Sinisa Brlas - Terminoloski rjecnik

Sinisa Brlas - Terminoloski rjecnik.inddAutor Siniša Brlas, prof.
Nakladnik Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitiko-podravske upanije
Struni recenzenti prim. mr. sc. Elvira Koi, dr. med. Pino Tuftan, prof. Ante Ivani, dr. med.
Lektorica Danijela Fabric Fabijanac, prof.
Naslovnica Definicija, Zagreb
Naklada 1400 primjeraka
knjinice u Zagrebu pod brojem 768712
ISBN 978-953-7756-00-0
sredstvima i uz odobrenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa
Republike Hrvatske i namijenjena je osnovnim i srednjim školama u
Republici Hrvatskoj. Nakladnik zahvaljuje Ministarstvu
znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske na potpori.
Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoavati, fotokopirati ni na bilo koji nain reproducirati bez nakladnikova
pismenog dopuštenja.
OPIS VANIH TERMINA IZ PODRUJA OVISNOSTI O DROGAMA, ALKOHOLIZMA I PROBLEMATINOG I PATOLOŠKOG KOCKANJA
„Kao i svako ivo bie, kao ivot sam, jezik ivi punim ivotom i prirodno se razvija samo u slobodi, osloboen od politike instrumentalizacije i svih vrsta pritisaka. (...) U punoj slobodi sam e defi nirati srodnosti i istovjetnosti, kao i samosvojnosti i razlike.“
(Hrvatski enciklopedijski rjenik, Novi Liber, Zagreb, 2003., str. 7.)
Sadraj
Predgovor
Termini povezani sa sredstvima ovisnosti (drogama)
Termini povezani s alkoholizmom
O autoru
8
11
13
131
173
218
224
Predgovor
Pišui svoje dosadašnje knjige iz podruja prevencije i suzbijanja ovisnosti bilo je nuno defi nirati mnogobrojne vane termine u ovome podruju (podruje ukljuuje sredstva ovisnosti odnosno droge, alkoholizam i problematino i patološko kockanje). Ono što me je ve u ranoj fazi izuavanja problematike i pisanja zaprepastilo jest injenica da pojedini od tih termina, posebno oni povezani s doivljavanjem i ovisnikim ponašanjem pojedinca, dakle oni termini koji su mahom u podruju psihologije ovisnosti, uope do sada u literaturi nisu opisani ili su (u manje lošem sluaju) opisani nekonzistentno i višeznano. Odmah mi je bilo jasno kako e u budunosti biti nuno u ovo podruje znanstvenog i opedruštvenog interesa uvesti red. Tako je višegodišnjim sabiranjem termina, pojmova i pojmovnih kategorija i pokušajem njihova sistematiziranja i što preciznijeg odreenja za potrebe pisanja mojih knjiga uz knjige nastajao i ovaj rjenik. Stoga su pojedini termini u njemu prepoznatljivih defi nicija jer su ve ranije dobro defi nirani u literaturi, neki su kompilacija iz više izvora, dok su pojedini termini u ovome rjeniku tek u mojim knjigama po prvi puta defi nirani, posebno u domaoj literaturi.
Upravo sam iz potonja dva razloga odustao od navoenja referenci, a osim toga to u rjenikom pristupu nije niti uobiajeno (pretpostavljam da su se i autori ostalih rjenika susretali s istim poteškoama). Poseban su izazov bili argonizmi; oni su po svojoj defi niciji lokalno specifi ni, pojedini od njih i dobno specifi ni, pa su mnogi ak i situacijski kreirani, i stoga ih je gotovo bezbroj. Naravno da slijedom takve dinamike njihova nastanka u ovome rjeniku nisu niti mogli biti svi obuhvaeni. Stoga sam se odluio za pristup prema kojemu sam naveo samo one argonizme koji se u svakodnevnom govoru, ali i u (uglavnom domaoj) literaturi ponajviše koriste, dakle ija je upotreba u „obinom“ govoru subjektivno procijenjena kao najuestalija.
Rjenik sam nazvao „Terminološki opisni rjenik ovisnosti“ stoga što opisuje terminološke pojmove i pojmovne kategorije iz više podruja (ovisnosti) bez obzira na standardnost njihove upotrebe, a nastojao sam da on u najveoj moguoj mjeri bude odraz sadašnjega stanja poloaja rijei u upotrebnom jeziku i svakodnevnom govoru, što znai da objašnjenja ne pretpostavljaju budua stanja i ne prijee da objašnjene rijei odnosno pojmovi ubudue dobiju drukiji status i/ili objašnjenja.
Sasvim mi je jasno kako e mnogi korisnici ovoga rjenika kada budu itali defi nicije ili opise pojmovnih kategorija imati svoje mišljenje, kakvo god ono bilo, jer je injenica da su pojedini termini defi nirani i objašnjeni preciznije, dok su neki samo površno odreeni. Vjerojatna je i mogunost da neki termini nisu niti obuhvaeni ovim rjenikom; ali tako je to kod rjenika openito i stoga oni u budunosti obino imaju dopunjena i/ili izmijenjena izdanja. Nadam se da e takav ivot imati i ovaj rjenik, kao što se nadam da e mnogima koji nastoje svojim osobnim trudom uiniti problem ovisnosti što manjim ovaj rjenik biti pomo na tome putu.
Autor
engl. engleski fra. francuski lat. latinski NN Narodne novine npr. na primjer str. stranica tzv. takozvani arg. argonizam / ili
Kratice, popis jezika, odrednice i znakovi u tekstu
Termini povezani sa sredstvima
adikcija (od engl. addiction) Ovisniko svojstvo pojedinog sredstva (ovisnosti). Naziv se u strunoj terminologiji uglavnom više ne koristi.
afi nitet Snaga kojom se droga vee za receptore u mozgu.
agonist(i) Sredstva (kemijske tvari) koja aktiviraju receptore u mozgu.
AIDS (SIDA) Sindrom steenog nedostatka imuniteta uzrokovan humanim imunodefi cijentnim virusom (HIV). Naziv dolazi iz engleskoga jezika (engl. Acquired Immunodefi ciency Syndrome) dok je francuski naziv (koji se takoer esto koristi) SIDA (franc. Syndrome d’Immuno Défi cience Acquise). Naješi naini prijenosa su nezaštieni spolni kontakt sa zaraenom osobom te upotreba nesteriliziranih igala i šprica pri uzimanju droga pa je ova bolest razmjerno esta u ovisnikoj populaciji.
a
bbb
cc

a
a
akarofobija (lat. acarophobia) Fobija, patološki strah od grinja i insekata. Vidjeti entomofobija
akcijski plan(ovi) Operativni i provedbeni dokumenti koji se izrauju ne temelju Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe opojnih droga. Izrauju se na dravnoj i upanijskoj razini za odreeno višegodišnje razdoblje.
alkaloid(i) Organske molekule poznate po svojemu djelovanju na ljude i ivotinje.
amfetamin(i) (engl. amphetamine) Sintetizirana uzbuujua sredstva koja stimuliraju središnji ivani sustav i ija upotreba moe dovesti do psihike i fi zike ovisnosti i/ili do tzv. amfetaminske psihoze. Najpoznatija su takva sredstva: benzedrin, mefedrin i deksedrin. Amfetamin je prvi puta sintetiziran u Njemakoj 1887. godine i kasnije je korišten kao legalni lijek, da bi se 1932. godine poeo prodavati pod imenom Benzedrine (kao inhalator za tretiranje zaepljenosti nosa, kod astmatiara pa ak i za obinu prehladu). Naješi oblik amfetamina na ulici je amfetamin sulfat, bijeli prah ija istoa varira naješe izmeu 6 i 10%. Konzumira se gutanjem, inhaliranjem, injiciranjem, a rjee pušenjem. Djelovanje poinje 15-30 minuta nakon uzimanja, traje obino 4-6 sati, ali ovisno o koliini, nainu uzimanja, toleranciji i okolnostima u kojima se droga uzima djelovanje moe trajati i do 24 sata. Male doze smanjuju apetit,
a
bbb
cc

a
Siniša Brlas16
poveavaju znojenje i krvni tlak, ubrzava se kucanje srca i proširuju se zjenice. Osoba ima osjeaj ugode, izdrljivosti i snage, postaje ivahna, govorljiva, a ponekad i agresivna. Vee doze mogu izazvati isušivanje usta, povišenu tjelesnu temperaturu, znojenje, glavobolju, zamagljen vid, vrtoglavicu, proljev ili zatvor stolice i gubitak apetita. Velike doze amfetamina mogu uzrokovati crvenilo, bljedilo, brz i nepravilan rad srca, drhtanje, grenje, gubitak koordinacije, nekontrolirane pokrete i fi ziki kolaps. Osoba se osjea uznemireno i udljivo, a ponekad i zlovoljno. Poveane doze dovode do toga da osoba postaje uzbuena, govorljiva i ima laan osjeaj samopouzdanja i nadmoi, a moe se ponašati bizarno, agresivno i neprijateljski nastrojeno. Narušena ravnotea dopamina u mozgu dovodi do depresije i nesanice koje mogu potrajati tjednima. Dugorona upotreba moe dovesti i do neishranjenosti i pomanjkanja vitamina, konih poremeaja, ireva i gubljenja tjelesne teine, a postoji opasnost i od poremeaja u radu bubrega, plua i jetre. esto uzimanje velikih koliina uzrokuje ošteenja mozga koja za posljedicu imaju teškoe u govoru i mišljenju. Amfetamini izazivaju toleranciju, što znai da su potrebne sve vee koliine kako bi se postigao eljeni efekt. Naglim prekidanjem uzimanje droge mogu se javiti tipini simptomi vezani uz odvikavanje, poput iscrpljenosti, depresije, nesanice i uznemirenosti, dugih perioda spavanja (do 48 sati) i psihotinih reakcija.
amfetaminska psihoza Mentalni poremeaj slian paranoidnoj shizofreniji, nastao kao posljedica uzimanja amfetamina, a manifestira se kroz halucinacije i paranoidne epizode i/ili stanja. Osoba se ponaša neobino i ponekad nasilno.
a
bbb
cc

a
Simptomi amfetaminske psihoze nestaju obino nekoliko tjedana nakon prestanka uzimanja droge.
AMP Kratica za amfetamine.
anabolici Derivati testosterona (testosteron tijelo prirodno proizvodi i kod muškaraca i kod ena). Anaboliko svojstvo ovih derivata ima potencijal izgradnje kvalitetne mišine mase bez masnog tkiva. Anabolike još nazivamo i anabolikim steroidima, a sintetiki proizvedeni mogu se uzimati u obliku tableta i u obliku injekcija. Steroidi u obliku tableta više su toksini od onih injektabilnih jer prolaze kroz digestivni trakt i jetru gdje u veim koliinama ili dugotrajnom i nekontroliranom upotrebom mogu dovesti do ozbiljnih tjelesnih ošteenja i promjena u ponašanju. Injektabilni steroidi se apsorbiraju direktno u krvotok i time su sigurniji i imaju produljeno djelovanje, ali je njihovo uzimanje povezano s poveanim rizikom zaraze hepatitisom i HIV-om. U medicini se steroidi koriste za lijeenje razliitih poremeaja i bolesti, dok je njihova zloupotreba u sportu poznata kao doping. Mladi ih esto nekontrolirano uzimaju kako bi postigli eljeni izgled tijela, ali se esto pri tome dogaaju zdravstvene posljedice (ošteenje jetre, propadanje testisa, obolijevanje od raka). Njima se esto ilegalno trguje kao i s drogom.
a
bbb
cc

a
anaboliki steroidi Vidjeti anabolici
analgetici Lijekovi za lijeenje bolesnika od bolova. Depresori su središnjeg ivanog sustava. Mogu biti opioidni (kao kodein, morfi n i razliiti sintetski) i neopioidni (kao paracetamol). Vidjeti depresor(i), depresant(i)
aneoski prah (arg.) Vidjeti PCP
anestetici Lijekovi koji dovode do anestezije (reverzibilnog stanja amnezije, analgezije, gubitka svijesti, gubitka mišinih refl ekasa i smanjene reakcije na stres). Dijele se na ope i lokalne. Opi anestetici uzrokuju reverzibilni gubitak svijesti (naješe se koriste za uspavljivanje pacijenata prije veih operativnih zahvata), dok lokalni anestetici uzrokuju reverzibilnu kljenut perifernih osjetnih ivaca lokalno na mjestu primjene.
antagonist(i) Sredstva (kemijske tvari) koja imaju tendenciju u mozgu poništiti djelovanje nekog drugog sredstva.
a
bbb
cc

a
Terminološki opisni rjenik ovisnosti 19
antraks (u heroinu) Bakterijska infekcija koju uzrokuje Bacillus anthracis (lat.). Ovisnika je populacija potencijalno u opasnosti od zaraze jer heroin ili agent za miješanje s heroinom mogu biti kontaminirani sporama antraksa, najvjerojatnije tijekom proizvodnje ili manipulacije.
apomorfi n Alkaloid opijuma koji nema opijatsko djelovanje nego spada u skupinu emetika (tvari koje provociraju povraanje).
apstinencija (od droge) Uzdravanje od uzimanja droge.
apstinencijska kriza Bolna fi zika i psihika stanja koja su posljedica nedostatka kemijske tvari iz droge.
apstinencijski delirij Delirantno stanje koje je dijelom apstinencijskog sindroma.
apstinencijski sindrom Niz vrlo neugodnih simptoma (psihikih i tjelesnih), redovito više njih, koji se zbog toga što se razvijaju uslijed apstinencije (uzdravanja) od droge nazivaju apstinencijskim sindromom ili sindromom ustezanja i koji vode u tzv. apstinencijsku krizu ovisnika.
a
bbb
cc

a
arahnofobija (lat. arachnophobia) Fobija, patološki strah od paukova. Vidjeti entomofobija
ASI (engl. Addiction Severity Index) Instrument koji se koristi u evaluaciji programa lijeenja ovisnika o alkoholu i drogama.
asocijativno uenje ovisnosti Jednostavan oblik uenja ovisnikog ponašanja i ovisnosti u osnovi kojega je uspostavljanje veza izmeu pojava na temelju njihove bilo prostorne bilo vremenske blizine (ukljuuje sposobnost pojedinih znakova povezanih s drogom da potaknu povratak uzimanju droge). Tvrdokornost ovisnosti o drogi moe odraavati ustrajnost specifi no promijenjene sinaptike povezanosti kakva se javlja i kod normalnog formiranja pamenja, odnosno moe proizai iz abnormalnog ukljuivanja dugotrajnog asocijativnog pamenja.
aut (arg.) Neuspjeli pokušaj intravenskog uzimanja droge koji se dogodi kada ovisnik ne pogodi iglom venu.
a
bbb
cc

a
BAR Kratica za barbiturate.
barbiturati Kemijske tvari koje djeluju kao depresori subkortikalnih ivanih centara dovodei tako organizam u stanje sna. Njihova kronina upotreba moe dovesti do fi zike i psihike ovisnosti. Vidjeti hipnotici
benzodiazepini Skupina lijekova koji smanjuju anksioznost (tjeskobu), umiruju i imaju antikonvulzivno djelovanje. Produljena upotreba i zloupotreba dovode do razvoja tolerancije i do ovisnosti.
biopsihosocijalni pristup (ovisnosti) Suvremeni pristup razumijevanju problema ovisnosti. Posezanje za štetnim tvarima kao što je droga povezano je s nizom initelja koji su kompleksni, a po svojoj su naravi biološki, psihološki i socijalni. Rizini initelji za razvoj problema i/ili poremeaja proizlaze iz meudjelovanja ivanog sustava, ostalih tjelesnih sustava, obrazaca ponašanja,
aaaaaaaaaaa
b
cc

b
b
Siniša Brlas22
kognitivnog funkcioniranja i okolinskih initelja, pa se u skladu s time ovakav pristup razumijevanju problema ovisnosti naziva biopsihosocijalni pristup.
bioraspoloivost Sposobnost kemijske tvari (na primjer u drogi) da ue u tijelo i ondje postigne djelovanje.
bombon, bonkas (arg.) Vidjeti ecstasy
buprenorfi n (lat. buprenorphinum, engl. buprenorphine) Semi-sintetski opioidni djelomini agonist μ opioidnih i antagonist κ opioidnih receptora u mozgu, vrlo selektivnog djelovanja. Smanjuje kod ovisnika elju za uzimanjem opijata (koji više nemaju agonistiko djelovanje) i sprjeava pojavu apstinencijskih simptoma.
BZO Kratica za benzodiazepine.
centar (centri) za ugodu (u mozgu) Centri koji u mozgu reguliraju ponašanje posredstvom kemijskih promjena i procesa. Posebno se to odnosi na limbike strukture poput amigdaloidnih jezgara. Meutim, i strijarni sustav u regulaciji ovisnikog ponašanja ima vanu ulogu jer se unutar njega nalazi i jezgra nucleus accumbens u kojoj završava dio vlakana iz dopaminskog sustava, odnosno otpušta se dopamin. Dopamin se sintetizira u crnoj jezgri i vaan je neurotransmiter iz skupine biogenih amina (biološki aktivnih tvari koje kao neurotransmiteri omoguuju prijenos ivanih impulsa unutar ivanog sustava) koji sudjeluje u tjelesnom sustavu nagrada i nastanka ovisnosti te potie elju za ponovnim uzimanjem psihoaktivne tvari odnosno droge. Na opisani nain nucleus accumbens igra vanu ulogu u potkrepljivanju ovisnikog ponašanja (i ponašanja uope). Dopamin dalje prenosi informacije iz nucleusa accumbensa u dio mozga zaduen za kratkorono pamenje te uvstva ili emocije (hipokampus), ali informaciju o ugodi prenosi i u svjesni dio mozga; u centar za mišljenje, dugorono pamenje i asocijacije. Ovisnik tako „utiskuje“ spoznaju o ugodi (pamti ugodu), dok podatke i spoznaju o opasnostima i posljedicama ponašanja zanemaruje.
aaaa
bbbb
c

ddd
c
c
aaaa
bbbb
c

ddd
c
išenje od droge (arg.) Vidjeti detoksikacija
aaa
bbb
ccc
d

ddd
ddd

Siniša Brlas26
dance (engl.) droge Zajedniki naziv za razliite droge, naješe one koje stimuliraju na aktivnost i koje se mahom zloupotrebljavaju na zabavama kao poticaj za neumorno, a esto i nekontrolirano plesanje (otuda i naziv). Vidjeti plesne droge, amfetamini, ecstasy
DEA (engl. Drug Enforcement Administration) Uprava za suzbijanje droga Ministarstva pravosua Sjedinjenih Amerikih Drava.
dekstrometorfan (engl. dextromethorphan, lat. dextromethorphanum) Lijek za supresiju kašlja. U obliku je sirupa, gela ili tableta. Moe potaknuti halucinacije (vidne) i deluzije, hiperosjetljivost i letargiju. Miješanjem s ostalim drogama moe prouzroiti štetu u središnjem ivanom i sranoilnom sustavu, a u kombinaciji s alkoholom potencijalno je smrtonosan. Ulini su nazivi na engleskome jeziku: DXM, CCC, Triple C, Skittles, Robo, Poor Mans PCP i drugi.
ccc

d
ddd

ee
d
d
delinkvencija Pojavnost raznolikih oblika antisocijalnog, asocijalnog i openito društveno neprihvatljivog ponašanja koje nije u skladu s opeprihvaenim normama društvenog i/ili zakonom propisanog ponašanja. Zloupotreba sredstava ovisnosti (droga) primjer je delinkventnog ponašanja.
delinkvent Osoba koja manifestira delinkventno ponašanje koje se dijagnosticira kao (naješe maloljetnika) delinkvencija.
delirijum Psihiko stanje djelomine ili potpune dezorijentacije u prostoru i vremenu, praeno halucinacijama, bolesnim idejama i opim nemirom. U ovakvo se stanje dovode ovisnici unošenjem mnogih droga, posebno halucinogenih, te alkoholiari.
deluzije Misli i vjerovanja otporna na sve injenice koje govore protiv njih. Ovisnici usvajaju takve injenice koje su tvrdokorne i otporne na promjene pa je stoga ovisniko ponašanje vrlo teško modifi cirati, a to oteava strune postupke koji tijekom odvikavanja od ovisnosti ukljuuju modifi kaciju ponašanja.
ccc

d
ddd

ee
d
Siniša Brlas28
Demerol (naziv za engl. meperidine) Opioidni analgetik vrlo snanoga djelovanja koji se koristi za lijeenje umjerene do vrlo jake boli, a unosi se oralno ili injektiranjem. Vidjeti analgetici
depersonalizacija Patološki promijenjen doivljaj vlastitog identiteta i/ili vlastitog tijela. Javlja se i kod psihotinih poremeaja izazvanih uzimanjem droga.
depresor(i), depresant(i) Sredstva koja imaju umirujue ili uspavljujue (depresivno) djelovanje na središnji ivani sustav (usporavaju mozgovne funkcije). Vidjeti psihodepresor(i)
detoksifi kacija Postupno smanjenje (dnevnih) doza lijeka u lijeenju ovisnika. Vidjeti detoksikacija
detoksikacija Metaboliki proces kojim se toksine osobine otrova ili toksina smanjuju u tijelu. Proces je obino pod medicinskim nadzorom tijekom lijeenja ovisnosti o drogama ili alkoholu. Koristi se u postupku lijeenja ovisnika kao prvi korak u prevladavanju fi ziološke (tjelesne, fi zike) ili psihike ovisnosti.
ccc

d
ddd

ee
d
diazepam Lijek iz skupine benzodiazepina koji se koristi u lijeenju anksioznosti. Vidjeti benzodiazepini
Dilaudid (naziv za engl. hydromorphone hydrochloride) Opioidni analgetik. Vidjeti analgetici
diler Vidjeti narkodiler
diskretni osobni zaštitni program Na osobu (pojedinca) usmjeren sklop mjera i postupaka koji se provode s ciljem dodatne zaštite pojedinca od štetnih utjecaja iz okoline. Osnova programa su smotrena (diskretna) i ciljana usmjerenost na pojedinca. Provodi se unutar školskog preventivnog programa (školskog programa prevencije ovisnosti) za one uenike za koje se procjenjuje izloenost veem riziku zloupotrebe droga. Vidjeti školski preventivni program(i)
dizajnerske droge Kako bi zaobišli zakonska ogranienja (ilegalne droge su obino defi nirane u smislu njihove kemijske formule), ilegalni kemiari mijenjaju molekularnu strukturu pojedinih ilegalnih droga („redizajniraju“ droge) i tako kreiraju droge poznate kao dizajnerske droge. Mnoge od ovih droga
ccc

d
ddd

ee
d
u skupini su amfetamina i imaju stimulativna djelovanja (ukljuujui i euforiju), a mogu proizvesti ozbiljna neurokemijska ošteenja mozga.
dop (arg.) Vidjeti heroin
dopamin Kemijska tvar (neurotransmiter ili neuroprijenosnik) koja se prirodno proizvodi u mozgu. Ondje dopamin djeluje kao neurotransmiter koji prua osjeaj ugode. Droga koju osoba uzme uzrokuje val razine dopamina, što dovodi do osjeaja ugode. Mozak pamti to zadovoljstvo i eli ga ponoviti. Na opisani nain dopamin sudjeluje u nastanku i odravanju ovisnikog ponašanja. Dopamin se sintetizira u crnoj jezgri i vaan je neurotransmiter iz skupine biogenih amina (biološki aktivnih tvari koje kao neurotransmiteri omoguuju prijenos ivanih impulsa unutar ivanog sustava) koji sudjeluje u tjelesnom sustavu nagrada i nastanka ovisnosti te potie elju za ponovnim uzimanjem psihoaktivne tvari odnosno droge.
dopaminergiki sustav Fiziološki sustav kojim se koristi dopamin. Unutar strijarnog sustava u mozgu nalazi se i jezgra nucleus accumbens u kojoj završava dio vlakana iz dopaminskog sustava, odnosno otpušta se dopamin. Dopamin dalje prenosi informacije iz nucleusa accumbensa u dio mozga zaduen za kratkorono pamenje te uvstva ili emocije (hipokampus), ali informaciju o ugodi prenosi i u svjesni dio mozga; u centar za mišljenje, dugorono
ccc

d
ddd

ee
d
pamenje i asocijacije. Ovisnik tako „utiskuje“ spoznaju o ugodi (pamti ugodu), dok podatke i spoznaju o opasnostima i posljedicama ponašanja zanemaruje.
dopaminski sustav Vidjeti dopaminergiki sustav
doper (arg.) Osoba koja uzima amfetamine.
doping Zloupotreba anabolika u sportu. Izraz potjee od nizozemske rijei doop, što je bio naziv za opijumski napitak, a danas oznaava lijekove koji poboljšavaju sportsku izvedbu.
droga ludila (arg.) Vidjeti LSD
droga za silovanje Droga koja se koristi za zlostavljanje (silovanje, krau ljudskih organa) na nain da uzrokuje amneziju kod osobe koja je pod njezinim utjecajem, posebno kad je u kombinaciji s alkoholom. Obino se radi o drogi GHB ili Rohypnol koja je psihodepresor (depresor središnjeg ivanog sustava). Uglavnom je u tekuem obliku pa ju stoga još zovu i tekuim ekstazijem, a krije se i iza naziva: blue moon, blue nitro, tekui ecstasy, tekui X.
ccc

d
ddd

ee
d
Siniša Brlas32
droge Postoje razliite defi nicije droga. Najjednostavnija od njih drogu defi nira kao svaku tvar koja se unosi u organizam, a koja nije hrana. Radi se o zajednikom nazivu za prirodne i sintetike kemijske spojeve ije djelovanje na ivani sustav mijenja doivljavanje i ponašanje pojedinca usmjeravajui ga ponavljanju obrasca ponašanja koje pojedinac sve manje moe kontrolirati i koje stoga nazivamo ovisnikim ponašanjem, a posljedicu takvoga ponašanja nazivamo ovisnošu. esto se termini droga i sredstva ovisnosti koristite kao sinonimi. Meutim, droge i sredstva ovisnosti nisu istoznani pojmovi. Kljuan je razlog taj što sredstva ovisnosti oznaavaju sredstva koja razvijaju ovisnost posebno u tjelesnom (fi zikom), ali i u psihikom smislu, a droge se odnose i na navedena sredstva, ali i na sredstva koja ne razvijaju ovisnost (barem ne u tjelesnom smislu).
drogiranje Unošenje droge u organizam.
drogni kriminal Kriminal koji se vezuje uz zloupotrebu droga. Dijeli se na primarni (povezan s proizvodnjom, preradom, izvozom, distribucijom i redistribucijom droge), sekundarni (povezan s kaznenim djelima izvršenim pod utjecajem droga ili tijekom apstinencijske krize, te onima uinjenima radi nabavke droge ili sredstava za kupnju droge) i tercijarni (vezuje se uz meunarodne kriminalne skupine i organizacije koje se bave ilegalnom proizvodnjom, trgovinom i krijumarenjem droge).
ccc

d
ddd

ee
d
drug-free (engl.) programi Programi u osnovi kojih je lijeenje i/ili rehabilitacija ovisnika na nain da se njihovo odvikavanje provodi bez zamjenske terapije (dakle, ne zamjenjuje se jedno sredstvo ovisnosti drugim).
duhan Balkanski turcizam arapskog porijekla i znai “dim”. To je naješe jednogodišnja biljka iz porodice solanaceae (lat.) koja se od ostalih kultiviranih vrsta iz ove porodice razlikuje po tome što joj je vodei alkaloid nikotin po emu je i cijeli rod dobio naziv nicotiana (lat.). Dim duhana u sebi ima nikotin, smolu (katran), ugljini monoksid i još neke druge kemijske spojeve (kojih je ukupno više od 4000). Samu ovisnost izaziva nikotin, ali su sastojci cigarete openito opasni za ljudski organizam i veliki broj njih ima dokazanu poveznicu s bolestima. Upravo nikotin iz duhana ini ga sredstvom ovisnosti.
ccc

d
ddd

ee
d
d
danki (arg.) Ovisnik. Pojam se uglavnom odnosi na opijatske ovisnike. Vidjeti ovisnik, opijat(i)
doint (arg.) Smotuljak marihuane i duhana pripremljen za pušenje. Vidjeti marihuana, duhan
d

ddd
d

ee
ff
d
ecstasy Kemijski modifi ciran amfetamin. Izvorno je razvijen u farmaceutskoj kompaniji „Merck“ 1912. godine. U tom je izvornom obliku bio poznat kao MDMA i proizveden je kao lijek za smanjivanje apetita. Meutim, zbog rano uoenih negativnih uinaka MDMA nikada nije bio u prodaji. Kasnije je, od 1953. godine, korišten u amerikoj vojsci u psihijatrijskom lijeenju (u tretmanu straha i tjeskobe), zatim 60-tih godina kao medijator nekih psihoterapijskih postupaka (prvenstveno u branoj terapiji), da bi se 70-tih godina poeo koristiti kao „party“ droga. Od 80-tih godina pod nazivom ecstasy koristi se droga koja ima vrlo malo ili uope nema MDMA u svojemu sastavu, a radi se ustvari o mješavini sredstava kao što su: LSD, heroin, kokain, amfetamini i metamfetamini. Ustvari, zbog nekontroliranih uvjeta proizvodnje sastav pojedinih ecstasy proizvoda moe se bitno razlikovati i korisnik droge ne moe biti siguran što uzima. Ecstasy ima stimulirajue djelovanje na središnji ivani sustav, izuzev tzv. tekueg ecstasyja (engl. liquid ecstasy) koji je ustvari GHB i koji je depresor središnjeg ivanog sustava. Ecstasy ima razliite uline nazive na engleskome (Adam, Cadillac, Beans, California, Sunrise, Clarity, Essence, Elephants, Eve, Hug, Hug Drug, Love Drug, Love pill, Lover’s speed, Roll, Scooby snacks, Snowball, X, XE, XTC) i hrvatskome jeziku (bombon, bonkas, ex). Naješe se pojavljuje u obliku tableta u
e
ddd
ddd

e
fff
gg
hh
e
Siniša Brlas36
razliitim bojama i s razliitim utisnutim likovima kojima je jedina namjena privui pozornost, posebno mlae populacije, ili u obliku kapsula i elatinoznih kuglica (na engleskome jeziku zvane Yelly Pearls). Uzima se iskljuivo gutanjem. Prema najnovijim saznanjima ecstasy djeluje i na DNK i tako uzrokuje mutacije i ošteenja na nasljednom materijalu te njegova zloupotreba moe ostaviti teške posljedice na potomstvo. Tako se pokazuje snanim teratogenom. Naješi su simptomi kod osobe pod utjecajem ecstasyja: hiperaktivnost, povišeno raspoloenje, razdraljivost, gubitak apetita, nesanica, široke zjenice, ubrzani puls, suha usta i nos i grenje mišija. Posljedice su iscrpljivanje organizma i gubitak tjelesne teine, razvoj psihike ovisnosti i apstinencijskih simptoma te blagi razvoj tolerancije. Vidjeti amfetamin(i)
efekt stropa („plafona“) (engl. ceiling effect) Pojam koji se vezuje uz doziranje lijekova, u sluaju lijeenja ovisnosti uglavnom uz buprenorfi n. Radi se o tome da se povišenjem doze lijeka njegovo djelovanje pojaava do odreene maksimalne granice nakon koje se daljnjim povišenjem doze uinci ne mijenjaju (ne pojaavaju se). Ova je osobina iznimno vana jer omoguuje veu sigurnost u lijeenju.
egzogeni morfi ni Alkaloidi izolirani iz opijuma. Vidjeti morfi ni
ddd
ddd

e
fff
gg
hh
e
ekscitans(i) Sredstva koja pobuuju aktivnost (navode na aktivnost). Danas rijetko korišteni naziv za psihostumulatore (psihostimulanse). Vidjeti psihostimulator(i), psihostimulans(i)
eksperimentatori (s drogom) Osobe koje tek zapoinju sa štetnom zloupotrebom (u poetku razliitih) sredstava ovisnosti (droge), ali koje još nisu razvile stabilno ovisniko ponašanje niti se kod njih razvila ovisnost.
eksperimentiranje (s drogom) Aktivnosti namjernog uzimanja razliitih sredstava ovisnosti (droga) koje pojedinac uzima kako bi „ispitao“ njihova djelovanja. Obino se dogaa u ranoj (poetnoj) fazi štetne zloupotrebe.
EMCDDA (engl. European Monitoring Centre for Drugs and Drug Addiction) Europski centar za praenje droga i ovisnosti o drogama sa sjedištem u Lisabonu (Portugal).
endogeni morfi ni Tvari sintetizirane u mozgu prirodnim putem djelovanja slinog opijatima. Vidjeti morfi ni
ddd
ddd

e
fff
gg
hh
e
endorfi ni Vidjeti endogeni morfi ni
entomofobija (lat. entomophobia) Fobija, patološki strah od kukaca, insekata i/ili malih ivotinja, pa ak i od oštrih predmeta. Ponekad se javlja i kod osoba pod utjecajem kokaina (pa i kod alkoholiara), a manifestira se kao doivljaj puzanja po koi i uvlaenja pod kou sitnih ivotinja (ili predmeta). Ova fobija poznata je i kao insektofobija (lat. insectophobia).
ESPAD (engl. the European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs) Najvei internacionalni istraivaki projekt u svijetu o uporabi sredstava ovisnosti kod adolescenata. Radi se o zajednikom naporu neovisnih istraivakih timova u etrdesetak europskih zemalja, a podaci se prikupljaju svake etiri godine poevši od 1995. godine. Švedsko vijee za informacije o alkoholu i drugim drogama pokrenulo je projekt 1993. godine. Podrška je projektu pruena od strane Pompidou grupe u Vijeu Europe, švedskog Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, švedskog Nacionalnog instituta za javno zdravstvo i Europskog nadzornog centra za praenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA). Kod nas ESPAD provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Vidjeti Hrvatski zavod za javno zdravstvo
ddd
ddd

e
fff
gg
hh
e
eter Opi anestetik koji se moe zloupotrebljavati ušmrkavanjem i udisanjem. Radi se o lako zapaljivom i hlapljivom organskom spoju osebujnog mirisa. Moe posluiti i kao otapalo, a koristi se i u sintezi LSD-a. Vidjeti anestetici
etorfi n (engl. etorphine) Vrlo snaan polusintetiki analgetik djelovanja snanijeg od morfi ja. Vidjeti analgetici
euforici Sredstva ije djelovanje dovodi do dobrog raspoloenja i/ili euforije. Vidjeti euforija
euforija Intenzivna veselost i optimizam, u normalnim situacijama povezana s doivljajem uspjeha, a u bolesnim stanjima povezana i s djelovanjem psihoaktivnih tvari (u drogi).
evaporirana marihuana Marihuana iji je dim prethodno ohlaen u vodi (pušenjem kroz vodenu lulu ili nargilu). Vidjeti marihuana, nargila
ddd
ddd

e
fff
gg
hh
e
Siniša Brlas40
fenciklidin (engl. phencyclidine, PCP) Izvorno tijekom 50-tih godina razvijen kao anestetik, a moe djelovati kao halucinogen, psihostimulator i sedativ. Medicinska upotreba PCP-a prekinuta je 60-tih godina zbog toga što je provocirao tjeskobu i deluzije, a neki su bolesnici povremeno postajali psihotini. Od tada se pojavljuje kao ulina droga i esto se lano prodavao kao marihuana. Fenciklidin deprimira mozak pa dovodi do smetenosti i teškoa s orijentacijom. Takoer povisuje krvni tlak i remeti srani ritam. esti su i mišini tremori. Vrlo visoke doze mogu dovesti do modanog udara, slušnih halucinacija, epileptinih napadaja, po ivot opasne visoke temperature (hipertermije), kome pa i do smrti. Kronina zloupotreba moe oštetiti mozak, bubrege i mišie, a za ovisnike koji su i shizofreniari postoji vjerojatnost da e ostati psihotini danima ili tjednima nakon upotrebe fenciklidina. Vidjeti halucinogen(i), psihodelici, anestetici
fi ks (arg.) Droga u otopini pripremljena za injektivno uzimanje (kod intravenskih ovisnika).
ddd

eee
f
ggg
hhh
ii
f
f
fi ksanje (arg.) Naziv koji se u argonu ovisnika obino koristi za intravenozni nain uzimanja droge.
fi zika ovisnost Vidjeti tjelesna ovisnost
fl ashback (engl.) Naknadna (sekundarna) pojava simptoma drogiranja bez ponovnog uzimanja sredstva koje je dovelo do primarnih simptoma; svojevrsni “eho” fenomen (kao ubaene scene dogaaja iz prošlosti) odnosno spontano djelovanje nakon nekoliko sati, dana, pa i mjeseci po prestanku uzimanja i primarnog djelovanja droge.
fl eš (arg.) Stanje organizma neposredno nakon injektivnog ubrizgavanja heroina. Traje otprilike do jedne minute i ovisnici ga opisuju kao stanje neusporedive ugode.
ddd

eee
f
ggg
hhh
ii
f
ganda (arg.) Vidjeti marihuana
GHB (engl. gammahydroxybutyrate) Radi se o sredstvu koje je depresor središnjeg ivanog sustava i povremeno se legalno koristi u lijeenju narkolepsije. GHB je takoer i metabolit i prirodno se nalazi u organizmu, ali u koncentracijama puno manjima od onih koje se zloupotrebljavaju. Intoksikacija je praena teškim stanjima (nesvjesticom, povraanjem, grevima, ponekad i oteanim disanjem), a dovodi i do teške omamljenosti te se koristi i kao droga za silovanje (zlostavljanje). Vidjeti depresor(i), depresant(i), droga za silovanje
granica detekcije Najnia koncentracija sredstva koja se moe pouzdano otkriti.

ee
fff
g
hhh
iii
jjj
g
g
habituacija Navikavanje na drogu do kojega dolazi nakon relativno redovitog uzimanja droge, uz mogunost svojevoljnog prekidanja toga uzimanja bez pojave apstinencijskog sindroma.
halucinacije Doivljaji koji su po sadraju vrlo slini percepciji (opaanju), ali nastaju bez neposrednog podraaja u okolini. Uzroci halucinacija mogu biti uvjeti u okolini, ali i nenormalna stanja svijesti u koje se osoba dovodi i uzimanjem droga, posebno halucinogenih.
halucinogen(i) Kemijske tvari koje svojim djelovanjem na središnji i vegetativni ivani sustav izazivaju (i kod normalnih ljudi) itav niz teškoa u psihikom funkcioniranju koje nazivamo psihotinim simptomima (nepredvidive promjene raspoloenja, poveanu osjetljivost na podraaje, depersonalizaciju i niz fi zioloških promjena). Nazivaju se još i psihotomimeticima (meskalin, psilocibin, LSD, hašiš). Vidjeti halucinacije
eee
fff
gggg
h
iii
jjj
kk
h
h
Siniša Brlas44
hašiš Smolasti oblik kanabisa koji se dobije ekstrahiranjem smole kanabisa (razliitim metodama) i koji se zgušnjavanjem moe oblikovati u ciglice, ploice ili druge oblike. Zloupotrebljava se struganjem ili topljenjem po duhanu, a konzumira se slino kao i marihuana. Ima višu koncentraciju THC-a nego marihuana (obino oko 10%). Vidjeti kanabis
hašiševo ulje Tamna i ljepljiva tekuina koja se dobije postupkom ponovnog izluivanja (fi ltriranja) kanabisa. Smatra se da je hašiševo ulje (bhanga) najjai proizvod kanabisa, višestruko jaega djelovanja i od hašiša.
hašišomanija (arg.) Opis ovisnikog ponašanja osoba koje zloupotrebljavaju hašiš. Izraz se danas koristi uglavnom u argonu. Vidjeti hašiš
hep (arg.) Vidjeti heptanon
hepatitis U gastroenterologiji svaka upalna bolest jetre. Klinika slika i prognoza, kao i terapija ovisi o uzroku. Postoji više razliitih vrsta hepatitisa (hepatitis A, B, C, D, E, F i G). Ovdje e biti opisani naješi kod ovisnika: hepatitis B i hepatitis C.
eee
fff
gggg
h
iii
jjj
kk
h
hepatits B Vrsta hepatitisa. Naješi put prijenosa je nakon uboda ili posjekotine na zaraenu iglu ili drugi oštar predmet te spolnim putem. Stoga su intravenski ovisnici o drogama visokorizina skupina za zarazu hepatitisom B. Veina zaraenih nema nikakvih simptoma što ne znai da bolest ne postoji. Simptomi akutne infekcije obino se javljaju jedan do tri mjeseca nakon zaraze i nespecifi ni su (povišena temperatura, zglobobolja, utilo koe i sluznica, umor, gubitak apetita, bolovi ispod desnog rebrenog luka). Lijeenje prepoznate akutne infekcije podrazumijeva samo lijeenje simptoma nespecifi nim lijekovima. Ukoliko infekcija virusom hepatitisa B traje dulje od šest mjeseci govorimo o kroninom hepatitisu B; simptomi su takoer nespecifi ni (umor i “nelagoda” pod desnim rebrenim lukom), a bolest esto postoji godinama prije negoli se (obino sluajno) otkrije. Cilj lijeenja kronine infekcije je kontrola razmnoavanja virusa ime se pokušava kontrolirati stupanj ošteenja. Cjepivo protiv hepatitisa B postoji.
hepatitis C Vrsta hepatitisa kojega je u kontekstu zloupotrebe droge najvanije opisati. To je upala jetre uzrokovana istoimenim virusom (hepatitis C virus) koji pripada skupini RNA virusa (koriste ribonukleinsku kiselinu kao genetski materijal). Hepatitis C prenosi se putem zaraene krvi i stoga je jedna od moguih posljedica upotrebe zajednikog pribora za drogiranje kod intravenskih ovisnika. Danas defi nitivni primat prijenosa infekcije ini intravenska zloupotreba droga. Intravenski ovisnici ubrajaju se u tzv. visokorizinu skupinu sa 60-90% anti-HCV-pozitivnih nalaza.
eee
fff
gggg
h
iii
jjj
kk
h
Siniša Brlas46
Veina osoba s HCV infekcijom nemaju simptome bolesti. Zbog toga nisu svjesni problema i ne trae pomo i/ili tretman. Cilj lijeenja je eliminacija virusa ime se sprjeava progresija bolesti. Antivirusni lijekovi koji se primjenjuju u lijeenju jesu interferon-alfa i ribavirin. Cjepivo protiv hepatitisa C još nije proizvedeno.
heptanon Vidjeti metadon
heroin Polusintetski narkotik (diacetilmorfi n) koji se dobije sloenim postupcima rafi niranja iz morfi ja. Kemijskim je putem prvi puta proizveden 1874. godine. istog heroina na trištu droga gotovo i nema jer dileri istom heroinu dodaju razne tvari (šeer, škrob, mlijeko u prahu, metalne strugotine i drugo) zbog poveanja koliine i mase, ali dodaju i aktivne supstance (kinin, prokain, strihnin i drugo) zbog prikrivanja manjka heroina u mješavini. Omjer dodavanja je od 9:1 do 50:1, što znai da ovisnici uglavnom upotrebljavaju vrlo razrijeen i prljav heroin. Uzima se ušmrkavanjem, pušenjem i injektiranjem. Heroin je vrlo adiktivna droga upotrebom koje se vrlo brzo i dramatino razvija i psihika i tjelesna ovisnost koju prati dramatino psihofi ziko i egzistencijalno propadanje te razvoj (sekundarnog) kriminalnog ponašanja. Heroin djeluje kao psihodepresor tako da osoba pod njegovim utjecajem ima uske zjenice, usporena je, pospana (glavom kao da kljuca), promijenjene boje glasa (ima izdišui umorni glas nieg tonaliteta), usporenog disanje i pulsa (kod jaih intoksikacija zapada u dubok san koji moe završiti komom i smru),
eee
fff
gggg
h
iii
jjj
kk
h
esto šmrca, a ako heroin uzima intravenozno vide se ubodi, prvenstveno po rukama, ali i po ostalim dijelovima tijela. Posebno intravenski ovisnici u rizinoj su skupini za zarazu hepatitisom ili AIDS-om, oboljenjima jetre, bubrega, plua, kao i stalnim rizikom od predoziranja. Osobu pod utjecajem heroina mogue je prepoznati i po urušenom tjelesnom izgledu koji prati drhtanje, curenje nosa, a apstinenciju prate teška stanja i apstinencijske krize uz intenzivno povraanje. Heroin ima razliite uline nazive na engleskome: Big H, H, Junk, Skag, Horse, Smack, Thunder, Hell Dust, Nose Drops, ali i na hrvatskome jeziku: uto, smee, pis, piz, šut, dop i slino. Vidjeti narkotici
heroin, crni (engl. black heroin) Mješavina heroina i kofeina.
heroin, prostaki (engl. hillbilly heroin) Sleng naziv za oxycontin koji je sintetiki morfi j i koristi se kao lijek protiv bolova, ali se zloupotrebljava uzimanjem vee koliine odjednom što poveava rizik od smrtnosti.
heroin, sir (engl. cheese heroin) Vrlo jeftina ulina mješavina meksikog crnog (tzv. katran) heroina i antihistamina (lijekova protiv alergije) s moguim smrtnim posljedicama. Navedena kombinacija moe uspavati pojedinca tako da se uslijed zatajenja disanja više ne probudi. Naziv je dobio po tome što ova mješavina nalikuje siru parmezanu.
eee
fff
gggg
h
iii
jjj
kk
h
heroinomanija (arg.) Ovisnost o heroinu. Vidjeti heroin
hidromorfon (engl. hydromorphone) Polusintetski opioidni analgetik. Vidjeti dilaudid
hipi pokret (hipiji) (od engl. hippy, nejasnog porijekla) Pokret koji se pojavio u SAD 60-ih godina kao buntovna reakcija koja je zrcalila sliku ondašnjega svijeta urušenih moralnih vrijednosti. Mladi ljudi, mahom u 20-im i 30-im godinama, okretali su se prirodi i proklamirali vjeni mir i ljubav u svijetu. S ovim se pokretom povezuje i poveana zloupotreba droga, posebno psihodelika, što se posebno odnosi na „ponovno otkriveni“ LSD. Vidjeti psihodelici
hipnotici Droge koje djeluju kao depresori središnjeg ivanog sustava tako da uzrokuju spavanje (kao na primjer barbiturati, metakvalon). Vidjeti depresor(i), depresant(i)
HIV (engl. human immunodefi ciency virus) Virus humane imunodefi cijencije koji uzrokuje steeni sindrom imunodefi cijencije (AIDS ili SIDA), stanje u
eee
fff
gggg
h
iii
jjj
kk
h
ljudi kada imunološki sustav poinje slabjeti, dovodei do po ivot opasnih oportunistikih infekcija. Virus HIV prenosi se nezaštienim spolnim odnosom s partnerom koji je infi ciran virusom (putem krvi, sperme i vaginalnog sekreta), zatim putem krvi i derivata krvi (intravenski ovisnici stoga predstavljaju veliku rizinu skupinu zaraenih HIV virusom) i vertikalnim prijenosom (prijenos virusa s majke na dijete transplacentarno prije roenja, perinatalno za vrijeme poroaja i postnatalno za vrijeme dojenja novoroeneta). Vidjeti AIDS (SIDA)
Hrvatski zavod za javno zdravstvo Središnja medicinska ustanova javnog zdravstva u Republici Hrvatskoj. Ustanovljen je 1923. godine kao Epidemiološki zavod, preustrojen je i preimenovan 1926. godine u Higijenski zavod sa Školom narodnog zdravlja, zatim nakon nekoliko izmjena u Centralni higijenski zavod, kasnije u Zavod za zaštitu zdravlja SR Hrvatske, da bi danas to bio Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Organizacijska struktura Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ima, meu ostalima, i Slubu za školsku i adolescentnu medicinu i prevenciju ovisnosti.
eee
fff
gggg
h
iii
jjj
kk
h
ibogain (engl. ibogaine) Psihoaktivni alkaloid afrike biljke tabarnanthe iboga koji ima potencijal u lijeenju od ovisnosti o alkoholu, heroinu, kokainu, metadonu, pogotovo kod apstinencijskih kriza. Nisu svi uinci dovoljno znanstveno istraeni, a poznata su i nepovoljna djelovanja ovoga sredstva na srce i jetru.
imunokromatografski testovi (na drogu) Dijagnostiki testovi koji se mogu koristiti u diferencijalno-dijagnostikom postupku testiranja na droge za kvalitativno otkrivanje metabolita droge (naješe se koristi uzorak svjee mokrae).
indicirana prevencija (ovisnosti) Prevencija ovisnosti usmjerena na prepoznavanje pojedinaca koji imaju pokazatelje visoko povezane s pojedinanim rizikom razvoja zlouporabe droga u njihovom kasnijem ivotu (kao što su npr. psihijatrijski poremeaji, školski neuspjeh, asocijalno ponašanje i slino) ili rani znakovi zloupotrebe tvari (ali ne i DSM-IV kriteriji za ovisnost). Ukljuuje usmjeravanje posebnih intervencija prema takvim pojedincima. Svrha indicirane prevencije ne mora nuno biti sprjeavanje zapoinjanja uzimanja ili uzimanje tvari, nego sprjeavanje (brzog) razvoja ovisnosti,
fff
ggg
hhh
i
jjj
kkk
ll
i
i
kako bi se smanjila uestalost i sprijeilo „opasno“ uzimanje tvari (npr. umjereno umjesto neumjerenog pijenja (pijanevanja)). Vidjeti prevencija ovisnosti
indijska konoplja (lat. cannabis indica) Vidjeti kanabis
indijsko sijeno (arg.) Vidjeti indijska konoplja
indukcija Uvoenje pojedinog lijeka u terapiju ovisnika.
inhalanti Razliite psihoaktivne tvari koje se inhaliraju (plinovi ili hlapljive tekuine kao boje, ljepila, benzini), esto su lako dostupne i jeftine i u takvom (komercijalnom) se obliku ne smatraju drogom.
inicijalni test (na droge) Poetni test, odnosno test koji se koristi za poetno testiranje na prisustvo droga i njihovih metabolita. Identifi cirani negativni nalazi ovakvoga testiranja uglavnom ne trebaju daljnja ispitivanja i ne moraju proi skuplju potvrdu testa. Vidjeti testiranje (na drogu)
fff
ggg
hhh
i
jjj
kkk
ll
i
intravenski ovisnici Ovisnici koji drogu uzimaju intravenskim injektiranjem.
izrada (droge) Prema Zakonu o suzbijanju zlouporabe opojnih droga (NN 107/01) to je „priprava, prerada, miješanje, proišavanje, proizvodnja i svaka druga radnja kojom se dobiva opojna droga“.
izvanbolniko lijeenje (ovisnika) Oblik lijeenja ovisnika koji ne ukljuuje smještaj u bolnice ili klinike (hospitalizaciju), ve se uglavnom provodi u ambulantama (bolnikim ambulantama ili kod izabranih lijenika primarne zdravstvene zaštite), u dnevnim bolnicama (bolesnici su kod kue, esto i rade, a dolaze u ambulante ili u bolnicu na kontrolne preglede) ili u centrima/slubama/ djelatnostima zavoda za javno zdravstvo. Vidjeti lijeenje ovisnika, zavodi za javno zdravstvo
fff
ggg
hhh
i
jjj
kkk
ll
i
kadilak (arg.) Vidjeti kokain
kamforna opijumska tinktura Farmaceutska priprema opijuma.
kanabinoid(i) Kemijske tvari (fenolski bioaktivni spojevi) koje kada ih tijelo proizvodi pomau kontroli psihofi zikih funkcija, a kada se u tijelo unose (apsorbiraju) iz marihuane i/ili hašiša dovode do intoksikacije i ostalih djelovanja.
kanabis (lat. canabis sativa) Botaniko ime biljke iz koje se proizvodi marihuana. Radi se o indijskoj konoplji koja naraste od pola do 1,5 metra visine, ima izduene i nazubljene listove zelene boje, a cvjetovi i listovi sadre psihoaktivnu tvar pod nazivom tetrahidrokanabinol (THC). U svijetu se pojavljuje u razliitim inaicama i pod razliitim nazivima: Ganga, Charas, Bhang i ostalima. Vidjeti tetrahidrokanabinol
hhh
iii
jjjj
k
lll
ljljlj
mm
k
k
kanabis, smola Vidjeti hašiš
kanabis, ulje Ulje indijske konoplje koje sadri vrlo visoku koncentraciju THC-a. Vidjeti kanabis, THC
kemijsko uenje ovisnosti Usvajanje ovisnikog ponašanja posredstvom kemijskih promjena i procesa u mozgu koji dovode do ugode u sluaju njihova podraivanja. U osnovi nagradnog djelovanja su neuroprijenosnici koji kao kemijski medijatori doivljaja ugode djeluju na centre ugode u mozgu i modeliraju ponašanje na nain da pojedinac ustraje u ponašanjima koja ga dovode do ugode. Nagradno iskustvo i ponašanje koje je dovelo do nagrade pojedinac pamti i opetuje ga te tako razvija sklonost uzimanju droga svojevrsnim oblikom kemijskog uenja.
ketamin (engl. ketamine) Sredstvo koje se koristi uglavnom u veterini kao anestetik, a uinci su mu takvi da iskrivljuje percepciju (prvenstveno
hhh
iii
jjjj
k
lll
ljljlj
mm
k
vidnih i slušnih podraaja) i dovodi do osjeaja odvojenosti od okoline. Obino je u obliku praha ili tekuine. Moe biti injektiran, dodan u pie, duhan ili marihuanu te ušmrkavan. Djelovanje je takvo da se poveava krvni tlak i srani ritam uz potencijalne respiratorne teškoe, a pojavljuju se i amnezija i halucinacije. Niske doze rezultiraju umanjenom panjom i teškoama u uenju i pamenju. Pri višim dozama ketamin moe uzrokovati halucinacije, a pri još višim dozama moe uzrokovati delirij i amneziju. Pojavljuje se u prahu ili kao bezbojna tekuina, a moe se zloupotrebljavati i miješanjem s drugim drogama, na primjer s marihuanom. Ulini su nazivi na engleskome jeziku: Special K, K, super C, cat Valium, jet, super acid, green i drugi.
khat (kat) (lat. catha edulis) Cvatui grm koji autohtono uspijeva u Africi i na Arapskome poluotoku. Svrstava se u skupinu stimulatora središnjeg ivanog sustava, ali je djelovanje manje izraeno u odnosu na kokain ili amfetamine. Uzima se vakanjem (uglavnom svjeih) listova, a rjee kao ajni pripravak ili dodatak hrani. Tjelesni su znaci poveanje krvnog tlaka i sranog ritma. Produljeno uzimanje moe dovesti do ekstremne ei, hiperaktivnosti, nesanice i gubitka apetita, a ponekad i do maninog ponašanja, paranoje, halucinacija i psihotinog ponašanja. Djelovanje zapoinje dva do tri sata nakon uzimanja, a moe trajati i do 24 sata. Khat se tradicionalno primjenjuje u Somaliji, Etiopiji i posebno u Jemenu, dok je u zapadnim kulturama ponegdje proskribiran, a ponegdje i sasvim legalan. Vidjeti psihostimulator(i), psihostimulans(i)
hhh
iii
jjjj
k
lll
ljljlj
mm
k
Siniša Brlas56
kodein Alkaloid opijuma koji se u medicini koristi kao opioidni analgetik, za smirivanje kašlja i protiv dijareje (proljeva). Slabijeg je djelovanja od morfi ja. Koristi se i kao supstitucijska terapija u lijeenju ili odravanju ovisnika, ali se takva terapija, barem za sada, kod nas ne prakticira. Vidjeti analgetici
kodeinizam (arg.) Pojam koji se rijetko, sada uglavnom u argonu, koristi za osobe za koje se smatra da su razvile ovisnost o kodeinu. Vidjeti kodein
kofein Alkaloid koji se nalazi u kavi, aju, energetskim piima pa ak i u okoladi, kao prirodna tvar nalazi se u listovima, sjemenkama i plodovima više od 60 biljnih vrsta širom svijeta i ponekad se dodaje hrani i napicima tijekom procesa proizvodnje da bi se pojaao njihov okus, a dodaje se i lijekovima kako bi se poboljšala njihova uinkovitost. Kofein ubrzava rad srca, odrava stanje budnosti, ima diuretski uinak, povisuje krvni tlak, proširuje dišne putove i pomae otpuštanju masti u krvotok. Tolerancija na kofein moe se izgraditi vrlo brzo, ve u nekoliko dana. Apstinencijski simptomi ukljuuju glavobolju, pospanost i tromost, nekoncentriranost, a u rijetkim sluajevima tjeskobnost, muninu ili povraanje. Intoksikacija kofeinom (obino konzumacija velike koliine kofeina) dovodi do simptoma koji ometaju uobiajeno socijalno i intelektualno funkcioniranje.
hhh
iii
jjjj
k
lll
ljljlj
mm
k
koka (lat. erythroxylum coca) Biljka koja potjee iz June Amerike (Ande), raste do visine od nekoliko metara, tankih je i ovalnih listova zelene boje koji sadre i kokain. Ima posebnu ulogu u tradicionalnoj andskoj kulturi. Ovaj se naziv u argonu koristi i kao inaica za kokain. Vidjeti kokain
kokain Stimulativna droga benzoylmethylecgonine (engl.) koja se kao alkaloid dobije ekstrakcijom iz liša koke. Prvi ga je ekstrahirao njemaki kemiar Albert Niemann 1859. godine, ali se smatra da je postupak prvi znanstveno elaborirao i u zdravstvenim krugovima popularizirao njemaki kemiar Friedrich Gaedcke 1855. godine (pod nazivom erythroxyline). Uglavnom je u obliku praha (pudera) bijele boje, ali moe biti i kristaliziran (engl. crack heroin). U medicini se koristi kao lokalni anestetik. Zloupotrebljava se pušenjem, ušmrkavanjem, utrljavanjem u sluznicu, a moe i injektivnim putem. Djelovanje je relativno kratkotrajno; ušmrkani kokain pone djelovati nakon nekoliko minuta, a djelovanje traje do 45 minuta, dok injektirani kokain djeluje gotovo trenutano i njegovo djelovanje traje dulje nego kod ušmrkavanja. Djeluje na smanjenje apetita, povisuje krvni tlak i ubrzava rad srca, suava krvne ile i povisuje razinu pojedinih initelja zgrušavanja krvi, ometa spavanje, proizvodi bizarna i ponekad nasilna ponašanja (tzv. kokainsko ludilo), dovodi do taktilnih halucinacija, intenzivne euforije, panike i mogue psihoze. Ostavlja i dugorone štetne posljedice na respiratorni sustav (ako se puši), sluznicu nosa (ako se ušmrkava), jetru, bubrege, seksualno ponašanje i prilian broj drugih
hhh
iii
jjjj
k
lll
ljljlj
mm
k
Siniša Brlas58
psihofi zikih funkcija. Poveava se incidencija modanog i sranog udara. Ovisno o dozi moe dovesti do konvulzija i iznenadne smrti. Ponekad se kombinira s ostalim drogama (amfetaminima, marihuanom, heroinom). Razvija snanu psihiku ovisnost, toleranciju, ali i preosjetljivost. Ulini nazivi na engleskome jeziku su: Aunt Nora, Bernice, Binge, Blow, C, Charlie, Coke, Dust, Flake, Mojo, Nose candy, Paradise, Sneeze, Sniff, Snow, Toot, White i drugi.
kokain, crack Kristalizirani kokain pripremljen za pušenje. Razvijen je tijekom tzv. „kokainskog buma“ 70-tih godina. Varira od bijele do ute ili ruiaste boje. Naziv je dobio prema zvuku koji proizvodi kada se zagrije, recimo pušenjem (od engl. cracking, što oznaava pucketanje). Ubrzava rad srca, dovodi do euforinih i paranoidnih stanja, ali i do teškoa sa spavanjem, disanjem (s moguim smrtnim posljedicama) i apetitom. Ponašanje osobe moe postati bizarno i nasilno (tzv. kokainsko ludilo), a mogu se oitovati i problemi u seksualnom funkcioniranju. Djelovanje je vrlo kratkotrajno (15-tak minuta). Razvija se snana psihika ovisnost i tolerancija. Ulini nazivi na engleskome jeziku su: 24-7, Apple jacks, Badrock, ball, Base, Beat, Candy, Chemical, Cloud, Cookies, Crack, Crumbs, Devil drug, Dice, Electric kool-aid, Fat bags, French fries, Glo, Gravel, Grit, Hard ball, Hard rock, Ice cube, Kryptonie, Nuggets, Paste, Prime time, Product, Raw, Rock star, Scrabble, Sleet, Snow coke, Sugar block, Tornado, Troop i drugi. Na hrvatskome se jeziku koriste nazivi: snješko, bijelo, koka, kadilak i drugi. Vidjeti kokain
hhh
iii
jjjj
k
lll
ljljlj
mm
k
kokainizam (arg.) Pojam koji se odnosi na osobe za koje se smatra da su razvile ovisnost o kokainu. Vidjeti kokain
kokainomanija (arg.) Pojam koji se odnosi na osobe koje manifestiraju ovisniko ponašanje vezano uz zloupotrebu kokaina. Ovisnost o kokainu. Vidjeti kokain
kokainsko ludilo Stanje koje prati uzimanje kokaina, a oituje se u sumranom stanju svijesti, paranoidnim i ostalim psihotinim stanjima te ponašanjima koja mogu biti destruktivna i/ili autodestruktivna. Vidjeti kokain
kokina baza Taloina u postupku proizvodnje kokaina koja se sušenjem i hlaenjem kristalizira u crack kokain. Vidjeti kokain, crack
hhh
iii
jjjj
k
lll
ljljlj
mm
k
Siniša Brlas60
kokina pasta Prvi meuproizvod u postupku ekstrahiranja kokaina iz liša koke. Moe se pušiti na nain da se miješa s duhanom ili marihuanom, ali ima nisku bioraspoloivost. Dovodi do gotovo trenutnih euforinih reakcija, ali pola sata nakon pušenja uzrokuje nemir i tjeskobu. Vidjeti koka
kokina smjesa Meuproizvod u proizvodnji kokaina u dijelu procesa proizvodnje u kojemu se iz lista koke ekstrahira kokain. Vidjeti koka, kokain
kompulzivna (zlo)upotreba droge Neodoljiva potreba za izvoenjem radnji i odravanjem ponašanja koja su usmjerena nabavci i/ili (štetnoj) zloupotrebi droge. Svrha je takvoga ponašanja smanjenje napetosti izazvane anksioznošu.
komuna Vidjeti terapijska zajednica
koncentracija (droge, lijeka) Iznos droge (lijeka) u jedinici volumena bioloških fl uida izraena kao masa/volumen.
hhh
iii
jjjj
k
lll
ljljlj
mm
k
kriminogeni aspekti zloupotrebe droga Opisi ovisnikog ponašanja i/ili posljedica koje slijede štetnu zloupotrebu koja je povezana s kršenjem zakonske regulative. Vidjeti zloupotreba, štetna (droga)
kritina razina (engl. threshold) Tijekom testiranja na droge defi nira koncentraciju analita u testiranom uzorku na kojoj je razini ili iznad nje rezultat testiranja pozitivan, a ispod te razine negativan. Ova je koncentracija obino znatno vea nego osjetljivost testa koji se koristi. Vidjeti testiranje (na drogu)
kromatografi ja Tehnika koja se koristi za odvajanje iz mješavine droga i njihovih metabolita (i drugih kemikalija) u pojedine komponente.
kuhinjske droge (arg.) Izraz koji oznaava droge naješe kune izrade („u kuhinji“) koje se dobiju relativno jednostavnim kombiniranjem razliitih sastojaka.
hhh
iii
jjjj
k
lll
ljljlj
mm
k
Siniša Brlas62
lake droge U kolokvijalnom govoru pojam se odnosi na droge koje se obino ne percipiraju kao posebno opasne (to bi se odnosilo u prvome redu na marihuanu, amfetamine i sline). Naravno, u stvarnosti su sve droge jednako opasne i ne postoji opravdana podjela na lake i teške droge.
lani kokain (arg.) Bijeli heroin visoke istoe, netipine boje i izgleda koji se na ilegalnom trištu lano prodaje kao kokain što posljedino moe dovesti do predoziranja. Vidjeti heroin
lano negativni nalaz Rezultat testa na droge koji kazuje kako droge nema u ispitivanom uzorku, iako stvarno postoji.
lano pozitivan nalaz Rezultat testa na droge koji kazuje kako je droga identifi cirana u ispitivanom uzorku, ali je u koncentraciji manjoj od granice (praga) detekcije. Moe se dobiti i kao posljedica krine reakcije s lijekovima.
iii
jjjj
kkk
l
ljljlj
mm
nn
l
l
leteomanija (lat. letheomania) Posebno opasna, smrtonosna udnja za drogom.
levamisol Antiparazitski preparat koji se koristi u veterini, a ranije je korišten i u humanoj medicini kao imunostimulans. U posljednje vrijeme sve se uestalije pojavljuju znatne koliine levamisola u zaplijenjenom kokainu. Potvreno je da levamisol izaziva zdravstvene komplikacije od kojih je najopasnija agranulocitoza (hematološko stanje koje ukljuuje ozbiljnu leukopeniju posljedica koje mogu biti teške infekcije).
lijeenje ovisnika Skup medicinskih i nemedicinskih postupaka usmjerenih k bolesniku koji boluje od bolesti ovisnosti s ciljem ili njegovog izljeenja ili barem smanjivanja štete od bolesti. Lijeenje moe biti bolniko (u klinikama ili u bolnicama) ili izvanbolniko (obino u ambulantama izabranih lijenika primarne zdravstvene zaštite ili u zavodima za javno zdravstvo). Prema Zakonu o suzbijanju zlouporabe opojnih droga (NN 107/01) lijeenje „provode zdravstvene ustanove i zdravstveni djelatnici sukladno propisima iz podruja zdravstva“.
LSD (engl. lysergic acid diethylamide) Polusintetska psihodelina droga koju je Albert Hofmann sintetizirao još 40-tih godina. Ima izrazite i nepredvidive halucinogene uinke uz koje se esto vezuju deluzije i panika pa se
iii
jjjj
kkk
l
ljljlj
mm
nn
l
Siniša Brlas64
stoga naziva i „drogom ludila“. Osim što iskrivljuje percepciju, povisuje tjelesnu temperaturu, puls i krvni tlak, dovodi i do nesanice i gubitka apetita. Uz ovu se drogu vezuje tzv. fl ashback (engl.) efekt koji ukljuuje naknadnu pojavu simptoma drogiranja bez ponovnog uzimanja sredstva, što sugerira da i ova droga ima dugorone štetne posljedice. LSD razvija minimalnu psihiku ovisnost, dok nije jasno izaziva li i fi ziku ovisnost. Ono što ovu drogu ini „privlanom“ onima koji ju zloupotrebljavaju jest injenica da korisnike „odvodi“ na neko drugo mjesto i u neka druga stanja koja su razliita od (esto) teško snošljive stvarnosti koju ive. Stoga se u argonu na engleskome jeziku djelovanje ove droge naziva „trip“ (oznaava putovanje u neki drugi, nepostojei svijet u kojemu stvari esto mogu krenuti i po zlu i kod pojedinaca inducirati psihozu). Djelovanje droge zapoinje od pola sata do sat i pol nakon uzimanja, a uinci traju i do dvanaest sati. Tolerancija na LSD se ne povisuje. Uzima se u obliku tableta, kapsula, tekuine ili je tekuina aplicirana na upijajuem papiru. Ulini nazivi na engleskome jeziku su: Acid, Battery acid, Boomers, Doses, Dots, Golden Dragon, Hippie, Loony toons, Lucy in the sky with diamonds, Microdot, Pane, Superman, Tab, Window pane, Yellow sunshine, Zen, Blotter, Dots i mnogi drugi. Vidjeti psihodelici
iii
jjjj
kkk
l
ljljlj
mm
nn
l
makova slama ahure opijumskog maka koje se prešaju u procesu obrade i proizvodnje opijuma (morfi ja). Vidjeti opijum, morfi j
mara, marica (arg.) Vidjeti marihuana
marihuana Zdrobljeni i osušeni dijelovi kanabisa (granice, listovi, cvijet). Zloupotrebljava se iskljuivo pušenjem (miješanjem s duhanom u tzv. doint), iako se moe kuhati i aj, mijesiti u kolaie i slino. Konzumacija dovodi do promjena u psihofi zikom funkcioniranju ovjeka koje se oituje u brojnim simptomima od kojih su najuestaliji: lagana somnolencija, suenje svijesti, disocijacija ideja, euforija, halucinacije (esto seksualno obojene), izmijenjeni doivljaj prostora i protoka vremena. Vidjeti kanabis i tetrahidrokanabinol (THC)
masena spektrometrija Analiza pomou analitikih instrumenata koji pruaju tone informacije o molekularnoj masi i strukturi sloenih molekula. Ova tehnika moe identifi cirati iznimno male koliine droge ili metabolita.
kkk
lll
ljljljj
m
nn
jnjnj
oo
m
m
Siniša Brlas66
MDMA (engl. methylenedioxymethamphetamine) Sintetska, psihoaktivna droga koja je kemijski slina metamfetaminima i halucinogenu meskalinu. MDMA stvara osjeaj poveane energije, euforije, emocionalne topline i deformacije u vremenu i percepciji. Uzima se oralno, obino kao kapsula ili tableta. Djeluje na neurone koji koriste neurotransmiter serotonin koji igra vanu ulogu u regulaciji raspoloenja, agresivnosti, seksualne aktivnosti, spavanja i osjetljivosti na bol. Moe izazvati zbunjenost, depresiju, probleme sa spavanjem, apstinencijske simptome i tešku anksioznost. Ovi se problemi mogu pojaviti ubrzo nakon uzimanja droge, ali ak i nekoliko dana ili tjedana nakon uzimanja. U visokim dozama MDMA moe utjecati na sposobnost tijela na reguliranje temperature. U rijetkim sluajevima, ali nepredvidivo, to moe dovesti do naglog povišenja tjelesne temperature (hipertermije), što moe dovesti do ošteenja jetre, bubrega, kardiovaskularnog sustava pa ak i do smrti. Vidjeti sintetske droge
medicinska marihuana Marihuana koja ima vrlo visok postotak THC-a (ak 15-20%). Uzgaja se u strogo kontroliranim uvjetima, esto uz dravni nadzor, a u pojedinim se dravama propisuje osobama oboljelima od teških bolesti kao što su rak ili multipla skleroza kao sredstvo za smanjivanje bolova (otuda i naziv). Tako se koristi iskljuivo evaporirana marihuana koja se uzima inhaliranjem, a ne pušenjem. Vidjeti marihuana, THC, evaporirana marihuana
kkk
lll
ljljljj
m
nn
jnjnj
oo
m
mefedron (engl, mephedrone) Sintetiki stimulator središnjeg ivanog sustava. Uzima se oralno, ušmrkavanjem ili intravenski u obliku kapsula, tableta ili bijelog praha. Farmakološko je djelovanje slino metamfetaminima (euforija, ubrzano disanje i rad srca, proširene zjenice). Za ovo sredstvo nisu još poznati svi uinci toksinosti i rizika za zdravlje. Vidjeti metamfetamin(i)
Mepedrin Vidjeti Demerol
meskalin (engl. mescaline) Psihoaktivni alkaloid peyote kaktusa (lat. lophophora williamsii), ali i nekih drugih kaktusa. Ima slabije halucinogeno djelovanje, a uzima se oralno, pušenjem ili injektiranjem. Odrezan od korijena kaktus se suši i priprema u obliku diska. Zatim se vae ili otopi u vodi. Djelovanje traje do 12 sati. Pojavljuju se vidne halucinacije i mijenja se stanje svijesti. Mogu se pojaviti i osjeaj tjeskobe ili averzije. Kao i kod veine psihodelinih halucinogena, meskalin ne izaziva tjelesnu ovisnost. Meskalin ponekad moe izazvati povraanje i muninu, što je vaan dio tradicionalne šamanske ceremonije u postupku „išenja“ organizma. Vidjeti psihodelici
MET Kratica za metamfetamine.
metadon (engl. methadone) Sintetski opijat djelovanja slinog morfi nu ili heroinu. Koristi se u programu lijeenja (kod odravanja ili detoksikacije) opijatskih ovisnika kao zamjena za heroin. Vidjeti opioidi
metakvalon (engl. methaqualone) Sredstvo sedativnog i hipnotikog djelovanja koje se pod raznim nazivima (Mandrax, Quaaludes) koristio kao droga posebno 60-tih i 70-tih godina. Zbog adiktivnih svojstava od 80-tih se smatra sredstvom ovisnosti. Vidjeti hipnotici
metamfetamin(i) (engl. methamphetamine) Sintetizirana uzbuujua sredstva koja stimuliraju središnji ivani sustav i ija upotreba moe dovesti do ovisnosti. Dijelom su vee skupine amfetamina. Vidjeti amfetamin(i)
mjere za suzbijanje zloupotrebe droga Prema Zakonu o suzbijanju zlouporabe opojnih droga (NN 107/01) to su: - sustavno ispitivanje, otkrivanje i praenje svih pojavnosti zlouporabe
opojnih droga,
- kontinuirana provedba organiziranih preventivnih odgojno-obrazovnih programa kroz obitelj, školu, zdravstvene ustanove, udruge, vjerske zajednice i javne medije (primarna prevencija),
- rano otkrivanje i praenje povremenih uzimatelja opojnih droga (sekundarna prevencija),
- rano otkrivanje, lijeenje, rehabilitacija i resocijalizacija ovisnika (sekundarna prevencija),
- provedba programa smanjenja ponude i potranje opojnih droga te - druge mjere sukladno Nacionalnoj strategiji te opim i posebnim
programima mjera za suzbijanje zlouporabe opojnih droga. Vidjeti suzbijanje ovisnosti
mok (arg.) Vidjeti morfi n
MOP Kratica za opijate.
morfi j Najvaniji alkaloid opijuma. U obliku je kristalnog praška bez mirisa ili je u obliku injektivne otopine. Naziv je dobio prema bogu sna iz grke mitologije Morpheusu. Odavno je izdvojen, još 1803. godine, i jedna je od najstarijih droga koja se upotrebljava ubrizgavanjem. Radi se o vrlo snanom analgetiku (u intravenoznoj primjeni ima snanije djelovanje
kkk
lll
ljljljj
m
nn
jnjnj
oo
m
Siniša Brlas70
od opijuma 10 do 20 puta) i za medicinsku upotrebu koristi se u obliku morfi jskog sulfata. Vidjeti opijum, analgetici
morfi jske cigle (pogae) Kompaktni oblik opijuma koji je u tom obliku jednostavniji za krijumarenje nego zaveljaji sirovog opijuma. Vidjeti opijum, morfi j
morfi jski sulfat Morfi j za medicinsku upotrebu (tablete ili injekcije). U formi je bijelog kristalnog praha. Vidjeti morfi j
morfi n(i) Tvari djelovanja kao opijati. Razlikuju se egzogeni morfi ni i endogeni morfi ni. Vidjeti analgetici, egzogeni morfi ni, endogeni morfi ni
morfi nizam (lat. morphinismus) Ovisnost o morfi nima ili kronino trovanje morfi nima. Toksikomanija prema morfi nu. Vidjeti morfi n(i)
kkk
lll
ljljljj
m
nn
jnjnj
oo
m
morfi nomanija (arg.) Vidjeti morfi nizam
motivacijska snaga Motivacija za nabavljanjem droge; odnosi se na to koliko e jako pojedinac biti ustrajan (motiviran) u nabavljanju droge.
motivacijska toksinost Sposobnost droge da poremeti normalnu motivaciju pojedinca. Sredstva ovisnosti mogu poremetiti motivacijsku hijerarhiju na dva naina. Prvo, mogu brzo istisnuti druge motive u ivotu pojedinca, „probijajui“ se prema vrhu hijerarhijske piramide. Drugo, mogu poremetiti sposobnost ostalih, prirodnih nagrada za motiviranje ponašanja.
motivi (za drogiranjem) Pobude koje ovisniko djelovanje ovjeka usmjeravaju u odreenom smjeru i k odreenom cilju (nabavci i uzimanju droge) te odravaju to djelovanje. Kako su motivi povezani s potrebama (i sa eljama), tada je jasno da e u pristupu analizi motiva koji (p)odravaju ovisniko ponašanje interes biti usmjeren analizi potreba (za doivljavanjem ugode).
MTD Kratica za metadon.
Nacionalna strategija (suzbijanja zlouporabe opojnih droga) Temeljni dravni strateški okvir koji defi nira ciljeve, aktivnosti i oekivane rezultate u borbi protiv ovisnosti te opisuje mjere i aktivnosti ukljuenih subjekata u odreenom vremenskom razdoblju. Predstavlja okvir za izradu akcijskih (provedbenih) planova borbe protiv ovisnosti.
Nacionalni program prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno-obrazovnom sustavu te djecu i mlade u sustavu socijalne skrbi
Program mjera i aktivnosti usmjerenih borbi protiv ovisnosti meu djecom i mladima u Republici Hrvatskoj sukladan nacionalnom Akcijskom planu suzbijanja zlouporabe opojnih droga i Provedbenom programu toga plana. Vidjeti prevencija ovisnosti
nalokson (engl. naloxone, lat. naloxonum) Antagonist μ opioidnih receptora u mozgu. Sublingvalno se nikako ili vrlo malo resorbira (ima slabu ili nikakvu bioraspoloivost), ali kod nepravilne intravenske primjene, nalokson svojim antagonistikim uinkom eliminira opijate s pozicija djelovanja na opioidnim receptorima i izaziva akutne apstinencijske simptome. Vidjeti antagonist(i)
lll
ljljljj
mmm
n
jnjnj
oo
ppp
n
n
naltrekson (engl. naltrexone) Oralni opioidni antagonist dugog djelovanja, ali slabijeg djelovanja od naloksona. Vidjeti antagonist(i)
nargila Orijentalna lula s dugakim savitljivim crijevom koje izlazi iz tijela lule u kojemu se dim hladi prolaskom kroz vodu. Nastala je vjerojatno u Indiji, a kasnije je preko Irana proširena i prihvaena i u ostalim arapskim zemljama, mijenjajui oblike, da bi oblik koji se danas najviše koristi dobila vjerojatno u Turskoj. Njome se esto zloupotrebljavaju droge koje se uzimaju pušenjem.
narkoanaliza Izvorno psihoterapijski postupak tijekom kojega se osobi daju droge, naješe iz grupe barbiturata, s ciljem psihikog opuštanja i postizanja stanja emocionalne ravnodušnosti, pa ak i smanjenja budnosti. Ponekad se koristi tijekom psihoterapije (kako je navedeno), ali povremeno i ilegalno u razliitim „ispitivakim“ situacijama kada se od osobe nastoje doznati odreene informacije.
narkodiler (arg.) Osoba koja je dijelom narko miljea i koja preprodaje sredstva ovisnosti (drogu). U narko miljeu postoji prilino jasna i „vrsta“ unutarnja hijerarhijska struktura pa slijedom toga narkodileri mogu biti u rasponu
lll
ljljljj
mmm
n
jnjnj
oo
ppp
n
od onih visokopozicioniranih i utjecajnih pojedinaca do onih najnie pozicioniranih koji drogu preprodaju na ulinoj razini.
narko drava (arg.) Drava u kojoj je politiki sustav korumpiran i upleten u mreu organiziranog kriminala povezanog s drogom.
narkohipnoza Terapija hipnozom kod osoba koje su pod utjecajem droge (narkotika).
narkoman (arg.) Osoba koja zloupotrebljava sredstva ovisnosti (droge). Iako se ovaj izraz više ne koristi u strunoj terminologiji, u argonu se još koristi kao inaica za ovisnika. Meutim, pojmovi ovisnik i narkoman nikako nisu istoznani pojmovi. Pojam narkoman odnosi se na sve osobe koje manifestiraju ovisniko ponašanje (a ne moraju biti ovisne o drogi), dok pojam ovisnik oznaava osobe kod kojih se razvila ovisnost kao bolest. Vidjeti ovisnik
narkomanija (arg.) Opis ovisnikog ponašanja slian opisu razvijene bolesti ovisnosti o drogi. Izraz se sada koristi uglavnom u argonu. Vidjeti ovisniko ponašanje
lll
ljljljj
mmm
n
jnjnj
oo
ppp
n
narko milje Uglavnom oznaava podruje djelovanja organiziranog kriminala koji se bavi proizvodnjom i/ili preprodajom droge.
narkosugestija Psihoterapija sugestijom tijekom koje se bolja sugestibilnost osobe nastoji postii tako da se osobi daju droge (osobito narkotici).
narkotici Tvari razliitog kemijskog sastava koje svojim djelovanjem na središnji ivani sustav izazivaju stanje slino snu i uklanjaju osjet boli. Pojam se u farmakologiji uglavnom odnosi na sredstva na bazi opijuma (opijate) ija redovita upotreba moe dovesti do ovisnosti. Mogu se tako razlikovati: prirodni narkotici (kao opijum), polusintetski narkotici (kao heroin) i sintetski narkotici (kao metadon). U pravnom smislu, narkotik je bilo koja droga velikog potencijala zloupotrebe koja moe dovesti do ovisnosti.
narkoza Stanje vrlo duboke nesvijesti koje se postie djelovanjem narkotika. Iako se postupak koristi iskljuivo za potrebe operativnih zahvata, pojedini se oblici („plitke“) narkoze mogu koristiti i u odreenim oblicima psihijatrijskoga lijeenja. Vidjeti narkotici
navikavanje Vidjeti psihika ovisnost i habituacija
lll
ljljljj
mmm
n
jnjnj
oo
ppp
n
neurotransmiter Neuroprijenosnik koji sudjeluje u prijenosu informacija meu ivanim stanicama (neuronima), odnosno u prijenosu informacija na miši ili na lijezdu. U nastanku i odravanju ovisnosti presudnu ulogu ima neurotransmiter dopamin.
Nexus Ecstasy s dodatkom LSD-a.
NIDA (engl. National Institute on Drug Abuse) Sastavnica amerikog National Institutes of Health ija je misija pruiti stratešku potporu u provedbi istraivanja i osigurati brzu i uinkovitu primjenu rezultata tih istraivanja za poboljšanje prevencije i lijeenja ovisnosti.
NIJD Nacionalna informacijska jedinica za droge. Djeluje kao koordinator Sustava ranog upozoravanja u sluaju pojave novih psihoaktivnih tvari u Republici Hrvatskoj. Vidjeti Sustav ranog upozoravanja
lll
ljljljj
mmm
n
jnjnj
oo
ppp
n
nikotin Aktivni sastojak duhana i glavni uzrok ovisnosti o pušenju listova te biljke. Otrovan je i djeluje na središnji i periferni ivani sustav. To je alkaloid u obliku bezbojne do blijedoute uljne tekuine koji ima narkotika svojstva, a u malim je koliinama psihostimulans i izaziva ovisnost koja se oituje u nesposobnosti prestajanja uzimanja droge. Toksian je jer 5 miligrama nikotina izaziva greve, nesvjesticu i kolaps, a smrtna je doza oko 50 miligrama. Akutno trovanje je rijetko, ali dugo odnosno intenzivno udisanje dima zapaljenog duhana (pušenje) izaziva kronino trovanje s nizom negativnih posljedica, meu kojima su srane smetnje, smetnje vida (pa i sljepilo), katar dušnika i bronhija, a kod ena katkada i neplodnost. Svakako negativno utjee na plod pa je dokazani teratogen. Meu oboljelima od raka plua 90% su pušai. Pri pušenju se nikotin brzo apsorbira u krvotok i u samo nekoliko sekundi dospijeva u mozak. Suzbija glad, smanjuje razdraljivost i napetost i poboljšava koncentraciju. Budui da su to problemi koji mue mnoge mlade, nije udo da tako lako poseu za nikotinom. Kod poetnika ili povremenih pušaa, nikotin donosi blagu euforiju, pojaanu panju i pridonosi „oštrijem“ pamenju. Kod kroninih ovisnika slui iskljuivo za ublaavanje apstinencijske krize, a ne više toliko radi doivljavanja ugode. Apstinencijska kriza kod dugogodišnjih pušaa zapoinje ve 30 minuta nakon zadnje doze unesene u organizam. Vidjeti duhan
nucleus accumbens (lat.) Jezgra (skup neurona) strijarnog sustava u mozgu koja je snano ukljuena u nagradni efekt drogiranja kao dio dopaminergikog sustava.
lll
ljljljj
mmm
n
jnjnj
oo
ppp
n
obrasci konzumiranja droge Stupnjevi razvoja ovisnikog ponašanja. Mogu se prepoznati sljedei obrasci: 1. Eksperimentalni obrazac koji se svodi na nekoliko puta ponovljeno
uzimanje alkohola ili droge, nakon ega se takvo ponašanje napušta. 2. Socijalno-rekreacijski obrazac odnosi se na situacijski uvjetovano
konzumiranje pojedinog sredstva, naješe u skupini vršnjaka i prigodno te uglavnom ne prerasta okvire samokontroliranog ponašanja.
3. Okolinsko-situacijski obrazac odnosi se na situacije koje su nelagodne i u kojima pojedinac u elji da izbjegne nelagodu posegne za ovim sredstvima. Ako uspije u redukciji nelagode, velika je vjerojatnost da e ponoviti to iskustvo i u razliitim drugim nelagodnim situacijama te tako generalizirati ponašanje koje moe prerasti u naviku.
4. Droga (ili alkohol) postaje dijelom svakodnevnog ivota kada se ne moe napustiti prethodni obrazac pa ako se takvo ponašanje ne prekine, dovodi do posljednjeg obrasca (koji slijedi).
5. Kompulzivna (zlo)uporaba droge (ili alkohola) znai esto i intenzivno konzumiranje bez kontrole, što dovodi do razvoja ovisnosti.
o
mmm
nn
njnjnjj
o
ppp
rr
ss
o
odravanje Stabilizacija lijeenja i/ili apstinencije u odreenom razdoblju. Lijeeni ovisnik je na najnioj uinkovitoj dozi lijeka što omoguava pripremu za dugoronu apstinenciju i/ili izljeenje.
odvikavanje Postupak kojim se kod ovisnika ovisnike navike nastoje dezautomatizirati, da bi se one potom ugasile, odnosno da bi nestale. Navike su uenjem steeni obrasci ponašanja u odreenim situacijama, a formiraju se i uvršuju opetovanim ponavljanjem. Tako su i ovisnici postali ovisnicima ponavljanjem ovisnikog ponašanja koje ih je dovodilo do droge i koje im nije ostavljalo prostora za druge oblike ponašanja koji nisu povezani s ovisnikim ponašanjem. Ovisnici razvijaju naviku ovisnikog ponašanja koja svakim novim drogiranjem postaje sve vrša, ak i automatizirana. Meutim, naueno se moe i oduiti, naravno ako je osoba za to motivirana.
okica (arg.) Vidjeti opijum
okidai (engl. trigger) Podraaji koji su, prethodno neutralni, uparivanjem s ovisnikim ponašanjem stekli sposobnost izazvati udnju za drogom i potaknuti na ovisniko ponašanje.
mmm
nn
njnjnjj
o
ppp
rr
ss
o
OPI Kratica za opijate.
opijat(i) Grupa psihofarmakoloških sredstava koja se koriste i kao lijekovi i kao droga (bilo koja od psihoaktivnih droga koja potjee iz opijumskog maka ili je kemijske strukture poput droge izvedene iz opijuma). Djeluju tako da smanjuju ili uklanjaju osjet boli (kao analgetici), imaju uspavljujue i umirujue djelovanje, a dovode i do promjena raspoloenja. Dijele se na: 1. egzogene opijate, koji se dijele na:
- prirodne opijate (kao morfi j), - polusintetske (kao heroin) i - sintetske (kao metadon).
2. endogene opijate koji nastaju u mozgu (endorfi ni).
opijum Psihofarmakološko sredstvo koje se kao koagulirani sok dobije iz nezrelih ahura opijumskog maka. Iz opijuma se proizvode opijati (naješe se sirovi opijum rafi nira u morfi j, kodein i heroin). Izvorno se konzumirao gutanjem ili kao ekstrakt pia, a u posljednja dva stoljea konzumira se pušenjem. Vidjeti opijumski mak
o
opijumski aj aj koji se dobije kuhanjem ahura opijumskog maka. Vidjeti opijumski mak
opijumski mak (lat. papaver somniferum) Jednogodišnja biljka s lomljivim stablom i granama, visine od 1,5 do 2 metra. Cvjetovi su veliki, imaju etiri latice crvene ili bijele boje, ovisno o vrsti. ahura je okrugla ili konusna, plavozelenkaste ili svjetlozelene do tamnozelene boje. Zarezivanjem ahure izluuje se mlijeno bijeli lateks koji na zraku poprima smeu boju i koji se s ahure skida (strue) tvrdim predmetima (noem ili slino). Tako nastaje sirovi opijum koji stajanjem otvrdne i poprima gotovo crnu boju, a upotrebljava se pušenjem. Moe se uvati godinama, a da pri tome ne izgubi na kvaliteti.
opijumski ostatak Ostaci prilikom obrade opijumskog maka (uglavnom vrste chandua i madaka), naješe u obliku pilula koje se vau. Vidjeti opijumski mak
opioidi Sintetike droge koje imaju djelovanje vrlo slino djelovanju prirodnih opijata (metadon, buprenorfi n, petidin, pentazocin, djelomino i tramadol, anestetici, GHB, ketamin).
mmm
nn
njnjnjj
o
ppp
rr
ss
o
mmm
nn
njnjnjj
o
ppp
rr
ss
opioidni analgetici Analgetici na bazi opijuma. Smatraju se lijekovima izbora za lijeenje srednje jakih do jakih bolova razliite etiologije (kao kodein, morfi n). Vidjeti analgetici
opojne droge Opijati, kanabinoidne droge i kokain. Prema Zakonu o suzbijanju zlouporabe opojnih droga (NN 107/01) to je „svaka tvar prirodnoga ili umjetnoga podrijetla, ukljuivši psihotropne tvari, uvrštene u popis opojnih droga i psihotropnih tvari“.
oštra trava (arg.) (engl. grit weed) Kontaminirana stabljika kanabisa staklenom prašinom u ranoj fazi proizvodnje s ciljem poveanja teine. Staklo se nanosi na biljku u obliku spreja koji sadri refl ektirajue tvari kakve se nalaze i u bojama za obiljeavanje prometnica te se na taj nain impregnira u još rastue listove. Takva biljka izgleda normalno i zdravo. Vidjeti kanabis
outreach (engl.) programi Zaštitini programi i/ili programi prevencije ovisnosti (i ostalih aberantnih ponašanja) širokog dohvata, posebno djece i mladih, kojima je cilj zaštita rizine populacije od razvoja rizinog ponašanja. Vidjeti prevencija ovisnosti
o
ovisniki sta Ukupno vrijeme trajanja zloupotrebe droge. Nije jasno defi nirano u kojemu trenutku (i postoji li uope takav trenutak) osoba postaje ovisnom. Zbog toga se ovisnikim staom smatra cjelokupno vrijeme od poetka zloupotrebe sredstava ovisnosti pa do trajne apstinencije, izljeenja ili smrti ovisnika.
ovisniko ponašanje Ponašanje koje ukljuuje zlouporabu sredstava ovisnosti (droga). Ovisniko ponašanje ne vodi nuno u ovisnost, ali je takvo ponašanje rizino za razvoj ovisnosti. Meutim, iako ovisniko ponašanje ne mora završiti ovisnošu (moe se svesti samo na eksperimentiranje sredstvima ovisnosti ili njihovo povremeno uzimanje), ovisnost svakako ukljuuje ovisniko ponašanje osobe koja uzima sredstva ovisnosti (drogu). Vana odrednica ovisnikog ponašanja, posebno u poodmaklom ovisnikom stau, jest tvrdokornost toga ponašanja i otpornost na promjene. Ovisnici naime usvajaju navike koje ukljuuju aktivnosti usmjerene pronalaenju i zlouporabi droge i koje je navike zbog adiktivnosti djelovanja droge koju zloupotrebljavaju vrlo teško, a ponekad i nemogue mijenjati. U kriminološkom pristupu ovisniko ponašanje opisuje se kao niz kriminalnih radnji povezanih s nabavom, distribucijom i štetnom zloupotrebom droge.
ovisnik Osoba koja usvaja ovisniko ponašanje i u tome ponašanju ustraje esto se ne obazirui na rizike i opasnosti. Njegova ovisnost razvija se iz
mmm
nn
njnjnjj
o
ppp
rr
ss
o
mmm
nn
njnjnjj
o
ppp
rr
ss
ponovljenog uzimanja droge tijekom odreenog, esto duljeg razdoblja, a uzrokuje promjene u mozgu ovisnika. Stanje ovisnosti moe, ali i ne mora biti praeno razvojem tjelesne ovisnosti o drogi, pri emu se tjelesna ovisnost odnosi na stanje povezano s tjelesnim reakcijama na apstinenciju (uzdravanje ili odricanje od sredstva ovisnosti ili droge). Korisnik droge koji naglo prestane s aktivnim uzimanjem droge moe pokazati tjelesne simptome poput povišenog krvnog tlaka i greva u podruju trbuha ili emocionalne simptome poput disforije (suprotno od euforije) i smanjene mogunosti za doivljavanje ugode. Tjelesna ovisnost nije nuna da ovisnik nastavi s uzimanjem sredstava ovisnosti jer ovisnost dominira ponašanjem pojedinca, neovisno o tome je li droga stvorila i tjelesnu ovisnost. Prema Zakonu o suzbijanju zlouporabe opojnih droga (NN 107/01) ovisnik je „osoba koja se uporabom opojne droge dovela u stanje ovisnosti“. Vidjeti ovisnost
ovisnost Kronina recidivirajua bolest mozga. Temelji se na poticanju ili izazivanju poveanog ili smanjenog stupnja aktivacije središnjeg ivanog sustava, što se postie unosom u organizam nekih psihoaktivnih tvari, a kojega prati ponašanje usmjereno prema traenju i uzimanju sredstva ovisnosti (droge koja sadri psihoaktivnu tvar), gubitak kontrole u uzimanju droge i pojava negativnog emocionalnog stanja kada se pristup drogi onemogui. Moe se opisati i kao skupina pojava ponašanja, kognicije i fi zioloških promjena koje se razvijaju nakon ponavljane uporabe pojedinih tvari i redovito ukljuuju jaku elju za uzimanjem te tvari i poteškoe u kontroli
o
njezina uzimanja, pri emu se mnogo vea vanost pridaje uporabi droge nego ostalim aktivnostima i obvezama, esto uz poveanje tolerancije i uz povremene tjelesne znakove apstinencije. Prema Zakonu o suzbijanju zlouporabe opojnih droga (NN 107/01) to je „stanje neodoljive potrebe (psihike ili fi zike) za uporabom opojne droge“.
ovisnost o ovisniku Naueno ponašanje tijekom zajednikog ivota s ovisnikom kojom se prilikom razvijaju sociopatološki odnosi meuovisnosti izmeu lanova obitelji ovisnika i ovisnika samog (engl. codependency syndrome). Radi se o psihikom poremeaju koji ima prepoznatljiv patološki obrazac doivljavanja i ponašanja pri emu je osobi ovisnoj o ovisniku esto tee nego samome ovisniku. Posljedica je itav niz emocionalnih i socijalnih teškoa i defi cita koje imaju lanovi obitelji ovisnika (ne mogu uspostaviti prisne emocionalne odnose s drugim ljudima, nepovjerljivi su, imaju nisko samopoštovanje i esto se optuuju za sve što krene po zlu). Kako se radi o obiteljskoj dinamici, kao mjera lijeenja uvodi se obiteljska (ili neka druga grupna) terapija. esto se lanovi obitelji ukljuuju u razliite suportivne skupine ili grupe samopomoi (kao što su za alkoholiare kod nas klubovi lijeenih alkoholiara ili u svijetu anonimni alkoholiari ili anonimni kockari). Meutim, osim grupne terapije i svakom je pojedinom lanu obitelji potreban individualni pristup. Svim je pristupima zajedniko nastojanje da se lanovi obitelji emocionalno odvoje i udalje od ovisnosti pojedinog lana njihove obitelji, ali ne i od samoga ovisnika (lana obitelji).
mmm
nn
njnjnjj
o
ppp
rr
ss
o
pasivno udisanje (dima) Izloenost nepušaa dimu kao produktu aktivnog pušenja (naješe duhana, marihuane, hašiša) od strane ostalih osoba u okruenju. Dim ispunjava zatvoreni prostor i/ili se strujom zraka usmjerava prema nepušaima. Posljedica je toga poveavanje vjerojatnosti kontaminiranja nepušaa psihoaktivnim tvarima iz dima što se moe utvrditi postupkom testiranja.
PCP Kratica za fenciklidin.
PDA (engl. polydrug abuse) Vidjeti poliupotreba droga
pentazocin (engl. pentazocine) Opijatski antagonist koji se koristi kao vrlo snaan analgetik. Vidjeti analgetici, antagonist(i)
Petidin Vidjeti Demerol, opioidi
piz, pis (arg.) Doza heroina, obino od 0,2 grama. Vidjeti heroin
plesne droge (arg.) Vidjeti dance (engl.) droge, amfetamini, ecstasy
pljuga (arg.) Prip

Sinisa Brlas - Terminoloski rjecnik

Documents

Latinski rjecnik

Eng Hrv Rjecnik

pravni englesko bosanski rjecnik

EU integracije rjecnik

ENG-HR Rjecnik Energetike

GEOLOSKI RJECNIK

Vojni terminoloski germanizmi

Rjecnik Carinskih Termina

A RJECNIK Latinskosrpski

Rjecnik arhitekture

Terminoloski Recnik Ev Integracija

Abercrombie Rjecnik