an ji bio lovu aa glasa ••• Jeda-oga dan• vlđl gdje ma amira bra~ a aa mu ne mofe paaaoćl. Nji­

gov je brat pao u paadh tigru. Ođ tog• daaa je pmeaa da ČIŠĆI poba•a mialjontka kaću OO. Salezljanaca. Iza ora, nesretnog dogdaja bio je uvijek t11hn l melaakolleaa. Kaci 11 je taško razbolio pozvao je mislje~aara l zatra!lo la§ellje.

.Skoro ća amrl)atl - uče mlsljo!lara - l !elim da lllt• a neba kao krlćaalaf• Mala dana kasnije su njegon lilji bile lspanjeae. Kada je o~jetla da ma se prhnlee smrt optf zovne mlsljonara. Primio je avete sakramente, te )1 miram aanao. ZadnJa su nJegovi rijeei bile: .s Bgzom. Oett.r s Bogo!IL Krsti l mog sinaJ•

APOSTOLI SVETOG EVANĐELJA Runi aa se crkveni redovi l kongregacije trađlll • 11

rotealalma tkvatorijalnJb prshma, da im uavljetlc sr. H·

l ... ,,, B·

Đroj 8

bgJunr, alljepe, deformlrane, gluhe, •iromaioe, zapuitene, skitnice l bes· llućoike.

Kad bl se avi tl !terlllzlrall, tko bl još ostao?!

Zagrebal!ka revija .život• pred tri godine je replicirala na jedan Za rnl· .kov augeol~kl ćlanak u .Prirodi•. Po­blja ga ahtlstlkom njemafkog naroda J dokazuje da bl tako taj narod za neko vrijeme potpuno izumro. Pa on­da duhovito nadovezuje: .A · kad bl onda doba dan da pokopaju l zad· njeg Nijemca, onda ma mogu na grob metnuti spomenik s natpisom: .Ovdje poćlva zadnji pOtomak onog naroda koji je, kraj sve nasljedne optereće·

nosU loiib osebina, prkosio .borbi za ;!ivot• kroz 20 ataljaćn, dok ga na­pokon, kroz kratko vrijeme, ne ubi - eugenikiJ•

Zato je riZumijlvo da je oa prvom talijanskom eagenlf~om kongresu 1924 <llOlufno ustao protiv sterilizacije ll·

nator Pestalozzi i Izjavio: .Ljudska nauka joi nija doprla đo te taćte, da l>i mogla ovlastiti kirurga na zahvat, .:kojim se maš sanc ill žeo a lišava ju noj lb flzloloiklh aposobnosti. •

To hto je Izjavila i engleska kg­misija za dĐ lev ne bolt ati.

Ja bib jo§ mogao nabrajati slavaa ime aa, strućnjake, biologe l sveuć lli š a e profesore koji na dopdtaju sterlllra· c:lju nl a moralnog oi s lijećnleko

naoćnog gleđiAta, all l ovo će biti ~osta. Glavno je da . se mnogi, o1lm

KATOLIK

onih koji au .baz Izobrazba•, nelidu a Izvodima dra Zarnika.

Svi smo ml za zdrave eugao l!ke ciljeve, all sredstva su zato mnof~ O­

brojoa l razllćoa. Nl )adini nl glavni uzrok dtgeotraclje jedno~ nar oda nije u zakonima nasljedstva. Kto Ato je aa m fgvjak komplicirani mlkr ok osmos, tako postoji l tlauću natarajlb l izvan) sklb unaka njegove du§evntl tjelasna propasti.

Cilj augeoike je plemenit, all al najplemenitiji ciljevi ne posvać aj ll sređstva. Zato će morati sva lebo Ika, civilizacija l kultura pasti pred vjać·

nim zakonima kojima upravlj a Bogi Završavam rljećlma fcancunto2 ll·

jećnllla prof. J. Pie cl: Mjera li:oje po· d uzimaj 11 eugenicl u cilja atedlil:aclje nemaja pravnog temelja; one su ne­moralne; ne postlzavaja avrba; Dl·

maju naućnog opravdanja; dovode do ekscesa. CH) za kojim lđa dada se postići l dragim pate m. •

(L' e~lis1 et l' eugealsme, 1930 str. 88 l al.) lg.

Papinsko odlikovanja jugoslaYen­skog poslanika kod Vatikana Sv. Otac Pija Xl je odlikovao po­

slanika Jagoalavlje kod Vatikana g. Jevrema Sim i ća ordenom Organ Ve· ll !log l stepena. Drža v nl tajni e kardi· aa! Pacelll preJao je p01lanltiu Simić

odlikovanje.

Strana s,

RBdnitkl pokret u BelgiJI Organizacija kat. belgijskih teža 'u,

.Boertnbond• danas j~ am ~trana kao najuzornlja staleški ocgaolzacija n1 svijeta. l111at ćemo prigode da st 1

cj~m pozab~v lmo.

Orgaohaclja kršćanskih radnik• broji preko 200.000 radnika a • Ss vez kršćan. prlpo!Doćnlb drdtava• 330.000 poglavica obitelji. Poletna organizacija kato l. radnić ke omladina (J. O. C.) prdla je 70 000 ćlanova.

Sjajno uspjeva l katol. radnlćko i težafko zadrugarstvo. Kad socijalista ce cvate ruf1.

Njiho va .Banka rada• Izgubila J• 300 od 350 alohnib milijuna. Sa stra­hom l trepetom 300.000 rad 1lćlllb ula­gafa ćeka što će biti od njihove lu· vavo steeeoe Imovine. Vofa soclfallsta Vandervelde, moli sada kat lllke aa vladi da bl mu pomogli.

Vlada da ititi maloga ulagaea obe­ćala je pDmDćl tocljallstlma uz ov• uvjete: l) antlciplut će svotu do 150 milijana. 2) Hfp ~te kira tl će se na sva njihova dobrt. 3) Pripomoć će Ići n­mo oa korbt mallb ulagaćt. 4) Vršit će se 1troga kontrola kako će se apg­trebltl ovaj ngvlc. Va•• st socljali!la nuna ju sada odlu ćlti. Teška lm je bi- / peteka na 200 .pafklh domova•, za­dru~ta l t. d. za nće pitl je da a rapa njihove Baaka a opet bez tog novca lagablt će sve pristaše.

Crveni raj propada svuda!

-vao•alje: franj~vcl, Domiolkancl, Isusovci l :ialezij1ocl. Ovi 2:1dnjl su dobili od Pape Lava Xlii u veljaei g. 1892, ml · ~Ije Mendeza l Gualaquiza. U ono vrijeme, Izvan slromal nog sela Santiaga, nije bilo drugog mjesta u onom pogorju. ()0. Salezljaocl, da pretraže tu poi,rajlou, lill sa vi še od mjesec dana preko visokih gora, beskrajnih kotlina l bez­~rojnib rijeka. U Oualaqulzi, na nekom grleu, našli su a deratnom stanju kapelicu l kolibu koje je bio podigao, prije dvadesetak godini, mlsljonar Isusovac. Skoro svi od­tasli lndljcl onog kraja bill sa primili krst od zadnja~ ml· sijonara, ali mnogi su " zabor.vlll l prekratlti. All OO Sa·

Hlvarosl sada mole OO. Salezljance da. polltt jol dalje 11 nutrInu pu š Jma, l da organizuju nova seh l utvor1 škole za odgoj nj 'l [)ve djeca, jer fela d1 žive bliza mlal­jonara koje ljuoe, dok su jako prOtivni svim ostalim blja­Um !jadima, jer lb smatraju 1vojlm lzrabljlvaehua.

ezljaocl su tek od onda do!lvjell vjerski napradak, kad u predoblli atarag farobnjaka koji 1e dao kratiti u starosti ~d ll O godina.

Tako malo po malo Hlvarosl postaju prlstapaenljl Krl-tavlm naukama, dok siromdoi mis}jgoar mora da ae ne·

prestano bori sa 1vim mogaćlm potdkoćama, Dan11 rađe

~ko obraćenJa Hivarosa dvadeset mlsljonara uz pomoć

tetrđesetak kateheta l ueitelja. Po zadajoj statlttlcl, od god. 1930., u Apostolskom Vlkarljatu Mendeza l Gualaqulza imade još oko 14.000 Hlvarosa po~ana, dok ae katollfkg pućanstvo ustaj( od 1000 uro•enha, 6800 meUea i 2000

k•tekumena.

Pgsljednje godine djalaju i Sestre Marije Po111oćnice,

koje se vratiše nakoa 18 ggdioa. DivlJaci u atp~Jrol. OJ­vetnU~kl nagon pa izvanjsko djelovanje protiv kršćanstva

zadaje dosta neprilika. Uz ta ja malo radnika. lstoćnjaćla

podneblje ne da mlsljgnarlma da ostanu tama dlga. Treba ib felće mijenjati. Nama nl novaca za sva potrebe. U Oaa­laqalzi živa Salezljaocl a jednom dijelu nedostatne i neu;. drave kuće. Rađg bi ugrađlll kaćlaa, kao Alo !meju seJtcc Salezljankt. Treoala bi kućica l za baloica. A sredstava. n amal

Nije dosta, da se divimo ovim janafkim šlrlttljl.ma kr!ćaoske clvlllzaaijt meda dlvljuima Jafae Amerike l o­atallh pogaosklb krajeva svijeta, već treba da lm pomog­nemo ndlm molitvama, adim darovima, da im barem takO olakšamo trud oko ostvarenja !elj a Bo!aotkag srca. Da svi uarođl buđa a jednom tora p Dd je Jal m samim pa3tlrom. - Do•l kraljev•tvo tvoje!

Prodavačica odgojila kardinala Slavni f:rucnskl ksrdlnal Pie iz

Pcitluu, đrfao je pred valikim moo· ltnm gospođa gcvor: .Ooapa•tl Veoma dobro porajem jadnog airo­mašnog djefaks, koji je rodom iz Cba!re~a. Oo je btio i svrom ja dolom tažlc za Um, da pos ane svećenikom. All njtgovi lU rcditeJji blJi veoma si­rtn:dci l niJu mcgli da ga pošalje

u škole. Na blagdan b~gojavljenja !bo ]t

uj siromašni dječak a katcdral.on crkva u Poltiena. Uzvišeni crkveni obredi pgtruli au njegovem dufcm. Neopi· liva tdn 1a, vnfa fcJja pallla mu JI dušn: hcća da po~taoem s';fćlnikoml l mladić Waztćl iz cr3.•;t pcčeo je gorio plaka ti.

Pttd c1kom je jtdna žena opazila dljtte kJko plačr , pa ga upila: Zašto plaćd, ćrago dljelt? želio bib biti avtćeni om - očgo\orto j! .o:aJi!, ali Ja um sjroma ša.o. Na to će leo a:

- Dobro, ja ću ti pgmagatL Si.rcii.ašoa je žena iJ~nnlla ~oje

Gbcćaoje: odczlmaJa si '"d spavanja l J:O noći je !hala, da što više zaradi i da pomogne učtniku. Moje gospc•e, u ršio je kardinal gc.štći se u aaza. ma. Ta je žena već nm1ls, aU njezin jt gojenac postao snćer.lkom, bisku-

pom, pate l wdlnalom. Ja sam liJ airomašnl mladić, ja, vaš llardincJ.•

Od 15 IlL pcnoTDo tmo ~niz ili djtne. - Sada je svakome mo&t:će da sl nabavi đcbru i jeftinu

.Ptko" cipelu. Ptio"

~!BR•HK SPU1 ltnlja Tomlllau Muullteva 1.

Naši dopisi RADOŠINOVAC, konctm travnja 193-;..

Prca1ava Svete Godine

Žapa ReddicoHc na mtdji Zlidii· e l ilbeo1ke biskupije IVtčano ji

pro• la'tfla S'tthl G dion ra Uak:unl pGncdjelja do1 2. IV.

Za U!krs !tl vjtrrlcl prhtaplll sv. Saluamc:otlma I.Jpovjedi i prl čtsti .

Na um dan J:roalave došso je u prtcc!lji veliki broj vjerr.ika Lz ae le

Prlsleg1 l B• oj n ci 11 Križevima za. 1lavama i nojim župnicima lvt~ana

tv. Mhn pjevao je mjesni b po ik l! Z

•~'•ltt: cija. U ov o j fu pl je za prvi pn t bila

&L Ml~ 1 n • tr of ci •, prlgodnn pro po· vJed je lijepo održao franjevac o. .Malić. Potllje sv. Mluje slljedtla kroz mjuto duga prcculja u Pruv. SJ· krameotcm prtd kojim sa djevojćlce

Iz S EČANA AKAC'EMJJA PRIOO·

DOM OBUETNICE ZRINSKOG l FRANKOPANA. Dne 30. pr. m}ueca a 20 n ti priredio je • Hrvatski i: s to l. rarod.oi savu• u velikoj dvorani .Ka· toJ ~kog DGU!I" sve~anu akademija u po~ut narednih mućanlb. Prigodni govor je imao O. L Bajić. U prvom dijelu programa otpjevao je ć&h ero· gla!Di mješoviti zbor, k:o]tita je vodio g. prd. Kuamao, tri dobre avjubanc: točke: • U boj" gd Z• ica i . ll Raka· vet• gd Moiranjc:a l .Si noć moma•. Zatim au bile još dvije dc:k amaclje. U drogom dijelu davana je drama od M. Širola .Brač• i bdt:ina . Akade· mija je pctpuno dobro uspjela male· rijalno i mortlno.

DEVETNJCA GOSPE OD PLAČA. U liglnoj crkvi av. Jakov• započela je doe 4. t. mj. devetn ica Gospe od

Plače , koja pobcžnott dtfi ac: u 5 i po sali ~o padne.

PREUZV. BISKUP DR MilETA će a oedjtlja 6 svibnja otputovati u rta· rr ~rt 't oi Nin, da svoJim prl!natvom ~oH ća sl a\ n Bl. Oo1pe od Zečeva

kLJu u sla-.·1 • poocdjeljtk. Narod okolice Nrna duboko štaje Gaapu pod ovim razi\om i vlotu brgjno dolazi na zavjet l 11 procesJja.

PREDAVANJE U .NARODNOM

U Nl\ ERSI1 ET u·. U aiijeda je pre· davao 11 kinu • TcsJQ" ~tardjjan.. Bajić

"· Le or ud. Tr m• mu je bila • Ti pavl fc n:u e j t č o\ jef,e ~a meJi•. Predavač

je !\ojim dubokim, ravtemewm l du­hovitim Izvodima upravo odnlevlo sin· ~aoc1. Najbuljl doku je hkrc:nl plje· uk kakav doud nije pobrao oijedJn predavač .N. LNIVERSITETA".

KOMEMORACIJA SEST GODiŠ· NJICE SMRTI DR MERZA. Člano'.'l kato!. organizaciia u Sibenlln. lmat će

BnJ 8

u n a rc dn oj nolo ji sipale cvl!eće.

obbođn ~u no,eoi i znPkOvi mak~

Isukrs ove. P1evalo ~e .Litanije•, .Da nebe5 • i .Hoć~mo Boga•.

Na po\ utke bila je pc~Hia Fresv. Src n Isnaovorr. SH ča o gs t je završe o sa p je 110 j t m • Ta be Boga b ·alim o• .

Ta o se i ll gc:oj žop:ci dalo ~ dtš ·a, Zlh .. aJocstl Kllsfn Otkupitelja.

a • l eni

tl nedjelJ a 6 aviboja u 7 sati avctl Misu n crL{ i sv Frane za apokoj pie· menlte dale odeg prvog borca Kato­llč e Atelje kod Hrv1ta. U • ~arolič· kom Dottn• će vlč . Jvg Grgruv o­memor lra' i a 6 sati p. p. mladoga all veUiog pokojnika dr lvaoa Merza. Pr po rućuje se orga niziraoim katolici· ma da pri!tstvnjll ovoj komemoraciji

U FOND BISKUPSKOG SJE~E­NI TA đarovlše Marko l Tonn BelJ. mar ć dio. 20 da p čute uspomen 11

pol!". ••ka Jo1lpa Bilaveu. Uprava b uno zabvalj aje.

~RVORAZREDNO VELIKO TVOR­NICKO SKLADIŠTE POKUĆSTV koje izrađeno 11 raznom moderno -atila iz raznog finog drva, kao i gvcn­h, metala i L d. nabavlja po nacrti­ma i pra.ma želji tačno i brzo FRANE KARADJOLE, trgovac Šibenik, WU­sonov trg, kod stolne crkve sv. falcova.

pro izvađa

jeđltlo

S m ENJI(

Katolici, budite članovi katol. organizadja