Seminarski Rad- Stavgthovi i Uvjerenja Leon Garbac

POLITEHNIKA PULA

VISOKA- TEHNIČKA ŠKOLA S P.J.

PULA

PREDDIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ

LEON GARBAC

STAVOVI I UVJERENJA U TIMU

SEMINARSKI RAD

PULA, 2015

POLITEHNIKA PULA

VISOKA- TEHNIČKA ŠKOLA S P.J.

PULA

PREDDIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ

STAVOVI I UVJERENJA U TIMU

SEMINARSKI RAD

Predmet: Timski rad i praktikum 3

Profesor: Dr.sc. Rosana Lucijetić v. pred.

Student: Leon Garbac

PULA, listopad 2015.

SADRŽAJ

1. UVOD.................................................................................................................................. 1

1.1. Predmet rada............................................................................................................... 1

1.2. Cilj i svrha rada........................................................................................................... 1

1.3. Hipoteza....................................................................................................................... 1

1.4. Metode rada................................................................................................................. 1

1.5. Struktura rada............................................................................................................. 1

2. STAVOVI........................................................................................................................... 2

2.1. Pozitivni stavovi u timu.............................................................................................. 3

2.2. Negativni stavovi u timu............................................................................................. 4

2.3. Eysenckov model strukture društvenih stavova...................................................... 5

2.4. Voditelj tima................................................................................................................ 6

3. UVJERENJA U TIMU...................................................................................................... 7

3.1. Uvjerenje kao ishod vlastitog razmišljanja.............................................................. 8

3.2. Uvjerenje kao ishod komunikacije............................................................................ 9

3.3. Uvjerenje tima........................................................................................................... 10

4. MOTIVACIJA................................................................................................................. 11

4.1. Osobna uvjerenja kao motivatori............................................................................ 11

4.2. Motivacija i stavovi................................................................................................... 13

5. SAMOAFIRMACIJA........................................................................................................ 14

6. ZAKLJUČAK..................................................................................................................... 15

LITERATURA....................................................................................................................... 16

1.UVOD

1.1. Predmet rada: Stavovi i uvjerenja u timu.

1.2. Cilj i svrha rada: Prikazivanje svih pozitivnih i negativnih stavova i uvjerenja

u timu, te također prikazivanje raznih situacija u kojem se razna uvjerenja mogu

koristiti kako bi doprinjeli učinkovitosti i kvaliteti tima. Motivacija kao bitan

čimbenik u povećanju dostignuća i demotivacija.

1.3. Hipoteza: Stavovi i uvjerenja su ključni dio osobnog razmišljanja svakog

člana u timu. Bez vlastitih stavova pojedinci prihvaćaju tuđe stavove te tako

delegiraju osjećaj pripadnosti u timu. Uvjerenje je prihvaćanje neke činjenice.

Pomoću dobrog uvjerenja možemo promjeniti negativno postupanje i razmišljanje

u timu te tako doprinjeti kvaliteti tima.

1.4. Metode rada: Induktivno-deduktivna metoda, matematička metoda, opisna

metoda, grafiča metoda

1.5. Struktura rada: Uvod, razrada, zaključak, literatura.

1

2. STAVOVI

Jedna od prvih i povijesno gledano najjznačajnija definicija stava izrečena pošto ga je

psihologija usvojila kao znanstveni konstrukt, bila je ona Allportova (1935). Prema njoj, stav

je, iskustvom usvojeno, stanje mentalne spremnosti, koje usmjeruje i utječe na reakcije

pojedina prema svim objektima i situaijamas kojima je povezan. Ovu bi definiciju, vjerojatno

i danas potpisala većina psihologa. Ipak. Pojam stava još uvijek ne izaziva neprijepornu

suglasnost socijalnih psihologa.1

Tradicionalno određenje stava kojima ga se opisuje kao trajan i dosljedan način

mišljenja, osjećanja i ponašanja prema određenim ljudima, pojavama ili objektima jedna je od

uobičajenih definicija što ih nalazimo u priručnicima socijalne psihologije starijeg datuma.2

1 Milas G., Ličnost i društveni stavovi, Naklada Slap., (2004.)2 Allportova definicija stava i tradicionalno određenje stava.

2

2.1. Pozitivni stavovi u timu

Pozitivni stavovi ne jamče uspjeh tima, ali loši stavovi jamče njihovu propast.

“Thomas Jefferson je rekao “ništa u životu ne može zaustaviti čovjeka koji ima pozitivan stav

prema životu da ostvari svoj cilj. Ali ništa na svijetu ne može pomoći čovjeku koji ima loš

stav.” Ako vam je stalo do vašeg tima ne smijete ignorirati loš stav člana tima.

Jedna od stavki koja ima veliku ulogu u donošenju dobrih odluka je pozitivan stav voditelja ili

lidera tima. Voditelji su uvijek pozitivni, barem dok su u javnosti. Oni moraju biti pozitivni

ako žele uspješno inspirirati i motivirati ostale članove tima da ostvare zadane ciljeve.

Jedna stvar koja izdvaja lidere od ostalih je ta da imaju jasnu viziju onoga što žele

postići. Bilo da drugi dijele tu viziju s njima ili ne, oni neprestano imaju svoj cilj na umu i

predano se zalažu da bi ga ostvarili, ne dopuštaju nikome i ničemu da im stanu na put prema

ostvarenju njihove vizije.

U poslu, često je potreban tim da bi se postigao željen cilj, a voditelji su tu da sastave

svoj tim talentiranih članova koji će im pomoći da ostvare sve njihove vizije i ciljeve. Još

jedno obilježje lidera je sposobnost da motivira i potakne svoje članove tima da daju sve od

sebe u ostvarivanju ciljeva.3

3 Robins S., Bitni elementi organizacijskog ponašanja, Treće izdanje. (2003.)

3

2.2. Negativni stavovi u timu

Prema prijašnjem iskustvu u izradi timskih projektnih seminarskih radova moglo bi se

zaključiti da je negativan stav jedna od stavki koja pridonosi manjku motivacije, lošem

pristupu prema određenim gledištima i nesložnosti članova tima. 4

Kada nastane diskusija u timu stavovi članova igraju veliku ulogu.

Ponekad nas okruženje, ili neki drugi događaji u životu sprječavaju u življenju života

na način koji nas najviše ispunjava. Često možete vidjeti ljude koji su zbog toga postali

"kiseli" i "negativni", često kažemo "zločesti". I to se manifestira na čitav niz poznatih nam

pojavnosti: durenje, sumnja u sve, propuštanje činjenja, vječno nezadovoljstvo…5

Možemo li na neki način zadržati pozitivan stav i onda kad je sve protiv nas? Poznajem

jednu ženu, majku petero djece, baku, udovicu i poduzetnicu. Njen osmijeh zaštitni joj je

znak. Jeli joj teško? Vjerujem da zna biti i da je bilo, no nikada je nisam vidjela "u bedu".

Odlučila je biti pozitivna, za sebe stvoriti lijep svijet, i u tome itetekako uspijeva. A to širi i na

ljude u svom okruženju. Jednostavno, sada se i sama nasmijem već u trenutku kad je ugledam.

4 Autorovo iskustvo u timskom radu i praktikumu, kolegiju iz prvog i drugog semestra.5 Danny R., Motivirani za uspijeh, M. E. P. Consult, (2000.)

4

2.3. Eysenckov model strukture društvenih stavova:

Slika 1.

Po ovoj ljestvici (slika br1.) može se vidjeti određeni udio stavova u donošenju odluka. Svaka

razina stava čini ideologiju a ideologija znatno utječe na donošenje odluka. Odluke mogu

rezultirati pozitivno ili negativno. Svako ima pravo na svoj stav u životu, ali u timskom radu

potrebno je imati stav usmjeren prema svom cilju, npr. ako nam je cilj brže i efektivnije

izvršavanje zadatka, trebamo imati strog stav prema određenim gledištima.

''Tradicionalno određenje stava kojima ga se opisuje kao trajan i dosljedan način mišljenja,

osjećanja i ponašanja prema određenim ljudima, pojavama ili objektima jedna je od

uobičajenih definicija'', kao što je rečeno u definiciji, stav kreiramo tokom svog života

cjeloživotnim učenjem.6

6 Milas G., Ličnost i društveni stavovi, Naklada Slap.,(2004.)Eysenckov model društvenih stavova. Prema temeljnim postavkama modela, organizacija društvenih stavova slijedi hijerarhijsko ustrojstvo, koje počiva na četiri razine različitog stupnja općenitosti.

5

2.4.Voditelj tima

Budući da su ljudi različiti na sve moguće načine – u svojim stavovima, ponašanju,

osjećajima, reakcijama, razmišljanjima, uvjerenjima… usklađivanje napora članova tima

zahtijeva ne samo mentalni napor, već i posebne komunikacijske vještine i sposobnosti, te

znanje koje voditelju tima omogućava da razumije reakcije članova tima i način kojim će doći

do cilja – orkestriranog tima umjesto amorfne grupe ljudi. Različiti ljudi zahtijevaju različit

pristup i motiviraju se na različite načine. 7

Voditelj tima mora biti spreman na promjenu svog stava u svakoj situaciji kako bi se

prilagodio svojim članovima tima. Stav voditelja tima veoma je bitan kod donošenja bitnih

odluka u zadatku tima, voditeljevo mišljenje i njegov stav se nebi trebalo uzimati kao jedan

od bitnijih stavova, ali u svakom pogledu njegovo mišljenje i stav trebaju biti korak naprijed

od drugih članova tima. Osoba koja je voditelj tima mora poznavati sve članove tima, znati

kako se oni ponašaju u određenim situacijama i znati kontrolirati svoje stavove, zato voditelj

uvijek mora biti korak ispred svih, bez nepoštivanja tuđih stavova mora naći zajednički stav, a

to mora biti pobjednički stav.8

7 Danny R., Motivirani za uspijeh, M. E. P. Consult, (2000.)8 Srića V., Tudor G., Menađer i pobjednički tim, MEP consult d.o.o.,(2006.)

6

3. UVJERENJA U TIMU

Vjerovanje ili uvjerenje je mentalni čin kojim netko prihvaća kao istinit neki sud,

tvrdnju ili mišljenje iako za to prihvaćanje nema neposredne osnove u vlastitom iskustvu niti

ga može opravdati pravilnim logičkim izvođenjem iz suda koji je već utvrđen kao istinit. To

je subjektivno duhovno tumačenje ishoda percepcije, vlastitog razmišljanja ili komunikacije. 9Ako određen član, ili čak i vođa tima ima negativan stav, pristup prema problemu i pogled

na određene stavke timskog zadatka njegovo uvjerenje je moguće promjeniti pozitivnim

uvjerenjem, naravno to se uvjerenje mora u potpunosti prihvatiti.

9 https://hr.wikipedia.org/wiki/Vjerovanje 29.10. 2015. Nepoznati autor

7

3.1. Uvjerenje kao ishod vlastitog razmišljanja

Vlastitim razmišljanjem donosimo svoja uvjerenja. Kako bi pridonjeli dobrim

rezultatima u timu kao član i vođa moramo imati dobra vlastita uvjerenja te ih tako prenositi

komunikacijom na druge članove.

Kako dolazi do vlastitih uvjerenja?

Vlastitim razmišljanjem i istraživanjem dolazimo do nekih tvrdnja, osnovica tih tvrdnji može

biti znanstveno razmišljanje, vlastiti intelekt ili socijalna i emotivna inteligencija.

Prihvaćanjem tih tvrdnji počinje vjerovanje ili uvjerenje u njih. 10

Kako djeluje uvjerenje nastalo vlastitim razmišljanjem u timu?

Pomoću uvjerenja stvorenih vlastitim razmišljanjem stvaraju se vlastita gledišta prema cilju ili

problemu rada. Svoja vlastita uvjerenja možemo preusmjeriti ka svim članovima tima i vođi

kako bi pomogli u riješavanju problema ili čak u kreativnosti: odabira ideja, izrade projekta,

donošenja odluka i dovršivanju projekta. Svaki član ima vlastita uvjerenja i po njima će

postupati u izradi svog zadatka.

10 Goleman D., Socijalna inteligencija- Nova znanost o ljudskim odnosima, Mozaik knjiga; Zagreb ,(2008.)

8

3.2. Uvjerenje kao ishod komunikacije

Komunikacijom s drugim osobama dobivamo informacije koje mogu biti istinite ili

lažne. Osoba koja je dobila te informacije odlučuje hoće li ih prihvatiti kao uvjerenje ili ne.

Nakon prihvaćanja informacija dobivenih komunikacijom, donosimo vlastite zaključke.

Uvjerenje nastalo komunikacijom igra važnu ulogu u uvjeravanju članova tima kako bi

promjenili svoja uvjerenja, te tako prihvatili drugo uvjerenje koje je također i zajedničko

uvjerenje te se tako lakše postiže sinergijski efekt u timu. Kada svi članovi nastoje imati

jedno uvjerenje u određenom problemu, problem se rješava brže i efektivnije te se dolazi do

manje problema i sukoba u timu.11

11 Srića V., Tudor G., Menađer i pobjednički tim, MEP consult d.o.o.,(2006.)

9

3.3. Uvjerenje tima

Vođa treba poticati druge pripadnike na davanje prijedloga za promjenu radnih metoda,

poziva na diskutiranje o temama koje utječu na grupu, radnicima tumači njihove dužnosti i

odgovornosti, te angažirano brani grupu u njenom vanjskom okružju. Vođa grupe treba

odobravati i poticati inicijativu, nove ideje i samostalne pokušaje članova grupe usmjerene ka

rješavanju problema. Redovito bi se trebao savjetovati s individualnim članovima grupe, te bi

trebao biti spreman, nakon provedenih konzultacija, izvršiti izmjenu radne strukture i drugih

elemenata koji su bili predmetom konzultacija. Članovi tima moraju surađivati i imati

zajednički stav.12

Vođa na jedinstven način mora postaviti timska uvjerenja. Tim mora postići sinergijski efekt i

učestalim radom i pripomaganjem članovima tima doći do određenog cilja. Kako bi se taj cilj

postigao, vođa mora komunikacijom sa timom uvjeriti ostale članove kako bi prihvatili

njegova uvjerenja.

12 Robins S., Bitni elementi organizacijskog ponašanja, Treće izdanje. (2003.)

10

4. MOTIVACIJA

4.1. Osobna uvjerenja kao motivatori

Svakom čovjekovom postupku prethodi neka unutrašnja pobuda. Prapočetak većine

ljudskih djelovanja je u napetosti koja obuzima čovjeka poradi neke nezadovoljene potrebe.

Ono što nas pokreće, što nas pobuđuje na određeno ponašanje- reakciju, čin, izbor- nazivamo

motivom. Često u svakodnevnom životu, misleći na motive možemo čuti i riječi poput –

potrebe, sklonosti, težnje, interesi, želje. Uvijek je riječ o nečemu što nas privlači ili gura u

neki poduhvat. Razlikujemo pozitivne i negativne motive. Prvi potječu od privlačnosti ciljeva

kojima dragovoljno stremimo, drugi od osjećaja prijetnje, straha, ugroženosti naših primarnih

životnih potreba. Koncept timskog rada temelji se poglavito na pozitivnim motivima –

zadovoljstvu, radosti. Sigurnosti, povjerenju, smirenosti.

Motivacija je stanje neravnoteže u kojem smo nekom unutarnjom pobudom odnosno

motivom potaknuli na neko dosizanje nekog vanjskog cilja i trajat će vrlo kratko, jer se uvjek

pojavljuje novi razlog za nezadovoljstvo.

Kako nastaje motivacija?

Motivacija nastaje uvjerenjem koje je nastalo vlastitim razmišljanjem ili komunikacijom.

Vjerovanje u motive koji potječu od privlačnosti ciljeva postavljamo kao prvobitne motive po

kojim ćemo kreirati vlastiti stav.

Vođa tima mora širiti motivacijska uvjerenja u svakom pogledu, kako bi tim ostao motiviran i

željan rezultata.

Osim ciljevima, ekstrinzičnim i/ili intrinzičnim faktorima, motivirati (se) možemo i

putem osobnih uvjerenja i vrijednosti. Za početak ovakvog procesa potrebno je imati partnera.

Najčešće govorimo o partnerskom odnosu sportaš – trener ili sportaš – suigrač. Prvi korak je

poznavanje uvjerenja i vrijednosti koje sportaš ima jer upravo to predstavlja lajtmotiv

svakodnevnog truda i angažmana. Kad zakažu uobičajene riječi podstreka kojima sportaša

„guramo“ da ustraje, u trenutcima posustajanja, podsjećamo ga na to što on/ona u biti jesu. Na

primjer, ako znamo da je osobno uvjerenje sportaša to da pripreme za natjecanje moraju biti

takve da su na granici izdržljivosti, lako ćete ga na to podsjetiti u trenutcima kad se žali na

bolove ili iscrpljenost. Sportaš može odustati od postavljenog cilja u danom (teškom)

trenutku, ali teško da će odustati od samog sebe.

11

Osobna uvjerenja proizlaze iz temeljnih životnih vrijednosti. Nekome vrijedan može biti

novac, drugome slava. Vrijednosti su brojne, različite i bilo bi teško nabrojati ih sve na

jednom mjestu. Zato je dobro potaknuti sportaša da definira svojih 5 osnovnih vrijednosti

vezanih uz vlastiti životni stil. Iz vrijednosti proizlaze uvjerenja kao izjavne forme. Pobrinite

se da su uvjerenja formulirana na pozitivan način. Na temelju svojih vrijednosti, sportaš može

definirati osobnu izjavu. To nam daje vrijedne informacije o perspektivi koju naš sportaš

zauzima. Jednako tako si sami možemo posložiti vlastite vrijednosti tako da smo sigurni čemu

stremimo, što je to što nas definira.13

13 9.http://www.zvjezdarnica.com/forum/index.php?topic=4699.25;wap2 Nepoznati autor, Razvoj čovjeka (12. 10 . 2015.)

12

4.2. Motivacija i stavovi

Ove dvije nezavisne linije istraživanja ukazale su da motivacija igra značajnu

ulogu u promjeni stavova kad se ponašamo suprotno stavu.

Kad ih se promatra zajedno s istraživanjima zavisnosti zbog ishoda, dokazi za utjecaj

motivacije na zaključivanje djeluju prilično uvjerljivo.

Kako se dokazuje utjecaj motivacije?

- Ponašanje suprotno stavu.

- Teorija kognitivne disonance: Kasnija promjena stava u skladu s ponašanjem rezultat

je motivacije za samoopravdanjem

-Daryl Bem, teorija samopercepcije: O stavovima zaključujemo iz ponašanja

ako sam učinio nešto, zaključujem da su moji stavovi u skladu s tim ponašanjem,

nema potreba za uključivanjem motivacije za očuvanjem slike o sebi.

Dokazivanje motivacije je prema TKD- u ponašanje suprotno stavu koje nas dovodi u

stanje neugodne uznemirenosti, kako bimo promjenili uznemirenost mjenjamo stav u

skladu s ponašanjem.

- Da bi došlo do promjene stava potrebno je uznemirenost pripisati prethodnom

ponašanju – promjena stava je potaknuta motivacijom.14

14 .http://www.zvjezdarnica.com/forum/index.php?topic=4699.25;wap2 Nepoznati autor, Razvoj čovjeka (12. 10 . 2015.)

13

5. SAMOAFIRMACIJA

Paradigma kognitivne disonance poslužila je za još jedan način dokazivanja

utjecaja motivacije – mijenjanje stavova potaknuto je željom za afirmiranjem sebe kao

osobe koja vrijedi (Steele, 1988)

Steele i suradnici pokazali su da neće doći do promjene stavova nakon ponašanja

suprotnog stavu ako osoba ima priliku afirmirati druge vrijedne aspekte svog pojma o

sebi

Fein i Spencer (1997) – negativno vrednovanje pripadnika skupina prema kojima

postoje predrasude izgubilo se kad su osobe svoju potrebu za samoafirmacijom mogle

zadovoljiti na druge načine. 15

15 .http://www.zvjezdarnica.com/forum/index.php?topic=4699.25;wap2 Nepoznati autor, Razvoj čovjeka (12. 10 . 2015.)

14

6. ZAKLJUČAK

Stav je trajan i dosljedan način mišljenja, osjećanja i ponašanja prema

određenim ljudima, pojavama ili objektima. Stavovi u timu su odrednice koje govore

kako se određeni član ili vođa osjeća, ponaša ili misli prema određenoj situaciji ili

postupku. Svaki član ima svoj stav, a stavovi se mogu mjenjati, na pozitivno i

negativno.

Uvjerenje je je mentalni čin kojim netko prihvaća kao istinit neki sud, tvrdnju ili

mišljenje iako za to prihvaćanje nema neposredne osnove u vlastitom iskustvu niti ga

može opravdati pravilnim logičkim izvođenjem iz suda koji je već utvrđen kao istinit.

To je subjektivno duhovno tumačenje ishoda percepcije, vlastitog razmišljanja ili

komunikacije.

Motivacija kao oblik uvjerenja je ključan pokretač rada u timu. Do motivacije

dolazi čvrstim uvjerenjem nastalim komunikacijom ili vlastitim razmišljanjem.

15

LITERATURA

Knjige:

1. Danny R., Motivirani za uspijeh, M. E. P. Consult, (2000.)

2. Goleman D., Socijalna inteligencija- Nova znanost o ljudskim odnosima, Mozaik

knjiga; Zagreb ,(2008.)

3. Milas G., Ličnost i društveni stavovi, Naklada Slap. (2004.)

4. Robins S., Bitni elementi organizacijskog ponašanja, Treće izdanje. (2003.)

5. Srića V., Tudor G., Menađer i pobjednički tim, MEP consult d.o.o.,(2006.)

Članci:

1. Travar D., Motivacija za ćudoredno djelovanje, Filozofski fakultet u Zadru.

Internet stranice:

1. http://hrcak.srce.hr/search/?q=uvjerenja&next=11 Nepoznati autor (15. 10. 2015.)

2.http://www.efos.unios.hr/poduzetnicke-vjestine-2/wp- Nepoznati autor (15. 10.

2015.)

3.http://www.ictbusiness.info/leadership/istinski-lideri-uvijek-imaju-pozitivan-stav

Crnoja D., Objavljeno (7.1. 2014.)

4. http://www.manager.hr/ Nepoznati autor (15. 10. 2015.)

5.http://www.moj-posao.net/Vijest/70449/MojCoach-Stavovi-negativni-vs-pozitivni/4/

(18. 7. 2011) korišteno 12. 10. 2015.

6.http://www.posao.hr/clanci/karijera/na-radnom-mjestu/kako-vasi-stavovi-utjecu- na-

vasu-karijeru/2685/

7. http://www.veleri.hr/files/datoteke/nastavni_materijali/k_poduzetnistvo_s1/OB3.pdf

Robbins. S. P. 12 (12. 10. 2015)

8.http://www.zivotnaskola.hr/mane/predrasude.htmlcontent/uploads/sites/

351/2013/12/PV2_timovi_biljeske_111213.pdf Nepoznati autor. (12. 10. 2015)

9.http://www.zvjezdarnica.com/forum/index.php?topic=4699.25;wap2 Nepoznati

autor, Razvoj čovjeka (12. 10 . 2015.)

16