List tzlazl tjedno. Godišnja pretplata 30 Din. Za inozemstvo 60 - Oglasi po tarifi. GOD. Vl BROJ 41 ŠIBE 13 listopada 1935 Rukopisi se ne - Adresa ured- ništva i uprave: ŠIBENIK pp. 17. Mir Kristov Rat nije od nego je star kao i Zato je Crkva davno odredila svoje stanovište prema ratu. Možda ništa ne osvi- jet/juje stav Crkve prema ratu kao neprekidni i stari zaziv u li- tanijama: od kuge, glada i rata, oslobodi nas, Gospodine. Crkva, dakle, u ratu gleda zlo, i to veliko zlo, kad neprestano me- svojim vjernicima u usta moli- tvu, eda ih Bog od njega, i kad ga u isti red s kugom i gladi. Mi znamo da ima kad je rat i dopušten. Ti primjeri nisu ali su O tome ovdje ne govorimo. Ži- vimo u doba mašinerije i velikih Izuma. Novovjeka prometna srel - stva ljudima da se za .14 sata telefonski ili r.adijem obra- te na mirovne komisije i medu- narodno sudište, da se sukobi mir - no riješe, bez krvavog Novovjeko ratno oružje je zauze- lo takve oblike da to više nije ni .ljudski, a kamoli Novi ratni strojevi pretvaraju zemlju za par sati u ratne poljane, grado- ve u ruševine, a ubijaju svaki život -od u zipci do bolesnika na operacijskom stolu. Posljedice novovjekog rata su tako strašne -da nisu više ni u kojem omjeru prema narodnom dobru što ga tre- ba ratom braniti ili To -8ami os}ecamo na svojoj koži: i pobjednik, a kamoli narod. To su sve razlozi koji glasno protiv rafa. A znano je da ravnoteža u svi- jetu te siguran mir naroda mnogo više na medunarodnoj su - -Sretljivosti i na poštivanju prava i dostojanstva, nego- li na mnoštvu vojnika i šumi to- pova. Najbolje jamstvo mira ni- .su bajonefe, nego povjerenje i prijateljstvo. To svi znadu i priznaju, Jer ih tome prošlost i zdrav razum. Ali je svugdje isti. U njemu prevladava onaj niži na- gon, ono obilježje po kome nije daleko od nerazumne životinje. Tako je kod pojedinaca i naroda; .kakvi pojedinci, takav i narod. »Pravo nije izišlo iz krila nego ga je pokvarena narav naturi/a. To je njezina ri- A to je tako usvojeno da je i zrak lime i svi su uvje- renja da tako mora biti. Svih se- ...;. . . .;r _ . . . . > . Prva obljetnica smrti Kralja Aleksandra I U srijedu 9 ov. mj. se ,je navr ila godina tra ne mar el j tragedij._, k ad je revolverskim hicima pr kinula nit života Kralju leksandru I! U ovoj obljetnici obnavljaju e u duši naroda oni tužni da ni kad je g'o r- ko plakao nad odrom ·og mrtvog Kral ja. Obna\lja se duboka bol koja onda b-ijaše obuzela e bez iznimke na ,pomisao, da je ne talo lad ara ko- ji je radi o za dob'ro i napredak vo- ga naroda. Obna vlja e u pomena na mar- seljsku kata trofu koja je trahovito odjek'llula po om svijetu, te je svuda pobudila oštru o udu Smjernice stva i i krenu prama drž a vi ko- jom je mrtvi kralj upra v lja . Obnavlja e tužna lika onoga dana kad je narod sa pijetetom, poštovanjem i punim priznanjem pri- mio mrtvo tijelo Kraljevo te ga ne- tugom dopratio do noga tana. Minula je godina od marselj koga atentata, a u pomena na elikoga Kra- lja uvijek je živa. jegov e na- rod kroz godine i hamo i po tovnajem jega - prvo- ga svoga ina. Neka je lava Kralju A- leksandr u! Crkva života je Crkva otaj tveno ti- jelo Kri s vo. Ono je živi organi zam. Crk va n ije kamena zgrada ni kup pro - živjelih mora lnih i dogmat kih nai:ela. Crkva je u tanova koja zasjeca u ži- vot. To je u tanova za l jude. Crkva ide za ljudima, traži ljud e, živi za duše . jer je Crk"Va organizam, mora da se razv ija . e može o tati uvijek pri i tomu. Bitna oznaka organizma je t - da živi, da se razvija. - Lijepo je o tome jednom prilikom govorio znani biskup faul haber. - Kri t je zato i poredio svoju Cr- k "V u kvascem i prezrenim zrnom, da nam u slikama prikaže ka- ko je On u tanovio Crk vu kao živi or- ganizam kojim naga života. Slava Božja i spa duša! To je vrhovno koga Crkva polazi u svome djelovanju . .Boga mora• ju la - viti vi narodi i jezici, dušu imaju pa iti vi razumni tvorovi , i oni vi- sokih položaja i O'Ili zapu teni Zivot doži ljuje promjene. Da se je našim tarima podignuti , kako bi modernim tekovinama! 1a iner ija, tehnika! I je živa mašina. ve to ide brzo, neza- lrrzinom. I vaki dan ve to brže. Ko ne ide vremenom, to- ga vrijeme o tavlja po trani. Ako iko mora vremenom, to mora ona ustanova koja je h' orena za lj ud\'!, i ;to ne samo za one taroga, red'njega il novoga vijeka, nego za va tm, i kolikogod ih jo bude, zvao se novij ,i i najnovip'J vijek ili doba. Crkva ide vremenom. Ona mo- ra JCt vremenom. I svim modernim se sred tvima služiti da to iše pr ido - nese slavi Božjoj i spasenju duša. Cr- kva to Crkva tako mora ne odgovara svr i za koju je tvorena, koju joj je njezin O ni vako doba ima svoje potrebe, i ovo naše doba ima vojih potre- ba. Crkva nam ih ukazuj e. Ona ima visoke ''idilice i jake dalekozore ko- j i vide preko gora i dola,. I kad ona nešto onda njezina ne to tara je ona i i ku na, dobro smisli prije nego I kad ona dana , ne samo želi, nego ukazu je rad u akci- ji, od koje najviše onda u ta pitan ja izvan vih rasprava. - Ka- tolik je -qnaj koji se pokorava (od'- redbama Crkve. To treba jednom hvatiti. Ko je u lome neka se dade pa nestati onog i u gr'akfll( i u elu, prema kome se mi li da si i punb sav ?A-kon i 'proroke, ako prebereš krunicu i tri puta uzdahneš. Katolicizam je organizi rana sna- ga, a u organizaciji treba slušati. , . Nemamo mi onoga - a sJe- canJa Crkvom. Sto Crkva sv. Otac što biskupi reku, ona- ko mo ra bit i. Katoli k mora biti u vje- da ga t:? Crkve t ranpu- tJce odvesti. ga dobru i samo dobru. To treba hvatiti i prodrijeti s time. U pa vane i trome duhove tre- ba pot resti i taviti u pogon . Sve la- vi i i neživa priroda samo ' . Zato je akcija, da to jednom u korjenu i pra i. Filipin ki otoci se nalaze s ju- gozar;adne trane Azije u Velikom o- ceanu. a tim otocima je grad Ma- nila. Taj grad ima i te. a otocima vlada eliko vjersko neznanje, a je malo, kao i u na v im kraje ima. Z ato e je na tu ustanovio posebn i otsjek profe ora i daka koji se bave vjer kim r;oukom pro tog puka, posebice o- mladine. Ti mode rni apostoli u ozbiljno shvatili voj zadatak i u ove go- dine premili oko 939 djece za prvu v. t. .......................................................... dam poglavitih grijeha je tu zaslu- pano, ne znaš koji više, ali onaj drugi po redu sigurno prevladava. Lakomost, gramzljivost , koja ho - sve sebi, koja gleda samo sebe, kojoj nije do toga da drugi radi toga trpi i strada . Onaj živiski nagon u kome nema ni najtanjeg vlakna onog poštenog, ne skog , nego ni naravnog za pravdom. Cov jek posumnja u kulturu i njezin uticaj. Ali to ne mo - žemo zanijekati, nego žalosno u- stanoviti, kako i to ide u pozadinu, a pred svime onaj pretje - rani nacionalizam proti kome je i Bog i Crkva i pošteni razbor. Sveta je ljubav prema narod - noj grudi. Ali njezin bli- jedi kada fa ljubav s ne - pravdom prema drugima. Onda to više nije dobro, nego zlo, koje zaziva prokletstvo odozgora. - Pod plaštem domoljublja se sve krije . To je u najviše gadna strast pohlepe koja da znade za tude jade. Nemojte misliti da se to samo krije pod plaštem nacionalizma o- nih velikih naroda . Ne , to isto je i kod onih manjih. Samo što to ne može do izražaja. Samo da je izmijeniti uloge, pa biste vi- djeli da je tako , ako ne i jednako. Zao duh je zavladao, i on ne da narodima da se mirno ra zv ij a- ju; ne da se mir a onima koji bi htjeli nesmetano ž ivjeti u ograda- ma svoga stana . U nama , u je zadnji razlog i ratu i l<rizi i bijedi i ne - prijateljstvu i svadi i progonstvu. Medunarodna je atmosfera na- bijena. Ti mirno se i o druge narode. Svijet u strahu - Nama ka - tolicima , koji slušamo, na je voda kojemu je geslo: M ir Kr i- stov u kraljevstvu Kri - s t o v u l Mi smo sljedbenici Ono - ga nad se kolijevkom razli- jegao nebeski glas: Mir ljudima dobre volje!, Onoga s su usa- na odjeknule bo ža nske Bla- ženi mirotvorci, jer se sinovi Bo žji nazvati. Svaki pojedinac i narod koji se kupi oko Kristo va namjesnika v rijedan da iz u tiju O- noga koji ravna sudbinom pojedi- naca i naroda:- Mir vama - Ne bojte se - Ja sam! l
4
Embed
List tzlazl tjedno. Godišnja pretplata212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1935_41.pdfList tzlazl tjedno. Godišnja pretplata 30 Din. Za inozemstvo 60 - Oglasi po naročitoj
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
List tzlazl tjedno. Godišnja pretplata 30 Din. Za inozemstvo 60 - Oglasi po
naročitoj tarifi.
GOD. Vl BROJ 41
ŠIBE ~IK, 13 listopada 1935 Rukopisi se ne vraćaju - Adresa ured
ništva i uprave: ŠIBENIK pp. 17.
Mir Kristov Rat nije od juče, nego je star
kao i čovjek. Zato je Crkva već davno odredila svoje stanovište prema ratu. Možda ništa ne osvijet/juje stav Crkve prema ratu kao neprekidni i stari zaziv u litanijama: od kuge, glada i rata, oslobodi nas, Gospodine.
Crkva, dakle, u ratu gleda zlo, i to veliko zlo, kad neprestano me~e svojim vjernicima u usta molitvu, eda ih Bog očuva od njega, i kad ga meće u isti red s kugom i gladi. Mi đobro znamo da ima .slučajeva kad je rat i dopušten. Ti primjeri nisu česti, ali su mogući. O tome ovdje ne govorimo. Živimo u doba mašinerije i velikih Izuma. Novovjeka prometna srelstva omogućuju ljudima da se za .14 sata telefonski ili r.adijem obra-te na mirovne komisije i medunarodno sudište, da se sukobi mirno riješe, bez krvavog obračuna. Novovjeko ratno oružje je zauzelo takve oblike da to više nije ni .ljudski, a kamoli kršćanski. Novi ratni strojevi pretvaraju zemlju za par sati u ratne poljane, gradove u ruševine, a ubijaju svaki život -od dojenčeta u zipci do bolesnika na operacijskom stolu. Posljedice novovjekog rata su tako strašne -da nisu više ni u kojem omjeru prema narodnom dobru što ga treba ratom braniti ili postići. To -8ami os}ecamo na svojoj koži: Osjeća i pobjednik, a kamoli neće pobijeđen narod.
To su sve razlozi koji glasno kriče protiv rafa.
A znano je da ravnoteža u svijetu te siguran mir naroda mnogo više počiva na medunarodnoj su-Sretljivosti i na poštivanju tuđih prava i tuđega dostojanstva, negoli na mnoštvu vojnika i šumi topova. Najbolje jamstvo mira ni.su bajonefe, nego međunarodno povjerenje i prijateljstvo.
To svi znadu i očito priznaju, Jer ih tome uči prošlost i zdrav razum. Ali je čovjek svugdje isti. U njemu prevladava onaj niži nagon, ono obilježje po kome nije daleko od nerazumne životinje. Tako je kod pojedinaca i naroda; .kakvi pojedinci, takav i narod.
»Pravo jačega« nije izišlo iz krila Očeva, nego ga je pokvarena narav naturi/a. To je njezina riječ. A to je tako usvojeno da je i zrak lime zasićen, i svi su uvjerenja da tako mora biti. Svih se-
~ ...;. . . .;r_. . . . > .
Prva obljetnica smrti Kralja Aleksandra I
U srijedu 9 ov. mj. se ,je navr ila godina tra ne mar el j k~ tragedij._, kad je revolverskim hicima pr kinula nit života Kralju leksandru I !
U ovoj obljetnici obnavljaju e u duši naroda oni tužni dani kad je g'orko p lakao nad odrom ·og mrtvog Kral ja. Obna\lja se duboka bol koja onda b-ijaše obuzela e bez iznimke na ,pomisao, da je ne talo ladara koji je radio za dob'ro i napredak voga naroda.
Obnavlja e u pomena na marseljsku kata trofu koja je trahovito odjek'llula po čita om svijetu, te je svuda pobudila oštru o udu zloči n.:
Smjernice
stva i i krenu sućut prama državi kojom je mrtvi kralj upravlja .
Obnavlja e tužna lika onoga dana kad je čitav narod sa pijetetom, poštovanjem i punim priznanjem primio mrtvo ti jelo Kraljevo te ga nepod: j ~lj enom tugom dopratio do ječnoga tana.
Minula je godina od marselj koga atentata, a u pomena na elikoga Kralja uvijek je živa. jegov će e narod kroz godine i toljeća hamo ću i po tovnajem jećati jega - prvoga svoga ina.
Neka je vječna lava Kralju Aleksand ru!
Crkva života Katolička je Crkva otaj tveno ti
jelo Kri s vo. Ono je živi organizam. Crkva n ije kamena zgrada ni kup pro-živjelih moralnih i dogmat kih nai:ela. Crkva je u tanova koja zasjeca u život. To je u tanova za ljude. Crkva ide za ljudima, traži ljude, živi za duše.
jer je Crk"Va organizam, mora da se razv ija. e može o tati uvijek pri i tomu. Bitna oznaka organizma je t - da živi, da se razvija. - Lijepo je o tome jednom prilikom govorio znani nj emački biskup faul haber. -
Kri t je zato i poredio svoju Crk"Vu kvascem i prezrenim goruvićnim zrnom, da nam u slikama prikaže kako je On u tanovio Crkvu kao živi organizam kojim ključa naga života.
Slava Božja i spa duša! To je vrhovno načelo koga Crkva polazi u svome djelovanju . .Boga mora•ju laviti vi narodi i jezici, dušu imaju
pa iti vi razumni tvorovi, i oni visokih položaja i O'Ili zapu teni brđani.
Zivot doži ljuje promjene. Da se je našim tarima podignuti , kako bi
začudili modernim tekovinama! 1a inerija, tehnika! I čovjek je
živa mašina. ve to ide brzo, nezapamćenom lrrzinom. I vaki dan ve to brže. Ko ne ide vremenom, toga vrijeme o tavlja po trani.
Ako iko mora ići vremenom, to mora ona ustanova koja je h 'orena za ljud\'!, i ;to ne samo za one taroga, red'njega il novoga vijeka, nego za va tm, i kolikogod ih jo bude, zvao
se novij,i i najnovip'J vijek ili doba. Crkva ide vremenom. Ona mo-
ra JCt vremenom. I svim modernim se sred tvima služiti da to iše pridonese slavi Božjoj i spasenju duša. Crkva to čini, Crkva tako mora činiti, inače ne odgovara svr i za koju je tvorena, koju joj je njezin O ni ač označio .
vako doba ima svoje potrebe, ~a. i ovo naše doba ima vojih potreba. Crkva nam ih ukazu je. Ona ima visoke ' ' idilice i jake dalekozore koj i vide preko gora i dola,. I kad ona nešto reče, onda njezina riječ ne to znači. tara je ona i i ku na, dobro smisli pri je nego reče.
I kad ona dana , ne samo želi, nego ukazu je rad u kak!ličkoj akciji, od koje najviše očekuje, onda u ta pitan ja izvan vih rasprava. - Katolik je -qnaj koji se pokorava (od'redbama Crkve. To treba već jednom hvatiti. Ko je u lome neupućen, neka
se dade poučiti, pa će nestati onog laži-katoličanstva i u gr'akfll( i u elu, prema kome se mi li da si i punb sav ?A-kon i 'proroke, ako prebereš krunicu i tri puta uzdahneš.
Katolicizam je organizi rana snaga, a u organizaciji treba slušati. , . Nemamo mi onoga ćuta - a sJecanJa Crkvom. Sto Crkva reče, ~to sv. Otac reče, što biskupi reku , onako mo ra bit i. Katoli k mora bit i uvjer~ da ga ~od t:? Crkve neće tranputJce odvesti. Uctće ga dobru i samo dobru. To treba hvatiti i prodrijeti s time. U pa vane i trome duhove treba pot resti i taviti u pogon . Sve lavi Bo~: i at~"' i neživa priroda samo neće čovjek. '
. Zato je katolička akcija, da to jednom u korjenu i pra i.
Filipin ki otoci se nalaze s jugozar;adne trane Azije u Velikom oceanu. a tim otocima je grad Manila. Taj grad ima i veučili te.
a otocima vlada eliko vjersko neznanje, a većenika je malo, kao i u na vim kraje ima. Zato e je na sveu čili tu ustanovio posebn i otsjek profe ora i daka koji se bave vjer kim r;oukom pro tog puka, posebice omladine.
Ti moderni apostoli u ozbiljno shvatili voj zadatak i već u ove godine premili oko 939 djece za prvu v. Prič-e t. ..........................................................
dam poglavitih grijeha je tu zaslupano, ne znaš koji više, ali onaj drugi po redu sigurno prevladava. Lakomost, gramzljivost, koja hoće sve sebi, koja gleda samo sebe, kojoj nije do toga da drugi radi toga trpi i strada. Onaj živiski nagon u kome nema ni najtanjeg vlakna onog poštenog, ne kršćanskog, nego ni naravnog osjećaja za pravdom.
Cov jek posumnja u kulturu i njezin moćni uticaj. Ali to ne možemo zanijekati, nego žalosno ustanoviti, kako i to ide u pozadinu, a pred svime otskače onaj pretjerani nacionalizam proti kome je i Bog i Crkva i pošteni razbor.
Sveta je ljubav prema narodnoj grudi. Ali njezin čar blijedi kada fa ljubav graniči s ne-
pravdom prema drugima. Onda to više nije dobro, nego z lo, koje zaziva prokletstvo odozgora. -Pod plaštem domoljublja se sve krije . To je u najviše slučajeva gadna strast pohlepe koja neće da znade za tude jade.
Nemojte misliti da se to samo krije pod plaštem nacionalizma onih velikih naroda. Ne , to isto je i kod onih manjih. Samo što to ne može doći do izražaja. Samo da je izmijeniti uloge, pa biste vidjeli da je tako , ako ne i jednako.
Zao duh je zavladao, i on ne da narodima da se mirno razvijaju; ne da se mira onima koji bi htjeli nesmetano ž ivjeti u ogradama svoga stana.
U nama, u čovjeku je zadnji razlog i ratu i l<rizi i bijedi i ne-
prijateljstvu i svadi i progonstvu. Medunarodna je atmosfera na
bijena. Ti dogođaji neće mirno proći; očešaće se i o druge narode. Svijet u strahu čeka. - Nama katolicima, koji slušamo, na čelu je voda kojemu je geslo: M ir Kr istov u kraljevstvu Kri s t o v u l Mi smo sljedbenici Onoga nad čijom se kolijevkom razlijegao nebeski glas: Mir ljudima dobre volje!, Onoga s čijih su usana odjeknule božanske riječi : Blaženi mirotvorci, jer će se sinovi Božji nazvati.
Svaki pojedinac i narod koji se kupi oko Kristo va namjesnika biće v rijedan da čuje iz u tiju Onoga koji ravna sudbinom pojedinaca i naroda:- Mir vama - Ne bojte se - Ja sam!
l
Strana 2.
Nedjeljno evandetje s poulco n t
XVII I nedj elja po Duhovima E 1 DELlE • V. MATEJA 9, l 18. U ono vrijeme: Ušavši Jsus u ladicu,
prcycze sc, i dode u svoj grod. l gle! donesoše mu uzeta koji je ležao nu po teJj i. I v· del i Isus v jeru nj ihovu r eče uzetomu: ~du · !:e, sinko, oproštnju 1i se glijesi tvoji. I eto i neki od knji:iev nika rckoše u sebi : Ovaj psuje. A kad Isus vidje misli nj ihove, reče: Zn~to mis li te z lo 11
s rci ma svojim? to je lnk~c reć i : Opraštaju ti se grijes i tvoji, ili re ći: ustani i hC'di ?
li da znate da in čovječji ima vlas t no zemlj i op rašta ti gri jehe ; toda reče uzetomu : Uslani, u~m i poste lju svoju, i podi kući svojoj . l ustade, i otide ku ći svojoj. A mnoštvo videć i poboja se, i pro lovi Boga koji je doo takvu vlast ljudima.
PO K Boža n ki cit l i d :J lazi u voj
grad l afarna um. I Čim e j~ do7llalo d3. i ~ ci:Jx. o, o~Imah do\·edove preda nj bole nike. \eđu o taJ im donije li . u mu ČO\jeka uze ta, k ji .e ni je mogao micali a voje p0 telje
l uni pouzdan ja bijahu oni ljudi , irrumi da će I u ozd raviti onoga
oole nika za kojega mo' . Ta uč i n i o je n ''eća čude_a, oni u bili v·edoci
tih nadnaravnih i čudov i lih dj ·la pak učini će igurno i ovo. A I u kao cb ne zna što oni hoće. Zapo tavlj'l nji hm·u žel ju za zdraYlj enjem ti jela -ozd ra ljen ju duše. Ovaj ne retni čovjek n ij bio samo bo1e tan na ti;elu (nego i na duvi. Bio j~ g rijevnik. Te ki gri je i u ti i' i njegovu du u i ti su bili uzrokom njegov~. bo ~e . t i. Treb::tl o je najpr ije iz: i ;eč i t i njegov u dušu, pak mu veli božan ki li ječnik duša: ,. tani, in ko, opro eni u ti gri jesi" .
S ov:m č inom htio je bol.an ki Sp.1 itelj upozori ti ve, da kud ikamo treba više paziti na zdravlje du e nego ti jela. ažabst ta j nauk I u ov mnogima je o tao sa kriven, neće da ga razume. Razboli im se Iro u ku ć i , onda hitro zovi li ječnika, kupi lijekove, a malo e mi li na da e pozove s\·ećen i ka, lij ečni ka duše. Mnogi :rovu, a li onda kad je već ka no, da se bolesnik ne uznemiri.
Bole. t je posljedica grijeha . Tu je korijen zla i toga treba naj pri je uklon iti uzrok. Ne če ka ti zadn ji ča kao da su sa kramenti no ioci smr ti . 'e ! Po sakramentima mi pr imamo ži
vot, oni nam liječe duvu, a duša mnogo d'jeluje i na zdra\ Ije tij ela. Mirna savje t i č i s toća d uše u -prvi uvjet zdrav ja.
J e mi jemo zaboraviti da je Bog go piodar duše i tjjela, mr' ti i 7i,·ota . U jegovim je rukama i naše zdravlje. To mnogi o j e ća j u pak u bolesti dižu svoje ruke k O pod inu i mole. Al i kako ćemo mol it i Oo podina
grijehom na du vi? Naša miOlitva ne može biti prij atna Gospodinu, ako nimo s j im u prijateljstvu, ako nimo či ti na duši. I zato najprije -oč i timo duš11.
C><><>=><:>
Ostaviću zemlju . - Zar me i ~ prvi put nježno oJenilo mj e ečevo li :ć~ , da kasni Je, pod ?iel ičastom krošn jom n~egovom , bdiJe m · opori m mi ·Jima, bol ima i besanicom : krvavim p lačem ~amca ... ?
- Zar u mi noge uputili da ko~acaju ce tama, prašnjav im sagovima 1 as fa lt~om užaren ću, da bi mogao su reta il mrke, tud ljude, kojima p lamti iz očiju stra t vlasti !ih inter s:t?
- Zar am ubač n, ko siću';no zrno, u vemirski nczau !avni mli n da me gnječe i sa pinju ci' , te ubrzo ' u ilt1jcn i ščeznem ko nepo111a to? '
_spi n jem se kamen i m, trn ja vim step~tcama života osjećajuć i mi Je' i ~ ra?e~ i ,_ d_a mi ,PO: tanu odur~ i i t ški 1 o J ecaJ~ 1 ni ,·~ J napl.:>ri.
ve vto imam od požrtvovan ja za druge bić· p sli je pa tn ičke z..apuštene smrti , pratnja uz miri cv jetnih vijenaca i svijeća, da mc, možda, uJ:1 tu tnjav u glazbe pošalju ... nekam ... tamo. . . za ona crna vrata vj e ·no"ti, koj:1 će sc nagi ra tvoriti i iz nj ih se p...rrn.:>lili nešto strašno i neznatno što se pn ta jilo lamo i što nas konačno sve čeka - --
KATOLIK
I u onom hole·niku nagla:.u jc- ; inko uzchj " r) zna··i: \j eruj. Rez
vjere ne nJJŽC'11 J ~ pnbli/iti ospo-dm u. Vjera treba da oživlja,·a S\'3k naše dJ ·:o Bet. 'jere n ' ma prošt ·n ja, bez pran: vjere 11 • uij di ni na't.t mo l il\:~, niti . e 111 ž.:mo nadati bi 1o koj m. cbbru. (\ r ta vjera je potrebita i tu leži n ~·u pj~ll naših molitava, j r nun~mo pr1\e vj re bja ,1-,,·o vj ruj i u Boga •e r.Jutdaje, a ne u broJi j-. i pramO\ j rje.
Bolc-nik j . dJ~O k r Ll u s pra\"Om \"j :!POlll, ztt mu i' i oprost io grijehe, a kasn ije Jvra ti i I'Cl ra,:lje. I mi \'i "e puh nverno većen i ka da moli nad bale nibm, no ·in.o odj-~ću bole::.niko\ u, da j-:: blaga !0\ i. To je dobro i lijep , a li jedino onda kad to či nimo s pra \·am \'jorom, a ne s prazno\j ~ rj em , bJe nema nix l't zajed ničkog s ' jerom. Praznvojcrje je grijeh.
Farizej i sc ćud , pače tvrde da Isus psuje Boga, <::t je onom b ijedni ku
N a bra n i ku
[Jl'O t io gr ijehe. lijepci u, jer n eće d·t \ide, ela jn J u Bog koj i ima tu vlast. I baš z:.rlo oni hule i psuju Boga, j<>r neće d pr ;; na ju 1 'ega kojega je On p:) 'a:J.
1-·a rizcjim1 se dana· pr idružu;e ve lika četa k ršć.'lna koji najrai' l ič i rjim p ovkama v r ijeđaju Oo padina Boga i \e vtJ j-. na zemlji i na nebu lijepa i p~em nita.
(Jadan je to gr. jeh. Gr ijeh, k ji je n a~.a naroclrna ram Jia. Sv i moram o u tat i prot i toj 1 1c T-.ć i i gro111om gr~ j"lnt p.::> ke. Psovač hu li Boga, hoćt>
ela Ga zbaci s jcgova pr ije to lja, baca svoje t ijel ice iz ga fn og srca ela
nji ma ubija h ·oritelja voga. _\l i ~ te tri jelice vr.t ' ju nat.ad, na njegovu g lavu, i . azivl ju Božj · proklet tvo. e budimo p ·::>vači i illa tc jmo sv im i'ama ela un ištimo tu ramotu\ i da uvijek i po ' uda dadem hva lu Oo r-od in u.
Velika dobročinka Evanđe l je kaže da je Kri t svuda
prolazio či neć i dobro. To č i n i i !jegova Crkva gdjeg.JCI e pojavljuj e viri voj e b~ag·Jh crno dje lovan;e kao naj\eća dobroč nka čovj ekova .
Uz lu č vjer ki h i moralni h i ti a don·::> i luč pro \'je te. Brigom Crh e podizale u e b d vih pokr tenih na-roda i pn ·e o~n ovn e i više škole. Te u e škole o h·arale ponaj vive uz a
mo tane, žu pničke crkve, a pogotovo u jedn u bi kup ija. l rvi u: ite lji b il i su redo\trJ ic!i i \ ć n ici. Tak; j drugdje, tako je kod na·.
Već u dob.1 narodne d ina ~t : je hrvat !d h kra!je,·a pominju nam povijesni p:Jmen i ci ka b u u razn im1
mje tima Dalmacije redovnici osn ivali prve škole. Te u šk !e da le odgo ju svim od lit:n :jim . inovima na ega naroda. A ko je najvi e pridonio o tvarer. ju na ih naj\ i ~ i h znan tvenih zavovoda u Zagrebu, ako ne đakovački biskup, velik i trosmajer ? !
jo v i danas je većen' i ~ i \·jer ki i pro vjetni u č ite l j . Bez ib) h dopri(l10sa i nagrada on i !dana drži tečajevC' ona koj ima ui: i za pu "tenu ct;ecu, a i odrasle, kako će prehi ra ti ono crn o zrn je na pa piru oti nuto. !(ad pr emi teren i napu ti na ega čovje ka, kako bi se treba!Q i n k l ku zgrad u pobrinuti, onda d•:Jde u č i telj i nastavi rado m. li prvi Icel pr bi je svećenik.
n i pi je ona j naj gorč i napitak k'oji može ispiti samo čovjek kome je svaka tanica prožeta onom veli ko m ljubavi ko joj .je rodit lj gore na inebesima.
- Katolicizam j ~ i ona pi toma mladica koja oplemeni surovu tabljiku. l atolicizam mekv i krot.i ? po_n . ćud 1 naroda. Ti jekom vremena Je 1 -korjen!o okrutne obi ča j e , obuzdao o -vajačke težnje fizički br nj ij lh i jačih naroda.
Dah vjet ra s da lekih o trva no i mi doticaj vj čnovć11 a n ježni titraj laganih zvjezdanih kr ila ša!Ij e mi pozdrav iz daleke, kra ne, vj ečn e dbmaje. h, da, tamo me čeka /draže ni m·ješak koj i vd•Je n ikad n i]e mogao proći mo j im u nama, tamo će me b:ago milovati č i ti pogled i ko ji u me ovdje samo ogorčavali . Oh,
o tav1ću kal javu zemlju malen im mozai kom blje avih dragulja mo jih nep :lznatih dj la, i l_n ću 'i ~e 'bacati vo ju jen ku na pra š n ja vu zeml.j u, već na
- bijel i put Vječnosti : ne nep znate, ta mne, već drage po2lllate vječn e Domovine.
Z. M.
Jedno pismo (bislw p Srebrenić po~ lao je uredni š l• u
")adran she straže" o;o:
P. n. UredništYu " jadrran ske traže"
P' l i t Ban Jelač i ćeva ul. l.
I tovremeno s nazočnim Ji tom vraćam .,jadransku Stražu", jer ne mogu bi ti njezin im pr lplalnikom.
.,Jadran ka !raža" bi morala bi ti ozbil jna revija s ciljevima ko ji oc vara ju tradici jama i osjećajima našega naroda. Mje to toga povodi e za li tavima a la " Interessantes Blatt"
1 a krilu ka to l i čke Crkve u e odgojil i najveći umovi vih 20 vje
kova, j~dnako Li tarom, red11jem, novom i naj novijem vi jeku. ve grane znano ti ima ju svoje najj ače pret tavnike u i taknu (im inovima Crkve. -Li j.epa um jetno t i l i ~ er-a kn jiga imaju voje r·:Jd itelje 11 inovima , rkve. Crkva nije protivna ni znano ti ni umjetno t i, već ih na ve načine p:Jtpomaže. I t in ka znano t i katolicizam ne mogu doći do ne uglasja, jer i jedino i dr ugo ima izvor u Bogu koj i je jeda:n i i. t i na ve vi ;e ke.
- Crkva unapređuje čovječan -h ·o. idl j ivi uč inci tog blagotvornog
djelovanja e zapaž ju na vak>om koraku.
Društvene zajednice, d'r.hve i narodi , predahnuti uzv išenim nače l i ma
jere i ćudoređa kato ličke Crkve, moraj u o ejtit i i b agotvorne po -ljedice na vakom podru~ j u zemal jskog blago tanja.
!(atol ička Crkva pretstavl ja u čovj"'čan tvu kralje tvo Bož,je, kraljev-tvo l(r i ta, no ioca mira i ljubav i, naj već g lj ubitdja ljudi. Sto se u tom kraljevstvu v jern i.je, dos! jed'n ije i snalžfnije i; vršava ju Božj i zakoni ćudoređa, t im jače e u čovječan t u o jeća b!agotvomi uticaj kraljev t a Božj -ga i t im e sve većma prib!ižuje čo,·ječan tvo vome Bogu, da e tako potpuno preporodi i poprav i na pri jelaz u kra ljevstvo vječnoga blažen-tva. To je najglavni ja svrha čov j ečan tva. na je izražena u čitavom i te-
mu katoU čke Crkve: ota j tveno ujedlinj nj e Božan tva čovječan tvom, da e čov j ~čan tvo uzd igne i postane što li čnij ~ , Bogu· i ta ko d~ e za uvijek miri u blaženom ispunjenju težnja vovj.ečj e naravi za potpunom rećom .
Defensor
i l i čnima . f otografije što ih n. pr. dono i br. 9 od ovoga mjeseca ( tr. 36 1, 370, 37 1) bjeloda no svj edoče o tome. Takve fotografij e me padaj u u jav~ no. t, ne pada ju u krug b ilo koje če-tite kr ćan ke obitelj i, a pogotovo ne
na to! u Bi kup k>Om Dvo ru . ne odurne r" kanteri j~ ni u odraz trad icija našega naroda i nj eg'Ov ih vj r komoral1!1 ih o. j ~ ća ja , one u odraz impo rt irane b'e tidn dr ko ti ko joj na žalo t t na na im ba lama radi novca 'rata otvaraj u. 1 ije t prvi pula •to "Jadran k:J. St raža' ' takvu golo tin ju javno ti servira. talno ne slu-7i time niti driavnoj id ji niti lj epot i na ega mora, najmanje na.Podu!
cll uC:11o o udujem poku~j 1 da e javno ti ogavna go~oti nja predočulj e
i u ja v no ti či ni pro pa!f<U1da za po jave koj-. mora vaki če t1t čo vjek a napose . vaki cl-.:>bar kr ćanin vom nagom pob·i jati.
Zalo vraćam " j adran ku Stražu". t j o ip dr rebrnić,
bi kup krčki
Dobre knjige Nova knjiga o masonstvu. - Dr.
ntun Pi lep i ć, već ni k plit ko-makar ke b : kup'i j ~ i bi v ~i ur eln ik bivy -ga " l<riža m j adran u", izdao je vrio zan imlj ivo i dokument irano dj elo:
Broj 41
Jeste [[ čuli?! da u jug::> la iji dolazi na sva
kih 2600 ljudi j dna kola1 a na vakih 360 ljudi jedna bi rti ja,
- d::t u gla ovit j kaznionici ing-Sing u Ameri ci dobivaj u kažnje-
nici sladoledi i naran v , -- ela u londonskim bolnicama
trebJ.j u godišnj e d 20 mil ijuna litara mli jeka,
- da u Sjedinj enim Državama živi ,224 ,000 Zidova ,
- da je po lovica stanovništa u Kanadi mlada od 25 godina,
- da srce od raslog čovjeka redovito uč i ni 92,000 uda raca na dan,
- da u Engle ko j ima 1002 bolnice a 73 1 6 kreveta i da je prošle god:ne u ~j" ma ozdrav ila preko milijun bo!e nika,
- da i ~ jedi na vta mpana knjiga među skimima sv. Evan đelj e,
- da u izozem Ivoj već punih 100 god ina nije bi ~'O rata1
- da ngleska mobilizira svu ratn u mornar.cu,
- ela u nj emačk i listov i počeli sve jasn ije pisati neka se ·jemačkoj vrate nj ezine kolo nije1
- da u u Pragu izumili britve od s t ak la, i da su prvi pokusi vrlo uspj eli ,
da na jvišu starost dožive Bu-gan,
da j ~ iz Londona moguće telefon irati u ve države sv ijeta, o im u Albaniju,
- da je engleska pošta imala lanj ke godi ne o ko 2 milijarde i pć dinara č i tog dobitka,
- da najviše vojnika ima Rusija a najvi voj ničk ih avij-ona francuska je na katolike vrvio J efti ćev režirr kuhao u mračn im masonskim duplja· ma r
Križarske vijesti OVA KRI ZARSKA BRATSTVA
osnovano su u : ič icama i Voški (okruži• Z agreb).
TEč J U ZAG REB U. a duhovnin v jež bama i te čo ju u Z agrebu ko ji je odr žan od 29 IX - 6 X t. g. u čestvovao jt lijepi bro j čl ano va iz raznih mjesta. Du hovnc je v ježbe vo dio o. Turčić D. l., na tečaju su predava li funkcioneri VKE
PRIR EDB E. Uz one koje smo najavil u zadnjem broju, još će biti na 27 ov. mj pro la va kr ižarskog dona u Ogulinu i Viljevu.
KRI ZAR KJ DOi\l u Klakaru je nr svečani način blagoslovlj en.
KA D EJ\\IJ je priredilo splitsk• križa ri čko sc trinstvo Lučne u prošlu ne d jelju .
PO V ET KRIZAR KE ZASTAVI imnlo je drustvo u Ornškoveima.
PRO LA V A kri žarskog dana bila j u Predrij evu. Izaslanik iz Zagreba bio j dr Cieak.
KRi ž R KI KALE DAR nalazi se • štampi te izlozi ovih dona.
"Ma on t\ o protiv katoličke Crkve" - Kn jiga je obogaćena sa 20 ilu· stracija na finom gla tko m pa piru. Tt sl ike do kumentira ju ono što je u h."Tlji· zi pisano o masonstvu,' i prikazujt lica o koji ma je u n joj govora. - Us· prko tomu i bogato j qpremi djel~ koj-e ima pre"'O l O stranica, knjižar· ka ci j-ena mu je udarena na 30 di·
nara. Ako pak nelro i todbbno naru· č i i krasan moderni roci jalni romar " ovac" (od Co~ette o er, preve< već . Ivo Sum ić, 170 str. , cij ena 1(
el in. izdanje " 1 riža na Jadranu) u· živa izvanredni dvostruki p-J pu t i o· pro t od po tar :nc, te obe knjige mo že dobiti za 32 dinara . - aruču j St kod pi ea: Dr. Antun Pilepi ć, Bogo loV'Tlo j"'men i te, Split - Dalmacija
Svagdanji poklon Presv. Oltar Sakramentu. Eu ha ri f j · ki molitvenik prired io M gr Dr l'" 3 rd•o Rožić . Izda lo Društvo v. Jeronima u ZagrebU
tr. 352 i lika. Spretni oblik 8 m 12 cm. Do~r p.1p ir i log. Uvez cr no sa zlatnim natpi 0 1111 i vilena vrpc za kazalo. Ci j -.na 15.- din. jeronim
ki č la no i koji uimu ljeto nja izda nja1 dobiju m litvenik za lQ.- din. - Novi j eron im ki molit enik " Svag danji poklon" za lužuj e u vakom pc gledu, da e nade u ruci jernika proš: ri u t·o već m brQju u hrvat.sl narod . . . .
n: Vi ni dol
ks2 bi~
šn ne su d jer os
Za
o ih
Broj 41.
Po dr:avi Rb\\ ET! t E jo imno vbo}\.c [!os t · u
prošlu nedjelju. 1 tu une nujvišc \odu vjcrs! og i nurodno!l . Dr lluuer je ubnvio posvetu kupelicc, n dr /1\tl čc k je bio kum zvona. Tajnik nndbiskupov je imno misu a kod oltnru su bili j unn 1 drugi voda . Nadbiskup i dr 1\\n čck su bili burno pozdravljeni od brojnog pukn !·oj i je bio ponosno ;to u vojoj srodini vidi svoju dva prvu :;inn.
IIRVAT KA JE ll ER EGO 1 \ plivu lu u moru hn ut kol! odušev ljcnjn . Zbor u Ljubui;kom, koji sc je odr/no prošle nedjelje, je jednu od nnjvdih ovogodišnjih munifc tucijn hrvutskc mi li. Dv·ldcset i pet hiljudn ljudi je urnebc:mo kli calo dr lnčeku i Jlrvat koj. - Tuko i trebu. Bosnu i llcrcegovinu u bile i o tuće dobre hrvatske sestrice. - n zboru je dr Sutcj rekno ovo: »Posao mc je vodio ovih dnnu u Zugreb, gdje je rjcšuvnno jedno vnžno pitanje i mogu vnm red, dn :;mo zadovoljni. To nn e zadovolj t o neće ostati samo pri tome. nego će to ubrzo biti i zbilja. Kud e sjetite do koji dan ovih mojih rij eči, vidićctc du smo rndili jedan važan i težak posao. f.\i smo delegatima iz Beogrndu rekli: duša llrvatn pic~ mcnita je, onu nikome ništa neće oduzeti nego tru/.i zu svakoga jednako pravo ... Vidili ste što znači vij est koju ne može niko srušiti, jer je tn · vijest prodrla u domove među žene, dj evojke i djecu«.
OPći E dolaze u ruke hrvllt koga puka. I pravo i dostojno je. U Omi' u je bila postavljena samo jedna listu - SUYI·
!;'no je i govoriti koja. ein omt!;kc općine su glnsalu preko 95 posto. l u utivunu su također, bili općin ki izbori - l u drugim će gradovima i mjestima zu reda ti, jer je na stotine općinskih vijećniku dn!o ostavku.
DRU2.E A OPOZI C IJA vijeću u Zagrebu. Trodne-vni rnzgovori završeni su sjednicom kojoj je prctsjedao dr ,\\aček,
U čast delegata priredio je svečani ručak msgr tjepan Korenić, kanonik zagreba čki.
OSTAVKE OPćiN KIH ODBORA. U samom požeškom kotaru u lijcdile u ostavke općinskih odbornika u: tra-temanu, Velikoj, Jakšiću, Pleternici, Požegi Vanjskoj, Mihaljcvcimn, Kutjevu, Brcstovcu i Ruševcu . - Još su dali ostavku svi općinski vijećnici u I vanić-gradu. - Privremene općinske uprave imenuju sc u Sinju, Trilju i Trogiru . vc tri općine dobićc u svoje ruke vode hrvatskog pokreta.
ZAGREBACKA DR STVA iznbrula su ovih dana veliki međunarodni odbor za pomoć gladnima u Hercegovini. Odbor će sabirati novne, živežne nam1r111ee i odjevne predmete. - Isto su učintli i u Osijeku.
RADIO ZAGREB iskazuje za lanjsku godinu pri glavnici od po milijuna 42.000 dinara čistog dobi tka
2.ALOS I BROJEVI. Lanjske je godine bilo na našim rudnicima 179 smrtnih nesreća, teško ranjenih rudara bilo je 320, aš lako ranjenih 1900.
HRVATSKA KATOLICKA ZAJEDNICA u Americi je imala 14 rujna ove godjne svoju konvenciju, na kojoj je stvoren program rada za iduće tri godine. S konvencije su poslani brzojavni pozdravi nadbiskupu dr. Baueru, nadbiskupu koadjutoru dr. Stepincu i vodi hrvatskoga naroda dr. Vl. Mačeku.
SARAJEVSKI l DUBROVACKI BISK P svim silama nastoje da sc prcparundije časnih sestara svakako održe. Građanstvo ih u tome rndu potpomaže. - Uvijek biskupi na braniku naših kulturnih ustanova.
BLAGOSLOV temeljca nove župni-čke
crkve u Vidu vrlo svečano je obavio protprošle nedjelje preuzvišeni dr. Bonefačtć
splitski biskup.
DAN KA TOLICKE OMLADI E je ove godine proslavljen u Subotici na vrlo svečan način. Sva hrvatska katolička omladina se je našla na okupu i uz zvukove glazbe prošla gradom . Akademija je bila s vrlo biranim programom.
DUHOVNICI katoličke akcije u zagrebačkoj nadbiskupiji održali su vrlo uspjelu konferenciju. Konferenciji je prisustvovao i govorio preuzvišeni nadbiskup - koadjutor. a referat je održao dr. Dragutin Kniewald, sveučilišni profesor.
DRUSTVO SLAVENSKIH FRANJEVACKJH PROFESORA osnovano je na završetku kongresa koji je održan u Zagrebu. Za pretsjednika je izabran o. dr. K. Vyskočil, provincijal u Prugu, zn potpretsjedniku o. dr. Hnrapin, a zn tajnika o. dr. A. Crnica.
Među namn ------KATOLIK
Na obranu naših srednjoškolaca l oš tiva li narodne \'elikan ·, bi li
zah,·nlnn on tm.t bji rad·· z..1. narod 1
za nj ž vol ')j i rl\u;u, ,·eta Je duino t svakog naroda. t Tas ntrod' i na~.t om lad na . hvalili ;;u ll\ i j ·k veliči nu tc narodne dužno ti, ali tim su baš čes to i pravili ' j tobo/e "naJ' (: j grij , h" .
Tu du žno~ t ili !"lj ,,grijeh" napra\'ila j· ncdwnJ i 'ibenska srednjo-ko' ka m'acl na sv jim mij ·lova-
n jem pogr ·bu nandnog zastur,nika i 7.a.tilnik:t dra S m' Vla~ic · t. ' redn J )školska .)mlad na j · u općoj naroJnoj boli, za hva ln.:> ti i priznanju o j >t ih i voj u tugu \ ,.,::>j u zall\ a lno t pram1. ČO\·jckn k ji j· žrt\·ovao ve za voj narod, z~ nj ~gJvll i nji hO\ u srdn~~ u budućnost.
Možda je uprotnost, protivurj ečje .
Cc to am, i kao mladić, zalazio na one o amlj .:ne ce tc, koje - ma da <! ne gube u nedogled, već u s ja no ocrtan im zau~elkom - čine nam e nep~ jmljivo dugim u onom . lije
du brzog, j ednoličnog š tkanja dv jice. Pren ij eti pia ličnošću prepričava
nja na t!o raznih dogodaja, \'Ct..anih za raz li či ta r ·m ·na i osot , kao da 11e o jećaju, ne poZ!la,ju granice šetališta. ja e če · to priključim , na lonjenom o dn eće, do u ij u dopiru ne\'ezani, ra trgan i djelovi razgovora, pa, kadikad, kombiniram, sastavljam' i povezujem.
trako sam jednom, bez o jećaja i mi li, izgubljenih ila tajao do i\ka tog debla, a lušnih org-ana mi se jače primao huk glasova, te sam, nadodajući i premi ljajući, loombinirao 0\"0:
U nekom gradu živio vrlo znan čovjek "plemenitog i uzvišenog 7vanja, koji je, u voj savje no i i obro-ti, volio nad obom imati nad7ira telja. " I bio oovjek o jećajan i i kren, ko meka dj.etinja duša, te bi se neko izrazio: naivan.
, l
T ka g-g\ ptul v rt tmi tl i su itg-on iz ~k lc vih chkl koji su sud j ·lov· lt r ~ l\ Od u Z·t'a ranjem nekolicine tt \ id m n ih n t l<n nika odbtj Cil JC za hlt \ on ih k >JI ll ht 1L! i itgonom iz šk lie up n p t"li t i bud ll c'-i10st na; ih da ka . Daci 11 ka/.n1 111 tc~ktrn ukorom b jt dona' t najlo; tju OCJ nu u p mavanj ll .
l im, meduti m, n ije s\·e pre talo. Iza \eĆ pxltlj •ljen g ukora ad irn se ll q,o lt Jt\orcno gm on >d st ran' nekih nn t1\nika da u mlidr/.avni cl(· ln 1111l , i \rij ·da njih'' Js ·eća f.; i 'nJ if. hov p:mo . ,. treba nam ko ncn lara ((' Ill \i ', nego neu 11 j 'snom po-t upku onih b j i bt trebal i shvatiti lcžtnu "' oj:h rije ~ i .
s.
ovo bilo Sa, tala . e kupštl!fla grad kth pr
\aka, p ;t 'lli h, d-.:> to jan tvenih, mirTlih i lijepih uro\ ih, naprasit ih, bezdušn ih, , grubim crtama lira. U loj mješ:lV ini značaja, poglec&t i izražaj:t, j dan digne , praćen ducokim mukom o talih, i i7'J1ese prijedlog:
eki na"i gradani pri u hovaše sa h rani ČO\ jeka, ne i tai-'11 utog po položaJu, ,·eć obljubLj ·nog od onih nižih, pro tijih, zbog voje blago ti i po· tenja - oplaki\anog od čita,·og malog naroda u:jednog nam grada,
koj im mi ni m u dobrim oclno::.ima. j.1 L.ahtjeva i nalažem, jer su se izne' jeri li i pobunili, pokazali nedi dplinovani i n odgojeni, da sh·ano vijeće najstrože kazni te gradanc, k ji u odali p::>ča t mrtvom neprijatelju.
l na prijedlog tog "plemenitog ČO\·jeka" vi mrtvo, puza\'O podign u ruke, micane trahom i kukavičlukom, na pri tajanje da e kazni.
j a sam e pod irokom kro·n jom v.anio i ne mogoh e pribrati da li je O\O komb.nirala moja U\Tijedena ma•ta, ili sam ui tinu čuo; da li e je ovo dogodilo u tarom ili novom vijeku. - Ku kavičl uk i barba tvo!
Vido v
Zadruqarstvo u šibeničhom hataru !(o na brzu ruku pregleda zad ru
ge i njihovo poslovanje u Sibeniku i okolici, dobiće vrlo slabu sliku. ipak je jednom: i u ~iben ičkom kotaru bio razmahan zadružni pokret. Jo" desetak godina prije rata o novane su kreditn e zadruge u Prvić-luc i i u Prvić-Sepurini, ali su obe "seo ke blaga jne" radi neurednih po lo oda morale pre tati radom. A one .u Sibeniku i u o'dicama završile u odmah po ratu najviše radi prebrojnog ~lan tva i pr ra irenog djelokruga. Dana imamo u cije lom kotaru samo dvi kreditne zadruge, i to: u Skradin u, i u Primoštenu, koja izcWe i lvarno likvidira.
Kreditna organizaci ja bila i u drugom obliku, "kao štedion ice ili banke, također nije pokazala najb'olje rezultate. Ono malo domaće prištedn je bili su pokupili nešib nički zavodi č i je je poslovanje pre talo na tupom n ovčane krize. Današn ja četiri zavoda što u ibeniku po toj~ ne i:zrlaju zaj mova. Prema tome, ma koliko se trudili, nema izgleda da bi mogile i kreditno zadrugar tvo oživiti prije nego li e uredi pitanje razd'uživanja se!jakp! i prije nego li u ovom či to seljačkom kraju ne oživi promet novčanica.
P o t r o š n e z a d r u g e bi d'obro došle ovome narodu, a u svoje r ije-1me su i \post::> ja le: u Murteru, Tije nu, Betini, Zlo elima, Vodicama, Tribun ju, Sibeniku, Zlarinu, Zablaću, Mandalini i Primoštenu. iše ne p::>sto j i nijedna takva zadruga, a nekoje su vršile ogromnim deficitom ko ji su mora li članovi podmirivati. Ali je i kod ovih zadruga kriva velika razgranatost d jelovanja.
Proizvodno zadrugarstvo je doživilo lom s tri trarte i to: u Ti jesnu s uljarsko m, u Sibeniku s vinarskom, a u Rogoznici s ribarskom zadrugom. - lvarno e može reći da je sve vodeno bez sistema, tek pojedini, onako po domaću rečeno : za-
drugar k i koprcaju! D a n a s po toji o. am zadruga za
čla n jenih u Zadružnoj \atici. 1 eđ u te pada i uljar ka u 1urteru, vinar. ka u Ti je nu i brodograd itelj ka u Betini. - U Zadružnom a\·ezu u
p litu začlanjene u : vinar ka u Danilu Kral jice, ribar ka u Murteru, Jezerima i u Prvić-Luci, kora lj ko- pužvar ka u Zlari11u, pužva r ka u Krapnju, kreditna u Primoštenu i radn ičke pr d uzi mačke u Sibenik'llt i u .Mandalini. u zadnje vrijeme i mPekar_- ka i !potro na u Sibeniku . Po toJji j o~ 1 po koja "divlja" zadruga - Tako e zovu one koje nisu nigdje začlanje
'Tle i koje u pod ud kom revizijom. - Ali te uopće ne rade, o im pot rošne u Krapn ju. Ovd je ne govorimo o zadrugama d'rža vn i h službeni ka; one su začlanjene u vom avezu u Beogradu.
Evo zadnje račun ko tanje avezovih č lanica: Aktiva: gotovina Din. 33,624 ·81
Pasiva: Ulošci na štednju vjerovnici udjeli od 357 zadruga rezerve oštali fondovi
Di n 777,621 ·24
Din .
"
16,203 -402,933·95 7~ .340-37, 178·83
241 ~65·46 Di n 777,621'24
Ove male brojke mogu na neupućenog čovjeka djelovati kao da u to za mrli ostaci nekada njeg rada. e ! to su zapravo brojke za.drugar tva koje oživljuj . I to je upravo ono to pravoga zad rugara t je i i daje mu nade da će preu trojcne zadružne u -tanove biti po tavlj ne na čvryćim temeljima.
Da lma tinske zadružne centrale bi mora le po vetiti veću painju zadružnom gibanju u Sib~niku i okolici. a
Stra na ~~ -
Po s v -;etu ' l'A LI.I • • • l u '' ,, oj .. 1 Athw. IJo adu
ptdtJ je li).( JIJ () Abt.: l!l.l\.,1 i Jll!lO 'J ,ipna Ku ~ o cc •.e s t van ntzVtJ.ltl·~ ll udul tW>l
nij e ružil:us ta .
KATOLJ( KO SVI.! 'C ILI. T h u ~.d .~.burgu ol\ uriL~ ~l u nu j ~ k o r iJc vrij mc.
H ' (; ,\ RS KO J je opsadn o tanj e. ~u 3. u. rnj je irunlu bit i vchkn p rr , lu vn pnlikom k ral jeva cl olask n na pnjc•, tnlj c, nit J"- od,.,od ~na zbufl d oj.!ndaJU krJJi ~u na~li od jeka u . vim k ruj e' ima zemlJ ..::.
i\. J l ,v\t\(X J KOLOS sc :;iri. J \l cmcl JC dubio sn 92 pos ti) glasača.
Kt\TOLI(' KI D l~ V IK zu nc.t •P·:>sJcnc rudnike pu..co je Lda.ttli u l; vYorku p Hl nasl rJvom .. The Catholic \ \'or-ker• Gdje smo mi?
OVI A l JO . L l.:.nglesku tvP n. lrt avijona \m~trong grudi sada o um pt• llt ickih a n jon n. Svak t će biti zn 66 os J Oli , :1
ići cc hrzin om od 300 km na sat. KL L Tl RA :"J . AROD - Mala dr;:fl
vu • \ u~trtJu po lal a JC lanjske gudme po ~tom 278 milijunu ptsama, 128 milij una dopisnica t 2·11 mi liju na ti kunicu . vcga 71.2 miliJuna poiitanskih po;i]jnka
.. \ SVIJI-_TL ima 32.495.858 telefonu. Od to t( a sc nalazi u L vropi 34.79 posto, -1 .37 u .\ :.liJi, 2.27 u Australiji, 2.1 u Ju~noj AmeriCI, O. l u . \ frici, a os talo u jevcrnoj Americt .
OZDRA ILA . ' AJEDNO ,I\1 14-godl;n ju djevojčicu \liss Toley iz Droma ha irn , koja je na š takama došla na h odočašće
1\:ašoj Go5pt od Knax u Irskoj . R'\1 ,\ CKI K. \RDI:"J L. O ve je go
Eline prosio ,·ljenu !OO-godišnjica rodenja kardmala Gibbonsa koji je vrlo mnogo rad10 za umcrickc rncc, tc su gu nazvali crnućktm kardinalom.
ATI KA . je pot pi a o s talijanskom vladom koncesiju, prema koj oj će u s lučaJU avtjonskog napadaja na Rim biti akriven v JCŠtaćkom maglom i a tikanski grud.
KO\\ ~l T E OBRATIO. Ibert Pilon, komunista iz Mon trea la, izjavio je pred ve likom ka toličkom kup ·tinom da se je obratio i da je s tupio u katoli čku Crkvu.
OT! AO L' A,\\0 TA , Bernardo Ignacc, argentinski konzul u Braziliji.
KI:"'\E ' K l KATOLI CKI KNJi žEV-IK O. ,\'\n- iong je pre,·eo na kine ki
jezik autobiografiju sv. Tereze od ~'\alog Isusa : »Povi jest jedne duše«.
260.000 LJUDl sc je pokr tilo u ·nmu jednu godinu u belgijskom Kongu .
K..-\ TO LICI U JAPA; l I DlJJ. U Japanu tivi 9.119 katolika. posljednje je vrijeme prešlo na katolicizam mnogo plemića i i taknutih politi čara.
TO GODI:--..A je tome da je biblija oti nutn i na abe inskom jeziku. tnmpali su je isu ov i.
PA.\\ET. ' ,\ RIJEC. ' n pravničkom sas tanku u ,\\eksiku jedan član, do onda znani bezv jerac, je rekao: - Jn izjavljujem da je isključenje E ,·anđclja iz ži vo ta zločin rudi kojega e ne možemo nikuda do ta pokajati. J edini spas domovin e jest, da e Evunde\jc opet tavi u ruke vrhovnog zakonodavstva.
IT LIJA je kupila u Odesi OO ti uća tonu ru koga ži ta zu uzdržavanje voje voj k u Abesiniji.
1( ,\TOLičKO E ClLl TE Z R, E pos toji u ew-Orlcan u u jcver-
noj Americi. Redovno je na njemu upisano ko OO slušaču.
El" LE KA FLOTA l REDO-ZEJ\\NOM HOR . Jedan talijanski li t i tiče da Englezi imaju snda u redozcmnom moru toliki broj pomor kih ratnih jedinica, kakav još vij e t nij e vidio. To naoružanje ugro~ava pozicije !talije i na
rcdozcmnom i na C rvenom moru. L AT Kl1\\ IZ BORI.\\ u Polj-
skoj nije izubrnn nijedan 2.idov .
drugim j.e primor kim tranama ndružni rad lakši i zahvalni ji, ali j u 'ibeTiiku takav rad od veće potrebe. l 'ao prvi početak potr~..b'ilo je održan je zadružni/t tečaje va po raznim krajevima ši ben i čkog kotara. I to ne amo za po lo,·ode, ne~ i za zadružne odbornike i ame zadrugare. 1 e mijemo upadati u lare greyke, da zadruO'a bude monopol jedne o obe, i tako da propadne. Početi s malim brojem i
malim djelokrugom rad~~ a s v !ikim i upravo mladenačkim poletom . I t~ tome bi trebali predn jačiti organiziram katolici, j r zadrugarst\·o ,·ojim radom nije ni a drugo nego provađanjc Kristove TUltlke o lju.bavi prema bl/1.-
F. 2. D.
l
Strana 4.
Naši BETI NA
Ako je ikoje selo u šibelut·koj okolici o je ilo 1'01 la pok d r Simom la v ĆCill to je u punoj mjeri o,jetila B tina, u k~joj pok. dr \'l ;t' i ć ima 900 o 1jernih, ne lo mljivih pr.staš:~ · tekivana, pre1 ana smrt nepre/al jenog pokojn ika koja je dne 22 IX u nedjeljno jutro naj:~l"!jena tu/nim brecanj~m z:·ona sa vi.;okog bctinskog 7\'0nika mjestu l oko ' iti pritLia je kao teška gor;t h rv:~tska be! in ka n-a . voju /arku ljubav, odano ·t i nhvali o t te pot re nu b<JI prema dragom d r Sun i očitovali su Beti/. ujani /alo nim zvukovima zvona. koja · u više puta na dan bolno jcc:~ l a, pa crnim za !~1 ama i . u :tama 1\:jcgovu je mrt na ~~~~Jd~n.oj pjei'UIIOJ mi i komcmorirao župll!kl \ !jOlie te pozvao vc, da pri u tvuJu sut ra. u ponedjeljak, vcč:tnim zadu~n i cama
za vel ikog pokoj nika. arocl je taj tužni ponedjelja k ve tko ao kao mrtvi dan. U crkvi je podign ut ve l1 ki katafa lag. Zadušnicama su korporativno pri u tvova le sve bratovš ti ne , vi crkovni pjevač i i brojan n_arod .. Pede et najodli čnijih lktinja na , oll lo Je s dva vijenca u Ibenik da dočekaju mrtve o tanke . voga br~nite lja i do brotvora - jedan vijenac hrva t · kim grbom u red ini, uime ela Beline, a d ru gi uime mjesnog odbora " Hrvat kog Rau iše" .
a sprovod u Tij no oti"lo je preko 450 Be' injana no eć i tri vijenca : hrvat ke betinske loge. hrvat ke betinske omlad1ne betinskih Hrvatica. rko inarstvo i brato š tine u korporativno udjelov:tli .
Lijepo je bi lo vid]eti " Kćer i Mari~ ine". Osam nj ih u dru :(tve noj odori, a crnim floro m oko ruke i lo je uz lij es kao poča na !raža , a njihova tarje ica g<l ica jerina Skevin nosi la je pred lije om d ivn u kitu karamfila .
0 1·adeset i četir i betinska broda sa crnim zastavama pravili u špali r kod rta v. An d rije na ulazu u Ij e njan ku luku [.XlrObrod u koj i je vozio velikog pokojn ika , i d : ugim dva ma, što su vozili njegovu pra lIIJ U. I iza s provoda dr J aš i ća još uvijek u Belini traje l vanjska ža lo l. a tr ideseti don njegove smrt i odraće veča ne l:l-
clušnice za ispokoj njegove blage d uše u svet i tu Oo pe od G radine.
Betinski Hrva ti izrazuj u vječnu zahvalnost dr S~ mi Vlašiću i mole vevi vnjega, da mu ud ij eli najl jepše raj ko na elje medu vel! kanima, mučenicima i SYecima hrvat kog naroda.
SOLINE (Dugi Otok)
KRIZARSKI T ECAJ . Si ten i čko Okružje posla lo je b-ra ta Ton ka Oazza ri-a da posjet i naše l:Yrat tvo i održi tečaj. 'Bra t iza la nik je stigao 12- 9 i zad'ržao e tri dana. Križari su e veseli li njegovom dola~~u. jer u znali da će mnogo na u č iti od pozrt vovno~ brala iza lan ika. Odm ah pNim predavanjem zan io j e svu braću za krita r ke Ideale. Pr~dava nja su bi la ideo loška i vjersko pro Vjetna. Predavao je zan im6.to i ocr ~ rca . s~~ }e nama govorio da či ni mo , to je . l sam C1n1o. Braća su ga mog la vidjeti svak_o~ dana pri sto lu Oospodn jem u. Zahvalj u~emo !ben i č kom kria rskom okT ui ju i poLrll·ovnom bra tu Tonku na ulo.le nom trudu . Našem o krutju bismo bi li zahva lni kad bi nam če će lalo braću koja će na pou či t i i oduševljavat i za rad oko nae g narodnog preporoda.
RUJA N l( KRI ZARS KO VIJ ECE. Na~ ~riLllrs ko bral Ivo održalo je svoje goa , nje g lavno v ijeće u nedjelju 15- 9. Braća s u pomnj ivo as lušala izvještaje od'~rn i ka : U rad noj god ini se je od'ržao lijept broj sastanaka i predavanja, koliko s čla noV1m<~ , toliko i sa Ma li m Krl ža riina. Poslije izvještaja prešlo se je na bi ranje novog odbo_ra. Izabran i su : kao vođa : tipanov M.ariJa n, zamjenik vode: Sti panov Srećko , taJnik : Marin Sime, blagajn ik : Maletić Da ri nko, voda M. K. : Kolić Augusti n revizor i : Du.li'ć jooo i Stwanov Mir ko . Nadamo se da će braća novi odbornici sve si le u l o~iti da naše bra tstvo bude j edno od naj bolJih. vu br~ću i sestre cfiljem hrva ts kog doma pozd ravlJamo naši m "BOO ZIV J! "
KOM ISTI KO PRI Z A J E. Fra ncuski Komunisti čk i lis t J lu ma ni tć piše o k atoli čkoj Crkvi ovo : " n u čn u is t raživa nju, ~ t o ih provodi rkvu, ist raživanja na temelju povjercni h dokumcnutu, s ile nu , du prizn a mo, dn ka to lici imadu u rukama oružje, koje e ne mi je oma lovažava ti " .
N. 13
P. 14
u. 15
s. 16
e. 17 P. 18
l s. f 19 1
alen dar Listopad
18 Ned. po O uh. - sv. Eduard sv. Kallst p, n. Terezija dl.
sv. Hedviga sv. Margareta Aiakok
sv. Luka Evandellst sv. Petar Akantarski
-,
Sv. Petar A.lkantar.
Tko čita ''Katolik" neko zna da najj~ftlnlj~ kupuje: č;.:;;;, muško i žensk.o rublje, pletena roba, krojačk.l pribor • vazda priznato naJJdinljl! u trgovini
"Trikotaže" P. DIZDAR
(Sib~nlk ul. Kr. Tomislava)
- FILIJRLfl K N l N -manvfakt., piet. trgovina ~ l skladište štofova -
....,.....11•1. ..... ....._ltli'lilliiJIIJ I J.> UI UUM llitltt~ lLUII~WIIh~ Iii..._..
&OfPEHPAIH podmorna boja garantirano za godinu dana lsprobana od Iskusnih poma· raca . Svih vrst! suh ih l ulj enih boja, Jakov, flrntsa, katrana, bl aka, karboltneja, kistova kita (štuk:1) , pakla i svih 11 tu struku spad~j ućib predr:ncta najbolj e kvali tete uz umjerene cijene l sol1.dnu poslugu .
Preporuča se
'WIIATO ...
SOŠIĆ) .ŠI PEN IK Specijalna trgovina boja
laka.
Trg Stjepana Radića.
Kod crkve Sv. Ivana.
VJETIO IK AJJAC IM SV IJET-LOM je na Mont-Vu l ć ri enu kod Pariza. Daea svijćt l o od milija rde s vij eća, tc sc vidi na du ljinu od 300 km .
KATOLIK BroJ 41.
Gospodja Veselić zgraža se
nad nemanjem svoje nećaldoJe1 :'Ti ne zna~ ni koliko jedna ilparlca treba da ma o kahanJa kan.
MoJa draga, lJuto se Ti ural kad misiU, da 1e tu mole Ita bUo dodati i smućkatil A znd U Ti, Jadna, Od čega M izrad jaJe p r a "1 F r a n e k? Eto vidli, neuetnice, nf to ne mdl -
Pravi Franck ae !Iradfufe od naie domaće oplemenjene cikoriJe Korijen cikorije saddaJe ljekovite hari, to n nć a staro doba zn.U: a Ti Još ni dan .. ne znal. UpamU to, "-om te ne ubiol - l ako ieHI' ila skuhaJ tečna, zdran kaTU, mlaU Ita radili• ,,
-Zivot Sibenika GOD I JI CA S lRTI KR LJ A A-
LEK DRA I. U. srijedu 9 X navršila se je godin a trag i čne s mrti kra lja Aleksandra I. T om prilikom bio je održan žalobni obred u katedrali . a koncu se je otpjevao » miluj mi se Bože«, a na koncu jedno tužaljka. Obredu su prisus tvovali prets tavnici civilnih. i vojnih vlasti.
Z A O S ICE zn pok. dr. imu Vlašića održane su u utorak u crkvi Gospe van grada . C rkva i prostor pred njom je bio do poslj ednj ega mjesta ispunjen. va hrvat ka omladina se je tu našla i još za rano jutra upravila mo lbe Svemogućemu za i poko j blage du še dragog zastupnika . Misu je imao župnik dr Bilobrk.
Z BOR OPOZICIJ E biće u ~ ib eniku, u nedjelj u 3 tudenoga . Za zbor vlada vrlo veli k int eres. 1 a njemu ćemo čuti govori ti i dru Antu Trumbiću kojemu je prije 5 svibnja bio zabranj en dolazak u Sibenik. Svi se spremajmo na zbori
PREUZVISE l BISKUP je bio na euharistijskom kongresu u ovnlj i a po-vratio se je u srij edu na veče.
RAD AKADEM KOG KL U BA.-Hrvatska akademska omladina u š ibeniku, okupljena u »ak ademskom klubu «, želeći
dn posveti svoj rad potrebama na roda i želeći kulturu hrvatske inteligencije stavi ti u službu svoga naroda i njegovog dobra, započela je veliku kulturnu akciju koju namjerava provesti u š ibeniku kroz pripremlj en ciklu predavanja. Ta predavanja održaće velik broj Hrvata predavača iz Zagreba. ' plita i Sibenika . Predavanja će se održati svaki osam ili petnaest dana kroz zimsku sezonu i to većinom u šibenskom gradskom kazališ tu . Poželjno je da g rađanstvo ibenika potpomogne ovu nesebi čnu akciju nn ' ib mladih Hrvata intclektunlnca . N aknadno ćemo donij eti i detal jni ji program njihovog rada na kul
turnom polju. STI G AO NOVI SRESKI A CEL lK
Crkvene vijesti KATEDRALA SV. JAKOVA. Nedje·
l j a : U 51/2 s. župska sv. Misa. U 7, 8, l 9 s . tihe sv. Mise. U ll s. pjevana Misa .
uvečer llstop. pobožnost.
DOLACKA ZUPSKA CRKVA: Nedj e l j a : Sv. Misa u 7 . Skolska Mi a u 8 s. Li t. pobotnost svake večeri u 51/2 s.
VAROSKA 2UPSKA CRKVA : Mlada Nedjel ja : U 6 s. tiha sv. Misa . U 9 s . školska. Li topadska pobožnost u 6 s.
CR.KVA SV. FR.ANE: Nedjelja: Tihe sv. Mise u 6, 7, 9 l 101/ 2 s., pjevana u 8 s . Blago lov popodne u 4tf2 .
CRKVA SV. LOVR.E: Nedjelja: Tihe sv. Mise u 6, 7, 8, l 101/2 s.; u 9 s. pjevana sv. Misa, u 5 s. pp. blagoslov.
C RKVA SV. DOMINIKA: Nedjel j a : U 6 s . tl.ha1 u l O s. pjevana sv. Misa, popod'ne u 4 s . J*Opovijk!QI i blag'<> lov .
C RKVA SV. LUCE : Nedjelja :Sv. Misa u 9 s. Blagoslov u 41/2 s .
NOVA C RKVA : Nedjl!lja: Sv. Ml· sa u 71/2 s . l 9 s. ško\sL Uvel-er u 6 s. listo padska pobožnost.
RKVA SV. DUHA: ~:c djelja: Sv.
Ovih dana preuzeo je dužnost sreskog načelnika u š ibeniku g. Sime Urlić. Preuzimajući dužnost posjetio je razna nadleš tva, a medu tim a i biskupski Ordinarijat.
KR I2 ARSKA GLAZBA. šibenski križari osnivaju svoju križnrsku glazbu. v~ se je duže vremena govorilo o potrebi jedne križars ke glazbe koja bi nastupala nn raznim vj erskim, narodnim i društve~
nim svečanostima . akon veličanstvene
proslave križ . dann u prošlom mjesecu _počelo se je o toj stvari nešto življe raspravIju ti. a prošlim odborskim sjednicama stvorena su pravila i posebni odbOT koji će ostvariti tu veliku i lijepu zamisao.
GIMNAZIJA SE GRADI. Radovi na novoj gimnaziji u punom su toku . Doskora će biti postavljanje kamena temeljca, š t<;> će se obaviti svečanim načinom. -Bože pomozi.
PROSJ:..,AYA DAN~ ' KATOLICKE AKCIJE. U zadnju nedjelju ov. ~jeseca slavi sv. Crkva blagdan Krista Kralja. Toga dana slavi sa: dan kato!. akcije. U proslavi sudjelovaćc sva druš.tva kat. akcije. Ujutro će biti sv. Misa i zajednička pričest sviju društava u katedrali. Uveče
će se davati akademiJu u kat. Domu. PROVINCIJAL O . TANKO dr PE~
TROY došao je u naš grad i obavio je vizitaciju samostana sv. Lovre.
V AROSKI 2UI,' IK dr BILOBRK zdrav se je povratio iz bolnice u Zagrebu. - Veselimo se.
PODRU2 ICA »NAPRETKA« U SIBE! !KU organizira dolazak hrvatskog pjevačkog društva »Trebević« iz Sarajeva. Radosno očekujemo braću Sarajlije.
ISKUSTVO od više desetaka godina potvrdilo je, da se ukusna i izdašna bijela kava može pripraviti sumo dobrim dodat~ kom. - Kao takav upotrebljava se na cijelom svijetu već kroz 100 godina »Pravi franck«. - NJegovu odličnu kakvoću pri.maje svaka 'domaćica .
Misa u 6 s. CRKVA SV. NIKOLE: Nedjelja:
Sv. Misa u 8 s.
· ~-·--, :8~; ·~~
Veliki izbor jesenskth cipela za dame, gospodu l djecu.
ŠIBENIK SPLIT Kralja Tomislava Marulićeva ·7,
Besplatni pogrsb. --možete dobiti, ako se začlanlte u .Posrttrtnu zadrugu sv. Josipa" uz neznatan mjesečni doprinos. Mislite za vremena na posljednje stvari\
Sve Informacije daje rado
PavJerenlltva PBIMRlftE ZfiDIUfif IV. ]BIIPI, llbtllt Put Uboškog doma (kuća Olivari).
Vlasnik i odgovorni urednik: Svećenik Ivo Grgurev Ulica Kralja Tomislava 53. - G. ur( :nika zastupa sveć. Mate Luketa- SibenikTiskara »Kačić« (0. B. Buljević)