Godina II Broj 24 15. septembar 2006. cena 100 dinara 1,20 evra www.odbrana.mod.gov.yu Intervju Intervju RAZMINIRAWE SRBIJE Tema Tema RAZMINIRAWE SRBIJE VREME KONTROLISANIH ISKU[EWA VREME KONTROLISANIH ISKU[EWA Viceadmiral Jovan Grbavac na~elnik Inspektorata odbrane Viceadmiral Jovan Grbavac na~elnik Inspektorata odbrane Uklawawe neeksplodiranih ubojnih sredstava Uklawawe neeksplodiranih ubojnih sredstava
84
Embed
RAZMINIRAWE SRBIJE Odbrana.pdf · Va{ingtona i Beograda se istrajno unapre|uju, a wihova saradwa }e se razviti jo{ vi{e kad Ratko Mladi} bude izru~en Ha{kom tribunalu, ~ime}e se ujedno
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Godi
na II
Broj
24
15.
sept
emba
r 2
006.
cena
100
din
ara
1,20
evra
www.od
bran
a.mod
.gov.yu
I n t e r v j uI n t e r v j u
RAZMINIRAWE SRBIJE
T e m aT e m a
RAZMINIRAWE SRBIJE
VREMEKONTROLISANIHISKU[EWA
VREMEKONTROLISANIHISKU[EWA
Viceadmiral Jovan Grbavacna~elnik Inspektorata odbraneViceadmiral Jovan Grbavacna~elnik Inspektorata odbrane
Mati~ni broj gra|ana ...................................... Broj li~ne karte ........................
izdate u MUP ........................................
Ulica i broj ..............................................................................................................
Mesto i broj po{te ............................................................ Telefon ....................
Datum ......................................... Potpis naru~ioca
Imenovani je stalno zaposlen u ..........................................................................(naziv VP ili preduze}a)
Ulica i broj .............................................................................................................
telefon ............................. Mesto i broj po{te ...................................................
MP Overa ovla{}enog lica
Autori: Vladimir Stojan~evi}, Qubodrag Dini} i \or|e Borozan
ZEMQA@IVIH
Ugledni autori Vladimir Stojan~evi}, Qubodrag Dini} i \or|e Borozan napisali su
tekst za reprezentativno izdawe "ZEMQA@IVIH" koji je dat u dvojezi~nom slogu na
srpskom i engleskom jeziku. Pisan je na temequpotvr|enih ~iwenica i potkrepqen do sada
neobjavqivanim istorijskim dokumentima kojipoja{wavaju slo`enost teme. Re~ je o genezi
srpsko-albanskih odnosa u 19. i 20. veku.Koreni sada{wih (ne)prilika duboki su vi{e od
dve stotine godina i neophodno je dobro ihizu~iti kako bi neke aktuelne pojave bile mnogo
jasnije. Precizan nau~ni pristup temi, jasnametodologija istra`ivawa i svima razumqivapisana re~ jesu dodatne vrednosti kwige koja
sadr`i pouke i za naredne generacije. Blagoslov za {tampawe kwige dao je
Patrijarh srpski gospodin Pavle. Kwiga je vrhunski opremqena, u tvrdom povezu,sme{tena u kutiju, obima 372 strane, formata28,3 h 29 cm. Cena kwige je 7.560,00 dinara.
Naruxbenicu i primerak uplatnice poslati na adresu: NIC "Vojska", Bra}e Jugovi}a 19,
11000 Beograd.Kwiga se mo`e nabaviti i u na{oj kwi`ari
– u Beogradu, Vasina 22
Novinsko-izdava~ki centar
”VOJSKA”
PREPORU^UJE
KAPITALNO
IZDAWE
310116
4
INTERVJU
Viceadmiral Jovan Grbavac, na~elnik Inspektorata odbrane Republike SrbijeVREME KONTROLISANIH ISKU[EWA 8
Per asperaPE[ADIJSKI KRAUL 13
Nacionalni investicioni plan za odbranuDOLAZE BOQI DANI 16
TEMA
Uklawawe neeksplodiranih ubojnih sredstava RAZMINIRAWE SRBIJE 20
ODBRANA
Vojna akademija IZME\U JU^E I SUTRA 24
Civilno slu`ewe vojnog roka (2)RADO SRBINE (NE)IDE U VOJNIKE 28
Status i standard zaposlenih u Ministarstvu odbrane i VojsciODMERAVAWE INTERESA 32
Reorganizacija sistema veza, informati~ke podr{ke iza{tite podatakaINTEGRACIJA KAO KQU^NA RE^ 35
DOSIJE
Stambeno poslovawe u sistemu odbrane (3)ISKUSTVO RASIPNI[TVA 38
DRU[TVO
Kapetan Marko Marjanovi}KOMANDANT SVE^ANOG STROJA 42
SA
DR
@A
J
24Prvi vojni list u Srbiji ”Ratnik” iza{ao je 24. januara 1879. godine
Izdava~Novinsko-izdava~ki centar ”VOJSKA”Beograd, Bra}e Jugovi}a 19Na~elnik NIC ”VOJSKA”Zvonimir Pe{i}, pukovnikGlavni i odgovorni urednikSlavoqub M. Markovi}, potpukovnikZamenik glavnog urednika Radenko Mutavxi}Pomo}nik glavnog urednikaDragana Markovi}REDAKCIJA:Aleksandar Anti}, poru~nik, Slobodan Vu~ini}(dopisnik iz Podgorice), Du{an Gli{i} (dru{tvo),Sne`ana \oki} (svet), Branko Kopunovi} (prilozi),Du{an Marinovi} (istorija), Zoran Miladinovi},potpukovnik (dopisnik iz Ni{a), Vladimir Po~u~, kapetan I klase (odbrana), Sawa Savi}, Mira [vedi} (tehnika)Stalni saradniciBo{ko Anti}, Stanislav Arsi}, Sebastijan Balo{, Igor Vasiqevi},Jugoslav Vlahovi}, mr Slavi{a Vla~i},Milosav \or|evi}, Aleksandar Lijakovi}, dr Milan Mijalkovski, Predrag Mili}evi}, Miqan Milki}, Krsman Milo{evi},dr Milan Milo{evi}, dr Aleksandar Mutavxi}, Blagoje Ni~i}, Nikola Ostoji}, Nikola Ota{,Budimir M. Popadi}, dr Dragan Simeunovi} Dizajn i prelomEnes Me|edovi} (likovni urednik), Branko Siqevski (tehni~ki urednik), Vesna Jovanovi}FotografijaGoran Stankovi} (urednik) Zvonko Perge, Darimir Banda (fotoreporteri)Jezi~ki redaktoriMira Popadi}, Sla|ana Mir~evskiKorektoriSla|ana Grba, Marijana Kisi}Sekretar redakcijeVera Denkovski DokumentacijaRadovan Popovi} (foto-centar), Nada StankovskiTELEFONINa~elnik 3241-104; 23-079 Glavni i odgovorni urednik 3241-258; 23-809Zamenik glavnog urednika 3241- 257; 23-808Pomo}nik glavnog urednika 3201-547; 23-547Sekretar redakcije 3241-363; 23-078Redakcija 2682-937; 23-810; 3201-576; 23-576Dopisni{tvo Ni{ 018 /509-481, 21-481Dopisni{tvo Podgorica 081/ 483-443, 42-443 Marketing 3241-026; 3201-765; 23-765Pretplata 3241-009; 3201-995; 23-995TELEFAKS 3241-363ADRESA11000 Beograd, Bra}e Jugovi}a 19po{t.pr. [email protected]@odbrana.mod.gov.yuInternetwww.odbrana.mod.gov.yu@iro-ra~un840-49849-58 za NIC ”Vojska”PretplataZa pripadnike MO i Vojske Srbije preko RC mese~no 160 dinara.Za pretplatnike preko Po{tanske {tedionicemese~no 180 dinara. [tampa ”POLITIKA” AD, Beograd, Makedonska 29CIP – Katalogizacija u publikacijiNarodne biblioteke SrbijeODBRANAISSN 1452-2160Magazin izlazi svakog 1. i 15. u mesecu
Magazin Ministarstva odbrane Srbije
Ukazom predsednika Srbije i Crne GoreNIC ”Vojska" je povodom 125 godina vojne {tampe, 24. januara 2004. godine, odlikovan ordenom Vuka Karaxi}a, drugog stepena
Snim
io Z
vonk
o PE
RGE
15. septembar 2006.
46
Vojnik Rajko Rai~ VOJNI POLICAJAC U MANTIJI 45
Drama Gorana Ferlana na HimalajimaKAD SNEG ZAVEJE TRAGOVE 46
SVET
Specijalne snage SADPAU^INA ZA PLANETU 50
AvganistanLICE I NALI^JE RATA 54
Bliski istokTERORIZAM KAO POVOD ZA AGRESIJU 57
TEHNIKA
Ameri~ka juri{na pu{ka M16 ODLAZAK VETERANA 62
KULTURA
Izlo`ba fotografija Riste Marjanovi}a SUDBINA SLIKE 66
Draga~evski sabor 2006.TRUBA JE SRCE GU^E 68
FEQTON
Globalizacija – nada ili zla kob savremenog sveta STVARAWE PLANETARNOG STRAHA 72
90 godina od borbi srpskih dobrovoqaca u DobruxiJUNACI PRVOG REDA 76
SPORT
U Po`arevcu zavr{ene Qubi~evske kowi~ke igreNADMETAWE VITEZOVA 80
80
RE^ UREDNIKA
5
O^EKIVAWA
Posle debakla ko{arka{a i fudbalera na svetskim prven-stvima, vaterpolisti Srbije su, na doma}em terenu, u pot-punosti ispunili o~ekivawa i osvetlali obraz nacijeosvajawem zlatne medaqe na Evropskom prvenstvu u Beo-gradu. Ma|ari su ponovo potopqeni u sudaru divova. I
himna nam ide sve boqe. Jo{ koje zlato i nau~i}emo bar prvustrofu zajedno sa sportistima. Vaterpolisti su, o~igledno, ve-`bali i pripremali se za taj sve~ani trenutak.
Za trenutke koji se pamte ~itav `ivot pripremali su seovih dana i studenti Vojne akademije. Najstariji me|u wima, sa-da ve} diplomirani oficiri, radost zavr{etka {kolovawa po-deli}e, u subotu popodne, ispred nekada{we Savezne skup{ti-ne, sa svojim najbli`ima, brojnim gostima i gra|anima Beogra-da i Srbije, koji }e prvi put tu sve~anost mo}i da prate u di-rektnom TV prenosu. Nije li to naznaka novog vremena i znatnopovoqnijeg i kvalitetnijeg odnosa dru{tva prema oficirskompozivu? Kao i mnogo puta do sada, vesnik o~ekivanih i, po mno-go ~emu, zaslu`enih promena opet je Vojna akademija.
Prvi meseci, pa i godine u oficirskoj uniformi ne}e imbiti lake. Svesni su toga boqe od bilo koga drugog. Ogroman te-ret tranzicije sistema odbrane primi}e na svoja ple}a. Dora-sli su tom izazovu, bez sumwe. O~ekuju ih mnoga isku{ewa, alii boqi dani u kojima }e, bar po najavama ministara odbrane ifinansija, biti ostvaren jedan od ciqeva nacionalnog investi-cionog plana – da se vrati ponos srpskoj vojsci u koju godinamanije ulagano.
A {ta nas o~ekuje u izmenama i dopunama Zakona o Vojsci,kada je re~ o statusu i standardu pripadnika Ministarstva od-brane i Vojske Srbije, to pitawe bilo je u `i`i na{eg zanima-wa. Ukoliko se predlo`ena re{ewa usvoje u Narodnoj skup{ti-ni Republike Srbije, mnogi oficiri i podoficiri }e u penzijusa dvadeset i vi{e godina penzijskog sta`a, kapetani prve kla-se }e odmah postati majori, dobi}emo prve brigadne generale,plate ne}e biti u neskladu sa zakonom, a bi}e, bar na papiru,i povoqnije okolnosti za re{avawe stambenih problema.
Mogu}i modeli za trajno re{avawe stambenih pitawa za-poslenih u sistemu odbrane bi}e uskoro predstavqeni javnostii o wima }e se povesti rasprava. Jedan od wih jeste usposta-vqawe Investicionog fonda, koji podrazumeva pribavqawestanova na tr`i{tu. A drugi model je obezbe|ewe u~e{}a za re-{ewe stambenog pitawa i odnosi se uglavnom na novoprimqe-ne stare{ine. Uporedo sa tim, nadle`ni organi }e morati dare{avaju nasle|ene probleme i brojne nepravilnosti koje sva-kodnevno izlaze na povr{inu. O tome smo ponovo pisali u tre-}em nastavku dosijea o stambenom poslovawu u sistemu odbra-ne. I to je deo javne rasprave. A, kako stvari stoje, nastavaksledi. Znamo da to o~ekujete od nas, ali i mi o~ekujemo va{u po-dr{ku. Pi{ite nam!
6 15. septembar 2006.
UKRATKO
P R E D S E D N I K S R B I J E B O RAKTUELNO
Posle posete SAD i onoga {to se moglo ~uti u izjavama jedne i drugestrane, osnovni rezultati mogu se sa`eti u nekoliko zakqu~aka. Veze izme|uVa{ingtona i Beograda se istrajno unapre|uju, a wihova saradwa }e serazviti jo{ vi{e kad Ratko Mladi} bude izru~en Ha{kom tribunalu, ~ime}e se ujedno olak{ati priliv kapitala u Srbiju i weno br`e prikqu~ivaweevroatlantskim integracijama. Takva saglasnost postignuta je u nizu razgov-ora predsednika Srbije sa visokim ameri~kim zvani~nicima.
U jednoj od izjavama novinarima Tadi} je potvrdio da ”moji sagovor-nici i ja imamo gotovo identi~ne stavove o pravcima politi~ke,ekonomske, vojne saradwe, budu}em ~lanstvu Srbije u evroatlantskimstrukturama i EU, a jedino smo se razlikovali oko Kosova”.
Sti~e se utisak, kako je to okarakterisao Tadi}, da je u Va{ingtonu”ve} skoro uobli~en stav da Kosovo treba da dobije neku vrstu nezavis-nosti”, ~emu se on suprotstavio i upozorio da bi davawe nezavisnostipokrajini moglo da destabilizuje i Srbiju i druge zemqe regiona.
Re{avawe spornih pitawa, pre svega uspe{na saradwa sa Ha{kimtribunalom, zna~ajno bi popravilo pregovara~ku poziciju Beograda, jerpostoji saglasnost da stabilna i demokratska Srbija ima kqu~nu ulogu zastabilnost Balkana. Takvoj Srbiji sigurno je mesto i u Evropskoj uniji, i uPartnerstvu za mir i Natou.
Takvi stavovi potvr|eni su i na sastancima sa potpredsednikom Ri~ar-dom ^ejnijem, zatim predsednikovim savetnikom za nacionalnu bezbednostStivenom Hedlijem i sa oko 30 vode}ih senatora. Me|u wima prvi Tadi}evsagovornik bio je uticajni politi~ar srpskog porekla Xorx Vojnovi~, koji jenajzaslu`niji za uspostavqawe dr`avnog partnerstva sa Nacionalnom gar-dom dr`ave Ohajo, koju on predstavqa u ameri~kom Senatu.
Srbija i SAD napravile su konkretan zajedni~ki korak koji }e do-prineti boqoj me|usobnoj saradwi i stabilnosti Balkana. PredsednikSrbije Boris Tadi} i {ef ameri~ke diplomatije Kondoliza Rajs potpisalisu 7. septembra u prostorijama Stejt departmenta, Sporazum o statususnaga (SOFA – Status od Forces Agreement) kojim se reguli{u prava i obavezeameri~kog vojnog osobqa prilikom privremenog boravka u na{oj zemqi.To je standardni bezbednosni sporazum koji SAD imaju sa ve}inom evrop-skih dr`ava, a za nas zna~i novi korak napred u evroatlantskim inte-gracijama.
Z N A ^ A J V O J N[ESTI SASTANAK GRUPE SRBIJA–NATOU Skup{tini Republike Srbije 12. septembra odr`an je
{esti sastanak Grupe Srbija–Nato za reformu odbrane. Sa-stanak je otvorio zastupnik na~elnika General{taba Vojske Sr-bije general-major Zdravko Pono{, a predsedavali su FrankBoland, direktor Direkcije za planirawe Natoa, i Zoran Jef-ti}, pomo}nik ministra odbrane za qudske resurse. Sastanku
je prisustvovao i brigadni gene-ral Janik Aset, koji }e se, najve-rovatnije, na}i na ~elu kancela-rije Natoa u Beogradu.
Kao i na prethodnim sa-stancima, i ovoga puta analizi-ran je rad Grupe u periodu odprethodnog sastanka, odr`anog ujulu, do danas. Istaknuto je da jevidqiva sve ve}a motivisanost iinicijativa ve}ine rukovodilacaradnih stolova, te da je poboq-{ana razmena informacija iunutar Grupe, i sa predstavnici-ma dr`avnih organa i instituci-ja, a i stranim predstavnicima.
Kako bi se realno moglaoceniti vrednost do sada ura|e-nih projekata, stepen wihove usa-gla{enosti sa Strategijskim pre-
gledom odbrane i wihova primenqivost u reformi sistema od-brane, formirano je novo telo – Tim za ocenu projekata, u kome}e se na}i eksperti iz Ministarstva odbrane i General{taba.
S. S.
SARADWA INSPEKTORATAODBRANE ^E[KE I SRBIJEDelegacija Inspek-
torata ministarstva od-brane ^e{ke Republike,koju je predvodio generalJozef Fedorko, boravi-la je u trodnevnoj posetiInspektoratu odbraneRepublike Srbije. Doma-}in skupa bio je vicead-miral Jovan Grbavac, na-~elnik Inspektorata od-brane.
U Centralnom domuVojske, 5. septembra, go-stima je o razvoju inspek-cije u sistemu odbrane na{e zemqe, delokrugu i metodologijirada govorio pukovnik Jovan Tamburi}, na~elnik Odeqewa za{tabne poslove i upravni postupak Inspektorata.
Helena Matulova i potpukovnik Jiri Babka informisalisu u~esnike seminara o na~inu na koji se izvode inspekcijskiposlovi u Ministarstvu odbrane ^e{ke i standardima Natoakoji se tom prilikom primewuju.
Predstavnici dva Inspektorata su potom pratili inspek-ciju borbene gotovosti u 250. raketnoj brigadi PVO, razmeni-li iskustva i dogovorili konkretne oblike saradwe u razli~i-tim oblastima inspekcijskog nadzora.
V. P.
Predsednik Srbije BorisTadi} boravio je od 5.
do 8. septembra uzvani~noj poseti SAD. U
delegaciji je bio igeneral-major Zdravko
Pono{, zastupnikna~elnika General{taba
Vojske Srbije. Osnovniciq posete Va{ingtonubilo je predstavqawe
dr`avne politike upregovara~kom procesu
za re{ewe statusaKosova. Zna~ajan deoposete protekao je u
susretima i razgovorimao vojnim temama.
7
UKRATKOI S T A D I ] U P O S E T I S A D
O G P R O G R A M AUSEQEWE U STANOVE NA BE@ANIJSKOJ KOSI Prema informaciji koju smo dobili od potpukovnika Dra-
ga Risti}a, na~elnika Odeqewa za stambene poslove Upraveza kadrove, na osnovu odluka o podelama stanova od 2000.do kraja prve polovine 2005. godine,8. septembra uselili su stanari u 25stanova na Be`anijskoj kosi u Beogradu.
Na istoj lokaciji do kraja septem-bra useli}e se jo{ 33 porodice, tako|ena osnovu ranijih odluka.
Prema odluci ministra odbraneod 28. jula o davawu 31 stana u zakup naneodre|eno vreme, wihova podela bi}ezavr{ena do kraja septembra, i to u gar-nizonima Zaje~ar, Kikinda, Leskovac,Subotica, Ni{, U`ice, Pan~evo, Beo-grad i Pirot.
U pripremi za podelu je jo{ 14 sta-nova u pograni~nim garnizonima.
U Ministarstvu odbrane zavr{enaje i analiza problema u vezi sa sme{tajem u vojnim sama~kimhotelima. Definisane su mere i zadaci na prevazila`ewu po-stoje}ih problema u skladu sa va`e}im propisima.
Raspodela slobodnih kapaciteta u vojnim sama~kim hote-lima je u toku.
R. M.
OBEZBE\ENA SREDSTVAZA ODBRANU EMIRA [I[I]ANa predlog Ministarstva odbrane, Vlada Republike Sr-
bije odobrila je iz buxetske rezerve 12.750.000 dinara zafinansirawe tro{kova advokatskih usluga u postupku odbranepilota Emira [i{i}a.
Na prijemu u Ministarstvu odbrane 7. septembra to je sa-op{teno wegovoj supruzi Vesni [i{i}, a sastanku su prisu-stvovali na~elnik Uprave za kadrove general-major SlobodanTadi}, zamenik komandanta Vazduhoplovstva i PVO pukovnikNeboj{a \ukanovi} i zamenik na~elnika Uprave za kadrove pu-kovnik Miodrag Gordi}.
Odobrena nov~ana sredstva bi}e upla}ena advokatskojkancelariji Sinagrad Urso iz Rima, koja vodi postupak odbranepilota [i{i}a.
NOVI KURS PRISME U NI[UGrupa od sto oficira Voj-
ske Srbije zapo~ela je procesprekvalifikacije kako bi sepripremili za nastavak kari-jere u civilnom sektoru. Cen-tar za obuku u Ni{u, osnovanpri Ma{inskom fakultetu,ima zadatak da u narednih 60dana oficirima pru`i speci-fi~na znawa i ve{tine i pri-premi ih za rad u novom radnom okru`ewu.
Protekle godine u Centru za obuku Ni{ odr`ana su dvaciklusa prekvalifikacije, u kojima je 200 oficira Vojske Sr-bije zavr{ilo program obuke za civilna zanimawa. Ne{to vi-{e od 40 posto polaznika prvog ciklusa nastavilo je rad u ci-vilnom sektoru.
Z. M.
Tom prilikom Kondoliza Rajs je potvrdila sli~nost ili identi~nostpogleda na budu}nost Srbije, razvoj demokratije i stabilnost Balkana iEvrope u celini. Konstatuju}i da je Srbija ”posledwih nekoliko godinapro{la kroz veliki preobra`aj”, ona je rekla da o~ekuje daqe transfor-macije koje }e doprineti miru i stabilnosti kao i daqi razvoj odnosa dvezemqe u oblasti odbrane.
Predsednik Tadi} je posle potpisivawa obrazlo`io zna~aj sporazumaSOFA i procesa kooperacije s Nacionalnom gardom Ohaja. On je izrazioo~ekivawe da }e time na{e oru`ane snage ”napredovati u obuci, novimznawima i ve{tinama”. Ujedno, takvom saradwom Srbija ”dobija novikvalitet na me|unarodnom planu” jer mo`e da se ukqu~i u mirovne procese.Srbija tako postaje izvoznik bezbednosti, a ”zemqe koje izvoze bezbednostimaju dodatni kredibilitet i istovremeno u wih dolazi zama{an stranikapital. Stoga i ovaj ugovor, i sve budu}e odbrambene bezbednosne koop-eracije s Natoom, imaju duboki ekonomski zna~aj i zna~aj za svakog gra|ani-na na{e zemqe”, rekao je Tadi} posle potpisivawa sporazuma SOFA.
U ”vojnom programu” posete zna~ajni su i razgovori koje je predsednikTadi} imao u Pentagonu, gde mu je doma}in bio zamenik {efa Ronald Ing-land. Iako je bio predvi|en susret sa ministrom odbrane Donaldom Rams-feldom, do promene je do{lo zbog operacije ramena kojoj je Ramsfeld iz-nenada podvrgnut. Posle razgovora u Pentagonu Tadi} je izjavio da suglavne teme bile ”saradwa na{ih oru`anih snaga i bezbednosna situacijana Kosovu”. U toj izjavi Tadi} je ocenio ”da ne treba previ{e ̀ uriti sa za-kqu~cima o mojoj poseti. O wenim rezultatima zna}e se vi{e tek poslenekoliko nedeqa”.
Saradwa u oblasti odbrane unapre|ena je projektom partnerstvaSrbije i Nacionalne garde Ohaja, gde su predsednik Tadi} i ~lanovi na{edelegacije boravili tre}eg, posledweg dana boravka u SAD. Doma}ini isagovornici bili su im komandant Nacionalne garde SAD general StivenBlam i komandant Nacionalne garde Ohaja general Gregori Vejt. Namera-vani oblici saradwe, koji pored ostalog podrazumevaju {kolovawe na{ihoficira na tamo{woj vojnoj akademiji i zajedni~ko u~e{}e u me|unarod-nim mirovnim misijama, potvr|uju da je vojna saradwa i najrazvijeniji vidna{ih odnosa sa SAD.
R. MUTAVXI]
Nacionalna garda Ohaja pozdravqa predsednika Tadi}a
FO
NET
Potpukovnik DragoRisti}: U septembru ioktobru 103 porodiceu}i }e u svoje stanoveu vi{e garnizona
15. septembar 2006.8
IN
TE
RV
JU
Posle raspada zajedni~ke dr`ave Srbije i Crne Gore polo`ajMinistarstva odbrane nije u potpunosti pravno definisan.Nov zakonodavni okvir jo{ nije dobio ni Inspektorat odbra-ne, stru~ni organ za kontrolu odbrambenog sistema nekada-{weg Vrhovnog saveta odbrane. Do usvajawa republi~kog Za-
kona o izmenama Zakona o ministarstvima, ali i dono{ewa osta-le normativne regulative o nadle`nostima sistema odbrane, In-spektorat deluje kao u prethodnom periodu. Za sada je pot~iwenvrhovnom komandantu, odnosno predsedniku Republike Srbije.
Sa viceadmiralom Jovanom Grbavcem, na~elnikom Inspekto-rata odbrane, razgovarali smo o problemima koji su posledwihgodina obele`ili poslovawe Ministarstva i Vojske – o korupcijiu sistemu, zloupotrebi slu`benog polo`aja, nezakonitom re{ava-wu stambenih te{ko}a, aferama Pancir i Satelit, te finansij-skim {tetama zbog lo{ih ugovora sa namenskom industrijom. Naj-odgovorniji stare{ina Inspektorata govorio je i o obu~enosti je-dinica za delovawe u elementarnim nepogodama, o u~e{}u u mi-rovnim misijama i uzrocima koji su naru{ili sposobnost na{eg
Jo{ visok nivo korupcije svojstven je ne samo za na{ odbrambeni sistem ve} i za dru{tvo u celini. Materijalnipolo`aj oficira, podoficira i civilnihlica na odgovornim du`nostima morabiti znatno povoqniji. [teta kojupojedinac sam sebi nanese tada bi bilave}a od koristi koju mo`e ostvaritinezakonitim poslovawem. Kako dr`avafinansijski stimuli{e najsposobnijemenaxere u javnim preduze}ima, sli~an ar{in treba da primeni i u Ministarstvu odbrane i Vojsci.
VREMEKONTROLISANIHISKU[EWA
VICEADMIRALJOVAN GRBAVAC, NA^ELNIKINSPEKTORATAODBRANE REPUBLIKE SRBIJE
VREMEKONTROLISANIHISKU[EWA
9
maqa u tranziciji. Zato je neophodno da se u Ministarstvu odbra-ne i Vojsci osmisli vaqan model za spre~avawe nedozvoqenih po-java. Dr`ava je u vezi s tim preduzela niz mera, ali osnovni pro-blem predstavqa polo`aj wenih slu`benika ili, kako se to vojnomterminologijom ka`e, donosilaca odluka, posebno u oblasti fi-nansija i javnih nabavki. Materijalni polo`aj oficira, podofi-cira i civilnih lica na odgovornim du`nostima mora biti znatnopovoqniji. [teta koju pojedinci sami sebi nanesu tada bi bila ve-}a od koristi koju mogu ostvariti nezakonitim poslovawem. Nedo-pustivo je da na~elnik General{taba srpske vojske ima platu od{ezdesetak hiqada dinara ili jo{ mawu. Mi vi{e ne `ivimo udru{tvu iz sredine 20. veka, dru{tvu u kome je vladao principuravnilovke. Ovo je vreme kvaliteta, u kome se cene znawe, trud irad. U wemu vlada druga~iji sistem vrednosti. Sve oko nas se pri-vatizuje, a dr`ava }e ostati vlasnik maweg dela imovine. Za mena-xere koji }e tom imovinom upravqati izabra}e najsposobnije. Pa,ako je dr`ava u javnim preduze}ima za menaxere izdvojila odgova-raju}e plate, takav ar{in treba primeniti i u sistemu odbrane.
Nadle`ni u Ministarstvu odbrane i Vojsci svakodnevno sesuo~avaju sa glomazno{}u sistema, ali i sa nesaglasnosti wegovihpotreba sa odbrambenim mogu}nostima. Sasvim je sigurno da }ebrojna veli~ina sistema odbrane biti oko 0,4 odsto ukupnog sta-novni{tva zemqe, {to je standard i u ostalim armijama sveta. Zafinansirawe poslova odbrane planirano je 2,4 odsto bruto na-cionalnog dohotka. To su dobre pretpostavke za efikasnu i funkci-onalnu vojnu organizaciju.
U takvoj organizaciji posebna pa`wa poklawa se sistem-skoj kontroli, {to je delatnost Inspektorata odbrane. ^i-me se on jo{ bavi?– Inspektorat prvenstveno kontroli{e borbenu gotovost,
funkcionalnu sposobnost sastava Vojske i pripreme za odbranu.O osposobqenosti odbrambenog sistema za pojedine funkcije iz-ve{tava nadle`ne republi~ke organe. U wemu deluje i Materijal-no-finansijska, tr`i{na i gra|evinska inspekcija, te Inspekcijaza{tite na radu, za{tite `ivotne sredine i za{tite od po`ara.Jo{ smo Vrhovnom savetu odbrane predlagali da se u okviru In-
vazduhoplovstva. Nedoumice o budu}oj organizaciji Inspektorata,o za{titi qudskih prava i civilnoj kontroli u sistemu odbrane,tako|e smo podelili sa admiralom Grbavcem.
Kakav }e ubudu}e biti polo`aj Inspektorata odbrane? – Do sada je Inspektorat bio pot~iwen Vrhovnom savetu od-
brane i nije imao zvani~nu institucionalnu vezu sa Ministar-stvom odbrane. U novim okolnostima Ministarstvo je predlo`ilonadle`nim dr`avnim organima da se Inspektorat pozicionira uwegov sastav, uz Vojnobezbednosnu i Vojnoobave{tajnu agenciju.Sli~na su iskustva ve}ine zemaqa i dr`ava iz okru`ewa, posebno~lanica Partnerstva za mir i Natoa. Pravno utemeqewe Inspek-torat }e dobiti tek kada se donese Uredba o wegovom radu. O~eku-jemo da se do kraja meseca normativno i funkcionalno defini{epolo`aj Inspektorata odbrane.
Ho}e li nova pozicija onemogu}iti nezavisnu kontrolu od-brambenog sistema? – U vreme kada je bio odvojen od Ministarstva odbrane, In-
spektorat je mogao da radi u slo`enim uslovima, pogotovo kadakontroli{e poslovawe najodgovornijih li~nosti sistema odbra-ne. Verujem da se novim re{ewem mo`e posti}i objektivnost to-kom inspekcijskog nadzora. Treba znati da je Inspektorat odbra-ne stru~an organ vrhovnog komandanta, a istovremeno i vaqan in-strument civilne kontrole sistema odbrane. On sara|uje sa skup-{tinskim Odborom za odbranu i bezbednost, Narodnom skup{ti-nom i Vladom Srbije, vojnim kabinetom predsednika Republike i,naravno, Ministarstvom odbrane i General{tabom Vojske. Svoje-vrsnu nezavisnost obezbe|uje i na~in na koji se bira, odnosnopostavqa najodgovorniji stare{ina Inspektorata odbrane. Dosada je na~elnika Inspektorata imenovao Vrhovni savet odbra-ne, a ubudu}e }e ga, kao i sve generale, imenovati predsednik Re-publike, na predlog ministra odbrane.
Tvrdite, zapravo, da }e na~elnik Inspektorata biti vojno li-ce, a da na wegove odluke ne}e uticati pretpostavqeni, od-nosno ministar odbrane ili pojedini dr`avni ~inovnici? – I na ~elu Inspektorata odbrane drugih zemaqa nalaze se
vojna lica, odnosno generali sa dve ili tri zvezdice. Tako je u oru-`anim snagama SAD, Rumunije i ^e{ke, sa kojima smo o tome u vi-{e navrata razmewivali mi{qewe. Zna~ajno je da u na{im uslo-vima na~elnik Inspektorata bude najvi{i oficir, stare{ina kojije pro{ao sve nivoe komandovawa u Vojsci. On se ne bira premapoliti~koj podobnosti ili strana~kim interesima, ve} na osnovuznawa, sposobnosti i iskustva. Treba da izvr{ava zadatke vrhov-nog komandanta, Vlade ili da postupa po zahtevu skup{tinskog Od-bora za odbranu i bezbednost. Inspektorat izvodi i inspekcijekoje zatra`e ministar odbrane ili na~elnik General{taba. Iakosu mogu}i razli~iti uticaji na Inspektorat odbrane RepublikeSrbije, ube|en sam da wihov efekat umnogome zavisi od li~nostikoja ga vodi.
Koji je zajedni~ki imeniteq poslovawa u sistemu odbraneproteklih godina? – Jo{ visok nivo korupcije svojstven je ne samo za na{ od-
brambeni sistem ve} i za dru{tvo u celini. To je op{ta odlika ze-
FOND SOVO
– Fond za socijalno osigurawe vojnih osiguranika jeproteklih nekoliko godina nezakonito gradio i kupovao sta-nove za vojne penzionere. Kako Ministarstvo odbrane imainstituciju koja se bavi tim poslovima, Fond je preko wetrebalo da re{ava svoje stambene potrebe, tako {to }e jojpreusmeriti finansijska sredstva kojima raspola`e. U tovreme ni Upravni odbor Fonda nije postupao u skladu sapropisima. Protiv odgovornih stare{ina Fonda su pokre-nute krivi~ne prijave.
NAMENSKA
– Posle kontrole preduze}a namenske industrije, In-spektorat je podneo nekoliko krivi~nih prijava protiv od-govornih i ovla{}enih lica zbog nepo{tovawa ugovorenihobaveza prema Ministarstvu odbrane. Naime, sistem od-brane je ulo`io novac za proizvodwu naoru`awa u firmeiz Kragujevca i U`ica, kako bi stimulisao wihov razvoj iposlovne projekte. Za prodaju na tr`i{tu, tako|e, predaoim je izvesne koli~ine vi{ka vojnog naoru`awa i municije.Preduze}a namenske industrije trebalo je da novac vrateMinistarstvu kada prevazi|u finansijske probleme. Od to-ga, me|utim, nije bilo ni{ta. Finansijske {tete, odnosnodugovawa Vojsci, kako su procenili nadle`ni, iznose725.000.000 dinara od Zastave, a 672.000.000 dinara odPrvog partizana. Inspektorat je o tome obavestio dr`avnivrh. Vlada Republike Srbije je, u tom smislu, u~inila i kon-kretne pomake, pretvaraju}i deo tih sredstava u dr`avnou~e{}e u tim firmama. Na taj na~in se dr`avno u~e{}e ujednoj od tih firmi sa 51 pove}alo na 72 odsto.
Krivi~ne prijave podneo je Inspektorat odbrane iprotiv odgovornih stare{ina u Ministarstvu zbog nedo-slednosti u nadzoru ugovorenih obaveza namenske indu-strije. Doveden je u pitawe i kvalitet kadra koji je u Uprav-nim odborima tih firmi {titio interes sistema odbrane.Oni su zameweni tek posle godinu dana. Pojava velikogbroja malih firmi za promet naoru`awa, vojne opreme imunicije pove}ala je korupciju i umawila mogu}nost dr`av-nog nadzora.
spektorata odbrane formira Odeqewe za za{titu qudskih prava– i zaposlenih u sistemu odbrane, i gra|ana koji sa wim kontakti-raju. Planirano je da i Inspektorat bezbednosti letewa u|e u sa-stav Inspektorata odbrane.
Zbog smawewa obima poslova Ministarstva odbrane i Voj-ske, pomenute inspekcije }e pretrpeti organizacione i funkcio-nalne izmene. U Inspektoratu }e raditi oko 50 zaposlenih, od to-ga }e polovina biti civilna lica. Ranije je osnovna jedinica kojuje kontrolisao Inspektorat bila brigada, a u novoj zakonskoj regu-lativi predlo`i}emo da to bude samostalni bataqon. Naravno,promeni}emo i postoje}u metodologiju inspekcijskog nadzora, oce-wivawa i vrednovawa borbene gotovosti, zastarele pravne pro-cedure i uvesti standarde Natoa u odgovaraju}im oblastima. Kon-trola namenskog tro{ewa buxetskih sredstava izdvojenih za fi-nansirawe poslova odbrane, odnosno novca poreskih obveznika,javnih nabavki i zakonitosti tokom ugovarawa poslova u Mini-starstvu i Vojsci, tako|e su zadaci Inspektorata odbrane. Uz to,on po propisanoj metodologiji prati sprovo|ewe dr`avnih odlukakoje se odnose na sistem odbrane, {to predstavqa prakti~no ci-vilnu kontrolu.
Pretpostavqamo da imate podatke o sposobnosti na{ih je-dinica za namenske zadatke?– Planskim najavqenim i nenajavqenim kontrolama u pret-
hodnom periodu, ili inspekcijskim nadzorom po zahtevu ministraodbrane ili na~elnika General{taba Vojske, uo~ili smo da sistemodbrane nije dobro dimenzionisan, opremqen i obu~en za pomo}dr`avnim organima u slu~aju elementarnih nepogoda i prirodnihkatastrofa. Osposobqenost sastava Vojske za odbranu je na zado-voqavaju}em nivou. Jedinice Kopnene vojske su obu~ene i popuwe-ne za namenske zadatke od 80 do 90 odsto. Takvi procenti su u Va-zduhoplovstvu ispod 50, {to je alarmantno, na {ta smo krajem pro-{le godine upozorili nadle`ne dr`avne institucije i Ministar-stvo odbrane.
Uzroke lo{eg stawa u na{em vazduhoplovstvu treba tra`itinajpre u pogre{nom finansirawu i programirawu potreba. Sred-stva koja je sistem odbrane dobijao nisu usmeravana krajwim ko-risnicima. Onda imate i situaciju kakva se dogodila pro{le godi-ne – nema dovoqno goriva za obuku pilota, a pri tome je neki re-ferent neplanski izdvojio vi{e novca za remont aviona, uplatioga remontnom zavodu, a da se remont nije ni izvr{io. Ponekad sede{avalo da su odgovorne stare{ine smatrale da treba da kupujusocijalni mir zaposlenih, pa su nenamenski tro{ile finansijskasredstva, ne vode}i ra~una o borbenoj gotovosti. No, mnoge te{ko-}e su posledica dugogodi{weg zapostavqawa tog vida Vojske i te-{ko je danas za to nekoga okriviti. Mo`e se re}i i da se Vazduho-plovstvo nije dovoqno nametnulo kao problem dr`avi. Pojedinikomandanti vazduhoplovnih jedinica imali su megalomanske zahte-ve kada je re~ o opremawu, ne uva`avaju}i realne ekonomske mo-gu}nosti zemqe.
Obuka profesionalnih vojnika za u~e{}e u mirovnim misija-ma je kvalitetna. Neophodno je usvojiti nove procedure i standar-de kako bismo dostigli zahtevanu organizacionu, tehnolo{ku ifunkcionalnu kompatibilnost sa ostalim sastavima u mirovnimoperacijama. Obu~avawe treba da se usmeri na ono {to je speci-fi~no u savremenom ratovawu, posebno na borbu u urbanim sre-dinama. Odlazak u mirovne misije zahteva izuzetnu obave{tajnusposobnost i pripreme. Dok dr`ava ne donese potrebnu pravnuregulativu za sistem odbrane, zadatak Vojske je da profesionalnevojnike obu~ava po novim principima i samo ograni~eno anga`ujeu misijama.
Kasnimo, dodu{e, i sa reformom obuke. Iako je mnogo to-ga u~iweno, jo{ nemamo ni odgovaraju}a pravila, ni simulaci-one sisteme na kojima bi se kvalitetnije osposobili donosio-
ci odluka na svim nivoima. Ministarstvo odbrane i General-{tab Vojske zato insistiraju na opremawu savremenim tehno-logijama.
[ta se de{ava kada pojedinci ili sastavi Ministarstvai Vojske ne rade u skladu sa zakonom? – Ukoliko nadle`ne inspekcije utvrde da se u sistemu odbra-
ne nezakonito posluje, Inspektorat protiv odgovornih lica pod-nosi krivi~ne prijave Vojnom odeqewu Tu`ila{tva Republike Sr-bije. Sudski se gone i preduze}a iz gra|anstva koja su nanela {te-tu Ministarstvu i Vojsci. Izve{taj o odgovornosti dostavqa senadle`nima u sistemu odbrane i dr`avnim institucijama. Za ma-we propuste Inspektorat tra`i disciplinsku odgovornost – uda-qavawe sa du`nosti, gubitak ~ina ili povla~ewe ovla{}ewa. Ni-je nam najva`nije da podnesemo krivi~ne prijave ve} da na nekina~in iniciramo pretpostavqene da kontroli{u svoje saradnikei pot~iwene. Vojnodisciplinski sud ima sna`an instrument gubit-ka ~ina, ali se on retko primewuje. Uglavnom se krivica svodi napostupawe pot~iwenog po nare|ewu pretpostavqenog. Niko ne mo-`e, me|utim, da postupa mimo zakona.
INTERVJU
15. septembar 2006.10
JUGOIMPORT – MONT
– Neovla{}eno lice iz Ministarstva odbrane je uaprilu pro{le godine sa crnogorskim Jugoimportom –Mont potpisalo ugovor o izvozu vi{ka vojnog naoru`awana inostrano tr`i{te. Problemati~an je upravo na~in nakoji je taj ugovor sklopqen – firma je posao dobila mimotendera, {to je danas predmet sudskog spora. Inspektoratodbrane tokom kontrole nije uspeo da prona|e svu doku-mentaciju o tom poslu.
Da li je to ba{ tako?– U pro{loj garnituri Ministarstva odbrane i Vojske bilo
je mnogo nezakonitosti u radu. Put do afera koje su potresale si-stem odbrane trajao je znatno du`e. Inspektorat je reagovao kadgod je to bilo mogu}e. U nekim situacijama ni nadle`ni dr`avniorgani nisu znali {ta se zaista doga|a. O~it primer za to jestepotpisivawe ugovora o satelitu. Inspektorat odbrane, prema sa-da{woj regulativi, nije namewen za neposredna reagovawa navanredne doga|aje. On se u principu bavi nekrivi~nim istragamai sistemskom kontrolom poslova odbrane. Prethodni ministarodbrane je povukao takve kadrovske poteze da se prakti~no okru-`io qudima koji su mu bili nakloweni, a zloupotrebqavali suslu`beni polo`aj. Mnogi su smatrali da je ono {to ministar ka-`e zakon, a ne ono {to u zakonu pi{e.
Nedavno je Inspektorat odbrane kontrolisao kupovinu,izgradwu i podelu vojnih stanova od 1. januara 2000. godi-ne do danas. Kakvi su nalazi inspektora? – Op{ti je zakqu~ak da ne postoji jedinstvena evidencija
kupqenih i dodeqenih stanova u sistemu odbrane. Haos i zbrka udokumentaciji omogu}ili su pojedincima da nezakonito posluju.Pravilnik o re{avawu stambenih pitawa, koji je usvojen pro{legodine, svojevremeno je tako|e kontrolisan. Inspektorat je nawega ulo`io 11 stranica primedbi. I pored toga on je na pred-log ministra odbrane prihva}en na Savetu ministara.
Bezbroj je primera da se ne po{tuju propisi. Pojedinci uMinistarstvu i Vojsci, zahvaquju}i razli~itim vezama, imali suekskluzivno pravo da znaju svoje mesto na rang-listi i kolikostambenih kvadrata treba da se odreknu, kako bi preko reda do-bili stan. Karakteristi~an je primer pripadnika sistema od-brane koji je pet puta mewao iskaz o procentu odricawa. Imali
smo slu~ajeve da su stanovi podeqeni, a da zahtevi svih stambe-nih interesenata nisu bili obra|eni.
Kada je re~ o finansirawu stambene izgradwe, kad god jeMinistarstvo primewivalo model suinvestirawa sa gra|evin-skim firmama, bili smo prevareni, jer smo dobijali znatno ma-we stambenih kvadrata. Te{ko}e u Ra{koj ulici u Beogradu, po-znatije kao afera Cve}ara, nastale su najpre zato {to je objekatizgra|en na zemqi{tu koje nije gra|evinsko, odnosno na kome ni-je bila dozvoqena stambena gradwa. Danas je te{ko prevazi}iprobleme na toj lokaciji, jer datiraju jo{ iz 1998. godine. [te-te imaju i sada{wi stanari, ali i oni kojima su dodeqeni wiho-vi raniji stanovi, jer ih nisu vratili stambenom fondu.
Za propuste u stambenom poslovawu disciplinski odgovara-ju mnoge stare{ine, a protiv najodgovornijih su podnete i kri-vi~ne prijave. Sudski postupak se vodi i protiv biv{eg ministraodbrane, jer nije ispo{tovao zahtev Vrhovnog saveta odbrane dase stanovi u Ra{koj ulici prodaju na tr`i{tu.
[ta je otkriveno o aferi Pancir? – Inspektorat odbrane je sudu dostavio nalaze o ugovorima
Ministarstva odbrane i Proizvodwe Mile Dragi}. Svi odgovor-ni su optu`eni i skloweni sa du`nosti, a krivi~ni postupak je utoku. Nadle`ni su najpre utvrdili da su cene predvi|ene ugovori-ma nepravilno formirane. Da su se potpisani dogovori realizo-vali Vojska bi pretrpela nov~anu {tetu u vrednosti od26.000.000 evra, samo zbog pogre{no definisanih cena. Kupovi-nu vojne opreme pokrenuo je nenadle`ni organ General{taba Voj-ske, bez znawa Kabineta na~elnika. Inspektorat se nije bavioistragama, ve} je proveravao takti~ku opravdanost ugovorenihkoli~ina opreme – da li je ona usvojena u naoru`awe i opremupripadnika sistema odbrane, te da li su bila odobrena nov~anasredstva za takvu nabavku. Sve to nije postojalo.
Kupovina se po odluci ministra odbrane odvijala kao po-verqiva, mada pojedine pokretne stvari predvi|ene ugovorimanisu bile poverqive prirode, pa su se mogle kupovati u postupkujavne nabavke. I u delu gde je postojala poverqivost nabavke po-stupak nije sproveden u skladu sa zakonskom regulativom. Nadle-`ni organ Ministarstva nije formirao ni komisiju koja je treba-lo da napi{e izve{taj o kvalitetu proizvoda, ceni, rokovima is-poruke, garancijama i pripremi predlog odluke za javnu nabavku.
Od ukupno 28 stavki vojne opreme koje su ugovorene, samo je11 bilo usvojeno u naoru`awu i vojnoj opremi. Ministar odbraneje za 2006. i 2007. godinu, me|utim, odobrio nabavku neposred-nom pogodbom. Sredstva koja nisu usvojena u naoru`awe nisu sme-la ni da se ugovaraju u serijskoj proizvodwi. Dogovorene koli~i-ne vojne opreme za posebne namene znatno su prevazilaze potre-be Vojske – ugovoreno je 59.000 komada {lemova, na primer, aVojsci je nedostajalo 28.000. Smatramo da su ugovoreni poslovisa Proizvodwom Mile Dragi} nezakoniti, jer nije ispo{tovanapredvi|ena procedura u Ministarstvu odbrane. Tom prilikom po-jedinci su prekora~ili i dozvoqena ovla{}ewa u postupku ugova-rawa. Ipak, odluke suda ne mo`emo prejudicirati.
Vladimir PO^U^Snimio Zvonko PERGE
11
AFERA SATELIT
– Inspektorat odbrane nije kontrolisao poslove za-kupa satelita. Ugovor o tome je potpisao biv{i ministarodbrane, kao ~lan Saveta ministara, ali bez saglasnostinadle`nih republi~kih institucija. Svi dokumenti u tompostupku bila su ozna~eni kao strogo poverqivi. Krivi~nuprijavu protiv tada{weg ministra odbrane podnelo je Mi-nistarstvo. Danas afera Satelit predstavqa dr`avni pr-oblem.
Sporazum SOFA, koji SAD imaju sa skoro svim evropskimzemqama, otvara nam mogu}nosti {ire saradwe, a naj-zna~ajniji je Program dr`avnog partnerstva (State PartnershipProgramme), u na{em slu~aju sa Nacionalnom gardom Ohaja,
ocewuje general-major Zdravko Pono{, zastupnik na~elnikaGeneral{taba Vojske Srbije, u izjavi za Odbranu posle povratkaiz SAD, gde je boravio od 5. do 8. septembra kao ~lan delegacijepredsednika Srbije Borisa Tadi}a.
Program je to, kako mu ime ka`e, dr`avnog partnerstva, a neiskqu~ivo vojnog. On uglavnom zapo~iwe kao vojno-vojni, kasnijeevoluira u vojno-civilni i sve vi{e poprima odlike civilno-civilne saradwe. Upravo je to va`no da na{a javnost zna, da tonije samo vojna tema ve} mogu}nost ostvarivawa zna~ajnih rezul-tata u mnogim oblastima saradwe.
General Pono{ isti~e da nije neobi~no da vojna saradwame|u dr`avama ponekad ide korak ispred drugih oblika saradwe.U na{im odnosima sa SAD to je jedan od razvijenijih oblika, aline treba zaboraviti ~iwenicu da su SAD trenutno najve}i straniinvestitor u Srbiji.
POTENCIJAL ZA USPE[NU SARADWU[ta za nas zna~i Program dr`avnog partnerstva? Zna~i
mnogo i vi{e nego za druge zemqe koje ga imaju, a ima ga oko 50zemaqa u svetu, od toga 24 iz Evrope, ka`e general Pono{ i ob-ja{wava da za nas zna~i utoliko vi{e budu}i da jo{ nismo u Part-nerstvu za mir. Uz partnerstvo sa Ohajom otvaraju nam semogu}nosti za interoperabilnost, jer }emo sara|ivati sa Na-cionalnom gardom, vojskom koja broji 16.000 qudi i koja je orga-nizovana po standardima Natoa.
Da bismo boqe shvatili su{tinu tih snaga treba znati~iwenicu da su ameri~ke jedinice anga`ovane u na{em regionu sveiz nacionalne garde. Dakle, re~ je o pravoj vojsci, a ne o rezerviu nekom standardnom smislu re~i.
Za{to smo dobili Ohajo? Razlog je demografskog karaktera,jer je na{a dijaspora dosta brojna u toj dr`avi, a tu je i senatorXorx Vojnovi~, ~ovek na{eg porekla, koji je podr`ao ovu saradwu.Drugi razlog je, navodi general Pono{, u ve} ostvarenoj afirma-ciji Ohaja u realizovawu takvog programa sa Ma|arskom. U tojsaradwi program je pro{ao evoluciju od vojno-vojnog do skoroizrazito civilno-civilnog. Iskustvo celokupne saradwe Ohaja saMa|arskom govori da je re~ o gardi koja ima potencijal i refer-ence za veoma uspe{nu saradwu.
15. septembar 2006.12
AKTUELNO
GENERAL-MAJOR ZDRAVKO PONO[ O RAZGOVORIMA U SAD
UBRZAWESARADWEPotpisivawe sporazuma SOFA(Status of Forces Agreement), koji reguli{e status ameri~kogvojnog osobqa tokom boravka na na{oj teritoriji, krunisaweje vi{egodi{weg rada naunapre|ewu vojne saradwe ikonkretnog dvogodi{weg rada na pripremawu tog dokumenta
General Pono{ ka`e da su ~lanovi srpske delegacije pri-likom posete Kolumbusu, glavnom gradu Ohaja, do~ekani ne samokao partneri nego i kao prijateqi, a sve~ani vojni stroj stajao jepored srpske zastave i intonirana je himna Bo`e pravde. Utisak jepotvr|en i prilikom prezentacije vojne saradwe prire|ene zana{u delegaciju, kojoj su prisustvovali svi komandanti jedinicaranga brigada. Prisustvo top menaxmenta Nacionalne gardepotvr|uje spremnost za saradwu u kojoj }emo dobiti onoliko ko-liko budemo spremni da prihvatimo.
ZNAWE NA PRVOM MESTUO konkretnim oblicima saradwe razgovara}e se ve} krajem
septembra, najavquje general Pono{, kada nam u posetu dolazi ko-mandant Nacionalne garde Ohaja general Gregori Vejt, a potomsredinom oktobra, kada u posetu dolazi general Stiven Blam, ko-mandant Nacionalne garde SAD. Nakon toga mo`emo o~ekivati pr-vo razmenu ekspertskih radnih grupa, a u dogledno vreme i zajed-ni~ke ve`be i {iru saradwu na planu obuke.
To je program kojim }emo mnogo dobiti, posebno u stru~nomsmislu, a ni{ta ne gubimo, nagla{ava general Pono{. Partnerskiodnos omogu}ava nam razmenu iskustava i znawa sa jedinicima ko-je funkcioni{u po standardima Natoa i koje imaju izvanrednoiskustvo u mirovnim operacijama.
General Pono{ je o aspektima vojne saradwe dve zemqe uPentagonu razgovarao sa zamenikom na~elnika Zdru`enog gener-al{taba admiralom Edmundom \iambastijanijem. To je tako|e biovrlo srda~an i konstruktivan razgovor, gde je dogovoreno da nakonpotpisivawa sporazuma SOFA treba krenuti u prakti~ne oblikesaradwe. Dogovoreno je da se jo{ vi{e podr`i {kolovawe na{ihoficira i poha|awe kurseva u obrazovnim centrima Natoa.
Od svih oblika general Pono{ je najvi{e insistirao naobrazovawu i obuci, odnosno znawu, o ~emu je posebno govorio za~asopis ”The Stars and Stripes”. ”Mo`ete dobiti pare, ali ihpotro{ite, mo`ete dobiti opremu, ona zastari, ali znawe je onokoje ostaje. To je dugoro~na investicija koja ne mo`e brzo da sestekne, ali ni brzo da se izgubi”, objavio je u intervjuu sa gener-alom Pono{em ~asopis ameri~kih oru`anih snaga.
Treba ista}i i razgovore vo|ene sa kongresmenima i sena-torima ~lanovima komiteta za oru`ane snage u kojima je posebnopodvu~en dobar razvoj saradwe Srbije i Amerike. Nedavno ob-javqeno pismo podr{ke pet kongresmena, a posle toga i 24 sena-tora, zna~e podr{ku toj vrsti saradwe i apel predsedniku Bu{uda je podr`i. Oni su tako nastupili i sada, podr`avaju}i na{ereforme i razvoj bilateralne saradwe. U tim razgovorima, ka`ena kraju general Pono{, nagla{eno je da Srbija i Amerika imajudugu istoriju prijateqstva i vojnog savezni{tva u velikim ratovi-ma, a ovih dana obele`eno je i 125 godina diplomatskih odnosadve zemqe.
R. M.
13
P E R A S P E R A
PE[ADIJSKI KRAUL
Pi{e Qubodrag STOJADINOVI]
D
V
Vaterpolisti surekli da }epobediti, i svojesu obe}aweodr`ali. Kazali suda su oni ”taekipa“. Da, upravosu oni ta ekipa!Qudi kojisavr{eno poznajuodnos snaga. Svojumo} u paraleli sanajja~improtivnikom.Vrhunski sport namukazuje na putevevelikih pobeda irazloge zaponi`avaju}eporaze. Ni{tavi{e nije samoigra, pa nivaterpolo.
Savr{eno je ose}awe kad si pobednik. Iznadtebe samo vatromet, kao one no}i na Ta{maj-danu. Srbi su u finalu, to videsmo, ”podavi-
li“ Ma|are, i postali i ostali najboqi u vater-polu. U Evropi i svetu i daqe gde god da ima vode.Loptawe u bazenu nam ide mnogo boqe nego bilo{ta drugo na suvom.
I Srbija i Ma|arska, prva i druga svetskavaterpolo velesila, nemaju izlaz na more. Nemajuizlaz, zato {to nemaju more. Kad se boqe razmi-sli, takav im luksuz i ne treba. Toliku vodu ipaktreba odr`avati.
Za nas je igra na vodi suvozemno isku{ewe,mala slatkovodna avantura. Dvadesetak izabranihigra loptu u bazenu najboqe na svetu, a ostali Sr-bi su nepliva~i. Na{ ~ovek nikada ne pliva bezrazloga. Mora da postoji nekakav smisao i ciq.Ina~e je mlatarawe nogama i rukama po vodenojpovr{ini (ili dnu) samo sebi svrha.
Kad je pisac ovih redova stigao u Vojnu akade-miju KoV (Kopnene vojske), davne 1966, ve{tinuplivawa je znao svaki stoti pitomac. Ostalih 99je major Ki}a Jefti} bacao u vodu, pa ko pre`ivi.Iz tih vremena ostala je zabele`ena antologijskaizjava sve`e obu~enog (i svu~enog) pitomca MiletaKecmana, koga je iz bazena Vojne akademije na Ba-wici jedva izvukla tro~lana spasila~ka ekipa:”Ma ja mogu da se odr`avam na woj (vodi, prim.aut.), samo mi je te{ko dihati!“
Mile Kecman je, u stvari, objasnio su{tinuplivawa. Ali, vi{e nikava sila nije mogla da gaubaci u bazen. U stvari, on je dosledno i urednoizbegavao sportski centar, i napustio je {kolova-we u drugoj godini: ”Sve bih ja to polo`io, sve teispite, samo da me onaj Ki}a ne baca u vodu!“
a je plivawe ~udo, uverio nas je i Xoni Vajs-miler, prvi ~ovek u istoriji koji je 100 meta-ra slobodno plivao u vremenu ispod jednog
minuta. I onda je postao filmski Tarzan. Wegovise urlici jo{ ~uju po kinotekama. Danas svaki kli-nac koji trenira plivawe pola godine lako ru{iVajsmilerov podvig. Plivati sto metara ispod mi-nute, to je rutina. Sada je i Mark [pic iz najbo-qih vremena, ~ovek sa sedam zlata iz Minhena1972, spor kao pu`. Svi su br`i od wega, ~ak i ovina{i pliva~i davqenici.
No, svejedno, danima smo u`ivali gledaju}isavr{ene srpske momke kako pobe|uju sve redom.Mora biti da ta vrsta nagla{ene superiornostiima neko obja{wewe. Vaterpolo je sport koji se(materijalno) ne isplati. Nema astronomskih tran-sfera, niti javne groznice, kao u fudbalu. Baza jeskromna, samo de~aci iz ve}ih centara koji imajubazene. Kona~no, ostali smo i bez vodene veze sa
Sredozemqem. Oti{li su Crnogorci, pa ipak, ”po-davismo“ sve koji se uhvate sa nama.
Ne trebaju nam strani treneri, jer ko je boqiod na{ih? [ta }e nam Brazilci u bazenima, kadsu za te stvari ovi na{i Brazilci. To jest, Srbi.
E sad bi Radovan Tre}i kazao: ”Eto re{ewa!“Eto re{ewa, dabome, koje se sastoji u jednom (po-malo ishabanom) stereotipu. A on se zove pobed-ni~ki mentalitet. Kako to da ga negde imamo (tajmentalitet), a na mnogim mestima ne. Jesmo li iz-gubili veru u sopstvene snage, nabacili sebi ne-brojene komplekse, prepali se da se lo{e stvarine ponove?
Umemo li da procenimo svoje snage? Ako i da-qe koristimo vrhunski sport kao metaforu, mora-mo se setiti nesre}ne fudbalske avanture u Ne-ma~koj. I tamo su na{i pa}enici oti{li puni op-timizma, a pokazali se kao sme{na dru`ina na ko-joj su se ve`bali Argentinci. I svi koji su stigli.
Svaki od tih fudbalskih dunstera zara|ujevi{e od ~itavog Vaterpolo saveza Srbije.
aterpolisti su rekli da }e pobediti, i svojesu obe}awe odr`ali. Kazali su da su oni ”taekipa“. Da, upravo su oni ta ekipa! Qudi koji
savr{eno poznaju odnos snaga. Svoju mo} u para-leli sa najja~im protivnikom.
Vrhunski sport nam ukazuje na puteve velikihpobeda i razloge za poni`avaju}e poraze. Ni{tavi{e nije samo igra, pa ni vaterpolo.
Beogradom su kru`ile kolone vozila, iz nao-ru`anih delova grada se pucalo, kao za srpsku No-vu godinu. Zvezde pobede, junaci naroda su oti{lida slave, wihovi najvatreniji obo`avaaoci su svo-ju radost topili u pivu.
Za{to da ne, i to je te~nost.Mile Kecman jo{ nije zavoleo vodu. Zaista je
u woj te{ko disati, ako ne i nemogu}e. Na{i dale-ki preci su napustili velike natopine jo{ pre ne-koliko miliona godina. Postoji jedan ”multimedi-jalni umetnik“ u Beogradu, malo pisac, malo sli-kar, malo vajar, malo pijanac, koji tvrdi da nikadanije bio na pla`i, niti u bazenu. Kupa se u velikojkaci, svake bogovetne subote, pa i re|e. Nikadanije seo u avion, a izbegava i ostala prevoznasredstva koja imaju to~kove ili saonike. Sti`e sa-mo dotle gde ga vode noge, numera obu}e 46.
”Neprirodno je plivati ili leteti, da je Boghteo da budemo takvi, ostavio bi nam krila, iliko`ice me|u prstima, ili peraja na nogama. Umre-}u ~im me neko odvoji od ~vrstog tla.“
Dobro de, takav je samo jedan. Ostali Srbisu pobednici. Na Kalemegdanu, ili na Ta{majda-nu, to je svejedno.
Autor je komentator lista ”Politika“
Ministar Stankovi} posebno se osvrnuo na brojne te{ko}e koje us-poravaju proces reforme, kao {to su nedostatak odgovaraju}e pravneregulative, nasle|eni problemi iz prethodnih perioda, nedovoqnorazumevawe u delu javnosti osnovnih reformskih opredeqewa ineophodnosti nastavka procesa me|unarodnih integracija.
– Nadam se da }emo u toku ove godine uspeti da zavr{imo najve}i deoposlova koje smo radili u proteklom periodu i da }emo stvoriti uslove dase procesi reforme odvijaju br`e – istakao je ministar Stankovi}.
– Zato moramo da uredimo pravni prostor u Ministarstvu i Vojsci,jer smo i mi pravili odre|ene dokumente, a da nismo re{ili status Vojske
14 15. septembar 2006.
UKRATKO
DOGA\AJI
B R @ E
SARADWASA NEMA^KOMNa~elnik Sektora za politiku odbrane i kontrolu naoru-
`awa Ministarstva odbrane Savezne Republike Nema~ke, ge-neral-potpukovnik Peter Nagel, razgovarao je sa pomo}nikomministra za politiku odbrane Sne`anom Samarxi}-Markovi}o aktuelnim pitawima vojne politike i me|unarodne vojne sa-radwe. Tom prilikom gospo|a Samarxi}-Markovi} uru~ila jepredstavniku Ministarstva odbrane SR Nema~ke Plaketu Mi-nistarstva odbrane Republike Srbije, kao znak zahvalnosti zauspe{nu saradwu i pomo} Nema~ke.
Tokom dvodnevne posete na{oj zemqi general Nagel sastaose i sa pomo}nikom ministra odbrane za qudske resurse Zora-nom Jefti}em i zastupnikom na~elnika General{taba VojskeSrbije, general-majorom Zdravkom Pono{em.
Tokom razgovora je istaknuto da se u Srbiji o~ekuje podr-{ka Savezne Republike Nema~ke u re{avawu pitawa budu}egstatusa Kosova i Metohije i daqe intenzivirawe me|uarmijskesaradwe dve zemqe.
RE^NIK VOJNIH TERMINANa inicijativu Instituta za jezike Austrijske savezne voj-
ske, a na osnovu Programa zajedni~ke saradwe u 2006. godiniizme|u te vojske i Vojske Srbije, ovih dana u~iweni su prvi kora-ci Akademije za nacionalnu odbranu Austrije, odnosno pomenutoginstituta, i Vojne akademije Vojske Srbije na projektu izrade srp-sko-nema~kog, odnosno nema~ko-srpskog vojnog re~nika.
Re~nik, u kome }e se na}i oko 4.500 re~i iz oblasti bez-bednosne politike, prava, vojne strategije, taktike, vojne geo-grafije, komandovawa, pravila slu`be, logistike, slu`be u mi-rovnim operacijama, trebalo bi da bude zavr{en tokom 2009.godine. Za vreme izrade re~nika planiran je stru~ni razgovortimova dva puta godi{we radi re{avawa i uskla|ivawa stru~-nih pitawa, a ono {to }e tek biti definisano jeste broj prime-raka prvog izdawa, tro{kovi {tampawa i autorska prava.
Kako se moglo ~uti na zajedni~kom sastanku predstavnikaMinistarstva odbrane i Vojne akademije Vojske Srbije i In-stituta za jezike Austrijske savezne vojske, koji je odr`an u Voj-noj akademiji, pomenuti projekat }e kao prioritetan biti uvr-{ten u istra`iva~ke planove te visoko{kolske ustanove VojskeSrbije.
S. S.
PREDAVAWE MINISTRA STANKOVI]A
SASTANAK ZAJEDNI^KE KOMISIJE ZA SPR
Ministar odbraneZoran Stankovi},
5. septembra, u [kolinacionalne odbrane,
odr`ao je polaznicima50. klase General{tabnogusavr{avawa i 53. klase
Komandno-{tabnogusavr{avawa predavawe
o ”Sistemu odbraneRepublike Srbije i
pravcima daqeg razvoja”
U Rudaru kod Kur{umlije krajem avgusta odr`an je 264. sastanakZajedni~ke komisije za sprovo|ewe Vojno-tehni~kog sporazuma. Delega-ciju Kfora predvodio je danski pukovnik Ole Kepen, dok se na ~elu dele-gacije Vojske Srbije nalazio na~elnik Komisije za sprovo|ewe Sporazu-ma pukovnik Miodrag Popovi}.
S A R A D WA K F O R A
Pukovnik Miodrag Popovi} i danski pukovnik Ole Kepen
15
UKRATKO
U R E F O R M E
SABQA ZA ZASLUGEPovodom odlaska sa
du`nosti izaslanika od-brane Norve{ke u Srbi-ji Brigta Hara Vagea i po-stavqewa novog, potpu-kovnika Terijea Haver-stada, u rezidenciji nor-ve{kog ambasadora u Be-ogradu odr`an je prijem.
Tom prilikom su, uime Ministarstva od-brane, Sne`ana Samar-xi}-Markovi}, pomo}nikministra odbrane za po-litiku odbrane, i dr Zoran Jefti}, pomo}nik ministra odbra-ne za qudske resurse, gospodinu Vageu uru~ili sabqu, kao znakzahvalnosti za veliku podr{ku i doprinos reformama srpskogsistema odbrane.
S. S.
KURS IZ PRAVAORU@ANIH SUKOBAU organizaciji Gen-
eral{taba Vojske Srbije– Centra za mirovne op-eracije, a u saradwi saMe|unarodnim komite-tom Crvenog krsta – Re-gionalnom delegacijom uBeogradu, u Centru zamirovne operacije od 4.do 8. septembra odr`anje “Kurs iz pravaoru`anih sukoba”.
Petodnevni kurs po-ha|alo je trideset oficira. Tom prilikom oni su stekli osnov-na znawa o zna~aju i ulozi prava oru`anih sukoba koja trebada poseduje svaki pripadnik Vojske.
Peter Fluge, zamenik {efa Regionalne delegacije MKCK,pukovnik Zoran Devi}, zamenik na~elnika Centra za mirovneoperacije Vojske Srbije i potpukovnik Zoran Lu~i}, direktorkursa, slo`ili su se da je “Kurs iz prava oru`anih sukoba” bioveoma koristan za polaznike.
S. S.
AKADEMIJA ZA DIPLOMATIJUI BEZBEDNOSTU Beogradu je protekle nedeqe po~ela sa radom Akademija
za diplomatiju i bezbednost, prva institucija te vrste uisto~noj i ju`noj Evropi. Akademija je osnovana kao zajedni~kisrpsko-britanski projekat, a wena misija jeste obrazovawemladih profesionalaca iz celog sveta za me|unarodne kari-jere i vode}e pozicije u diplomatiji, bezbednosti, adminis-traciji i biznisu.
Akademija za diplomatiju i bezbednost je organizovanakao visoka {kola strukovnih studija, u trajawu od tri godine,po ~ijem okon~awu student dobija zvawe politikologa za diplo-matiju. Program studija u potpunosti je kompatibilan sa odred-bama Bolowske deklaracije.
S. S.
u Ustavu. Sada taj status re{avamo i dali smo na{ plan i okvire ulaskaVojske u ustavnu regulativu. Tako|e radimo i na dono{ewu Strategije na-cionalne bezbednosti, za {ta je formirana posebna komisija.
Ministar Stankovi} je polaznicima [kole nacionalne odbranepredo~io najva`nije pravce reforme sistema odbrane i Vojske Srbijedo 2015. godine.
U 50. klasi G[U je 13 polaznika, a u 53. klasi K[U su 24 polazni-ka, koji }e tokom jednogodi{weg {kolovawa biti osposobqeni za najod-govornije du`nosti u Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije.
R. M.
Sni
mio
D. B
AN
DA
U [KOLI NACIONALNE ODBRANE
OVO\EWE VOJNO-TEHNI^KOG SPORAZUMA
Na sastanku su razmewene informacije o povredama administra-tivne linije sa Kosmetom i incidentima u kopnenoj i vazdu{noj zoni bez-bednosti i razmotreni predlozi za zajedni~ke ve`bovne aktivnosti pri-padnika Vojske Srbije i Kfora. ”Zakqu~ili smo” – ka`e pukovnik Mio-drag Popovi} – ”da izme|u dva sastanka nije bilo povreda niti incide-nata na administrativnoj liniji i u Kopnenoj zoni bezbednosti, te da jesaradwa izme|u Vojske Srbije i Kfora dobra i unapre|ena po mnogimelementima”.
Sa takvom ocenom slo`io se i pukovnik Ole Kepen, koji je nagla-sio: ”Imamo zajedni~ki ciq, a to je da pove}amo nivo saradwe du` ad-ministrativne linije i re{imo neke mawe probleme. Po{tujemo jednidruge kao profesionalce i siguran sam da dajemo veliki doprinos da sestvari u budu}nosti odvijaju u dobrom pravcu”.
Pored sastanka Zajedni~ke komisije odr`an je i stru~ni sastanakeksperata za prelet aviona, na kome su detaqno analizirana pitawaprocedure najave letova i mogu}nost instalirawa radara na Kopaoni-ku. Po re~ima na~elnika Operativnog centra sistema odbrane pukovni-ka Du{ana Bubana, jasno je precizirano da mirovne snage na Kosmetumogu preletati na{u teritoriju tek posle dobijawa diplomatskog odo-brewa Ministarstva spoqnih poslova Srbije, a na osnovu podnetog zah-teva ambasade zemqe ~iji se vazduhoplov anga`uje. Inicijativa o insta-lirawu na{e radarske stanice na Kopaoniku je u toku i o~ekuje se re{e-we od nadle`nih institucija.
Z. M.
I V O J S K E S R B I J E
N
DOLAZEBOQI DANIN A C I O N A L N I
I N V E S T I C I O N IP L A N Z A O D B R A N U
a Aerodromu Batajnica ministri Republike Srbije Zoran Stanko-vi} i Mla|an Dinki} sa saradnicima predstavili su javnosti 1.septembra Nacionalni investicioni plan za odbranu. Za moder-nizaciju i remont pet aviona MiG-29, dva borbena helikopteraMi-24, dva transportna helikoptera Mi-17, tri helikoptera Mi-8
i jedan transportni avion An-26, ove i naredne godine bi}e izdvojenotrideset miliona evra, tako da se mo`e o~ekivati da }e uskoro po~etineophodni remonti tih letelica.
VRATITI PONOS SRPSKOJ VOJSCIPrema re~ima ministra Dinki}a, jedan od ciqeva Nacionalnog in-
vesticionog plana za odbranu jeste da se vrati ponos srpskoj vojsci, po-{to prethodnih godina dr`ava nije bila u situaciji da dovoqno inve-stira u na{u odbranu i bezbednost. Ciq Vlade Srbije je da se, rekao jeministar finansija, do 2010. godine stvori moderna i profesionalnavojska, u kojoj }e se na pravi na~in nagra|ivati oni koji slu`e otaxbinii ~uvaju mir i bezbednost gra|ana.
– @elimo da se srpski vojni profesionalci po{tuju. A da bi se onipo{tovali moraju da imaju novac i mora se investirati u modernizaci-ju wihove opreme. Ovih trideset miliona evra, prema predlogu MO iG[, bi}e ulo`eno u vazduhoplovstvo da bismo ~uvali na{e nebo, {titi-
AKTUELNO
Za remont aviona i helikopterave} je obezbe|eno trideset miliona evra. Od 1. septembrapove}ane su plateprofesionalnim pripadnicima, a pomo}i }emo i onima koji nemaju stan da dowega br`e i lak{e do|u. Zato verujem da }e, i sa noviminvesticijama u odbranu, srpskavojska brzo povratiti ugled ime|u gra|anima i u regionu, te da za vas uskoro dolaze boqidani – rekao je pilotimaministar finansija Mla|an Dinki}.
17
li civile i pomagali im u elementarnim nepogodama. Nalazi-mo se i pred rebalansom buxeta, po kojem }e ove godine za Voj-sku biti tri milijarde dinara vi{e. Uz to, od septembra ide ipove}awe plata za 20 odsto pripadnicima MO i Vojske. Sada,kada je na{a vojska postala srpska, a {to }e biti i formali-zovano usvajawem Zakona o ministarstvima, u Vladi `elimo dana jedan potpuno druga~iji na~in finansiramo Vojsku. To zna~ida oni koji su najodgovorniji treba da dobiju mnogo ve}e plate,a mladi oficiri odgovaraju}u materijalnu podr{ku i to sada,kada su u naponu snage, a ne kada budu pred penzijom, kao do sa-da. Dakle, `elimo da promenimo taj koncept… Zato smo i osi-gurali da se svake godine izdvaja 2,4 posto bruto doma}eg pro-izvoda za odbranu. Kako se bude pove}avao taj nacionalni pro-izvod, tako }e se pove}avati i buxet za Vojsku. S obzirom na toda srpska privreda raste svake godine 7 do 8 posto, u realnomiznosu toliko }e rasti i vojni buxet, sa ciqem da, od 1. janua-ra 2010, srpska vojska bude potpuno profesionalna – rekao jeministar Dinki} i naglasio:
– Moramo da pomognemo i onima u Vojsci koji nemaju stan.Oko 400 novih stanova, u narednoj godini, pod veoma povoqnimuslovima bi}e prodato pripadnicima MO i Vojske. Taj konkurs}e iza}i na jesen i u wemu }e biti jasni kriterijumi selekcije.Znam i da MO planira da, od prodaje svoje nepotrebne imovi-ne, tako|e gradi nove stanove za vas i mi to podr`avamo. Uz sveto bi}e jo{ investicija i, kad se elimini{u dugovi koje je Vojskanasledila u pro{losti, vrati}e se po{tovawe na{ih gra|ana uVojsku, ali i u regionu. Zato verujem da za Vojsku Srbije dolazeboqi dani – rekao je ministar Dinki} vazduhoplovcima.
– Za sve nas u MO i Vojsci ovo je veliki i sre}an dan, jersmo jo{ pre gotovo godinu dana rekli da `elimo da izvr{imoremont na{ih vazduhoplova – rekao je ministar Stankovi} inastavio:
– Mi danas kre}emo, zahvaquju}i Nacionalnom investi-cionom planu, u neophodno opremawe na{e vojske i za {est me-seci na na{em nebu, sa na{im pilotima, ponovo }e leteti na-
Ministar finansija Mla|an Dinki}: Osigurali smo da se za odbranusvake godine izdvaja 2,4 posto bruto doma}eg proizvoda
{e letelice. Zahvaquju}i radu i razumevawu Vlade Srbije iMinistarstva finansija, mi to danas mo`emo ovde i javno daka`emo. Rezultat toga je i pove}awe plata na{ih pripadnika, ai finansirawe svih drugih aktivnosti u sektoru odbrane. Ono{to je, mo`da, proteklo pomalo nezapa`eno u javnosti jestepodatak da je Vlada Srbije obezbedila sredstva i za na{eg pi-lota Emira [i{i}a. Time su se stekli svi uslovi da on sadado|e u zemqu i nastavi izdr`avawe kazne koja mu je odre|ena.I to je bio poseban dug prema wemu, ali i na{im pilotima.
Ministar odbrane je podvukao da je ovih trideset milio-na evra za Vazduhoplovstvo i PVO “prva ve}a investicija uVojsku Srbije” i da se nada da }e se i ubudu}e nastaviti sa tompraksom kako bi Vojska iza{la iz godinama nagomilanih mate-rijalno-finansijskih te{ko}a.
Skupu se obratio i komandant V i PVO pukovnik Dragan Ka-tani}. On je podsetio da i u Strategijskom pregledu odbrane sto-ji da su, shodno novim rizicima, pretwama i izazovima, defini-sane i sposobnosti Vazduhoplovstva i PVO: kontrola i za{titavazdu{nog prostora, spremnost da se odgovori na sve pretwe u iiz vazdu{nog prostora Srbije, podr{ka kopnenim snagama i spe-cijalnim jedinicama, pomo} civilnom stanovni{tvu u slu~aju ele-mentarnih nepogoda, nesre}a i katastrofa i, kona~no, u~e{}e umirovnim i humanitarnim misijama u regionu i svetu.
– Sada{we stawe na{eg Vazduhoplovstva i PVO obezbe|u-je samo minimum navedenih sposobnosti, a to se posebno odnosina kontrolu i za{titu vazdu{nog prostora. Upravo zato je biloneophodno da se po~ne sa remontom i modernizacijom avionaMiG-29, po me|unarodnim standardima, a sa kojima }emo, po-tom, mo}i sami i kvalitetno da kontroli{emo na{e nebo i na-stavimo na{u gotovo jednovekovnu vazduhoplovnu tradiciju. Sana{im remontovanim i osavremewenim letelicama mo}i }emoda u~estvujemo i u zajedni~kim ve`bama sa drugim stranim va-zduhoplovnim snagama i da, na taj na~in, postanemo uva`en iravnopravan partner u sistemu kolektivne bezbednosti. Na kra-ju, `elim da istaknem da je ovo dan koji su sa nestrpqewem svivazduhoplovci ~ekali {est-sedam godina. Ovaj dan nas je uverioda nismo zaboravqeni, da na{a dr`ava stoji iza vazduhoplov-stva i vojske u celini. Ovo je veliki dan za na{e vazduhoplov-stvo i otaxbinu – rako je komandant Katani} i zahvalio svimakoji su doprineli da se obezbede sredstva za remont letelica.
KORAK PO KORAKPo{to se, potom, popeo u jedan za remont predvi|enih avi-
ona MiG-29 i seo u kabinu, ministar Dinki} je sa ministromStankovi}em odgovarao na novinarska pitawa.
– Treba nam, svakako, jo{ mnogo novca da bismo Vojsku po-stavili na zdrave osnove ali smo i svesni materijalnih ograni-~ewa na{e dr`ave – odgovorio je ministar Stankovi} na prvopitawe i dodao: – Sa ministrom Dinki}em smo se dogovorili daidemo korak po korak u obnavqawe na{ih oru`anih snaga. Iovaj dan, zapravo sve~anost, pokazuje da i Vlada i ministar fi-nansija ispuwavaju svoja obe}awa i ja sam im na tome veoma za-hvalan. Nadam se da }emo, za nekoliko meseci, isto ovako pro-movisati jo{ neke delove Vojske koje }emo modernizovati.
– Finansijska izdvajawa za Vojsku }e u naredne tri-~etirigodine biti fiksna i u skladu sa rastom doma}eg bruto proiz-voda, rekao je ministar Dinki}. – I kako se on bude pove}avaotako }e se pove}avati i realna izdvajawa za odbranu. No, ima-ju}i u vidu aktuelnu racionalizaciju Vojske i weno brojno sma-wewe, a kako bi se pre{lo na profesionalnu vojsku, to zna~ida }e se ta sve ve}a sredstva ubudu}e raspore|ivati na mawequdi nego sada. Mawe }e biti i civila u Vojsci, jer smo done-davno imali paradoksalnu situaciju da su 40 odsto svih zapo-slenih ~inili civili. A toga nema ni u jednoj armiji i mi tu mo-ramo da zadovoqimo me|unarodne kriterijume… I da, onda,oni koji budu ostali, a pravi su profesionalni vojnici, imajuadekvatne plate kakve su, ina~e, svuda u svetu. Mi }emo to i da
u~inimo za nekoliko godina… I sa finansijskog aspekta pro-cenili smo da bi ta tranzicija Vojske trebalo da traje do po-~etka 2010. godine, kada }e se ukinuti obavezno slu`ewe voj-nog roka i kada }emo imati potpuno profesionalnu srpsku voj-sku – rekao je ministar Dinki}.
Na pitawe da li je ta~no da postoji predlog da se na{esnage po{aqu u mirovnu misiju u Liban, ministar Stankovi} jepotvrdno odgovorio i dodao:
– Ju~e smo na sednici Vlade Srbije razgovarali o tome idoneli odluku da Ujediwenim nacijama ponudimo da i na{i vojni-ci u~estvuju u mirovnim misijama u Libanu i Avganistanu. Koliko}e na{ih vojnika tamo biti, jo{ ne mogu ni{ta precizno da ka-`em, jer to zavisi i od UN i, naravno, na{ih trenutnih mogu}no-sti. Odlazak na{ih vojnika treba da odobri Skup{tina i mi }e-mo, u svakom slu~aju, ispo{tovati zakonsku regulativu. Zna~i, Vla-da }e uputiti taj predlog Skup{tini Srbije na razmatrawe i ona}e o tome doneti odluku.
DAKLE, NOVAC JE TUNa pitawe da li je raspisan tender za remont aviona MiG-
29 i kako }e se to tehni~ki izvesti, ministar Stankovi} je odgo-vorio da }e nadle`na slu`ba, u najkra}em roku, dati svoje moda-litete za remont tih aviona. Uglavnom, uprkos nekim ograni~e-wima i specifi~nostima kada je re~ o tim avionima i licenca-ma za wihov remont, rekao je on, do sredine septembra zna}e sesve i o tim aktivnostima. Ministar Dinki} je istakao da je novacpredvi|en za remont letelica ve} na ra~unu Ministarstva fi-nansija i da sada sve zavisi od tehnike koju }e sprovesti MO.
– Dakle, novac je tu. Remont aviona mo`e da po~ne i na-dam se da }e ovaj MiG, za koji su mi rekli da ~etiri godine nijeleteo, zato {to nije obavqen taj remont, uskoro poleteti – re-kao je ministar Dinki} i na novinarsku opasku da li bi on li~-no leteo u wemu odgovorio je:
– Nakon remonta, svakako! Govore}i o pove}awu plata zaposlenih u MO i Vojsci, mi-
nistar finansija je na Batajnici rekao da se svima, od 1. sep-tembra, plate, koje }e biti ispla}ene u oktobru, pove}avaju uproseku za 20 odsto.
– Plate zaposlenih u organima dr`avne zajednice SCG bi-le su ni`e nego one u organima uprave Republike Srbije. Usko-ro }e se i to uskladiti, pa }e i ministar Stankovi} imati pla-tu kao i drugi ministri u Vladi Srbije – rekao je Dinki}.
AKTUELNONa pitawe da li }e se i kada prodati poru{ene zgrade
MO i General{taba u ulici Kneza Milo{a u Beogradu, mini-star Stankovi} je odgovorio:
– Te zgrade nisu u Master planu za otu|ewe. O tome {ta}emo sa tim vojnim kompleksom tek treba da se dogovorimo saVladom, i kada do to u~inimo obavesti}emo javnost.
– Moje li~no mi{qewe je, mada je to u nadle`nosti Repu-bli~ke direkcije za imovinu Srbije, da te zgrade treba {topre prodati i taj novac iskoristiti za materijalno opremaweVojske. Umesto tih ru{evina, na tom mestu bi kona~no trebaloda nikne ne{to novo, {to bi bilo i u skladu sa izgledom cen-tra Beograda – napomenuo je ministar finansija.
Na novinarsku tvrdwu da je, prema nekim analizama, svanepokretna i Vojsci sada nepotrebna imovina procewena naoko milijardu evra, odnosno na pitawe koliko }e od tog novcaneposredno pripasti Ministarstvu odbrane, ministar Dinki}je odgovorio:
– Sve {to se proda od vojne imovine pripada Ministar-stvu odbrane. Taj novac je namewen za modernizaciju Vojske,re{avawe stambenih problema i, uop{te, za unapre|ewe ma-terijalnog polo`aja odbrane. Da li je to ba{ milijardu evra –ne znam, mada mislim da je to neko, mo`da, malo “naduvao” teprocene. Ali koliko }e se zaraditi od prodaje vojne imovine,pokaza}e tenderi i tr`i{te.
Na to pitawe reagovao je i ministar Stankovi}:– @elim da dodam samo jo{ jednu stvar… Kada je re~ o voj-
nim nepokretnostima nedavno se u medijima pojavilo tuma~ewenekih neodgovornih qudi da smo mi po~eli sa rasprodajom vojneimovine… Mi smo, za sada, u Master plan stavili 447 na{ihobjekata i lokacija i svaki od wih }emo objaviti i na sajtu MOkako bi se videlo koji su to objekti. Ali nisu to svi objekti kojibi mogli da se prodaju i nije samo to {to vredi milijardu evra.Vide}emo i {ta }emo sa poru{enim zgradama General{taba uKneza Milo{a, ali i sa drugima, tako da je taj iznos ukupne voj-ne imovine, zapravo, mnogo ve}i od milijarde evra.
Slede}eg trenutka improvizovanu konferenciju za medijepored MiG-a na Aerodromu, prekinula je sna`na buka aviona.Pa`wu svih prisutnih privukle su leta~ke bravure vojnog pilo-ta Sa{e Gruba~a, da bi potom ministri, sa saradnicima, voj-nim ata{eima i novinarima razgledali avione i helikopterekoji }e uskoro biti upu}eni na remont.
Du{an MARINOVI]Snimio Zvonko PERGE
19
UKRATKO
Na~elnik Uprave za qudske resurseG[ VS general-major Petar Radoj~i} uru-~io je 6. septembra nov~anu pomo} u iznosuod 285.700 dinara vodniku I klase GoranuTodorovi}u, koji se oporavqa na VMA .
Vodnik Todorovi}, pripadnik 63. pa-dobranske brigade, 18. decembra 2003, uokviru redovnih aktivnosti zadobio je te-
{ke telesne povrede– prelom ki~menogstuba i traume unu-tra{wih organa, zbogdelimi~nog otkaziva-wa glavnog padobra-na pri prizemqewutokom izvo|ewa jed-nog od trena`nih pa-dobranskih skokova.Od tada se le~i ioporavqa na VMA.
U toku le~ewaTodorovi} je po~eonaglo da gubi sluh.Da bi se spre~io da-qi gubitak sluha neo-
phodni su operacija i le~ewe na klinici u[vedskoj. Zahvat ko{ta 10.000 evra. Pri-padnici 63. padobranske brigade su izli~nih sredstava prikupili oko 6.000evra, {to je bilo nedovoqno za operacijui le~ewe, pa su u sprovedenoj akciji pri-padnici Vojske Srbije prikupili ostatakpotrebnih sredstva.
Pripadnici 46. logisti~ke brigadejo{ jednom iskazali su svoju humanost pri-kupiv{i materijalna sredstva za sinovewihovog kolege Neboj{e Stankovi}a, koji jepreminuo 16. jula ove godine.
Posle razvoda od supruge, Neboj{aStankovi} je prihvatio decu: Vitomira kojiima ~etrnaest godina i blizance Aleksandrai Vladimira koji imaju trinaest godina sakojima je, zbog lo{e materijalne situacije,`iveo u Kasarni “Top~ider”. Imaju}i u vidute{ku situaciju u kojoj su se, posle smrti oca,na{la deca, komanda 46. logisti~ke brigadeorganizovala je humanitarnu akciju u kojoj suu~estvovali pripadnici brigade kao i radne
organizacije poslovni partneri te brigade. Od sredstava koja su prikupqena, ku-
pqena je garderoba, obu}a, {kolski pri-bor, a preduze}e Ekspert de~acima je poklo-nilo ra~unar. Poklone su im uru~ili ko-mandant 46. brigade pukovnik Milivoje Si-mi} sa saradnicima.
Do sada su akciju nov~ano pomogli Autoku}a Zastava, Vis Invest, Auto servis Miki,Slavna Zemun, Akorda Internacional, El-mok In`ewering, Perspektiva, Zora Sporti AT&SD, a u brigadi nagla{avaju da se ak-cija nastavqa. Svi koji `ele da pomognu tomogu da u~ine preko vojne po{te 2130.
S. S.
HUMANOST NA DELU
FORMIRAN UPRAVNI ODBORPOVERENI^KOG FONDA
U Centralnom domu Vojske Srbije odr-`an je prvi radni sastanak predstavnika Me-|unarodne organizacije za migracije (IOM),zemaqa donatora Povereni~kog fonda Nato– Partnerstvo za mir i Ministarstva odbra-ne Republike Srbije, na kome je formiranUpravni odbor Nato – Partnerstvo za mirPovereni~kog fonda.
Svrha formirawa tog tela jeste da onokoordinira aktivnosti vezane za funkcioni-sawe povereni~kog fonda koji je namewenpru`awu podr{ke programu Prisma.
S. S.
SAJAM ZA[TITE I BEZBEDNOSTI U halama Beogradskog sajma od 12. do
15. septembra odr`an je 35. me|unarodni sa-jam Za{tita i bezbednost 2006. Pokroviteqte manifestacije bilo je Ministarstvo unu-tra{wih poslova, Uprava za za{titu od po-`ara i spasavawe.
Tokom ~etiri sajamska dana predstavqe-no je mno{tvo sadr`aja – specijalna vatroga-sna vozila i oprema, bezbednosna tehnika isistemi, fizi~ko-tehni~ko obezbe|ewe, za-{tita automobila od kra|a, detekcija, za{ti-ta i prevencija od eksploziva i opasnih ma-terijala, bezbednosna za{tita informacio-nih sistema...
Na sajmu su u~estvovali i predstavniciVojske, pored ostalih i Tehni~ki opitni centar.
M. [.
”ZASTAVIN” FILM O MOKRAWCUNa predstoje}im 41. ”Mokraw~evim da-
nima”, koji }e se od 15. do 20. septembra odr-`ati u Negotinu, Vojnofilmski centar ”Zasta-va film” predstavi}e se dokumentarnim fil-mom ”Mokrawac zauvek”, koji je prema scena-riju Stevana Jovi~i}a i Vladimira \uri~i}are`irao Miomir – Miki Stamenkovi}.
Tim povodom, u godini kada obele`ava-mo 150 godina od ro|ewa Stevana Mokraw-ca, u ”Me|unarodnom pres-centru” 12. sep-tembra odr`ana je konferencija za novina-re, na kojoj su o tome {ta }e se narednih danadoga|ati na muzi~koj sceni Negotina govorilipukovnik Branislav Glu{ica, direktor VFC”Zastava film”, izvr{ni producent filma,Dragana Kne`evi}, direktor Festivala, Zo-ran Hristi}, selektor ovogodi{wih ”Mo-kraw~evih dana”, Darinka Mati}-Marovi},dirigent i Dragoqub \or|evi}, potpredsed-nik Skup{tine op{tine Negotin.
Pukovnik Glu{ica je izrazio posebnozadovoqstvo, {to je od mnogih producentskihi kinematografskih ku}a upravo „Zastavafilmu” povereno da snimi dokumentarne fil-move o `ivotu i delu na{ih velikana NikoleTesle, Stevana Stojanovi}a-Mokrawca i Mi-lutina Milankovi}a.
Z. P.
POMO] VODNIKU TODOROVI]U
NISU ZABORAVQENI
Sni
mio
Z. P
ERGE
Sni
mio
Z. P
ERGE
15. septembar 2006.20
U K L A W A W E N E E K S P L O D I R A N I H U B O J N I H S R E D S T A V A
Usre}nim zemqama, kada po~ne da se kopa na|e se nafta ili blago,a u onim koje su geografski bile na putu osvaja~a ili na ~ijim su seteritorijama vodile bitke tokom ratova u 20. veku, ~im se zagrebepovr{ina zemqe nalaze se bombe, granate, rakete ili neko drugominsko-ekspolozivno sredstvo. I u Srbiji je tako. Bogati smo potom nasle|u minulih vekova. Kod nas se pronalaze bombe iz razli-
~itih vremenskih perioda – balkanskih ratova, Prvog i Drugog svet-skog rata, a najve}u opasnost, ipak, predstavqaju one zaostale od bom-bardovawa 1999. godine. Kako te eksplozivne naprave ugro`avaju sta-novni{tvo i `ivotnu okolinu, namera na{e dr`ave jeste da se zemqaod tog balasta o~isti. Pirotehni~ari ka`u da }e za wih posla biti i unarednoj deceniji.
A koliko je pretwa velika govori podatak da eksploziv TNT, kojim jepuwena ve}ina neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS), ne gubi svoj-stva punih 100 godina. Nije, dakle, re~ o bezazlenoj staroj municiji ve}o opasnim hemijskim materijama za koje se nikada ne zna kako }e reago-vati. Zato je razminirawe Srbije zna~ajna pri~a.
ME\UNARODNA PRAVILA
Ratovi su, iako brutalni i nehumani, neizbe`an deo qudske isto-rije i neko je izra~unao da je u 3.000 godina istorije samo 300 godinabilo mira. Tek u novije vreme ~ine se poku{aji da se smawi mogu}nostupotrebe pojedinih vrsta naoru`awa i uvedu o{tra “pravila igre”.Prvi poku{aj limitirawa naoru`awa vezan je za Prvu ha{ku konvencijuiz 1899. godine, ali se do Prvog svetskog rata smatralo da svaka suve-rena dr`ava raspola`e legitimnim pravom na vo|ewe rata, jer se onoizvodilo iz prava na samoodr`awe. Jedini me|unarodni sporazum ko-jim se ne{to ograni~avalo bio je iz 1925. o zabrani upotrebe gasa.
Tim poslom na teritoriji Srbije,izvan vojnih objekata, bave seCentar za razminirawe i Odeqeweza civilnu za{titu Uprave za odbranu Srbije. Centar uskla|uje poslove humanitarnograzminirawa i u wegovojnadle`nosti su lokacije zaga|enekasetnim bombama, minama ineeksplodiranim vazduhoplovnimubojnim sredstvima velike mase, a civilna za{tita {titistanovni{tvo od zaostalih sredstava iz ranijih ratova koji su prona|eni tokom izvo|ewa poqskih i gra|evinskih radova, kao i od odba~enih ubojnih sredstava novijeg datuma.
RAZMINIRAWE
Dana{we me|unarodno pravo, ispoqeno u Poveqi Ujediwenihnacija iz 1945. godine, zabrawuje rat, svaku upotrebu sile, kao ipretwu silom, ali je prisutna svest o tome da se rat ne mo`e auto-matski ograni~iti u pogledu sredstava za wegovo vo|ewe. Me|utim,strane u sukobu nemaju neograni~eno pravo na izbor sredstava izabraweno je ono {to je suprotno na~elima me|unarodnog prava.
Ta pitawa reguli{u dve me|unarodne konvencije. Prva je ozabrani ili ograni~avawu upotrebe odre|enih vrsta klasi~nogoru`ja za koja se mo`e re}i da nanose prekomerne povrede ili dadeluju bez razlikovawa u pogledu ciqeva (ili kra}e Konvencija oodre|enoj vrsti klasi~nog oru`ja – CCW). Taj dokument dugog imena– usvojen 10. oktobra 1980, a na snagu stupio 1981. godine (dopu-wena je 2001) – bio je prvi sporazum o klasi~nom oru`ju nakon du-gog vremena. Zasnovan je na temeqnim na~elima me|unarodnog hu-manitarnog prava da strane u sukobu u svako doba moraju razliko-vati civilno stanovni{tvo od boraca i da se ne smeju upotrebqa-vati oru`ja kojima se ne mo`e praviti izbor ciqeva ili koja delu-ju bez razlikovawa.
Struktura konvencije osmi{qena je tako da se obezbedi budu-}a fleksibilnost. Naime, sama Konvencija sadr`i samo generalneodredbe, a zabrane ili restrikcije upotrebe odre|enih oru`japredmet su wenih dodatnih protokla. Tako se prvi protokol odnosina fragmente oru`ja koji se ne mogu otkriti, drugim se zabrawujeili ograni~ava upotrebe mina, mina iznena|ewa ili drugih sred-stava (on je izmewen i dopuwen), tre}im se zabrawuje i ograni~a-va upotreba zapaqivih oru`ja, dok se Protokol IV odnosi na la-sersko oru`ju za oslepqivawe (1995).
21
teritoriji, a da za minska poqa koja su postavqena tokom ratnihde{avawa od 1991. do 1995. godine predamo karte sa lokacijama,vrstama i koli~inama mina u wima.
SPROVO\EWE OTAVSKE KONVENCIJE
Odluka da se pristupi Otavskoj konvenciji bila je te{ka, po-liti~ka, jer je biv{a SFRJ bila jedan od najve}ih proizvo|a~a mi-na u svetu, i one su smatrane za efikasno sredstvo u zapre~avawuprotivnika i odbranu malih zemaqa po{to su prili~no jeftine iefikasne. Ali, kako na{a zemqa te eksplozivne naprave nije pro-izvodila od 1992. godina, niti izvozila (prema izjavi Ministar-stva odbrane iz januara 2003), odluku je bilo lak{e doneti.
Uni{tavawe mina nije jeftino i Srbija je zatra`ila pomo}Poverila~kog fonda Inicijative za jugoisto~nu Evropu. Dvadesetosmog januara 2005. potpisan je ugovor o uni{tewu 1.320.620 pro-tivpe{adijskih mina izme|u biv{e SCG i Natoa za odr`avawe isnabdevawe (NAMSO), koju predstavqa wena izvr{na agencija
Za nas je zanimqiv najnoviji Protokol V (iz 2003. godine, ana snagu }e stupiti novembra 2006), koji je posve}en eksploziv-nim ostacima rata. Obaveze dr`ava ~lanica su da uklone eksplo-zivne ostatke rata, da upozore civilno stanovni{tvo na postoja-we eksplozivne municije koja }e, verovatno, predstavqati opa-snost, da pomognu u uklawawu zaostalih eksplozivnih sredstava.Stav je da svaka zemqa dobije pomo} bilo da je finansijska, teh-nolo{ka i u qudskim resursima da bi otklonila ostatke rata.
Protokolima jo{ nije regulisana primena protivtenkovskihmina, kasetnih bombi niti municije sa osiroma{enim uranom.
Drugi me|unarodni dokument je Konvencija o zabrani upotre-be, skladi{tewa, proizvodwe i transfera antipersonalnih minai wihovom uni{tewu, kra}e Konvencija o zabrani mina ili Otav-ska konvencija, koja je stupila na snagu 1. marta 1999. godine.Wome je zabrawena upotreba antipersonalnih ili protivpe{a-dijskih mina {irom sveta. Sve dr`ave potpisnice du`ne su da do-stave UN izve{taj o broju, tipovima, lokacijama svih PP mina i osvim programima za wihovo uni{tavawe. Tu konvenciju je do de-cembra 2005. potpisalo 147 zemaqa sveta, ali nisu SAD, Rusijai Kina.
Biv{a SFRJ, SRJ i SCG potpisale su i ratifikovale prvatri protokola CCW konvencije, a u pripremi je ratifikacija Do-punskog protokola II i Protokola V. Dr`avna zajednica SCG pri-stupila je i Otavskoj konvenciji 18. septembra 2003, a postaladr`ava ~lanica 1. marta 2004. godine.
Obaveze na{a zemqa, proistekle iz Otavske konvencije, po-~ele su da va`e od 2004. i u roku od ~etiri godine du`ni smo dauni{timo sve zalihe antipersonalnih mina kojima raspola`emo,da u roku od 10 godina o~istimo sva minska poqa na sopstvenoj
SRBIJE
NAMSA. NAMSA je 2004. godine anga`ovana na zahtev kanadske mi-sije pri Natou, a Kanada i Austrija su preuzele ulogu vode}ih do-natora u tom projektu vrednom 1.689.996,00 evra. Ostali donato-ri su Bugarska, ^e{ka Republika, Ma|arska, Irska, Holandija,Norve{ka, [vedska i [vajcarska.
Prema izve{tajima agencije NAMSA, skladi{ta protivpe{a-dijskih mina se nalaze na 53 lokacije u biv{oj SCG, a posao uni-{tavawa mina dodeqen je TRZ ”Kragujevac”, jer pored tehni~kihima i odgovaraju}e bezbednosne uslove.
Prva mina je uni{tena u avgustu 2005, a milionita 14. sep-tembra ove godine. Do sada je ura|eno 73 odsto od planiranog po-sla i predvi|eno je da projekat bude zavr{en do maja 2007. godi-ne. Proces uni{tavawa mina u TRZ ”Kragujevac” nadgleda pred-stavnik agencije NAMSA Zoran Dimitrijevi}.
Sve komponente mina iz tog projekat se uni{tavaju, recikli-raju ili konvertuju u komercijalne eksplozive za civilne potrebe ufabrici ”Prva iskra – Bari~“ i do sada je vi{e od 100 tona reci-klirano za nevojne svrhe.
A kada je re~ o minskim poqima, koja se tako|e pomiwu uOtavskoj konvenciji, treba re}i da Srbija ide u red zemaqa neza-
MILIONITA MINA
Prva od 1.320.620 protivpe{adijskih mina, koliko jeregistrovano u stokovima Vojske, uni{tena je u TRZ ”Kraguje-vac“ avgusta 2005, a milionita 14. septembra ove godine.Do sada su pirotehni~ari uradili 73 odsto od planiranogposla, a projekat bi trebalo da bude zavr{en do maja 2007.
KASETNE BOMBE
U na{oj zemqi ima vi{e lokacija sa kasetnim avio-bombama – u Ni{u, Kraqevu, Sjenici, Kur{umliji, u okoliniMerdara, Vladimircima i na Kopaoniku. Evidentirano je iwihovo postojawe u op{tinama Bujanovac i Pre{evo.
ga|enih tim eksplozivnim napravama, jer smo deklarisali da nateritoriji Srbije ne postoje neregistrovana minska poqa.
Mnogo vi{e problema ima}emo sa potpisivawem ProtokolaV o eksplozivnim ostacima rata, jer je posle 1999. ostao velikibroj neeksplodiranih ubojnih sredstava, ~ije locirawe, onesposo-bqavawe i uklawawe zahteva velika finansijska sredstva. Vazdu-hoplovni i raketni projektili zaostali posle bombardovawa ve-like su mase (i do 1.000 kg) i duboko su prodrli u tlo (od 5 do 10,15, pa i vi{e metara) i cena uklawawe jednog prelazi stotinu hi-qada evra. Do sada je van vojnih objekata, na teritoriji Srbijeevidentirano pedesetak takvih lokacija.
Sa druge strane, iako se znaju lokacije kasetnih avio-bombi,jedna bomba ima 210 bombica koje se raspr{e po terenu, i krijuse na raznim mestima, a svaka neeksplodirana (dosta je takvih)ubija u krugu od 150 metara.
Doskora nije bilo dovoqno para za tzv. komercijalno va|eweneeksplodiranih ubojnih sredstava, pa su stanovni{tvu u pomo}priskakali pirotehni~ari iz Vojske koji se, po prirodi posla, ba-ve wihovim uklawawem. Najanga`ovanije su bile ekipe iz Vazduho-plovnog korpusa, koje su formirane tokom bombardovawa, aprila1999. godine. Oni su nastavili da ~iste teren od zaostalih neek-splodiranih avio-projektila, kasetnih bombi na aerodromima idrugim ugro`enim lokacijama i u mirnodopskom periodu.
CENTAR ZA RAZMINIRAWE
Danas se problematikom uklawawa neek-splodiranih ubojnih sredstava na teritoriji Sr-bije, van vojnih objekata, bave Centar za razmi-nirawe Republike Srbije i Odeqewe za civilnuza{titu Uprave za odbranu Srbije. Centar zarazminirawe uskla|uje poslove humanitarnograzminirawa i u wegovoj nadle`nosti su lokaci-je zaga|ene kasetnim avio-bombama, minama i ne-eksplodiranim vazduhoplovnim ubojnim sredstvi-ma velike mase (na kopnu i jezerima), a civilnaza{tita ima obavezu da {titi stanovni{tvo odNUS zaostalih iz ranijih ratova koji su prona-|eni tokom izvo|ewa poqskih i gra|evinskih ra-dova, kao i od odba~enih ubojnih sredstava (no-vijeg datuma).
Centar za razminirawe osnovan je 2002. go-dine odlukom tada{we savezne vlade, a godinu da-na kasnije transformisan je na republi~ki nivo. Materijalno-teh-ni~ki uslovi za wegov rad obezbe|uju se iz buxeta Srbije, a opre-mqen je najsavremenijom opremom od inostranih donacija. U Srbijise gotovo svi projekti finansiraju iz me|unarodnih donacija i sred-stva dobijaju preko Me|unarodne fondacije za razminirawe i po-mo} `rtvama mina (ITF).
Centar se neposredno ne bavi razminirawem nego uskla|ujeposlove razminirawa u Republici, priprema propise iz te obla-sti, prikupqa, obra|uje i ~uva podatke o povr{inama koje su zaga-|ene minama i drugim NUS i o razminiranim povr{inama, izra|u-je planove i projekte za razminirawe i prati wihovo ostvariva-we, kontroli{e kvalitet razminirawa i na kraju izdaje uvereweo razminiranim povr{inama. Oni ne tretiraju povr{ine i objek-te koje koriste Vojska ili policija, i iskqu~ivo se bave humanitar-nim razminirawe. A {ta je to, obja{wava direktor Centra PetarMihajlovi}:
– Humanitarno razminirawe naziva se tako jer je ciq da sezemqi{te koje se ~isti od NUS preda stanovni{tvu na humanitar-nu upotrebu, da se na wemu ubudu}e ne{to gradi i radi. Humani-tarno razminirawe bitno se razlikuje od vojnog po proceduramapo kojima se obavqa, dokumentaciji koja se vodi, obu~enosti ka-drova koji radi te poslove, kontroli koja se vr{i u toku obavqa-wa radova i nakon toga, dokumentaciji koja se formira nakon za-vr{etka radova, i po kvalitetu o~i{}enosti.
TEMA
22
Me|unarodni standardi za humanitarno razminirawe strogopropisuju kako se obavqa taj posao i ko mo`e da ga radi. Preduze-}a koja dobiju posao moraju da budu opremqena po me|unarodnistandardima, da imaju za{titnu, deminersku opremu i obu~ene ka-drove za humanitarna razminirawa. Jedan pirotehni~ar po me|u-narodnim standardima ne mo`e da radi vi{e od 100 kvadratnihmetara dnevno, niti du`e od pet sati, a wihov rad se neprekidnonadgleda. Na kraju posla kompanije koje su razminirale teren pot-pisuju izjavu da su ga o~istile u skladu sa me|unarodnim standar-dima, koji podrazumevaju o~i{}enost od 99,6 odsto.
A {ta je do sada ura|eno? Mihajlovi} ka`e da je u toku 2002. godine na Dunavu kod No-
vog Sada pretra`ena vodena povr{ina od 2,7 kilometara kva-dratnih, tako|e je u rejonu mosta kod Be{ke 2004. pretra`eno oko600.000 kvadratnih metara, a na Savi kod Ostru`nice 2003. go-dine 800.000 kvadratnih metara. Za dva posledwa projekta sred-stva je obezbedila Direkcija za puteve Srbije, a za prvi Dunavskakomisija. U biv{oj kineskoj ambasadi u Beogradu uklowena je 2004.avio-bomba te{ka 930 kg, a pro{le godine pretra`ivali su loka-ciju jezera Pali} (od 12.000 kvadrata) i na dubinama od 20 meta-ra nisu na|eni neeksplodirani projektili.
Kada je re~ o minskim poqima, koja se nalaze na podru~ju op-{tine [id na povr{ini od 4,3 kilometara kvadratna, ura|eno jepola posla. Za posledwe tri godine razminirana je povr{ina od2,2 kvadratna kilometra u rejonu sela Jamena, Morovi} i Batrov-
VISOKE CENE
Uklawawe projektila je vrlo slo`en posao i zahtevamultidisciplinarni pristup, uz kori{}ewe specifi~neopreme i ma{ina, zato su i cene visoke. Na primer, cenarazminirawa jednog kvadratno metra minskog poqa je od 0,9do 1,3 evra, cena pretra`ivawa jednog kvadratnog metra re-ke (vodene povr{ine) od 0,5 do 1,5 evra, cena ~i{}ewa kva-dratnog metra od kasetnih bombi od 0,5 do 1,2 evra, a ukla-wawe jednog projektila sa kopnenih povr{ina od 100.000 do200.000 evra.
UNOSAN POSAO
U Bosni se danas vi{e od 50 preduze}a bave razmini-rawem, a trenutno radi 33. Jedno od wih je STOP Mines saPala, koje ~esto na tenderu dobija poslove za projekte u na-{oj zemqi. U Hrvatskoj u ovom trenutku radi 40 preduze}a sa800 pirotehni~ara koji su u stalnom radnom odnosu i konku-ri{u {irom sveta. U Srbiji je do sada formirano {estpreduze}a, trenutno su zvani~no registrovana ~etiri, aprakti~no uspe{no radi samo jedno PMC – In`ewering.
15. septembar 2006.
23
Pirotehni~ari civilne za{tite uni{tili su od 19. oktobra 2005.do 10. avgusta 2006. ukupno 1.660 komada razli~itih neeksplodi-ranih eksplozivnih sredstava i oko 3.123 komada municije. Tokom2006. na teritoriji Srbije prijavqeno je 178 lokacija sa regi-strovanih 537 komada NUS. U tom periodu uklowene su i uni{te-na NUS sa 104 najkriti~nije lokacije. Trenutno je u Srbije jo{954 komada NUS-a otkrivenih, delom prikupqenih, a neuni{te-nih. Dakle, brzina pronala`ewa prevazilazi brzinu uklawawatih sredstava.
– Kada smo pro{le godine formirali tim imali smo 80 pri-java, me|utim, sve ih je vi{e i pove}ao se intenzitet rada. Dnevnoimamo po jednu prijavu. Dva su razloga za to. Qudi su saznali ko-me trebaju da se obra}aju i intenziviraju se gra|evinski radovi.Sada se gradi dosta objekata, izvode se i radovi na kanalizaciji,vodovodu, PTT i elektrovodovima, itd. Karakteristi~na lokacijaje Kragujevac. U wemu se uvek ne{to na|e kako po~ne da se kopa.Gotovo da nema par~eta teritorije Srbije gde nema NUS, samo{to je negde intenzitet pronala`ewa ve}i, negde mawi. Relativnoje mawi na teritoriji Vojvodine, mada u Sremu ima prili~no toga,jer je tu bio Sremski front. Zapadna Srbija ima u velikim koli-~inama NUS, jer su bili linija fronta u oba rata, Pomoravqe ijug Srbije tako|e. Ne mo`emo jo{ da stignemo da uradimo sve zatobiramo prioritete, a ostala mesta sa NUS obele`avamo i ona~ekaju priliku da se uni{te. Odli~no sara|ujemo sa MUP-om kojiobezbe|uje mesto iskopavawa – nagla{ava Bratislav Ran~i}, na-~elnik Odeqewa civilne za{tite.
On isti~e kako je odsek za uni{tavawe neeksplodiranih uboj-nih sredstava novijeg datuma i da jo{ nije kadrovski popuwen, anedostaje im i savremena oprema. A udarni tim ~ini dvoje qudi,ali im poma`e gotovo cela Uprava. O~ekuju da dobiju jo{ jednogoficira. Wihovi pirotehni~ari rade, odlukom ministra odbraneza pirotehni~ku dnevnicu (redovna dnevnica i pirotehni~ka – u~etvorostrukom iznosu redovne), ali nisu osigurani. Kada bi tore{ili mogli bi da anga`uju pirotehni~are iz jedinica civilneza{tite.
– Ciq nam je da formiramo pirotehni~ke ekipe u ~etiri gra-da – Novom Sadu, Beogradu, Ni{u i Kragujevcu, koje }e biti pro-fesionalne. Kako imamo u planu razvijawe spasila~kih centaracivilne za{tite u okviru ove uprave, jedan od elemenata trebalobi da budu i ti timovi na terenu. Ovaj na{ tim bio bi ekspertski,obu~avao bi kadar, izdavao uverewa licima o zavr{enoj obuci,bavio se instrumentalnim otkrivawem, identifikacijom, tran-sportom i uni{tavawem neeksplodiranih sredstva slo`enih kon-strukcija i dr. Mi bismo izlazili na teren kad su u pitawu slo`e-nija i opasnije sredstva, a operativni timovi bi radili na tere-nu lak{e slu~ajeve. Time se smawuju tro{kovi putovawa, no}ewa,a pove}ava brzina rada – ka`e Ran~i}.
Koristi}e im Centar za obuku za neeksplodirana ubojnasredstva koji postoji vi{e od 30 godina u Batajnici, sa odli~nimkabinetom za tu namenu. Samo im nedostaju pare, ali se nadaju da}e i wih dobiti u narednom planirawu.
Veliki broj neotkrivenih neeksplodiranih ubojnih sredstavapredstavqa}e i daqe stalnu pretwu za stanovni{tvo i `ivotnuokolinu. Svaki dodir sa wima mo`e biti koban.
Mira [VEDI]Foto-arhiva Centra za razminirawe i Odeqewa civilne za{tite
ci. Za razminirawe tih povr{ina obezbe|ene su donacije od oko2,5 miliona evra preko ITF-a, dok je Gra|evinska direkcija Srbijekao investitor rekonstrukcije grani~nog prelaza Batrovci, ulo`i-la oko 250.000 evra za razminirawe tog podru~ja.
Uni{tavawe kasetnih bombi je na po~etku. Za wih i nemaju stoposto ta~ne podatke. Znaju se lokacije, a pretpostavqa se da kaset-ne bombe zaga|uju povr{inu od oko 24 kvadratna kilometra. One senalaze u ru{evinama objekata, u naseqima, u planinama, na skija-{kim terenima i na obradivom poqoprivrednom zemqi{tu.
– Na podru~ju Ni{a i na Kopaoniku, u posledwe tri godine,o~i{}ena je od kasetnih bombi povr{ina od 1,53 kilometara kva-dratna. U Ni{u je o~i{}en ve}i deo civilnog dela vojnog aerodro-ma, ura|eno je naseqe Duvani{te i sada se tu gradi stambeno na-seqe, ura|ena je industrijska zona Ni{. Ostala je da se proverijedna mala lokacija u blizini sportskog centra ”^air”, te da se nacivilnom delu aerodroma u Ni{u pretra`i jo{ oko 700.000 kvm – isti~e Mihajlovi} i dodaje da se ove godine na Kopaoniku ~istetri lokacije, povr{ine od oko 900.000 kvadratnih metara. To suKr~mar-1, Kr~mar-2 i Duboka-1. Donacije za ~i{}ewe kasetnihbombi dali su Amerikanci, preko ITF-a, a na Kopaoniku je i dr`avaulo`ila 500.000 evra.
Predstoji da se realizuje projekat koji sprovodi Evropskaagencija za rekonstrukciju EAR iz Beograda, pod nazivom ”Usposta-vqawe bezbednije i neometane plovidbe na unutra{wim vodenimputevima u Srbiji“. Predvi|eno je pretra`ivawe korita reke Sa-ve i Dunava i wihovih obala na 13 lokacija i uklawawe NUS. EARje za to obezbedila donaciju od {est miliona evra. U okviru togprojekta u Prahovu na Dunavu vadi}e se ostaci potopqenih brodo-va nema~ke ratne flote iz Drugog svetskog rata.
– Mi smo ove godine uradili 15 projekata i dostavili smo ITFda izabere one koje }e finansirati. Oni raspisuju me|unarodnijavni konkurs na koji se javqaju preduze}a iz regiona, formira setenederska komisija i bira se ono koje da najboqu ponudu – obja-{wava Mihajlovi}.
PIROTEHNI^ARI CIVILNE ZA[TITE
Na teritoriji Republike Srbije u posledwih 100 godina vo-|eno je vi{e ratova, a jedna od posledica takvih istorijskih okol-nosti jeste velika koli~ina zaostalih neeksplodiranih ubojnihsredstava. Nare|ewem ministra odbrane od 18. novembra 2005.poslove uni{tavawa tih ubojnih sredstava preuzela je Uprava zaodbranu Republike Srbije, odnosno Odeqewe civilne za{titeunutar koga je formiran Odsek za uni{tavawe NUS.
Problem uklawawa tih sredstava je slo`en, jer su ona razli-~ite konstrukcije, veli~ine, porekla i iz raznih vremenskih peri-oda. Mogla bi da se podele prema takti~ko-tehni~kim osobinama unekoliko kategorija. Osim projektila zaostalih iz 1999. godine,minskih poqa iz perioda 1991–1992, postoje povr{ine zaga|eneneeksplodiranim ubojnim sredstvima koja su rasuta prilikom eks-plozije objekta za sme{taj ubojnih sredstava. Takvih eksplozija voj-nih objekata bilo je tokom Drugog svetskog rata u Smederevu,Obrenovcu, Kragujevcu, Novoj Varo{i, Sjenici, Po`arevcu, a to-kom 1999. eksplodirali su vojni magacini u Rakovici i Leskovcu –Arapova dolina.
U posebne kategorije spadaju neeksplodirana ubojna sredstvakoja su zaostala iz ranijih ratova i odba~ena ubojna sredstva.
VASINE BOMBE
Kopaju}i zemqu pronalaze se ru~ne bombe, topovskegranate, avio-bombe ostale iz Drugog svetskog rata. Nisuretkost sanduci pe{adijske municije, a ni ~itave kare saartiqerijskom municijom.
Pirotehni~ari pronalaze i bombe iz Prvog svetskograta, specifi~nog oblika. To su tzv. Vasine bombe. Imaju ~e-tvrtasti oblik, jer su specijalno konstruisane za Solunskifront kako ne bi klizile niz strmine i vra}ale se borcimakoji ih bacaju. Nalik su pqoskama za pi}e, ali su ubita~ne.
15. septembar 2006.24
IZME\U JU^E I SUTRAV O J N A A K A D E M I J A
P
Prvi put u istoriji srpskog vojnog {kolstva,umesto na Bawici, u krugu Vojne akademije,promocija potporu~nikabi}e organizovana u strogom centru Beograda,pred doskora{wom Saveznom skup{tinom. Nije li to jo{ jedan pokazateq, naznaka novog vremena, novog,znatno povoqnijeg i kvalitetnijeg odnosadru{tva prema oficirskom pozivu? Kao i mnogo puta do sada, vesnik `eqenih i, po mnogo ~emu, zaslu`enih promena opet je Vojna akademija.
re ~etiri, odnosno pet godina, u Vojnu akademiju, na odseke Kopnene voj-ske, Vazduhoplovstva i protivvazduhoplovne odbrane, Mornarice i Logi-stike primqeno je nekoliko stotina studenata 126. i 127. klase. Poslepolo`enih ispita (od 38 do 52), vi{e desetina pokretnih i stacionarnihlogorovawa i ve`bi, savladanih ve{tina u upravqawu borbenim i ne-
borbenim motornim vozilima i vazduhoplovima, {kolskih i bojnih ga|awa, me-diteranskog krstarewa {kolskim brodom “Jadran”, studijskih putovawa i, ko-na~no, sta`irawa u jedinicama Vojske, jedinstven i neponovqiv ciq – promoci-ju u potporu~nike, ostvari}e wih 321.
Prvi put u istoriji srpskog vojnog {kolstva, umesto na Bawici, u krugu Voj-ne akademije, promocija potporu~nika bi}e organizovana u strogom centru gra-da, pred doskora{wom Saveznom skup{tinom. Nije li to jo{ jedan pokazateq,naznaka novog vremena, novog, znatno povoqnijeg i kvalitetnijeg odnosa dru-{tva prema oficirskom pozivu? Kao i mnogo puta do sada vesnik `eqenih i, pomnogo ~emu, zaslu`enih promena opet je Vojna akademija.
DUGA I ^ASNA TRADICIJA
Posle vi{egodi{weg upornog, mawe, ili vi{e uspe{nog, prilago|avawapromenama u okru`ewu, novonastalim okolnostima u zemqi i zahtevima vreme-na u kome `ivimo, s pravom se mo`e re}i da Vojna akademija ponovo nezadr`i-vo osvaja svoje mesto u jedinstvenom obrazovnom sistemu Srbije. Ta ugledna vi-sokoobrazovna ustanova specifi~nog profila, s tradicijom du`om od sto pe-deset godina, uvek je bila me|u najistaknutijim visokim {kolama u zemqi, u kojojje “veliko u~ili{te”, odnosno kragujeva~ki Licej, stvoreno tek 1838. godine.
Najistaknutiji polaznici Artiqerijske {kole Srpske vojske, prete~e da-na{we Vojne akademije i rasadnika onda{we inteligencije, bili su, kasnije, vo-de}i oficiri, privrednici, pa ~ak i politi~ari mlade srpske dr`ave. Sti~u}iraznovrsna i, za ono vreme, najnaprednija, op{ta i uskostru~na znawa i ve{ti-ne, nadareni mladi}i, opredeqeni za ugledni i odgovorni vojni poziv, veoma br-zo bi se isticali i u drugim oblastima dru{tvenog stvarala{tva. Me|u najpo-znatijim su, svakako, |eneral Jovan Mi{kovi}, nau~nik, akademik, predsednikSrpske kraqevske akademije (nauka) i ministar, Jovan Draga{evi}, oficir i pi-sac, @ivko Pavlovi}, |eneral, politi~ar, nau~nik i akademik, Kosta Proti},Jovan Beli Markovi}, Dimitrije \uki}, Mihajlo Le{janin…
OD
BR
AN
A
25
MATI^NA [KOLA
Vojna akademija podrazumeva tri nivoa stru~nog obrazo-vawa. U tom smislu ona predstavqa potpuno zaokru`enu obra-zovnu celinu, takozvanu mati~nu {kolu za osposobqavawe voj-nih profesionalaca razli~itog nivoa. Sredwo{kolskog, kojise ostvaruje u Vojnoj gimnaziji, odakle dolazi najve}i broj budu-}ih studenata, visoko{kolskog i poslediplomskog, podeqenog nastru~no, odnosno komandno-{tabno i general{tabno usavr{a-vawe i nau~no usavr{avawe, odnosno specijalisti~ke, magi-starske i doktorske studije.
Pored realizacije nastavnog procesa za razli~ite nivoestudija, u Vojnoj akademiji se obavqaju i osnovna, primewena irazvojna istra`ivawa, zna~ajna za poboq{awe kvaliteta na-stavnog i nau~nog kadra i razvoj ratne ve{tine. Zato, potpunusliku Akademije dobijamo tek ako wenim, ve} navedenim, obave-zama i aktivnostima dodamo mnogobrojne i raznovrsne oblikeusavr{avawa, odnosno kurseve stranih jezika, komandanata ba-taqona, budu}ih polaznika mirovnih misija, budu}ih nastavni-ka… Trenutno se na Bawici {koluje vi{e od 1.800 qudi, a raz-vijena infrastruktura, prvenstveno kabineti, u~ionice, poli-goni, prostori za sme{taj i ishranu, omogu}avaju istovremenoobrazovawe oko 2. 500 qudi. Sve to Vojnu akademiju ~ini jed-nom od vode}ih obrazovnih ustanova u ovom regionu.
Prekidan ~estim oslobodila~kim ratovima, najpre balkan-skim, pa otaxbinskim, kontinuitet mirnodopskog razvoja visoke{kole za obrazovawe oficira u Srbiji nastavqen je krajem1944. godine, kada je osnovana Vojna akademija demokratske Jugo-slavije. Od samog po~etka, ona predstavqa `ivi organizam, spre-man na stalne promene, prilago|avawa, poboq{awa. Tokom godi-na mewani su nastavni planovi i programi, s povremenim preki-dima, razvijala se i oboga}ivala saradwa s civilnim fakulteti-ma, pove}avao se i smawivao broj vojnih {kola i akademija, s je-dinstvenim i nezaobilaznim ciqem – obrazovawe kvalitetnih istru~nih oficira, spremnih da uspe{no odgovore i na najve}eizazove vojnog poziva.
Povodi za neizbe`nu reorganizaciju Vojne akademije i ne-prekidnu modernizaciju wenih nastavnih planova i programa bilisu razli~iti i, ~esto, ne`eqeni. Pored ratnih strahota, bez kojih,na ovim prostorima, tokom nekoliko posledwih vekova, nismo bi-li du`e od pet decenija, reforme su uzrokovali razvoj vojne naukei ve{tine, usavr{avawe obrazovnog sistema, raspad zemqe… Izsvih nevoqa koje su nas zadesile tokom decenija burne plovidbe po“otvorenom i burnom balkanskom moru”, Vojna akademija je izlazi-la sna`nija i bogatija za novi kvalitet. Tako je i sada, kada taj je-dinstveni hram vojnog znawa ulazi u zavr{nu fazu reorganizacije.
JASNI I PRAVEDNI CIQEVI
Ciqevi su jasni, ba{ kao i put do wihovog ostvarivawa. Isti-~u}i da je u ovom trenutku za Vojnu akademiju najva`nije da, poslevi{egodi{we pauze, ponovo zauzme odgovaraju}e mesto u jedinstve-nom obrazovnom sistemu zemqe, wen na~elnik general-major mr Vi-dosav Kova~evi} veruje da }e, uskoro, pored diplome profesional-nog oficira, studenti VA dobijati i univerzitetsko svedo~anstvo ovisokoj stru~noj spremi. Danas, na`alost, nemaju tu mogu}nost.
– U razvijenim zemqama oficirima koji zavr{e Vojnu akade-miju odavno je priznat stepen visokog obrazovawa, {to im omogu-}ava da, posle odre|enog perioda provedenog u profesionalnoj
vojnoj slu`bi lak{e do|u do radnog mesta u civilstvu – napomiwegeneral Kova~evi}. – Kod nas, me|utim, takva praksa ne postoji,posebno kad je re~ o oficirima roda pe{adije, artiqerije, AB-HO, oklopno-mehanizovanih jedinica, veze… Transformacija na-{e Vojske, izme|u ostalog, podrazumeva i da samo mali broj pot-poru~nika stigne do najvi{ih vojnih ~inova. Mnogi od wih svojeambicije ne}e uspeti da ostvare u uniformi, pa je logi~no da imdru{tvo omogu}i nastavak u drugim delatnostima. Bez diplome o
visokoj stru~noj spremi, koju svr{eni studenti Vojne akademije sva-kako zaslu`uju, oni nisu ravnopravni u tragawu za novim poslom.Verujem da }emo ukqu~ivawem Vojne akademije u jedinstveni obra-zovni sistem vrlo brzo ispraviti tu nepravdu.
Neke zakonske prepreke su otklowene ve} i time {to vi{enismo institucija doju~era{we dr`avne zajednice, ve}, poput dru-gih, specifi~na obrazovna ustanova samostalne dr`ave. U toku sujo{ neki oblici uskla|ivawa vojnog obrazovnog sistema s onim ugra|anstvu. Izradom nove formacije Vojne akademije, koncentri-sawem svih wenih delova na jednom mestu, smawewem broja kate-dri, razdvajawem poslediplomskih studija na nau~ne i stru~ne iusavr{avawem nastavnih planova i programa, dokazali smo da jena{a ustanova spremna da odgovori i najstro`im zahtevima Zako-na o visokom obrazovawu u Srbiji, pa i Bolowske deklaracije –tvrdi general Kova~evi} i dodaje da Vojna akademija, kao strukov-na visokoobrazovna ustanova, ne predstavqa konkurenciju civil-nim fakultetima.
– Na{a nastojawa da budu}im potporu~nicima osiguramo idiplome Beogradskog univerziteta prouzrokovana su, iskqu~ivo,`eqom da budu ravnopravni s drugim studentima u dru{tvu. Jedna-ke obaveze podrazumevaju i jednaka prava. Nivo nastavnog i obra-zovnog procesa u Akademiji, a naro~ito visok stepen znawa kojesti~u na{i studenti, svakako daju osnova da istrajemo u tim zahte-vima. Iskustva na{ih oficira, koji su zavr{ili odre|ene oblike{kolovawa u inostranstvu, posebno u Engleskoj, Francuskoj, Ne-ma~koj ili Americi, ali i mi{qewa mnogih na{ih gostiju iz ino-stranstva, tako|e nas ohrabruju. Istovremeno, mi ne `elimo dakonkuri{emo drugim fakultetima.
Na{ najva`niji zadatak je obrazovawe budu}ih oficira, wi-hovo strukovno usavr{avawe. Time se, s pravom, ponosimo, poseb-
no ako uzmemo u obzir da su na{i studenti u inostranstvu uvek me|unajboqima. Primera radi navodimo {kolovawe u Portsmutu, gde suse dokazali najmla|i oficiri mornarice. Mi smatramo da ono {toje dobro u na{em obrazovnom sistemu treba zadr`ati i u ovom vre-menu promena. Nema nikakve sumwe da smo i do sad obrazovalikvalitetne oficire, komandire i komandante jedinica. U tom smi-slu Vojna akademija je mati~na {kola, u kojoj budu}i oficiri sti~usva neophodna znawa. Ovde oni spavaju, ̀ ive zajedno, navikavaju sena vojni~ke obaveze i du`nosti, prakti~no i teorijski se osposo-
[KOLSTVO
15. septembar 2006.26
General-major mr Vidosav Kova~evi}, na~elnik Vojne akademije
NAJUSPE[NIJI
Sa prosekom ocena 9,75, za prvog u rangu progla{en je stu-dent Odseka Logistika Uro{ Rackovi}, Smer informatika, drugi jeBori{a Jovanovi}, Smer informatika, s prosekom 9,67, a tre}iSlobodan Cvetkovi}, budu}i oficir Kopnene vojske, Smer pe{adi-ja, s istim prosekom.
Pored wih, odgovaraju}a priznawa zaslu`uju i najboqi studen-ti po odsecima. Na Odseku Mornarice to je Bojan Dragutinovi}, sprose~nom ocenom 9,60, a na “plavom odseku” – Vazduhoplovstvu iprotivvazduhoplovnoj odbrani – najboqi je bio @eqko ]ori} (9,29).
Bori{a Jovanovi} Slobodan Cvetkovi}
PRVI U RANGU
Uro{ Rackovi} je ro|eni Beogra|anin. Osnovnu isredwu Elektrotehni~ku {kolu zavr{io je s odli~nimuspehom. Sve do Vojne akademije, u wegovoj |a~koj kwi-`ici bilo je mesta samo za petice. Indeks je popuwenuglavnom desetkama. Govori, ~ita, pi{e i prevodi s en-gleskog jezika, a dobro zna i nema~ki.
Najboqi student Vojne akademije dolazi sa sme-ra informatike, pa je logi~no {to se u i oblasti ra-~unarstva veoma rano dokazao. Ne dozvoqavaju}i iz-nena|ewa, isticao se i na stru~nim seminarima, nakojima je, zajednos kolegama, imaoveoma zapa`enestru~ne projekte iradove.
U slobodnovreme, a wega naj-boqi imaju vrlomalo, bavi sesportom, posebnotr~awem, pliva-wem, karateom.Slede}i ciq – po-slediplomske stu-dije na Elektro-tehni~kom fakul-tetu u Beogradu.
Uro{ Rackovi}
Na sve~anosti u Vojnojakademiji 7. septembra uru-~eni su leta~ki znakovi je-danaestorici najmla|ih pi-lota na{eg vazduhoplov-stva, studentima zavr{negodine 127. klase – Smeravijacija.
Leta~ke znakove uru~i-li su im na~elnik Akademijegeneral-major mr VidosavKova~evi} i komandant Va-zduhoplovstva i PVO pukov-nik Dragan Katani}.
U ime mladih pilotazahvalio je najboqi u kla-si pilot @eqko ]ori}.
R. M.
bqavaju za budu}i oficirski poziv. Univerzitetska diploma ofici-rima treba da omogu}i da do|u do novog radnog mesta i onda kad,zbog bilo ~ega, napuste vojsku – podvla~i general Kova~evi}.
SPREMNI ZA TR@I[TE
Prilago|avawe zahtevima vremena, hteli ili ne, podrazume-va i okretawe tr`i{tu. U Vojnoj akademiji se, ne bez razloga, po-nose svojim profesorima i nastavnom bazom, posebno kad je re~ osportskom centru i kabinetima za u~ewe engleskog, gr~kog, francu-skog i nema~kog jezika.
– Nema nikakvog razloga da na{e prednosti ne iskoristimo idokazivawem na tr`i{tu – ka`e general Kova~evi}. – Vojna akade-mija }e uskoro biti otvorena za sve one koji ̀ ele kod nas da nau~eneki strani jezik, savladaju informati~ke ve{tine, ili da ve`bajuneki od kolektivnih, individualnih, ili borila~kih sportova. Ne-ma svrhe da na{i sportski tereni, ili izuzetno opremqene saleza fizi~ku obuku, onda kad ih ne koriste studenti, budu prazni.
Veoma anga`ovani u procesu uskla|ivawa vojnog obrazovnogsistema s onim u dru{tvu, u Vojnoj akademiji ne zanemaruju ni, uvek
27
TRNOVIT PUT
U trci do prvih oficirskih zvezdica, verovatno najsjaj-nijih u karijeri svakog oficira, studenti 126. i 127. klaseVojne akademije polo`ili su izme|u 38 i 52 ispita i prisu-stvovali na vi{e od pet hiqada ~asova. Realizovano je 145posebnih oblika nastave, me|u kojima su najzna~ajniji pokret-na i stacionarna stru~no-specijalisti~ka logorovawa, obukau upravqawu borbenim i neborbenim motornim vozilima,obuka u zimskim uslovima, leta~ka obuka, krstarewe {kol-skim brodom, plovidba brodovima Flotile, {kolska i bojnaga|awa, takti~ke ve`be.
Za to vreme prevezli su, u obuci u upravqawu motornimvozilima, oko 200.000 kilometara, izveli 2.473 leta avio-nom, ili helikopterom, u ukupnom naletu od 855 ~asova, namoru i rekama proveli 70 dana i prokrstarili oko {est hi-qada nauti~kih miqa, u oklopnim vozilima pre{li oko 3.400kilometara, ispalili 134.941 metak, 1.634 granate i potro-{ili 145 kilograma razli~itog eksploziva.
po`eqnu, modernizaciju kabineta, u~ionica i objekata za sme{taji ishranu studenata. Vojna akademija je danas velika radionica, ukojoj se, s puno `ara i entuzijazma, renoviraju kancelarije i u~io-nice, opremaju kabineti, obnavqa oprema.
Ono {to ote`ava ve} dobrano zahuktalu trku do ambicioznozami{qenog ciqa opet je – novac. Limitirani hroni~nom bespari-com, u Vojnoj akademiji su i daqe prinu|eni na selekciju prioritetai opredeqivawe izme|u ulagawa u osavremewivawe nastavnog pro-cesa, s jedne, i poboq{awe uslova `ivota i rada, s druge strane.
Izuzetno bogata tradicija vojnog visokog {kolstva u Srbiji,zavidan kvalitet nastavnog procesa i visok stepen razli~itih, po-sebno mati~nih, specijalisti~kih znawa, koje studenti sti~u tokom~etvorogodi{weg, odnosno petogodi{weg {kolovawa, omogu}ili suVojnoj akademiji opstanak i u ovim burnim vremenima, u kojima ne-ke zemqe u okru`ewu ostaju bez vojnih {kola. Ni oni se, me|utim,ne odri~u {kolovawa svojih oficira. Upravo u tome Vojna akade-mija vidi jo{ jednu {ansu. Ako se setimo da je tu uglednu vojnu obra-zovnu ustanovu nekada poha|ao nemali broj pripadnika inostra-nih armija, nema sumwe da verovawa zaposlenih u Vojnoj akademijiimaju osnova.
Tome, nesumwivo, ide u prilog i skoro osnivawe modernihobrazovnih centara Ministarstva odbrane za u~ewe stranih jezi-ka, informati~ke obuke i fizi~ke kulture. Pored toga, planira sei formirawe Centra za simulacije, u kome }e se, oficiri i prak-ti~no osposobqavati za odgovaraju}e komandno-{tabne du`nosti.U tim savremeno opremqenim centrima, posebno ako dobiju regio-nalni karakter, pored pripadnika na{e vojske, svoje mesto na}i}e i budu}i studenti Vojne akademije iz inostranstva.
Obaveze se mno`e i uve}avaju, ba{ kao i spremnost rukovod-stva i nastavnika Vojne akademije da odgovore i najsmelijim izazo-vima i zahtevima. Jedan od takvih je i aktivnije anga`ovawe ne-`nijeg pola u Vojsci. U Vojnoj akademiji o~ekuju da ve} naredne go-dine otvore vrata svojih kabineta i u~ionica devojkama oprede-qenim za vojni poziv. Ne bi to, naravno, bilo prvi put da se naBawici pojave devojke u uniformi, posebno ako imamo u vidu pri-padnice policije koje se ve} nekoliko godina, zajedno s kolegama,osposobqavaju u Vojnoj akademiji, ali je svakako jo{ jedna obavezana koju se ne}e dugo ~ekati.
Du{an GLI[I]Snimio Darimir BANDA
LETA^KI ZNAKOVI NAJMLA\IM PILOTIMA
ISTRA@IVAWE
[ta pokazuje stru~na
analiza pre|enog puta
momaka koji su odlu~ili
da svoj dug dr`avi i
narodu “odrade” bez
vojni~ke uniforme i
pu{ke? Da li je wihov
dru{tveno koristan rad,
bez i jednog sata obuke
za posao koji se jo{ zove
odbrana otaxbine,
prava zamena za
adekvatne odgovore na
mogu}e, nepredvidive,
pa i opasne bezbednosne
izazove sutra{wice?
15. septembar 2006.28
Tre}i period u normativnomregulisawu slu`ewa vojnogroka u civilnoj slu`bi(SVR u CS) traje od 28. ja-nuara 2005. godine i odtada do danas usvojeno je
pet dokumenta. Druga izmena idopuna Uredbe o vr{ewu voj-ne obaveze, iz januara 2005,doneta je jer je utvr|eno da sunormativna re{ewa iz 2003.godine uzrokovala probleme uradu: nije omogu}eno da vojni obveznici budu u potpunosti osposobqeni zaza{titu stanovni{tva, materijalnih i kulturnih dobara ali ni za odbranuzemqe, a evidentirane su i zloupotrebe pojedinih regruta, pa i civilnih usta-nova, uz odre|enu diskriminaciju regruta.
Na osnovu prakse utvr|eno je da su pri dono{ewu Uredbe o vojnoj obave-zi 2003. napravqeni odre|eni propusti koji su zahtevali odre|ene izmene.Na primer, sa decembarskom klasom 2004. na SVR u CS nalazilo se oko 20odsto vojnika ~ime je ugro`ena popuna Vojske i, prema mnogim procenama, pra-vo na prigovor savesti postalo je svojevrstan paravan za izbegavawe vojneobaveze.
[TA POKAZUJE PRAKSANa~in na koji je do sada praktikovano SVR u CS pokazao je niz slabosti, a
su{tina je u tome da su vojnici pod oru`jem time bili diskriminisani. Zbog na-{ih liberalnih propisa sve ve}i broj regruta opredequje se da vojni rok slu`ivan kasarni. Iako je pravo na prigovor savesti, iz kojeg proizilazi SVR u CS,elementarno qudsko pravo, aktuelni propisi izvor su i brojnih problema. Naprimer, jedinice Vojske su u 2004. godini bile popuwene 76 odsto jer se 10.000regruta mawe od planiranog broja odazvalo zbog kori{}ewa prava na CS.Smaweni odziv u Vojsku je, samim tim, doveo do poja~anog naprezawa vojnika ujedinicama. Uz to, pokazuje praksa, vojnici koji su slu`ili u CS nisu obu~eni zaodbranu zemqe, pa je ostalo potpuno neizvesno kako bi na{a zemqa reagovalakada bi, u iznenadnim pa i opasnim krizama, bili ugro`eni dr`ava ili qudski`ivoti, a zbog neobu~enosti vojnika.
Ni dru{tvena korisnost rada vojnika u CS nije jasno definisana, te oniuglavnom obavqaju poslove koji nisu od zna~aja za odbranu zemqe. Postoji iproblem upo{qavawa slabije obrazovanih vojnika u civilnim ustanovama (koje
C I V I L N O S L U @ E W E V O J N O G R O K A ( 2 )
RADO SRBIN(NE ) IDE U VOJNIKE
zahtevaju visokoobrazovane regrute), a {to je neutemeqeno kadaje re~ o obavqawu dru{tveno korisnog i humanitarnog rada. Isto-vremeno, u organizacijama se ~esto ne sprovodi adekvatan nad-zor nad radom vojnika, a u nekim ustanovama nadle`ni ~ak nisusigurni ni da li su vojnici fizi~ki uvek prisutni.
Analize pokazuju i da je sa SVR u CS naru{en kontinuitet sta-rosnog zanavqawa jedinica, a pojavio se i problem izbora vojnikaza odgovorne zadatke. Jer, sada je u vojnim jedinicama srazmernovi{e vojnika koji su osu|ivani ili registrovani u MUP-u zbog pre-kr{aja (jer oni nemaju pravo na SVR u CS ). Uo~en je i nepovoqan
uticaj SVR u CS na zapo{qavawe gra|ana; zavreme kontrole dela organizacija i usta-
nova uo~eno je da neke od wih otpu{ta-ju zaposlene, a wihove poslove pre-pu{taju vojnicima na civilnoj slu-
`bi. Na primer, u Klini~komcentru Srbije u slu`bi
obezbe|ewa bez posla jeostalo 17 radnika, a uNeuropsihijatrijskojbolnici u Kovinu 30 za-poslenih. Karakteri-sti~no je i malo zanima-we regruta za slu`bu u
ustanovama koje se bavenegom starih, obolelih i
hendikepiranih osoba. Na-suprot tome, veliki su pri-tisci za slu`bu u kulturnimustanovama.
U ovom periodu uki-nuta je obaveza da se
vojnik u ustanovi ob-u~ava po progra-mu pripravnikaodre|ene {kolskespreme kako je toure|eno propisi-ma za delatnost
koju obavqa organi-
29
zacija, a uvodi se dru{tveno koristan rad propisan op{tim ak-tima ustanove. Me|utim, lica koja SVR u CS nemaju nikakvu obu-ku predvi|enu propisima {to je, u krajwem, i svrha te slu`be,ve} iskqu~ivo slu`e organizacijama kod kojih su na vojnom roku.
Rezultati koje vojnik postigne u dru{tveno korisnom radu ipo programu gra|ana za odbranu zemqe uti~u na ocenu osposo-bqenosti vojnog obveznika za odgovaraju}u slu`bu u rezervnomsastavu i na odlu~ivawe o nagradnom odsustvu za to vreme. Oba-veza je organizacije iz koje se otpu{ta vojnik na SVR u CS da ukwi`icu i karton za CS upisuje jednu od ocena osposobqenosti:osposobqen, delimi~no osposobqen i nesposoban za li~nu i ko-lektivnu za{titu. Me|utim, nije precizirano na osnovu ~ega seupisuje jedna od ocena, jer se vojnik u ustanovi ne obu~ava za li~-nu i kolektivnu za{titu.
Novim re{ewima civilna slu`ba se sada mo`e obavqati u1.108 (sa op{tinskim i gradskim organizacijama crvenog krsta)ustanova u Srbiji, od toga u Vojvodini u 334 organizacije. Odre-|eno je 12 grupa institucija u kojima se slu`i CS, a poseban zna-~aj dat je ustanovama za sme{taj lica ometenih u mentalnom raz-voju i du{evno obolelih (270), preduze}ima (125) i preduze}imaza radno osposobqavawe i zapo{qavawe invalida (60) koje pret-hodnim re{ewem nisu bile na tom spisku.
Posledwim re{ewem i wegovom dopunom, spisak organiza-cija pro{iren je na 1.278 (Srbija 880 i Vojvodina 398). Trebaista}i da su dopunom Re{ewa ministra odbrane od 25. maja 2006.prvi put na spisak ustanova stavqene osnovne {kole (20) i pred-{kolske ustanove (12).
Neophodno je pomenuti da su i ustanove prili~no neinfor-misane o proceduri sprovo|ewa Uredbe. Samim tim bilo je slu-~ajeva wenog kr{ewa jer odgovorne osobe u wima jednostavno neznaju kako i na koji na~in da uposle prigovara~e savesti, odnosnona koji na~in da ih nagrade ili kazne u skladu sa wihovim zalaga-wem i radom. Uz to, u pojedinim sredinama (pogotovo mawim me-stima) prime}en je sve ve}i nedostatak ustanova za CS, te posto-ji veliki broj regruta koji ~ekaju na wu, bez obzira na to {to imje odobrena. U pojedinim mestima regruti na CS ~ekaju i po godi-nu i vi{e dana.
Izmene i dopune Zakona o Vojsci od 31. oktobra 2005. od-nose se na du`inu trajawa vojnog roka, pa je tako SVR sa oru`jemsmaweno sa devet na {est, a slu`ewe vojnog roka bez oru`ja i uCS sa 13 na devet meseci.
Da bi se stekao uvid u na~in realizacije SVR u CS i oba-vqawe dru{tveno korisnog rada, tokom 2004. i 2005. godine nad-le`ne komande vojnih okruga i odseka, te Uprava za obaveze od-brane MO, obavile su najavqene i delimi~ne kontrole u civil-nim organizacijama i ustanovama u kojima vojnici slu`e vojnirok. Kontrole su sprovo|ene na osnovu univerzalnog podsetnika,planski i organizovano, a na osnovu Godi{weg plana kontrolakoji je ra|en na svim nivoima. Mese~no su kontrolisane dve dotri organizacije (sem jula i avgusta), tako da je od wihovog ukupnog
REGULATIVA O PRIGOVORU SAVESTIPrigovor savesti u SCG regulisala su slede}a doku-
menta: Ustavna poveqa dr`avne zajednice SCG, Poveqa o qud-
skim i mawinskim pravima i gra|anskim slobodama, Uredbao vr{ewu vojne obaveze, Uredbe o izmenama i dopunamaUredbe o vr{ewu vojne obaveze, Uputstvo o primeni odreda-ba Uredbe o vr{ewu vojne obaveze koje se odnose na SVR uCS, sa Uputstvom o izmenama i dopunama uputstva o primeniodredaba Uredbe o vr{ewu vojne obaveze koje se odnose naSVR u CS, Re{ewe o odre|ivawu organizacija i ustanovakoje se bave delatno{}u od op{teg interesa u koje }e se upu-}ivati regruti na SVR u CS i Zakon o Vojsci Jugoslavije.
ODLAGAWE ODLO@ENOGRe{ewe o odre|ivawu organizacija i ustanova koje se
bave delatno{}u od op{teg interesa u koje }e se upu}ivatiregruti na SVR u CS, sa izmenama i dopunama Re{ewa, neprecizira nikakvu obuku nego daje samo spisak tih organiza-cija. To neposredno uti~e na opredeqewe regruta da izabe-ru civilnu slu`bu umesto vojne. Od decembra 2003. do juna2006. godine ministar odbrane doneo je tri re{ewa i ~eti-ri dopune re{ewa. Broj tih organizacija se, istina, poste-peno pove}avao (3,85 puta vi{e) ali ni to nije uticalo nauput vojnika na SVR u CS jer i danas mnogi od wih moraju da~ekaju na mesto
Najve}i problem predstavqaju mali kapaciteti u usta-novama za sme{taj lica ometenih u mentalnom razvoju, inva-lidnih i du{evno obolelih (275 ustanova ili 21,5 odsto) iop{tinskih i gradskih organizacija Crvenog krsta (162 ili12,7 odsto), {to je ukupno 437 ustanova ili 34,1 odsto odukupnog broja ustanova na teritoriji Srbije. Uz to, sa svimustanovama nije potpisan Ugovor o me|usobnim pravima iobavezama (na teritoriji Vojvodina potpisano je 85 odstougovora) {to smawuje broj organizacija za uput vojnika naSVR u CS. Samim tim, jer se dugo ~eka na uput, produ`ava sei “odlagawe SVR u CS” i time pru`a mogu}nost regrutimada, na odre|eni period, izbegnu vojnu obavezu.
Ilustracija
Nikola OTA[
broja pose}eno i prekontrolisanooko 40 odsto. Prioritet je dat orga-nizacijama gde ima vi{e vojnika i gdesu izra`eniji problemi u radu.
Kakvo je stawe zate~eno?
LIBERALNE I KONTROLE
U ve}ini organizacija, pokazalesu kontrole, ne obezbe|uje se radnovreme vojnika u trajawu od osam ~a-sova dnevno, tj. 40 nedeqno, jer odgo-vorna lica imaju liberalan stav “daim vojnici nisu potrebni ako odradepostavqeni zadatak”, pa ih pu{tajuku}i. Pojedini direktori moraju ~akda ”izmi{qaju” poslove da bi zapo-slili vojnike. Ve}ina odgovornih licaza pra}ewe rada vojnika na SVR u CSnema ni pismeno ovla{}ewe direkto-ra za to (vi{e od 70 odsto), a to im jepredstavqalo dodatno optere}ewe.
Lica u CS nemaju nikakvu obukupredvi|enu pozitivnim propisima (nepostoji plan i program wihovog obu-~avawa) {to je, u krajwem, i svrha ta-kvog slu`ewa vojnog roka, pa se name-}e zakqu~ak da oni iskqu~ivo slu`eustanovama kod kojih su raspore|eni.
Za svakog vojnika ne postoji re-{ewe direktora o raspore|ivawu uorganizacijske celine sa opisom po-slova i zadataka na kojima }e biti an-ga`ovan. Raspore|uje se usmeno. Uustanovama uglavnom nisu doneti pla-novi anga`ovawa vojnika, ve} se onosprovodi na osnovu iskazanih potre-ba, a rad u no}nim smenama nije regu-lisan odlukom direktora.
Obuka po planu obuke priprav-nika nije realizovana niti postoji,sem u dve-tri organizacije gde lekarivojnici rade po planu obuke priprav-nika medicinske struke. Odlukom po-jedinih direktora, a po zahtevu orga-nizacija koje nisu na spisku, jedan deovojnika ustupqen je na rad u skup{ti-ni op{tine, vatrogasnoj jedinici,sredwoj ekonomskoj, osnovnoj i muzi~-koj {koli i mesnoj zajednici, {to jeprotivno odredbama Ugovora, Zakonai Uredbe o vr{ewu vojne obaveze.Zbog anga`ovawa ovih vojnika, deoorganizacija otpu{ta stalno zaposle-ne radnike, a mnoge ustanove nisuobezbedile vojnicima za{titna ode-la i sredstva za rad.
U velikom broju organizacija ni-je oformqen dosije za vojnika sa pro-pisanim dokumentima na osnovu kojihse mo`e pratiti wihov rad i odsutnost
ISTRA@IVAWE
15. septembar 2006.30
po raznim osnovama, sem u ve}imustanovama gde je odgovorno liceza pra}ewe referent odbrane.Evidencija prisustva vojnika naradu vodi se razli~ito, a u nekimustanovama se ~ak i ne vodi. Naosnovu toga se ne {aqu ni mese~niizve{taji komandama vojnih odse-ka ili se to radi neredovno, odno-sno za nekoliko meseci unazad.
Problema koji se ti~u ispla-te vojni~kih plata uglavnom nema,mada kasne po nekoliko meseci.Mnogo ve}i problem je sa ispla-tama putnih tro{kova jer su ti ra-~uni veliki. Za redovna i nagrad-na odsustva pojedini direktori nedonose svoje odluke i evidencija otim odsustvima se ne vodi. U kar-tonima osposobqenosti nisu une-te sve ocene (i opisne) o osposo-bqenosti vojnika. Na kartonu zaCS (obrazac Vob-3c) popuwen jedatum javqawa regruta na SVR uCS, a u malom broju organizacijadatum prijema je upisan ~ak obi~-nom olovkom. Deo organizacijakwi`ice za civilnu slu`bu dr`e udosijeima, umesto da su kod vojni-ka. Uz to, nije im upisan datum po-~etka slu`ewa vojnog roka i nisuoverene pe~atom organizacije.
Za vreme kontrola provere-no je i da li su vojnici na svojimradnim mestima. Neki su bili od-sutni po raznim osnovama, ali po-jedini direktori o tome nisu ima-li pismeni dokaz. Iako u prvi mahupla{eni i rezervisani, vojnicisu kasnije postavqali mnoga pita-wa i otvoreno razgovarali. Izra-zili su zadovoqstvo uslovima svo-ga rada u ustanovi i odnosom za-
ODSLU@ILI BEZ IZVEDENE OBUKEVojni rok u civilnoj slu`bi, do 1. septembra
2006, odslu`ilo je 18.650 vojnika, od kojih je samooko 2.000 zavr{ilo obuku za odbranu zemqe u jedi-nom periodu u kom je organizovana – od 25. oktobrado 11. novembra 2004. Obuci su prisustvovali voj-nici generacija decembar 2003, mart 2004. i, u po-jedinim centrima, vojnici junske i septembarskepartije 2004. godine. Za 16.650 vojnika nije izve-dena obuka. Posledice toga {to vi{e od 16.000 voj-nika u CS nije obu~eno vide}e se po wihovom sta-vqawu na ratni raspored u Civilnoj za{titi. Zbogsve ve}ih i ~e{}ih opasnosti koje donose elemen-tarne nepogode i katastrofe, u~e{}e jedinica CZbi}e sve zna~ajnije.
MALA POPUNA JEDINICAJedan od razloga slabe popune jedinica Vojske
je i opredeqewe sve ve}eg broja mladih qudi – re-gruta da vojni rok slu`e u CS. Prema zvani~nim po-dacima iz MO popuna jedinica VSCG u 2004. izno-sila je 77,8 odsto, u 2005. godini 68,4 odsto a u pr-vom tromese~ju 2006. 68,5 odsto. Ako se tome dodai ~iwenica da se godi{we iz vojnih jedinica otpu-sti 5–8 odsto vojnika zbog privremene nesposobno-sti, onda je popuna Vojske jo{ mawa.
Pre uvo|ewa SVR u CS procenat uputa u jedi-nice Vojske bio je, na nivou VOk Novi Sad, 2001.godine 97,8, 2002. godine 97,1 i 2003. godine 90,5odsto da bi, po dono{ewu izmena i dopuna Uredbeo vr{ewu vojne obaveze plan uputa u 2004. pao na86,4 i u 2005. godini na 82 odsto.
U statusu civilnog slu`ewa, u odnosu na regrut-ni kontingent za uput u Vojsku, nalazilo se: 2004.godine 19,5 odsto vojnika, 2005. godine 23,7 vojni-ka i u prvom tromese~ju 2006. godine 44 odsto, {topredstavqa pove}awe zbog velikog broja vojnika ko-ji ~ekaju na uput, a ne mogu se uputiti na SVR u CSzbog malih kapaciteta organizacija i ustanova.
Foto-arhiv ”Odbrane”
31
formatoru treba precizirati du-`nosti, prava i obaveze vojnikaali i same ustanove. Svakako, podhitno se moraju otkloniti nedore-~enost, neuskla|enost i neobuhvat-nost pravnih propisa koji reguli{uSVR u CS, te, u tom smislu, trebadoneti {to pre Zakon o civilnomslu`ewu vojnog roka.
Na primer, ni u jednom norma-tivnom aktu do sada nisu propisaninadle`nost i uputstvo o radu poseb-ne komisije i wenih ~lanova. Zato ine ~udi da oni ni ne znaju koja su wi-hova prava i obaveze. Zbog velikogbroja zahteva i kratkog roka za od-lu~ivawe o upu}ivawu na SVR u CSpotrebna je ~esta anga`ovanost ~la-nova tih komisija, wihovo odsustvosa radnog mesta gde su zaposleni…Osim {to za taj posao ~lanovi ko-misije nemaju naknadu, u posledwevreme, zbog svojih radnih obaveza,oni i ne dolaze po pozivu vojnog od-seka. To za posledicu ima nedosta-tak kvoruma za odlu~ivawe i zbogtoga se, jednim delom, i nere{avajublagovremeno zahtevi regruta.
KONTROLE BEZ NAJAVEPostoji i predlog da lica na
SVR u CS, posle radnog vremena uorganizacijama, ostale dnevne ak-tivnosti i no}ni odmor provode uposebnim objektima za tu namenu.Prema drugim mi{qewima, i vojnebolnice i vojnoteritorijalne orga-ne trebalo bi staviti na spisak or-ganizacija koje primaju ove vojnike.Uz to, trebalo bi odmah preduzetimere na organizaciji i izvo|ewuobuke za odbranu zemqe sa vojnici-ma koji su odslu`ili vojni rok u CS(septembarska i decembarska parti-ja 2004. i martovska, junska i sep-tembarska partija 2005). Kao nu`nojavqa se i potreba popune jedinicaCZ sa vojnicima koji su odslu`ilivojni rok u CS, jer se mnogi vode ukartoteci neraspore|enih i nemajusvoj ratni raspored. Zbog svega re-~enog, u obilazak i kontrolu radavojnika u organizacijama ubudu}e }ese i}i bez najave kako bi se do{lodo stvarnog stawa realizacije ci-vilne slu`be.
Analiza je pokazala da odmahtreba preduzeti mere na organizaci-ji i izvo|ewu obuke za odbranu zemqesa vojnicima koji su trenutno na SVRu CS, propisati novi plan i programte obuke sa posebnim naglaskom naprakti~nom delu. Uz to, bilo bi dobroda se defini{e na~in rasporeda voj-nika u jedinice civilne za{tite, a ko-ji su zavr{ili SVR u CS.
Mr Branko BABI]Du{an MARINOVI]
poslenih prema wima, ali i svojuspremnost da obavqaju sve poslovekoji im se povere.
Na osnovu vo|enih razgovoratokom kontrola, pravi razlog SVR uCS nije prigovor savesti, ve} po-godnosti koje lica u tom statusu ima-ju u odnosu na vojnike pod oru`jem, a{to, s druge strane, uti~e negativnona popunu jedinica vojnicima i wi-hovu borbenu gotovost.
[TA POPRAVQATI?Da bi se uo~eni problemi re-
{ili na najboqi na~in i svi ele-menti ukqu~eni u sistem SVR u CSbili zadovoqeni, bilo bi potrebnoda se, najpre, regrutima, koji podne-su zahtev za CS, donesu re{ewa.Me|utim, ne treba ih upu}ivati natakvo slu`ewe vojnog roka sve dok sene formiraju centri za obuku sakursevima, seminarima i ostalimvidovima obuke. Drugim re~ima, voj-nike bi ubudu}e trebalo obu~avatiza odbranu zemqe pre dolaska naSVR u CS a ne u toku slu`ewa.
Prema stru~nim mi{qewima,licima na SVR u CS treba obezbe-diti neku vrstu uniformi, odnosnoradne ode}e i oznake na slu`ewukao bi se razlikovala od drugih za-poslenih u ustanovama u kojima slu-`e vojni rok. Uz to, odgovorna licatrebalo bi da rade na osnovu ovla-{}ewa direktora i da rukovode ikoordiniraju rad vojnika u okviruorganizacijskih celina.
Za odre|ene poslove i radnezadatke vojnika treba doneti re{e-wa kojima bi se precizirale wihoveradne obaveze, a {to podrazumeva iobavezne planove rada i obu~avawaza obavqawe dru{tveno korisnograda. Za sva odsustva vojnika na SVRu CS iz organizacije treba donositire{ewe na osnovu Zakona o Vojsci, aposebno odsustva zbog polagawa is-pita na fakultetima. Praksa je poka-zala da treba formirati urednu evi-denciju SVR u CS sa personalnim do-sijeima vojnika koji }e sadr`ati iz-ve{taje o radu, ocene obavqenih po-slova, re{ewa o raspore|ivawu naposlove i radne zadatke, re{ewa oodobrenim odsustvima, tro{kovimaplate i prevoza i drugih pitawa ve-zanim za vojnika.
Potrebno je ostvariti i ve}iuvid u prisutnost na radnom mestuvojnika i eliminisati mogu}e zloupo-trebe tog instituta, a vaqa obezbe-diti redovnu isplatu nov~anih sred-stava za plate i putne tro{kove.
Vaqalo bi ta~no propisati ikoja dokumenta treba da se vode nanivou ustanove, a u propisanom in-
ODSUTNI A PRIMAJU PLATUNa osnovu Godi{weg plana kontrole i obila-
zaka organizacija i ustanova i 2006. godine nasta-vqeno je sa planskim, najavqenim i organizovanimkontrolama rada vojnika na CS. Ustanovqeno je dau tim ustanovama vojnici i daqe slabo rade i da od-govorna lica imaju dosta problema sa wima. Uz to,konstatovano je da oni ne po{tuju radno vreme iradno mesto koje im je odre|eno i da se ne {aqu ta~-ni izve{taji vojnim odsecima o wihovom radu, zala-gawu i prisutnosti na poslu. Bilo je i slu~ajeva dase vojnik vodio u organizaciji sve vreme slu`ewavojnog roka, primao platu i naknadu putnih tro{ko-va, a da se, zapravo, {est meseci nalazio na le~e-wu (zbog povrede) o ~emu nadle`ni vojni odsek nijeobave{ten.
Za{to je malo zanimawe regruta za civilnu slu`bu u ustanovama za negu starih, obolelih
i hendikepiranih osoba?
Sni
mio
B. P
OPA
DI]
STATUS I STANDARDZAPOSLENIH UMINISTARSTVU
ODBRANE I VOJSCI
ODMERAVAWEINTERESAKako se, zapravo, ure|uje polo`ajpripadnika sistemaodbrane? Koje novinepredla`e Zakon oizmenama i dopunamaZakona o Vojsci? Ho}e lise u skorijoj budu}nostiprevazi}i problemi(ne)zakonitih plata? Po kom modelu }e sere{avati stambeneneprilike vojnihbesku}nika? Koliko su danas oficiri, podoficiri i civilna lica na tragu~uvene hamletovskedileme?
15. septembar 2006.32
D
U FOKUSU
oskoro se svaka pri~a o statusu i standardu zaposlenih u Ministarstvu od-brane i Vojsci, odnosno polo`aju profesionalnog sastava sistema odbrane udru{tvu zapo~iwala ili zavr{avala pateti~nim i dobrano zloupotrebqiva-nim frazama. Utrkivali su se godinama unazad uva`eni dr`avni ~inovnici, partijski ideo-
lozi i prvaci, ili jednostavno re~eno pojedini mo}nici, ko }e poni`enom ofici-ru, podoficiru i (ne)sre}nom civilnom licu u vojnoj slu`bi obe}ati boqe sutra. Utom i{~ekivawu iscrpili su vojnici nov~anike, izlizali sve~ane odore, zabora-vili na letovawa i zimovawa, pa ~ak i na pristojnu trpezu. I dok su se me|usobnopozivali na svojstven im patriotizam, unutra{wu moralnu snagu i rezerve, wihovponos zamenila je egzistencijalna beda. Nema{tina i nezadovoqstvo postali suzajedni~ki imeniteq nekada cewene profesije.
Onda su nastupila druga~ija, demokratska vremena i vrednosti. Nove vo|enasledile su stare, a stare probleme opteretili novi. Promenilo se sve sem o~e-kivawa. [tap i {argarepa, ranije proveren `ivotni model pripadnika Vojske,zamewen je savremenom if tehnikom – ako, onda. Dok ih po ramenima tap{u prizna-ti reformatori, potvr|eni profesionalci sada ve} glasno izgovaraju hamletov-sku dilemu. Iz {ahovske partije sa ̀ ivim figurama, kowi, pioni i topovi u vojni~-kom poretku be`e, spasavaju}i glavu. Kome da se obrate ako ne dr`avi i wenim za-konima, veruju}i iznova u dosti`nost pravde, vaqano odmerene obostrane intere-se i, naravno, davno obe}ano boqe sutra.
U RUKAMA DR@AVE
Kako se, zapravo, ure|uje polo`aj pripadnika sistema odbrane? – Status i standard zaposlenih u Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije defi-
nisani su Zakonom o Vojsci i nizom podzakonskih propisa. Uredbe usvaja republi~-ka vlada, a pravilnike i ostalu pravnu regulativu koja iz wih proizilazi Mini-starstvo – ka`e pukovnik Ostoja Popovi}, na~elnik Odeqewa za status i standardUprave za kadrove, Sektora za qudske resurse.
Izmene i dopune Zakona o Vojsci, koje je nedavno predlo`ilo Odeqewe za sta-tus i standard, prilago|ene su promenama u dr`avi, budu}im ustavnim re{ewimaSrbije i definisanim misijama Vojske. Nova re{ewa zasnovana su na stvarnimokolnostima, a treba da obezbede nesmetano funkcionisawe sistema odbrane uprelaznom periodu.
ODMERAVAWEINTERESA
– Jasno je da se polo`aj profesionalnog sastava vaqa druga-~ije urediti. Predlo`ene izmene pravne regulative samo su hirur-{ki rezovi, kojima se u sada{wem sistemu odbrane omogu}ava na-stavak reformi. U isto vreme pi{e se nacrt novog Zakona o Voj-sci. Dr`ava je, me|utim, jedina nadle`na da odredi kakav joj ofi-cir treba, kakav }e imati polo`aj i materijalni standard u dru-{tvu. Na politi~ka re{ewa ne mogu uticati zaposleni u Vojsci,ali su oni u prilici da, shodno zahtevima struke, predlo`e naje-
33
fikasnije modele za funkcionisawe sistema. Na primer, Kriteri-jumi za profesionalnu vojnu slu`bu su znatno stro`i u odnosu naostala zanimawa i profesije. Zato se i o~ekuje odgovaraju}a re-akcija dr`ave. Verujemo da }e nadle`ne institucije, u tom smislu,umeti da odmere svoje interese. Svi propisi koji se u budu}nostibudu odnosili na sistem odbrane treba da budu primereni vreme-nu i strategijskim opredeqewima Republike Srbije, kako bi se mo-gli u praksi ispo{tovati – tvrdi potpukovnik Sa{a Trandafilo-vi}, samostalni referent u Odeqewu za status i standard Upraveza kadrove Ministarstva odbrane.
O sada{wem polo`aju pripadnika Vojske posredno govori i~iwenica da su se za {kolovawe na Vojnoj akademiji u narednoj go-dini javila svega 23 kandidata, a da su samo trojica ispunila pro-pisane uslove konkursa.
UNAPRE\EWA I PENZIONISAWA
Koje novine predla`e Zakon o izmenama i dopunama Zakonao Vojsci?
U Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o Vojsci, pored osta-log, predvi|eno je da se profesionalnim vojnicima samo daje mo-gu}nost za unapre|ewe u svaki oficirski ~in. Ranije je to do ~inapotpukovnika bilo pravo, a predlo`ena nova zakonska re{ewa tone podrazumevaju. Planira se i uvo|ewe ~ina brigadnog genera-la, a brisawe ~inova kapetana prve klase i generala armije.
– Na taj na~in su ~inovi, ali i brzina napredovawa stare-{ina, usagla{eni sa modelima koji se primewuju u savremenimarmijama sveta, posebno u oru`anim snagama ~lanica Partner-stva za mir i Natoa. Brigadni general je ~in vi{i od pukovnika, ani`i od general-majora. Oficiri koji se posle usvajawa Zakonao izmenama i dopunama Zakona o Vojsci budu zatekli u ~inu kape-tana prve klase bi}e unapre|eni u ~in majora, ali }e taj ~in no-siti du`e onoliko vremena koliko su ga ranije dobili. Na pri-mer, ukoliko je neko nosio ~in kapetana prve klase dve godine, umajorskom ~inu prove{}e dve godine du`e, jer je prema sada{wimpropisima trebao zadr`ati ~in kapetana prve klase ~etiri godi-ne. Definisano je, tako|e, da stare{ine u ~inu kapetana prve kla-se koji nemaju visoko obrazovawe budu postavqene na radna me-sta za koje je propisan ~in kapetana. Ukoliko ne zavr{e dodatno{kolovawe do 31. decembra 2010. godine, odnosno ako ne steknudiplomu visoke {kole, ne}e se nadaqe unapre|ivati. Posle togperioda presta}e im i profesionalna vojna slu`ba. Kako bi se{to pre dostigla projektovana kadrovska piramida Vojske ofici-
POVE]AWE PLATEKako su nedavno najavili nadle`ni u Ministarstvu odbra-
ne, sa Ministarstvom finansija je tokom razgovora o rebalan-su buxeta i finansirawa obaveza odbrane do kraja godine, do-
govoreno pove}awe plata za-poslenima u sistemu odbrane useptembru od 20 odsto. Za voj-ne penzionere nisu predvi|e-na dodatna nov~ana sredstva,dok se ne usvoji Zakon o izme-nama i dopunama Zakona o Voj-sci, koji predla`e druga~ijeuskla|ivawe i odvajawe vojnihplata od penzija. O~ekivanopove}awe plate pripadnikaMinistarstva i Vojske, prak-ti~no je uslovqeno dono{ewemnove zakonske regulative o si-stemu odbrane – Zakona o Voj-sci i izmenama Zakona o mini-starstvima. A, o promenamapostoje}ih propisa odlu~ujunajvi{e dr`avne institucije.
KOEFICIJENT USKLA\ENOSTI OSNOVNE PLATE PROFESIONALNIH OFICIRAPREMA PROSE^NOJ ZARADI U PRIVREDI SRBIJE
U PERIODU 2000. DO 2006.
ZAKONODAVNI OKVIROdeqewe za status i standard Mini-
starstva odbrane predla`e propise ostawu i kretawu profesionalnih pripad-nika Vojske u slu`bi – od prijema, posta-vqewa na du`nost, {kolovawa i usavr{a-vawa, le~ewa, bolovawa, zatim, raspola-gawa, udaqavawa sa du`nosti, pa sve dopenzionisawa. Pravna regulativa o li~-nim primawima i platama, te ostalimnov~anim naknadama zaposlenih u sistemuodbrane, o re{avawu stambenih pitawatako|e je u nadle`nosti Odeqewa. I za-konodavni okvir za pla}awe, osigurawe,status i prava oficira i podoficira ko-ji se upu}uju u mirovne misije propisujeOdeqewe za status i standard.
ri }e u ~inu potporu~nika i poru~nika pro-vesti tri godine, u ~inu kapetana pet, a ma-jorski ~in }e nositi ~etiri godine – obja-{wava pukovnik Popovi}.
Izmene i dopune postoje}eg Zakona oVojsci koje je predlo`ilo Odeqewe za statusi standard prihva}ene su na nivou Mini-starstva odbrane. Nadaqe je potrebno da ihverifikuju nadle`ne dr`avne institucije.
Predlo`eni su i druga~iji modeli pen-zionisawa stare{ina Vojske po potrebislu`be – oficirima i podoficirima mo`eprestati profesionalna vojna slu`ba kadanavr{e 20 godina sta`a penzijskog osigura-wa. Do sada je to bilo mogu}e sa 30 godinapenzijskog sta`a.
Kako nagla{ava potpukovnik Trandafi-lovi}, penzijski osnov u tom slu~aju bi izno-sio za mu{karce 55, a za ̀ ene 57,5 odsto, auve}avao se 2,5 odsto za svaku narednu godinu, do 30. godine sta-`a osigurawa. Posle tog perioda penzijski osnov }e se uve}avatikao i do sada za 0,5 odsto.
Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o Vojsci nisu pred-vi|ene promene statusa civilnih lica na slu`bi u Ministarstvuodbrane i Vojsci. Wihov polo`aj je definisan republi~kim pro-pisima – penzijsko i invalidsko osigurawe ure|eno je kao i zaostale kategorije zaposlenih u Republici Srbiji.
FINANSIJSKE NEDOUMICE Ho}e li se u skorijoj budu}nosti prevazi}i problemi (ne)za-
konitih plata zaposlenih u sistemu odbrane?Stru~ni tim Odeqewa za status i standard je u Zakonu o iz-
menama i dopunama Zakona o Vojsci predlo`io brisawe ~lanova75 i 137, koji se odnose na visinu zarada pripadnika sistema od-brane, jer se proteklih godina plate u Vojsci i nisu ispla}ivale uskladu sa zakonskim re{ewima. Za to nisu postojale ni realnefinansijske mogu}nosti, a usvojen zakonski okvir bio je u suprot-nosti sa regulativom koja se odnosi na buxetski sistem i utvr|i-vawe plata za dr`avne slu`benike. Postoje}im propisima bilo jepredvi|eno da minimalna plata stare{ina iznosi tri, a maksi-malna pet prose~nih plata u privredi Republike Srbije. Za pri-mawa civilnih lica raspon se kretao od jedan do ~etiri. Saveznavlada je 2000. godine odlu~ila da koeficijent plate za profesi-onalne vojnike bude tri, a civilna lica 2,1 ili 75 odsto oficir-ske zarade. Modeli za prevazila`ewe tog problema, dodu{e, jo{nisu osmi{qeni. O~ekuje se da u novom Zakonu o Vojsci sistemplata bude ure|en na druga~ijim osnovama. Tada }e se preciznoznati koliko je dr`ava Srbija spremna da izdvoji novca za svogprofesionalnog vojnika.
– Veliki broj aktivnih i penzionisanih pripadnika Vojskepodneo je tu`bu za naknadu nezakonito ispla}enih plata. Kako susudovi u pojedinim slu~ajevima presudili u korist tu`iteqa, Vr-hovni sud Republike Srbije nadle`an je da o tom pitawu zauzmekona~ni stav, predlo`i pravilno i po{teno re{ewe. Ukoliko sepotvrdi da zarade zaposlenima nisu zakonito ispla}ivane, si-stem odbrane nema obezbe|ena nov~ana sredstva da nadoknadipotrebnu razliku – isti~e potpukovnik Sa{a Trandafilovi}.
U Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o Vojsci nisu pred-lo`ene promene uslova pod kojima civilna lica odlaze iz siste-ma odbrane ukoliko im se ukidaju radna mesta. I daqe }e se zatu kategoriju vi{ka vojnog kadra ispla}ivati 12 bruto plata, bezobzira na godine radnog sta`a. Novim Zakonom o Vojsci pomenu-ta regulativa uskladi}e se sa civilnim propisima i re{ewima uostalim dr`avnim institucijama, uz po{tovawe specifi~nostivojne slu`be.
U FOKUSU
34 15. septembar 2006.
Pukovnik Ostoja Popovi}, na~elnik Odeqewaza status i standard Ministarstva odbrane
STAMBENA POLITIKAPo kom modelu }e se re{avati stambene neprilike vojnih
besku}nika? Na standard zaposlenih u Ministarstvu odbrane i Vojsci po-
sebno uti~u nepovoqne stambene prilike. Odeqewe za status istandard je, u okviru radnog stola broj deset Grupe za reformuSrbija–Nato, predlo`ilo sistemska re{ewa, to jest celovit pro-gram zbriwavawa pripadnika sistema odbrane bez stana. Modelje primeren aktuelnom materijalnom polo`aju profesionalnihvojnika, dr`avnim opredeqewima, interesima odbrambenog si-stema, ali i specifi~nostima vojnog poziva – preme{taji i nemo-gu}nost izbora mesta slu`bovawa, te na~inu na koji su dodelu sta-nova osmislile ostale republi~ke ustanove.
– Pripadnicima Ministarstva odbrane i Vojske omogu}i}ese da na povoqniji na~in re{e stambene te{ko}e. Uslovi ne}ebiti u potpunosti tr`i{ni, jer to ne dozvoqavaju nov~ana prima-wa zaposlenih. Planira se da slu`beni vojni stanovi budu osnov-ni model re{avawa stambenih pitawa profesionalnih vojnika uaktivnoj slu`bi. Takvi stanovi bi se, u prvo vreme, dodeqivalipojedinim kategorijama zaposlenih, u zavisnosti od ~ina, du`no-sti i zna~aja funkcija koje obavqaju. Slu`bene stanove Mini-starstvo bi kupovalo na tr`i{tu ili dobijalo razmenom neper-spektivnih vojnih objekata. Uz to se predla`e da slu`beni stanoviu garnizonima koji su predvi|eni za ga{ewe budu prevedeni u sta-nove za otkup – ka`e pukovnik Ostoja Popovi}.
Za trajno re{avawe stambenih problema pripadnika sistemaodbrane mo`e se primeniti model Investicionog fonda ili obezbe-|ivawa u~e{}a, {to je trenutno primenqivije. Zaposlenima u Vojscibi se prema propisanim kriterijumima dodelila jednokratna nov~a-na pomo}, u odgovaraju}em iznosu prema kvadraturi stana koji impripada, ili tokom profesionalne karijere namenska otpremnina zare{avawe stambenog pitawa. Dodatni novac oni bi obezbedili uzi-mawem kredita kod banaka, pod povoqnijim uslovima, {to bi garan-tovala Nacionalna korporacija za osigurawe stambenih kredita.
Dopunski na~in zasnovan je na jeftinoj individualnoj stam-benoj izgradwi – monta`nih ku}a ili sli~nih objekata, na neper-spektivnim vojnim lokacijama, posle preimenovawa zemqi{ta ugradsko-gra|evinsko. I u tom slu~aju bi se za pripadnike sistemaizdvojila adekvatna nov~ana naknada.
Da bi osmi{qeni modeli prakti~no za`iveli neophodna jesaglasnost Vlade da se za re{avawe stambenih te{ko}a koristefinansijska sredstva od prodaje vi{ka vojnih nepokretnosti i nizpropisa koji bi u potpunosti uredili oblast stambenog zbriwava-wa u sistemu odbrane. Javna rasprava o predlo`enim modelima,na kojoj se o~ekuje u~e{}e i nadle`nih dr`avnih organa, organi-zova}e se sredinom septembra u Ministarstvu odbrane.
Vladimir PO^U^Snimio Z. PERGE
REORGANIZACIJASISTEMA VEZA,
INFORMATI^KEPODR[KE
I ZA[TITE PODATAKA
INTEGRACIJAJE KQU^NA RE^
35
I
INTEGRACIJAJE KQU^NA RE^
u samom obele`avawu praznika vezista na{e vojske ove godine elemenat integracije imaposebno zna~ewe. Naime, posle nedavnih organizacijskih promena u General{tabu, vezi-sti su mnogo te{we povezani sa pripadnicima informati~ke slu`be. Uprava za vezu i in-formatiku kao organizacijska jedinica General{taba VS (G-6) zadu`ena je za planirawe,organizovawe, koordinaciju i kontrolu sistema veza, informati~ke podr{ke i za{titeinformacija u ukupnom sistemu odbrane. Ta uprava je najvi{i stru~ni i planski organ zarazvoj, organizaciju i obuku roda veze, slu`be informatike i za{tite informacija. No, integracija je proces koji se odvija i na ni`im nivoima organizovawa. Takti~ka studi-
ja kojom je predvi|ena integracija elemenata sistema veze razra|ena je ve} znatno ranije i ovihdana se preduzimaju krupni koraci ka wenom sprovo|ewu u delo. Ciq kojem se pri tom te`i jestetzv. “Integrisani sistem veza” u Vojsci Srbije. O prednostima zdru`ivawa kapaciteta stacio-narnih i pokretnih komponenti sistema veza ne mora se mnogo govoriti. Primeri iz svakodne-vice uverqivo potvr|uju da je to pravi put ka pove}awu efikasnosti sredstava veze kojima na{avojska raspola`e, i u organizacionom i u funkcionalnom smislu. Na zajedni~koj ve`bi sa ru-munskim oru`anim snagama “Plavi put” rumunska strana je koristila samo jedan terminalniure|aj, a na{a ~ak sedam. Vezu tokom ve`be ostvarivalo je 70 rumunskih i 150 na{ih vezista.
Na~elnik Uprave veze i informatike G[ VS pukovnik Predrag Raji} potvr|uje da je inte-gracija postoje}ih kapaciteta, uz odre|eno zanavqawe sredstava, metod kojim }e se rod veze
Kako }e ubudu}eizgledati sistem koji,
pored obezbe|ewakvalitetnih veza,
obuhvata iinformati~ku podr{kui za{titu informacija
u vojsci? Kqu~na re~koja najboqe opisujesve ka ~emu se te`i
u procesureorganizovawa tog sistema jeste
integracija.
POVODI
Sni
mio
Z. P
ERGE
36
osposobiti da izvr{i svoj zadatak, obezbe|ivawe neprekidnih,kvalitetnih i za{ti}enih veza za potrebe sistema komandovawa.
Prema re~ima pukovnika Raji}a na{ sistem veza je, na`a-lost, u ovom trenutku tehni~ko-tehnolo{ki zastareo, sa mnogo is-teklih resursa, bez integrisane kriptoza{tite, neekonomi~an je iskup za odr`avawe. Takav sistem veza sve te`e zadovoqava ukupnepotrebe komandovawa, a naro~ito nam nedostaju odgovaraju}asredstva veze za takti~ki nivo.
Najvi{e problema javqa se na ni`im nivoima komandovawa.Sredstva veze za operativni i strategijski nivo, iako starije ge-neracije, jo{ uvek su primerena na{im potrebama, ali vojnici naterenu, iz odeqewa, vodova i ~eta, sa starim “rupovkama” nisu ustawu da obave svoje zadatke na pravi na~in.
Osnovna stvar kod integrisanog sistema veze, kako isti~e pu-kovnik Raji}, jeste kvalitetno uvezivawe svih u~esnika, od pojedi-na~nog vojnika do najvi{e komande. U prethodnom periodu izgra-|ivan je specifi~an telekomunikaciono-informacioni sistem na-mewen Vojsci, pomalo preambiciozno postavqen, sa stacionar-nom i pokretnom komponentom na svim nivoima komandovawa. Pritom je pokretna komponenta smatrana najbitnijom za izvo|ewe bor-benih dejstava, ali ona se oduvek oslawala i na stacionarnu kom-ponentu, {to je jo{ jedna potvrda neophodnosti wihove ja~e inte-gracije.
– Sada smo do{li do ~vrstog uverewa – nagla{ava pukovnikRaji} – da na{e nesporno velike kapacitete, uz {to ve}i stepenmodernizacije, treba iskoristiti u okviru jedinstvenog sistema.
Zapo~et je proces ispitivawa modernih sredstava veze vode-}ih svetskih proizvo|a~a, kao {to su francuski “Tales” i “Sa`em”,kompanija “Erikson” i druge. Da bi sredstvo veze u{lo u naoru`a-we vojske, poja{wava pukovnik Raji}, ono mora da pro|e kroz pro-ces verifikacionog ispitivawa. Do kraja godine na{i vezisti }eispitati koja su od nabavqenih sredstava najprimerenija na{impotrebama. Svi ti ure|aji su proizvedeni po vrhunskim tehni~kimstandardima, ali oni se u vojsci koriste za odre|ene vrlo speci-fi~ne namene, i `eqa vode}ih qudi sistema veza Vojske Srbije je-ste da se wihova efikasnost proveri pri radu ba{ u uslovima ukakvima na{e jedinice izvr{avaju zadatke.
POSTUPNA TRANSFORMACIJASvi segmenti postoje}eg sistema transformi{u se postupno,
pa tako i {kolstvo. Dosada{wi {kolski centar veze, informatikei elektronskih dejstava u Beogradu bi}e ukinut, a u Gorwem Mila-novcu se ovih dana formira Centar za obuku pripadnika veze, in-formatike i elektronskih dejstava. Taj centar }e slu`iti za obukusvih vojnika roda veze i elektronskih dejstava u Srbiji. U perspek-tivi, u Milanovcu }e se usavr{avati kadrovi na svim nivoima. Sadaqom profesionalizacijom Vojske ra{}e i potreba za obukomvojnika po ugovoru i podoficira, a nije iskqu~eno da na{a zemqas vremenom postane i doma}in vezistima iz drugih zemaqa koji bu-du zainteresovani da se obu~avaju kod nas.
Da bi se postigli ciqevi ka kojima se te`i, najpre se morapristupiti reorganizaciji.
– Sve organizacijsko-mobilizacijske promene vr{imo u skla-du sa Nacrtom strategijskog pregleda odbrane do 2010. godine. Ve}smo zavr{ili preformirawe Centra za komandno-informacionesisteme i Centra za primewenu matematiku i elektroniku (CPME),dve va`ne ustanove nau~nog karaktera. Sa 31. oktobrom gasimo sa-da{wi 235. centar za stacionarne veze i preformiramo sada{wu398. brigadu veze. Budu}a zajedni~ka jedinica zva}e se brigada ve-ze i bi}e jedina jedinica veze tog ranga – ka`e pukovnik Raji}.
Prioritet u opremawu u narednom periodu ima}e komandno-informacioni sistemi. Wih treba razvijati na svim nivoima, jer jesavremena tehnologija omogu}ila toliki protok informacija da je
POVODI
15. septembar 2006.
iluzorno slati na boji{te qude i sredstva ako se oni ne mogu pravo-vremeno upotrebiti kori{}ewem komandno-informacionih sistema.
Nedavno je napravqen i dinami~ki plan napu{tawa analog-nih sistema i prelaska na digitalni na~in rada.
– U tome }e nam pomo}i “Telekom” kao vode}e preduze}e u
DEVET DECENIJA TRADICIJE Iz na{e bogate vojne istorije vezisti Vojske Srbije su
za svoj dan odabrali 20. septembar, dan kada je 1916. godi-ne na Krfu, u okviru op{te reorganizacije Srpske vojske ob-javqena “Uredba o vojnom telegrafu”.
Tom uredbom su utemeqene osnove na kojima se razvijaorod veze. Uredba je definisala da je “zadatak vojnog telegra-fa da u ratu postavqa potrebne telefonsko-telegrafske ve-ze za vojne ciqeve, da na wima organizuje i odr`ava uredantelefonsko-telegrafski saobra}aj, kao i da odr`ava u is-pravnom stawu dr`avnu telefonsko-telegrafsku mre`u u za-hvatu voji{noga dela i uredan telefonsko-telegrafski sao-bra}aj na tom delu dr`avne mre`e”.
Uredbom je uspostavqena i organizacijsko-formacijskastruktura organa i jedinica veze po nivoima komandovawa,od Vrhovne komande do komandi pukova. Regulisano je skladi-{tewe rezerve sredstava veze, uspostavqeni su remont iopravka opreme iz sredstava. Posebnim ~lanom ure|eno jeda se sve vojno-dr`avne telegrafske, telefonske i po{tan-sko-telegrafske stanice na voji{tu pot~iwavaju neposredno{efu vojnog telegrafa.
Sni
mio
D. B
AN
DA
oblasti telekomunikacija u na{oj zemqi – isti~e pukovnik Raji}. – Ako eventualno do|e do privatizacije “Telekoma”, dr`ava }e za-dr`ati odre|eni udeo u vlasni{tvu, tako da }e Vojska mo}i neome-tano da koristi postoje}e kablovske kapacitete prenosa. Podelaradio-frekvencija tako|e ne bi trebalo da bude problem, jer jeVlada Srbije napravila plan koordinacije s Vojskom i saradwa jeza sada odli~na.
Dobra je i saradwa vezista Vojske Srbije sa ostalim ve}imimaocima veza u dr`avi. Po{ta, `eleznica, carina, policija...sve su to veliki sistemi koji su ujedno va`ni imaoci veza na teri-toriji Srbije. Uz to, sigurno je da }e se, prema re~ima na{ih vezi-sta, s vremenom razviti i neki novi va`ni imaoci. Na primer, si-stem reagovawa u vanrednim situacijama, ranija civilna za{tita,jo{ uvek nema svoj autonomni sistem veza, ve} se oslawa na drugesisteme. Tako|e, u saradwi sa MO odvijaju se redovne aktivnostina koordinaciji frekvencija u vezi sa sporazumima sa Nato, Eu-for i SAD.
Tokom protekle godine ura|eno je jo{ dosta toga. Planski surealizovane aktivnosti na izradi novih programskih paketa zaorgane veze i informatike. Formirawe jedinstvene ra~unarskemre`ne infrastrukture zbog hroni~nog nedostatka novca jo{ nijedaleko odmaklo, ali sigurno spada u projekte za ~ije ostvarivawe}e se od idu}e godine zalagati Uprava za telekomunikacije i in-formatiku, {to }e biti novi naziv sada{we Uprave veze i infor-matike.
Za{tita govornih i pisanih informacija za sada zadovoqavaosnovne potrebe komandovawa. Delimi~nim osavremewivawem si-stema za{tite informacija podignut je nivo kriptolo{ke vredno-sti sistema kriptoza{tite. Nabavqeni su ure|aji za kriptoza{ti-
tu govora i pisanih informacija, ~ime je komandovawe postalouveliko pouzdanije i bezbednije.
Ove godine ugra|ene su i nove digitalne automatske centraleu centrima veze na vi{e lokacija. Implementirani su unificira-ni servisi u automatskoj telefonskoj mre`i u Ministarstvu od-brane. Odskora je, kao {to je poznato, u operativnoj upotrebi una{oj vojsci mre`a mobilne telefonije “Telekoma”.
Istovremeno, oformqen je radni tim za izradu dinami~kogplana zamene kapaciteta u digitalnom sistemu prenosa “Teleko-ma”. Pripadnici Uprave veze i informatike aktivno su u~estvova-li u radu radnih timova i stolova za reformu sistema odbrane.Izra|en je predlog organizacijsko-formacijske strukture brigadeveze. Usvojeni su takti~ka studija ra~unarske mre`e u MO i VS irevizija aktuelne studije o integrisanom sistemu veza. Usagla{enje plan opremawa i pripremqeni su referati za opremawe sred-stvima veze i informatike.
Obe komponente sistema veza razvijaju se uporedo.– Mnoge armije u svetu volele bi da raspola`u takvim poten-
cijalima kakve mi imamo. Posedujemo odgovaraju}e platforme navozilima za pokretna sredstva i mre`u stacionarnih objekata {i-rom Srbije – obja{wava pukovnik Raji}. – Da bismo {to boqe kon-kretizovali na{e namere i preto~ili ih u planove za budu}i raz-voj izradili smo bazu podataka o savremenijim motornim vozili-ma pogodnim za jedinice sistema veza u Vojsci. S druge strane, na-stavqena je sanacija stacionarnog ~vori{ta veze Kopaonik i iz-gradwa stacionarnog centra veze u Vaqevu. Sa ta dva objekta bi}ekompletirana mre`a koja pokriva ~itavu teritoriju Srbije i omo-gu}ava nam brzu i kvalitetnu autonomnu vezu u svakom trenutku.
NOVA SREDSTVA VEZESlo`ena ekonomska situacija u kojoj se nalazi Srbija i daqe
}e ograni~avati nabavku modernih sistema veza za potrebe Vojske.Sa postoje}im sistemom veza nemogu}e je podr`ati na{e jedinicekoje bi u~estvovale u me|unarodnim mirovnim i humanitarnim ope-racijama.
A budu}nost ne ~eka. Brz i dinami~an razvoj telekomunikacijai informatike danas u svetu, nesporno, postavqa nove pravce iciqeve i pred sam sistem veza i informati~ke podr{ke koji je na-
37
KADAR ZA SVE PRILIKEDok su nekad ratove vodile armije i divizije, sada su
na sceni konflikti sasvim druga~ije vrste. U wima retko u~e-stvuju ve}i sastavi. Akcenat je sada na tome da vojnik ume daefikasno upotrebi naoru`awe i opremu koju poseduje. Koli-ko je kadar kojim raspola`e Vojska Srbije spreman da se no-si sa izazovima ratovawa u tako izmewenim uslovima?
– U mnogo navrata, na primer, na ve`bama sa armija-ma drugih zemaqa potvrdilo se da imamo kvalitetan kadar.Isto tako, kad na{i qudi odu u inostranstvo na obuku zaneka od najmodernijih sredstava, vra}aju se sa veoma viso-kim ocenama. To nam daje nadu da }e na{a vojska posleopremawa novijim ure|ajima lako susti}i vode}e svetskearmije u primeni te opreme gde god to bude potrebno, naboji{tu, u mirovnim operacijama ili u redovnoj obuci – ka`e pukovnik Predrag Raji}.
I AVIONI “NA VEZI”Postoji bitna razlika u ostvarivawu veza u kopnenim
snagama i u vazduhoplovstvu. Tako avioni na{eg vojnog va-zduhoplovstva, zbog tehnolo{kog zaostajawa, nisu trenutnoopremqeni da uspostave vezu po procedurama koje va`e uEvropi, {to bi moglo da zna~i i da ne mogu da lete u ino-stranstvo. Evropska komisija je od nas zahtevala da do mar-ta slede}e godine obavimo konverziju sredstava veze navazduhoplovima kako bi bila kompatibilna sa ostalima uEvropi. Problem je u frekventnom opsegu koji koriste po-stoje}a sredstva veze na avionima. Na svu sre}u, VojskaSrbije raspola`e odre|enim modernijim sredstvima vezei taj privremeni nedostatak na{ih letelica uskoro }e bitiprevazi|en. Na letelicama koje }e uskoro po}i na remontbi}e remontovana i sredstva veze.
mewen vojsci. Vezistima i informati~arima sledi prilago|avawevisokim zahtevima na {irokom poqu wihovog anga`ovawa i bliskaintegracija sa drugim srodnim sistemima. Savremeni uslovi vo|e-wa borbenih operacija tra`e od sistema veza da, pored komando-vawa u realnom vremenu, obezbedi potpunu prilagodqivost dina-mici odvijawa tih borbenih dejstava.
Kriptoza{tita veza i informacija po celoj dubini borbenograsporeda i funkcionisawe sistema i u uslovima elektronskihdejstava protivnika postali su pravilo koje mora da se po{tuje navoji{tu.
Aleksandar ANTI]
Pukovnik Predrag Raji}
15. septembar 2006.38
ISKUSTVO RASIPNI[TVAKoliko smo se, zaista,pribli`ili istini o kupovini i izgradwi stanova zapripadnike Vojske u proteklojdeceniji? [ta se de{ava sanezavr{enim stambenimobjektima koje je Ministarstvoodbrane platilo investitorimagra|evinskih radova? Kakva je sudbina pojedinihdogovora o zajedni~kojstanogradwi sa nekada{womRepubli~kom direkcijom zaobnovu zemqe? Za{to se jo{ ne govori dovoqno glasno o odgovornosti pojedinaca u vojnoj organizaciji?
S T A M B E N O P O S L O V A W E U S I S T E M U O D B R A N E ( 3 )
]utati se mo`e, govorio je Lav Nikolajevi~ Tolstoj, a ako~ovek ne}e da }uti, onda mo`e samo da optu`uje. Ili dabar vaqano i po{teno kritikuje, slo`i}ete se. Posledwe godine, istra`uju}i probleme koji su obele`i-
li stambeno poslovawe u sistemu odbrane, kako bismovojnoj i {iroj javnosti ponudili proverene ili zvani~ne in-formacije, rasvetlili dileme i pomalo zacelili rane, trudilismo se da ne upadnemo u zamku neodmerenog kuloarskog kriti-zerstva. Koliko smo se pribli`ili istini, to ipak znaju samooni koji su deceniju unazad istinom manipulisali. Vreme }e,verujemo, doneti pouzdan odgovor i nepristrasno tuma~ewe.
Kako ka`e Dostojevski, dokazati se tu ne mo`e ni{ta, aubediti se, mogu}e je. Zato, nemojte `uriti da se slo`ite sa
mnom – ni meni nije sve jasno. Prihvatiti svet ovakav kakav je,mo`e samo glupavi naivko.
PRISTRASNA NAGODBA
[ta se de{ava sa nezavr{enim stambenim objektima koje jeMinistarstvo odbrane platilo investitorima gra|evinskih rado-va?
Poslovawe Direkcije za gra|evinsko-urbanisti~ki konsal-ting i Vojnogra|evinskog centra Beograd posebno optere}uju pro-blemi pla}enog stambenog prostora ~ija izgradwa nije okon~ana.Na pojedinim lokacijama suinvestitori nisu ni zapo~eli gra|e-vinske radove. Podaci govore da Ministarstvo odbrane ima vi{eod 6.000 kvadratnih metara neisporu~ene stambene povr{ine, ko-
DO
SI
JE
39
smo za wih dobili upotrebnu dozvolu, jer je neophodno da ~itavistambeni objekti budu izgra|eni – isti~e potpukovnik Milan Sla-doje, zastupnik na~elnika Direkcije za gra|evinsko-urbanisti~kikonsalting Uprave za infrastrukturu.
Na odre|enim stambenim objektima gra|evinski radovi tekuote`ano, tako da nije izvesno ho}e li na vreme biti zavr{eni.Zato se gra|evinskim firmama obra~unaju penali i tro{kovi na-stali zbog ka{wewa – Stambenoj zadruzi Hidrotehnika, na pri-mer, koja je suinvestitor Ministarstvu odbrane na poslovima sta-nogradwe u ulicama Ra{ka i Veqka Luki}a Kurjaka u Beogradu.Stoga Vojnogra|evinski centar sa wom nije potpisao nove ugovo-re, ve} samo anekse kako bi re{io nastale probleme iz dosada-{wih obaveza. Hidrotehnici su, tako|e, odre|eni druga~iji vre-menski rokovi za zavr{etak zapo~etih poslova. Suinvestitori senajpre upozore na nepo{tovawe planiranog tempa gra|evinskihradova, a ukoliko na to ne reaguju ili ponude neadekvatna oprav-dawa, izra~unavaju im se nov~ane kazne.
Zbog neispuwavawa ugovorene dinamike izgradwe stambenihobjekata, dodatne tro{kove ima i Ministarstvo odbrane, jer pla-}a uve}ane tro{kove stanovawa pripadnicima Vojske koji u timzgradama treba da dobiju ili su im ve} dodeqeni stanovi. Uz pe-nale se zato suinvestitorima ura~unavaju i {tete nastale poosnovu uve}anih tro{kova stanovawa. Ve}ina sporova, me|utim,zavr{i na sudu. Kako su mnoga gra|evinska preduze}a sa kojim jeposlovalo Ministarstvo danas na rubu ekonomske propasti, ne-realno je o~ekivati da }e i posle sudskih odluka uspeti da nadok-nade {tetu. A mahom su ugovori sa wima o zajedni~koj izgradwi
OP[TINA VO@DOVACOd 2002. godine nadle`ni u Ministarstvu odbrane
vode sudski spor sa op{tinom Vo`dovac, jer je dozvolilaotkup stana licu koje `ivi u objektu na vojnom zemqi{tu, uRa{koj ulici, {to je protivzakonito.
KOMGRAPMinistarstvo odbrane je 1992. godine od beogradske
firme Komgrap kupilo 20 stanova povr{ine 1.535,48 kva-dratnih metara, u nasequ Sava u Obrenovcu. Stanovi su sme-{teni u {est lamela i izgra|eni do 70 odsto. Prodavcu je pla-}eno 95 odsto vrednosti objekta. Sudski postupak protiv Kom-grapa za neisporu~ene vojne stanove vodi se od 1997. godine.U toku pro{le godine ponovo su zapo~eti gra|evinski radovina tri lamele, ali zavr{etak stambenog objekta zavisi od da-qih finansijskih mogu}nosti preduze}a.
MARFIJEV ZAKON
Ministarstvo odbrane je pre nekoliko meseci sarepubli~kom Direkcijom za imovinu razmenilo Klub Voj-ske u Gorwem Milanovcu za deset stanova. Kako zgrada ukojoj bi trebalo da se nalaze pomenuti stanovi jo{ nijezavr{ena, oni nisu ni podeqeni pripadnicima Vojske. Sanadle`nim op{tinskim organima dogovoreno je da se gra-|evinski radovi okon~aju do oktobra 2006. godine.
– Po osnovu te razmene, me|utim, Ministarstvo od-brane nije dobilo stanove u vlasni{tvo, ve} na kori{}e-we, pa se oni budu}im stanarima ne mogu dodeqivati uzakup, kako bi ih otkupili, ve} samo kao slu`beni vojnistanovi. Prema gra|evinskim i urbanisti~kim projekti-ma stanovi su velike strukture, oko stotinak kvadratnihmetara, {to ne odgovara na{im potrebama i va`e}oj za-konskoj regulativi. Taj problem treba {to pre prevazi}i– nagla{ava potpukovnik Milan Sladoje.
ja je u potpunosti ili delimi~no pla}ena. Kako su se finansijsketransakcije sa mnogim preduze}ima odvijale bez bankarskih ga-rancija pla}awa, danas nije mogu}e, sem sudskim putem, nadokna-diti {tetu zbog neispuwenih ugovora, odnosno naplatiti neizvr-{ene obaveze izvo|a~ima radova. Dodatnu te{ko}u predstavqa i~iwenica da su pojedini nezavr{eni ili neizgra|eni stanovi una-pred dodeqeni pripadnicima Vojske.
– Neshvatqivo je da su nadle`ni u Ministarstvu odobravalipla}awe tro{kova izvo|a~ima gra|evinskih radova, iako nisubili sigurni da }e im pravovremeno isporu~iti stanove. Finan-sijske {tete su evidentne, bez obzira na to {to su sudovi za mno-ge stambene objekte presudili u na{u korist. Kako su suinvestito-ri pojedine stanove u zgradama prodavali na tr`i{tu i fizi~kimlicima, danas ne mo`emo sami dovr{iti vojne stanove, kako bi-
Ilu
stro
vao
Nik
ola
OTA
[
15. septembar 2006.40
PAN-PROJEKTSa preduze}em Pan-Projekt iz Pan~eva Ministarstvo
odbrane je 1993. godine zakqu~ilo ugovor o kupovini 12stanova povr{ine 805,62 kvadratna metra, u nasequ Belitrg u Beloj Crkvi. Stanovi su zavr{eni oko 45 odsto, aprodavcu je pla}eno 70 odsto vrednosti stambenog objekta.Zbog neispuwenih ugovorenih obaveza postupak za naknadu{tete Vojsci trajao je pred Trgovinskim sudom u Pan~evu do26. decembra 2005. godine.
M-INVESTPo ugovoru o zajedni~koj izgradwi stanova iz 1999.
godine, Ministarstvo odbrane je odlukom ministra 2000.godine Konzorcijumu, koji ~ine Holding Ratko Mitrovi} ipreduze}e M-invest iz Beograda, za finansirawe raseqa-vawa lokacije i izgradwe stambenog objekta C-7 na Vra~a-ru, uplatilo 350.000.000 dinara. Na osnovu toga Vojsci jetrebalo da pripadne 4.429,9 kvadratnih metara stambenepovr{ine. M-invest je imao obavezu da Ministarstvu is-poru~i 22 stana i sedam gara`a na Vra~aru. Objekat je iz-gra|en 70 odsto.
Ostatak stanova ukupne povr{ine od 2.174,27 kva-dratnih metara Konzorcijum je trebalo da izmiri u bloku63 na Novom Beogradu. Kako M-invest nije ispo{tovao ugo-vorene obaveze, protiv wega je u novembru 2005. godinepokrenut sudski postupak.
HIDROTEHNIKAProtiv Stambene zadruge Hidrotehnika Direkcija za imo-
vinskopravne poslove Ministarstva odbrane od 21. februara2006. vodi sudski spor jer nije legalizovala 112 stanova ku-pqenih u beogradskom nasequ Mirijevo i useqenih krajem2002. godine, {to je bila wena ugovorna obaveza. Za vojne sta-nove na toj lokaciji pla}eno je 98 odsto ukupne vrednosti. Po-jedini stanari su sudskim putem ve} otkupili svoje stanove.
vojnih stanova zakqu~ivani ne po ustaqenom tenderskom postupkunego na osnovu odluka nadle`nih pojedinaca ili organizacionihcelina u sistemu odbrane. Jedan od prvih primera uspe{nog sud-skog spora, koji je trajao nekoliko godina, odnosi se na izgradwuvojnih stanova u Beloj Crkvi. Sud je presudio u korist Ministar-stva odbrane i nalo`io da mu suinvestitor vrati sav ulo`en no-vac sa zateznim kamatama od dana uplate nov~anih sredstava.
– Direkciji za gra|evinsko-urbanisti~ki konsalting nije uveku interesu da zbog nepo{tovawa planirane dinamike gra|evin-skih radova sa suinvestitorom raskine ugovor i u|e u sudski pro-ces, jer zajedni~ki posluju na vi{e lokacija. Karakteristi~an jeprimer Hidrotehnike, koja trenutno gradi vojne stanove u Ra{koji ulici Veqka Luki}a Kurjaka. Stambenu zadrugu smo tu`ili zbogtoga {to prema na{im primedbama nije otklonila nedostatke nauseqenim stanovima u Ra{koj ulici i sudski spor je u toku. [tetakoju je tom prilikom Vojska pretrpela iznosi oko 100.000 evra.Preduze}e, dodu{e, nismo sudski gonili za ka{wewe radova uulici Veqka Luki}a Kurjaka, gde treba da nam preda stanove ukup-ne povr{ine 630 kvadratnih metara – ka`e potpukovnik Sladoje.
ZABORAV U AKCIJIKakva je sudbina pojedinih dogovora o zajedni~koj stanograd-
wi sa nekada{wom Republi~kom direkcijom za obnovu zemqe?Vojnogra|evinski centar Beograd je u jesen pro{le godine
dobio tri potpisana ugovora tada{weg ministra odbrane sa Gra-|evinskom direkcijom Republike Srbije, koja je pravni sledbeniknekada{we Republi~ke direkcije za obnovu zemqe. Jedan od ugo-vora odnosio se na izgradwu 42 vojna stana u razli~itim garni-zonima Vojske. Po drugom ugovoru definisano je da Direkcija iz-gradi 16 stanova za pripadnike sistema odbrane u blizini HaleLimes u Beogradu. U tre}em ugovoru bila je predvi|ena izgradwajo{ tri stana u Beogradu.
Kako obja{wava potpukovnik Sladoje, Gra|evinska direkcijaje Ministarstvu odbrane trebalo da preda stanove posle zavr-{etka gra|evinskih radova, koji su ve} bili u toku, za ustupawe od-re|enog broja vojnih lokacija. Direkcija za gra|evinsko-urbani-sti~ki konsalting i Vojnogra|evinski centar Beograd nisu u~estvo-vali u zakqu~ivawu pomenutih ugovora. Predstavnici Centra Beo-grad su samo, po nalogu Uprave za infrastrukturu Ministarstva,jo{ pre nego {to su im bili dostupni ugovori, obilazili lokacijena kojima je bila planirana izgradwa 42 vojna stana, da bi dalistru~nu ocenu o wihovoj pogodnosti za pripadnike Vojske. Ubrzo jesporazumno raskinut ugovor koji se odnosio na izgradwu tri vojnastana u Beogradu. Jedan od tih stanova je odlukom ministra odbra-ne u me|uvremenu dodeqen i useqen, ali je posle raskida ugovore-
DOSIJE
nih obaveza vra}en Gra|evinskoj direkciji Srbije. Po ostalim ugo-vorima Centar Beograd nije ni postupao, jer nije imao re{ewanadle`nog stambenog organa Ministarstva.
Posle smene ministra odbrane formirana je komisija za is-pitivawe stambenog poslovawa sa republi~kom Direkcijom. Tomprilikom Vojnogra|evinskom centru je nalo`eno da vrati Mini-starstvu odbrane originale tri ugovora radi ocene wihove prav-ne vaqanosti. Nedavno su nadle`ni u Upravi za infrastruktururazmatrali mogu}nosti za raskid ostala dva ugovora sa Direkci-jom i Sporazuma o utvr|ivawu prese~nog stawa me|usobnih pravai obaveza proisteklih iz zajedni~ke izgradwe, kupoprodaje i preu-zimawa finansirawa stambenih objekata u Republici Srbiji, kojije ministar odbrane sa wom potpisao 19. oktobra 2005. godine.
– Po{to Direkcija za gra|evino-urbanisti~ki konsalting ni-je u ime Ministarstva odbrane u~estvovala u dogovarawu poslovasa republi~kom Gra|evinskom direkcijom, koji su bili predvi|eniSporazumom, nismo ni bili nadle`ni da o tome dajemo stru~nomi{qewe. Izjasnili smo se samo o zajedni~koj izgradwi 148 voj-nih stanova u Tre}oj mesnoj zajednici Be`anijska kosa, koji su od-ranije ugovoreni i zapo~eti na vojnom zemqi{tu sa republi~komDirekcijom. Ona, naime, Ministarstvu treba da preda sa te lo-kacije jo{ 56 stanova. Kako se poslovi ne odvijaju u skladu sa pla-
niranom dinamikom, zbog problema sa podizvo|a~ima gra|evin-skih radova, Direkciji }e se obra~unati penali zbog neispuwava-wa ugovorenih obaveza – napomiwe potpukovnik Sladoje.
U Sporazumu ministra odbrane i direktora Gra|evinske di-rekcije Republike Srbije od 19. oktobra 2005. stoji da potra-`ivawa Direkcije prema Ministarstvu odbrane, na osnovu kupo-prodaje stanova i zajedni~ke izgradwe, iznose 6.889.894,80evra. Me|usobna prava i obaveze, te finansijski zahtevi dve in-stitucije bi}e nadaqe precizno dogovoreni.
Pre}utane istine u lavirintu legitimnih obmana u~inile suda kupovinu, izgradwu i podelu vojnih stanova, te brojne afere,poput drame oporog mirisa, iznova posmatramo {irom zatvore-nih o~iju. Jedino iskustvo iz stambene ukr{tenice, koja kao vrhledenog brega i daqe preti sistemu odbrane, jeste rasipni{tvo.
Na ispravan sud o odgovornosti u za~aranoj spirali vojnestanogradwe, izgleda da }emo jo{ pri~ekati. Kriza savesti iidentiteta, sunovrat standarda, a posebno protekcija mo}i poje-dinaca, nemu{to govore o lovu u mutnom. Uz (ne)pravednu pravdu inerazumevawe na{e tragi~ne stvarnosti, kavez se te{ko kre}e upotrazi za pticom. Jer, u~i nas Kami, sve je i ni{ta nije istina.
Vladimir PO^U^Snimio Goran STANKOVI]
EUROTRENDU Skenderbegovoj ulici u Beogradu, Ministarstvo od-
brane je 1997. godine od firme Eurotrend iz Beogradakupilo 14 stanova, ~ija povr{ina iznosi 1.134,34 kva-drata. Stanovi za pripadnike Vojske zavr{eni su 85 od-sto, a prodavcu su ispla}eni u potpunosti. Direkcija zaimovinskopravne poslove vodi sudski spor sa Eurotren-dom, koji je trenutno u fazi ve{ta~ewa.
Proces je usporen jer se sudija koji vodi parnicunalazu u zatvoru, pa se wegovi predmeti jo{ ne re{ava-ju. Odlukom suda prodavac je tokom 2004. godine predaonekada{woj Vojnogra|evinskoj direkciji Beograd 14 sta-nova u neizgra|enom objektu. Kako pored vojnih stanovau wemu ima i stanova drugih kupaca, a jo{ nije razre{enstatus zemqi{ta na kome se nalazi zgrada, jer se i daqevodi kao vlasni{tvo Eurotrenda, nije ih bilo mogu}e za-vr{iti.
PROTEZAWE MO]I– Sudski sporovi koje Direkcija za imovinskopravne
poslove Ministarstva odbrane vodi protiv investitoragra|evinskih radova koji ne po{tuju ugovorene obaveze ilinisu isporu~ili stambene povr{ine koje su im pla}ene, urazli~itim su fazama. Za pojedine se jo{ obezbe|uju doka-zi, dok su neki u `albenoj fazi. Za ve}inu sporova o~ekujuse presude nadle`nih sudova. Ozbiqnijih zastoja u sudskimpostupcima nema, jer je ugovorima precizno utvr|ena dina-mika pla}awa naspram tempa gra|evinskih radova.
Problemi nastaju tek u slu~ajevima kada su preduze}asa kojima su potpisani ugovori finansijski propala. Posta-vqa se pitawe kako da Ministarstvo u takvim okolnostimanaplatiti {tetu, ulo`ene tro{kove ili dobije stanove, po-sle izricawa presude, jer ona tada nema prakti~nu vred-nost. Kako je potrebno nadoknaditi gubitak, raskid ugovoranije dobro re{ewe. Svi ugovoru su, dodu{e, pravno vaqani,ali je te{ko}a {to su pojedinci iz sistema odbrane odo-bravali pla}awe koje nije pratilo propisanu dinamiku gra-|evinskih radova. Zato je u budu}nosti neophodno promeni-ti na~in ugovarawa i uslove pla}awa – tvrdi kapetan Mi-hajlo @ivkovi}, samostalni referent za sporove iz obla-sti nekretnina Direkcije.
41
42
Visok, vitak, sna`an,
jednom re~ju nao~it ~ovek
koji, sa sabqom u ruci,
redovno predaje raport
doma}im i stranim
zvani~nicima, svojim
fizi~kim izgledom
pa`qivom posmatra~u
jasno predo~ava i svoje
psihi~ke osobine
– upornost, istrajnost,
ambicioznost
KOMANDANTSVE^ANOGSTROJA
P
15. septembar 2006.
osle osnovne {kole, zavr{ene u Beogradu, upisao je Vojnu gimnaziju izavr{io je s odli~nim uspehom, kao najboqi u 22. klasi. Danas isti~eda za svoj izuzetan “CV”, odnosno izvanrednu profesionalnu biogra-fiju, najvi{e duguje tada{wem na~elniku klase, onda kapetanu SlavkuGlav~i}u, koji ga je nau~io osnovnim vojni~kim vrlinama, op{te qud-
skim vrednostima i principima, optimizmu i pozitivnom na~inu razmi-{qawa. Po{tewe, disciplinu, urednost, radne navike, Marko Marjanovi}je stekao onda kad je bilo najpotrebnije, za ceo `ivot. U mladosti je nau~ioda nije te{ko po{tovati starije, da to ne zahteva `rtvu, ve} predstavqavrlinu qudskog, civilizovanog pona{awa, jednu od op{teprihva}enih vred-nosti, koja nam `ivot ~ini punim i bogatim.
Mnogo toga {to je Marko nau~io kao petnaestogodi{wak, danas namnedostaje. Neke op{tequdske vrednosti su gurnute pod tepih, zanemarene, adruge i druga~ije nam se name}u. Ali on se nije odrekao onoga {to je stekaou Vojnoj gimnaziji. Upravo te osobine su mu pomogle da u Vojnoj akademijiponovo bude najboqi. Iako nije oti{ao u Mostar i nije postao pilot, nijese, poput mnogih zaqubqenika u nebeske visine, razo~arao u vojni poziv.Umesto plave, zavoleo je sivomaslinastu uniformu i najmasovniji, najvoj-ni~kiji rod – pe{adiju.
– Maj~ine suze su me zadr`ale u Beogradu. Svojevremeno, jedva me pu-stila da upi{em Vojnu gimnaziju, a kad sam, posle toga, hteo da odem u Mo-star, u Vazduhoplovnu vojnu akademiju, bila je gotovo slomqena. Popustiosam i ostao u Beogradu, blizu roditeqa – se}a se kapetan Marjanovi}.
K A P E TA N M A R K O M A R J A N O V I ]D
RU
[T
VO
koje sam ulo`io i `equ da maksimalno doprinesem borbenojosposobqenosti jedinice. Danas radim ne{to druga~iji posao,moji prvenstveni zadaci su kontrola, planirawe i izvo|eweobuke. I to ima svoje dra`i, mo`e se i u toj oblasti znatno do-prineti, pogotovu {to nas o~ekuju nemale promene u na~inu ra-da, {to me, svakako, raduje, jer ne volim rutinu i otaqavawe.
U PO^ASNOM BATAQONUIako obuku vi{e ne sprovodi li~no, kontakt s tim delom voj-
ni~kog poziva nije zanemario. Uvek je u dodiru s vojnicima, poseb-no onim izabranim, najboqi me|u najboqima. U Gardijsku brigadutradicionalno dolaze vojnici prve kategorije. Oni koji `ele dasteknu osobine, vrline i znawa najosposobqenijih, istaknutih voj-nika. Posle stroge selekcije, sprovedene po dolasku regruta u ka-sarnu i prvog dela obuke, od najspremnijih se biraju mladi}i zapo~asni bataqon. Za stroj koji je uvek pod lupom. Stroj koji je uvekpred okom najvi{ih dr`avnih i vojnih zvani~nika, ne samo na{ih,ve} i inostranih. Taj stroj ne sme da pogre{i.
43
Nije se pokajao. Radio je puno, u~io, trudio se da i daqebude me|u najboqima. Na Odseku Kopnene vojske uvek se punoradilo, a na Smeru pe{adije mo`da i najvi{e. Wegove kolege ivr{waci s drugih smerova Kopnene vojske smatrali su zaqubqe-nike u rod pe{adije fanaticima. Zalu|enicima koji ne poznajulepote artiqerije, tenkova, brodova… Wih nekoliko najboqih,posebno oni sa zavr{nih godina, koji su prakti~no znawe stica-li u [kolskom centru u Po`arevcu, nisu se osvrtali na podsme-he. Od wih je Marko ~uo “prave stvari” i shvatio da se oficirpostaje tek u pe{adiji. Ubrzo, posvetio se tom rodu do krajno-sti. I odoleo svim izazovima, naporima, isku{ewima.
PRVI U RANGUIscrpquju}i i uporan rad ubrzo se isplatio. Kao prvi u
rangu, te 1999. godine mogao je da bira garnizon u kome }e slu-`bovati. Ponovo se okrenuo izazovu, ponovo je izabrao najte-`e, ali, za ambiciozne i pozivu odane i najzahvalnije mesto –Gardijsku brigadu, jedinicu u kojoj je mogao da ispoqi sve svojevrednosti i da zadovoqi jednu od svojih najve}ih ambicija – dapostane elitni oficir. Reforma i smawewe vojske znatno susuzili krug operativnih, atraktivnih, borbenih, istinskih jedi-nica, onakvih o kakvim je u~io u vojnim {kolama, najpre u gim-naziji i akademiji, a zatim i u Pe{a-dijskom {kolskom centru. A Garda jeostala jedna od takvih. O woj je slu-{ao i od wenih oficira, predstav-nika odeqewa za mobilizaciju i po-punu, koji svake godine me|u studen-tima Vojne akademije tra`e kandida-te za tu elitnu brigadu. Naravno, uobzir su dolazili samo najboqi. AMarko je navikao da bude jedan odwih. I zato nije ~udno {to su se we-gove `eqe poklopile sa izborom, se-lekcijom, `eqama i predlogom, pamo`da i zahtevom stare{ina Gardij-ske brigade.
Za ovih nekoliko godina posta-lo je jasno da ni on, ni oni koji su gaizabrali nisu pogre{ili. Ve} na pr-voj komandirskoj du`nosti u minoba-ca~kom vodu iskazao je vrline kakvesu zahtevali i kakvim su se di~ili iwegovi pretpostavqeni. Autorite-tom, li~nim primerom, znawem, sna-gom uma i tela, nametnuo se kao li-der me|u vojnicima, ali i me|u svo-jim kolegama. Stoga niko nije bio iz-nena|en {to je posle samo godinu i po dana, na predlog svog ko-mandanta “dobio” ~etu. U Gardijskoj brigadi se, naime, takavpoklon ne dobija brzo. Na du`nost komandira ~ete ~eka se barnekoliko godina.
U ovom slu~aju rizik pretpostavqenih se, o~ito, isplatio.Bilo je potrebno mnogo upornog, ponekad iscrpquju}eg, a ~esto icelodnevnog rada sa tri, ili ~etiri partije vojnika na odslu`e-wu vojnog roka, da ba{ wegova, prva gardijska ~eta prvog gardij-skog bataqona, postane najboqa u brigadi i osvoji prelaznu za-stavicu. Slede}e godine stvar se ponavqa, a ove izbora nije nibilo. Pre}utno, zastavica najboqe jedinice ostala je “tu negde”u wegovoj blizini, iako je danas, posle pet godina po`rtvovanogi uspe{nog komandovawa ~etom, zamenik komandanta bataqona.
– Najvi{e profesionalnih uspeha do`iveo sam tokom tihpet godina, koliko sam bio komandir ~ete. Rad s vojnicima naj-vi{e volim, to je moj najlep{i period od kad sam do{ao u gar-du. Svakako, to je i zato {to sam dobio mnogo pohvala od svojihpretpostavqenih, od qudi koji su prepoznali moj rad, napore
ISKQU^ENA GRE[KAPo~asni stroj ne sme da pogre{i. To je aksiom koji ne
tra`i dokaze i uveravawa. Kapetan Marko Marjanovi} nedozvoqava gre{ku jer zna da realizacija protokola, odno-sno do~ek i ispra}aj doma}ih i stranih zvani~nika, ne tr-pe improvizaciju.
To je rizi~an posao, a on je osposobqen da rizike ot-klawa. Predstavqati vojsku i dr`avu pred o~ima doma}e istrane javnosti, naravno, nije jednostavno. Nalaze}i sepred strojem vojnika koje mora dobro da poznaje, a vrlo~esto, me|utim, ne stigne da ih upozna u potpunosti, mislisu mu usredsre|ene samo na onoga kome podnosi raport.Sve drugo, ka`e, mora biti uve`bano ranije.
– Mnogo je vojnika koje treba osposobiti za odgovornuulogu u po~asnom stroju, predstaviti im zna~aj koji po~asnibataqon ima, zna~aj koji oni sami dobijaju stoje}i pred zva-ni~nicima. Sve mora da protekne bez ikakvih problema,jer bi svaki incident zna~io sramotu ne samo za mene, zatog vojnika, ili za komandanta gardijske jedinice, ve} zadr`avu i vojsku. To jednostavno ne sme da se desi.
U trenucima odmora
Ako se za neku jedinicumo`e re}i da weni pripad-nici “di{u kao jedan”, da sepogledom razumeju, da znaju{ta wihov komandant mislii ̀ eli i pre wega samog, on-da se to mo`e re}i za po~a-sni bataqon garde. Predtim strojem u posledwe vre-me je upravo kapetan MarkoMarjanovi}. Nao~it, visok,vitak. Oficir kakvim seponosi svaka vojska. Najbo-qi promoter vojnog poziva,~asti, odgovornosti i snagekoju on podrazumeva. Sve toMarko Marjanovi} zna. Za-to ne dozvoqava gre{ku.
Kolege i pot~iweninavikli su na wegove strogezahteve i jo{ stro`e krite-rijume. Istovremeno, znaju da }e sve {to tra`i od wih najpreuraditi sam, pokazati, pomo}i, doprineti boqim rezultatima.Ako je potrebno da se radi popodne, subotom, nedeqom, prazni-kom, a to je u Gardi uvek potrebno, me|u onima koji ostaju, bi}e ion. Ne prebacuje svoje obaveze na kolege, ne optere}uje ih svojimproblemima, brigama, te{ko}ama.
– Ako svako od nas pru`a maksimum na svom radnom mestu,ako ne zaboravimo ono {to su nas tokom {kolovawa u~ili na{iprofesori i {to su nas savetovali na~elnici klasa, onda vojskane}e imati problema s ugledom, onda }e na{ poziv ostati ~astan,odgovoran, uva`avan. Naravno, tu je i druga strana medaqe. Dr-`ava ne treba da dozvoli zanemarivawe vojske i vojnog poziva,jer samo potpuno sigurna i bezbedna zemqa mo`e da ra~una naekonomski prosperitet. Bezbednosna komponenta razvoja Srbijene sme da se zanemari. A vojska i weni pripadnici u tom domenudaju nesaglediv doprinos, posebno insistiraju}i na me|unarod-nim integracijama i sve aktivnijim ukqu~ivawem u Partnerstvoza mir – jasan je kapetan Marjanovi}.
MISLI NA ENGLESKOMBave}i se sportom Marko Marjanovi} je nau~io da pru`a
maksimum, da odoleva te{ko}ama, da se takmi~i i nezadr`ivostremi ka ciqu. Istovremeno, zna da, iako ~ini skup kvalitet-nih pojedinaca, uspe{an kolektiv ima i svoju posebnu vrednost.Takvom kolektivu Marjanovi} poklawa svu svoju pa`wu, takavkolektiv stvara i neguje. Onaj koji, svojom snagom, omogu}avarazvoj i dokazivawe kvalitetnih pojedinaca. Ako je negde to na-u~io, nau~io je u gardijskoj jedinici. Ba{ kao i to da vreme ukome `ivimo ne dozvoqava predah. Zato je na Vojnoj akademijiupisao poslediplomske studije iz ratne ve{tine, zato ne zane-maruje engleski jezik na kome, ka`u oni koji ga poznaju, odavnorazmi{qa.
– Uvek sam voleo engleski. Pokazalo se da nije bilo uza-lud. Maturski rad u Vojnoj gimnaziji sam napisao na engleskomjeziku, usavr{io sam ga u Vojnoj akademiji, pa se nadam da }uve} na prvom testirawu dobiti sertifikat STANAG. To }e mi,verujem, pomo}i da ostvarim jo{ jednu `equ. Da odem u neku mi-rovnu misiju, gde }u mo}i da se doka`em u nekim drugim uslovi-ma, na druga~ijim zadacima – ka`e kapetan Marjanovi}, pogle-dav{i, na trenutak, svoju suprugu Vesnu, psihologa u Vojnoj aka-demiji. Mo`da se ona ne sla`e s tom wegovom ambicijom?
– Ma ne – smeje se Markova ne`nija polovina – sve wegoveambicije ja podr`avam. Znam koliko mo`e, koliko vredi i kakorazmi{qa. Uostalom, odavno je pro{ao sve moje “psiho” testo-ve – opet osmeh – pa nema iznena|ewa. Oboje imamo iste snove,ako tako mo`e da se ka`e. Sawamo o na{em stanu, o deci, ouspehu u poslu kojim se bavimo. Odavno radim u vojsci, s vojni-cima i oficirima, dobro poznajem wihove probleme i dileme,znam da se ne razlikujemo od drugih porodica. Ponekad je po-trebno jako malo da bismo bili sre}ni. A uspeh u profesiji ko-jom se ~ovek bavi, mogu}nost za dokazivawe na radnom mestu ina du`nostima koje obavqamo, za svakog od nas su izuzetno va-`ni. Pa i za mog supruga. Nema sumwe da }e on i ubudu}e s is-tim uspehom stremiti ka svojim ciqevima – uverava nas VesnaMarjanovi}.
Du{an GLI[I]Snimio Zvonko PERGE
U POSETI
15. septembar 2006.44
POKLON U PONO]Iako je navikao na stresne situacije, kapetan Marko
Marjanovi} se krajem pro{le godine iznenada na{ao u“nebranom gro`|u”.
– Bio sam de`urni kasarne, u vreme pred otpust voj-nika, kad ih je u kasarni vi{e nego ina~e. Za nas je to ta-kozvani rizi~ni period, kad su mogu}e tenzije, kad nape-tost visi u vazduhu. Kontrole su tada obi~no poja~ane, u~e-stale. Te no}i, oko 23 sata, taman sam predavao du`nostpomo}niku, kad mi je poru~eno da me zovu moji vojnici, po-strojeni ispred paviqona. Iznena|en, najpre sam pomi-slio da se ne{to desilo, neki vanredni doga|aj, ne{to ne-`eqeno. Razmi{qao sam o svim mogu}nostima. Mada samih poznavao u du{u, znao sam kako razmi{qaju, {ta misleo jedinici, o vojsci, o situaciji u dru{tvu, ipak su to bilimladi qudi, ostao je samo dan do wihovog skidawa, mo`daje neko izgubio nerve?
Nije mi bilo lako, postrojeni vojnici usred no}i zah-tevaju da im do|e komandir. Ne doga|a se to. Zebwa je ra-sla, a kad sam stigao pred stroj, jedan vojnik se izdvojio,pozdravio me po propisima, vojni~ki, i u ime svojih dru-gova, predao mi poklon – ru~ni sat s posvetom. To mi jenajdra`i, ali i najstresniji dar koji sam dosada dobio – ka`e kapetan Marjanovi}.
Sawaju o svom stanu, deci i uspehu u poslu kojim se bave. Marko sa suprugom Vesnom
N
T
D
45
– Na fakultetu sam bio pomo}nik sve{tenicima u slu`bi. Jed-nom, za na{u slavu fakultetsku, svetog Jovana Bogoslova, desila sedivna scena. Tada su bile prisutne neke na{e vladike, a ja sam do{aou kompletnoj uniformi sa crnim opasa~em, ~izmama magnum i prekotoga sam obukao na{u pomo}ni~ku mantiju. Kada sam prolazio krozcrkvu mantija se pomerala, {irila i svi su zagledali u uniformu.Onda su na{i govorili: To je kao na{ sveti knez Lazar, ujedno i crkvai vojska. I mogu vam re}i da sam primijetio da je sli~na organizacijai u crkvi i u vojsci. Uvijek su srpski oficiri bili puni vjere, qubavi,dobrih djela. Ako da Bog opet }e se vjera vratiti u Vojsku. I vra}a se.
a bi redovno polagao ispite pomagale su mu stare{ine i dru-gari vojnici. Poru~nik Dragan Stankovi} ka`e kako je praksau wihovoj brigadi da se svakom ko slu`i vojni rok, ako je ko-rektan, izlazi u susret. Od vojnika se samo tra`i da vojni~ka
disciplina bude na odre|enom nivou i da izvr{avaju svoje redovnedu`nosti.
– Rajko je obavqao du`nost kurira komandira voda, s tim {toje imao obavezu da radi na prijavnici i izvr{ava funkcionalne du-`nosti koje sam mu postavqao. A u~io je kada su se drugi odmarali.To ne bi svako uspeo, ali Rajko jeste. A kad ode bi}emo svi vezani zawega, ako ni{ta drugo barem da potra`imo neki savet. Ima}emosvog duhovnika, kao {to smo imali dok je bio sa nama. Kad se budem`enio planiram da on bude taj koji }e me ven~ati – isti~e poru~nikStankovi}.
I Rajko }e se svojih vojni~kih dana uvek se}ati. – Do{ao sam sa velikom rado{}u u vojsku. Do{ao sam sa bla-
goslovom vladike Nikanora i sve{tenika, roditeqa i prijateqa, iodlazim sa velikom rado{}u. Vojska }e mi uvijek biti u srcu i rado}u je tu nositi.
A kuda }e ga put daqe odvesti?– Kad zavr{im ~etvrtu godinu fakulteta, javqam se mom vladici
u Vr{ac i stupi}u u slu`bu gdje on odredi, gdje je potreba – Vr{ac,Pan~evo, Zrewanin. Jedino ne bih volio oti}i iz svoje zemqe. Aimao sam ponuda. Xaba novac, xaba po~asti, meni to ne treba. Javolim da ̀ ivim na{ narodni, pravi srpski ̀ ivot. I moj duhovni otac,jedan stari arhimandrit iz manastira Savina kod Herceg Novog re-kao mi je: Uvijek savjetuj narod da `ivi kao na{ pravi ~estiti srpskiseqak, pobo`an kakav je bio. To je osnova i budu}nost srpske dr`ave.
Da bi postao sve{tenik Rajko }e morati i da se o`eni, {tone}e biti problem, jer ve} ima devojku. U {ali ka`e da su danaspopovi na ceni. Pun im je fakultet devojaka, tako da nije problemna}i pravu.
Na kraju razgovora taj mladi ~ovek nas je o~arao svojim gla-som. U novinarskoj sobi gotovo nestvarno zvu~ala je molitvu kojase ~ita na osve{tewu kasarni ili kada vojska polazi u boj radi od-brane zemqe. Mira [VEDI]
VOJNIK RAJKO RAI^
^udni su putevi `ivota. Nekima donose sre}u,drugima patwu, a tre}imaisku{ewa. Tako se i jedanbogoslov, igrom sudbine,na{ao u uniformi vojnog policajca.
VOJNI POLICAJACU MANTIJI
ije retkost videti studenta Bogoslovskog fakulteta u vojni~kojmaskirnoj uniformi. Uostalom, svaki budu}i sve{tenik, semzavr{enog fakulteta i `enidbe, mora da odslu`i i vojni rok.Ali uobi~ajeno je da ti qudi vojni~ke dane provode na nekim,
ako se tako mo`e re}i ”mirnijim” du`nostima, a videti ih kao pri-padnike vojne policije, sa crnim opasa~em, magnum ~izmama, to jezaista jedinstveno.
Takav vojni policajac je donedavno vojnikovao u 250. raketnojbrigadi PVO, jedinici kojom komanduje pukovnik Stanko Vasiqevi}.A zaslu`an da se Rajko Rai~ na|e u toj vojni~koj sredini bio je po-ru~nik Dragan Stankovi}, komandir voda vojne policije u brigadi.On ga je u wu i doveo posle zavr{ene obuke u Obrenovcu.
Rajka smo upoznali dva dana pred izlazak iz vojske. To je visok,vedar, nasmejan mladi}, melodi~nog glasa, uvek spreman da ispri~aneku anegdotu. Ro|en je 1982. godine u Drni{u kod Knina. U Srbijuje do{ao 1995, posle akcija Blijesak i Oluja. ^etiri godine je `i-veo u Kragujevcu i tu je zavr{io sredwu {kolu, zatim sa roditeqimaprelazi u Sremsku Mitrovicu, gde zavr{ava vi{u {kolu, a da binakon toga do{ao na slu`ewe vojnog roka u Beograd i nastavio stu-dije na Bogoslovskom fakultetu.
A {ta misli o regrutaciji u vojnu policiju?– Mogu priznati da sam se isprva malo i otimao. Smatrao sam
da kao sve{teno lice ne bih trebalo da dolazim u sukob sa qudima,a mislio sam da }u morati u svom radu da primjewujem silu i da voj-ni policajci hapse, privode... Me|utim, ustanovio sam da se sve darije{iti na qudski na~in. Potom sam se pla{io fizi~ke obuke, na-pornog rada i o{tre discipline, jer se zna da pop ne di`e ni{tate`e od kadionice, a i ja sam tako nastrojen. Ima toga, ali se da iz-dr`ati. ^ak je lijepo i dobro uz drugarstvo i dobru komandu – ka`e Rajko.
aj mladi} nije, me|utim, u vojsci sedeo skr{tenih ruku, nego je udva ispitna roka – aprilskom i junskom – polo`io sedam pred-meta i upisao ~etvrtu godinu fakulteta. Iako nikada nije ”ju-rio prosek”, nego je `eleo da sve ispite polo`i u roku, desilo
se da za one koje je polo`io dok je slu`io vojsku ima iznena|uju}e do-bar prosek. Smatra da su mu u tom ”juri{u” na visoke ocene, porednesumwivog znawa, ponekad pomagali uniforma i znak vojne policije.
– Polagao sam posledwi ispit – Pastirsku psihologiju, kod~uvenog vladike Porfirija, i nisam se ba{ najboqe spremio, pasam gledao kako da vladiku ”omek{am“. I, onako u uniformi, po-zdravim ga, uzmem blagoslov, poqubim ruke i ka`em: – Vladiko,znate li koja je sli~nost izme|u vladike i vojne policije? On meupita: Koja? A ja odgovorim: – Obojica imaju ogromno ovla{}ewe imogu da rade {ta ho}e. Na te moje re~i se vladika nasmija, oraspo-lo`i i na kraju sam dobio devetku.
A i profesorima je bilo drago kad su ga videli kako dolazi uuniformi.
Sni
mio
G. S
TAN
KOVI
]
PORTRET
46
PODVIG
Vo|ena idejom da qudi prolaze, a wihova dela ostaju, peto~lanavojvo|anska alpinisti~ka ekspedicija “Karakorum 2006” krenulaje 5. juna iz Beograda put pakistanskih Himalaja, gde do tada zva-ni~no nijedna ekspedicija iz Srbije nije boravila. Pred wima subili mnogobrojni dani u planini, kilometri pe{a~ewa i izazov
koji je na takvim putovawima podjednak za iskusne pewa~e poput IsePlani}a i Gorana Ferlana kao i za Mi{u Nikoli}a i Mirka Kujunxi-}a, koji tek sti~u alpinisti~ka iskustva. Podr{ku u organizaciji ekspe-dicije u Srbiji i na terenu pru`ao im je Milivoje Erdeqan. Na put sukrenuli i sa `eqom da ostvare jo{ jedan poduhvat koji niko iz Srbijenije poku{ao – da se tokom jedne ekspedicije popnu na dva vrha vi{a odosam hiqada metara. Vrhovi Ga{erbrum 1 (G1), visok 8.068 metara, iGa{erbrum 2 (G2), sa 8.035 metara, bili su samo svojevrstan uvod u ono{to tek nameravaju da ostvare, a to je da se suo~e sa tehni~ki najzahtev-nijim vrhom na svetu – K2.
Iako se planine nisu ni{ta promenile od posledweg susreta, jer“sneg je zavejao wegove tragove i planine opet izgledaju kao i pre”, eks-pedicija “Karakorum 2006” za potpukovnika Vojske Srbije Gorana Fer-lana bila je druga~ija nego prethodne...
PUTEVIMA MARKA POLA
Karakorum se nalazi u zapadnom delu Himalaja. Pripada Ka{miru,nestabilnom podru~ju oko koga se vode sukobi izme|u Indije i Pakista-na. Otuda prisustvo velikog broja vojnika koji sve vreme kontroli{u ialpinisti~ke ekspedicije. Na Karakorumu se nalazi pet vrhova vi{ih odosam hiqada metara, a ~ak 174 iznad sedam hiqada metara. Lanac vrho-va Ga{erbrum, kojim su vojvo|anski alpinisti otvorili novo poglavqe ukwizi svojih neobi~nih putovawa, ~ini grupa od ~ak dvadeset vrhova iz-nad {est hiqada metara sa tim imenom. Ina~e, pewa~ima iz sveta je
Tokom no}i sneg je nastavio
da pada tako da je, do narednog
jutra, napadao do visine pola
{atora. Obi~no to nije problem,
ukoliko nisi sam u planini,
ali po{to se ve}ina pewa~a
vra}ala kada smo mi tek kretali
ka vrhu, mi smo bili sami.
Bez obzira na to, smatrali smo
da }emo za oko dva i po sata
piti toplu kafu u bazi, ka`e
potpukovnik Ferlan. O~ekivana
dva i po sata pretvorila su se
u ko{mar koji je trajao ~itav dan
i pola naredne no}i.
D R A M A G O R A N A F E R L A N A N A H I M A L A J I M A
KAD SNEG ZAVEJETRAGOVE
15. septembar 2006.
mnogo primamqiviji deo Himalaja koji se nalazi na Tibetu, gde sedo baznog logora sti`e automobilima. Vojvo|anski alpinisti sudo baznog logora stigli nakon dvanaest dana pe{a~ewa preko dru-gog po du`ini gle~era na svetu, kora~aju}i putevima kojima su ne-kada prolazili Aleksandar Makedonski i Marko Polo. Razlogzbog koga su odabrani vrhovi G1 i G2 jeste to {to imaju zajedni~kibazni i prvi visinski logor.
U alpinizmu je poznato da je za ostvarivawe ciqa, naj~e{}eosvajawe nekog planinskog vrha, potreban takozvani “prozor”,odnosno lepo vreme. Sa Goranom Ferlanom i Isom Plani}em kavrhu su i{la jo{ dvojica Pakistanca, Sadik i Said, zbog kojih suse morali zadr`ati dva dana du`e nego {to su planirali u ba-znom logoru. Iako su satelitski snimci pokazivali da }e im pro-zor biti poprili~no uzak, krenuli su ka vrhu, ali se ve} kod tre-}eg visinskog logora prognoze ostvarile – po~eo je da pada sneg.Ka`u da to i nije bilo tako stra{no po{to nije duvao jak vetar inije bilo hladno, ali su Vojvo|ani odlu~ili da ne prave ~etvrtivisinski logor, ve} da direktno iz tre}eg idu na vrh. Drugim re~i-ma, `eleli su da skrate put po razdaqini koju su trebali da pre-|u, ali su ga vremenski produ`ili po{to su se pewali celu no}.
– Krenuli smo u osam sati uve~e da bismo oko sedam ujutrostigli na vrh G2. Sneg nije prestajao da pada, tako da se bez zau-stavqawa vra}amo do tre}eg visinskog logora, gde sakupqamo svuopremu i nastavqamo do drugog logora, gde smo se zaustavili da
se odmorimo. Tokom no}i sneg je nastavio da pada, tako da je donarednog jutra napadao do visine pola {atora. Obi~no to nijeproblem, ukoliko nisi sam u planini, ali po{to se ve}ina pewa-~a vra}ala kada smo mi tek kretali ka vrhu, mi smo bili sami. Bezobzira na to, smatrali smo da }emo za dva i po sata piti toplukafu u bazi.
O~ekivana dva i po sata pretvorila su se u ko{mar koji jetrajao ~itav dan i pola naredne no}i...
DRAMA U PROCEPU
– Kako je sneg jako padao zatrpao je staze na kojima smo posta-vili fiksnu u`ad kre}u}i se ka vrhu. Znali smo da su tu negde, aline ta~no gde. Zbog toga smo bauqaju}i ~etvorono{ke vukli cepinekroz sneg poku{avaju}i da zaka~imo u`ad. To tra`ewe, kao i teretod tridesetak kilograma koji smo nosili na le|ima, znatno su nasusporili. Zbog toga smo odlu~ili da deo opreme ostavimo, posle~ega smo nastavili pewawe i stigli do prvog visinskog logora kojise nalazio na zaravni veli~ine pet-{est fudbalskih terena. Sve
je bilo u`asno belo, te smo uz vidqivost od oko trideset metaratek oko podneva uspeli da prona|emo na{e {atore i krenemo pre-ma baznom logoru. Na tom putu nalazi se gle~er duga~ak oko sedamkilometara, tri kilometra {irine, na kome postoje brojni proce-pi u ledu, koje smo na putu ka vrhu obele`avali sa po dve zastavi-ce. Me|utim, ponovo zbog snega, nismo mogli da ih vidimo.
Nastavqamo ~etvorono{ke da hodamo razgr}u}i sneg i tra-`e}i pukotine u ledu. Pronalazimo ih tako {to u neke od wih upa-damo do kolena, pojasa, ramena. Kre}emo se navezani u razmaci-ma od desetak metara, pri ~emu svaki ima jo{ oko deset metarau`eta omotanog oko ruke, da ga ne bi vukao za sobom. Kako je pr-vom koji ide najte`e, ~esto se smewujemo na tom mestu. Princip jebio da tamo gde ja stavim nogu, stavi je i onaj drugi, tre}i, ~etvrti.
Oko jedan sat poslepodne shvatili smo da smo se izgubili.Tada smo zvali bazu, gde su po~eli da organizuju spasavawe. Na{asre}a je bila {to je ro|eni brat jednog od Pakistanaca koji je po-{ao sa nama, bio u baznom logoru, tako da su u na{em spasavawuanga`ovani najboqi pewa~i koji su se tamo zatekli. Petoro qudije krenulo ka nama, a kako nismo znali gde se ta~no nalazimo, ni-smo uspevali da se sretnemo.
Bila su ~etiri sata poslepodne. Sadik i Said su i{li is-pred mene. Po ve} pomenutom principu, tamo gde je gazio prvi,gazio je i drugi i ja sam tre}i stavio desnu nogu na isto mesto, dabih, kada sam podigao levu nogu, po~eo da propadam kroz procepu ledu dubok osamnaest metara. Padaju}i, u`etom kojim smo biliuvezani, oborio sam u sneg Plani}a koji je bio desetak metaraiza mene i po~eo da ga vu~em, dok je on cepinom poku{avao da za-ustavi i sebe i mene. Uspeo je da se zaustavi na neka tri, ~etirimetra pre provalije, a ja sam istovremeno, zbog leta slobodnim
15. septembar 2006.48
padom, i Pakistance oborio na le|a. To su mi oni kasnije ispri-~ali. Moja pri~a pod ledom se odvijala na svoj na~in.
POGLED SA VISINE
Posle pada od nekoliko sekundi, kojih se ne se}am, naglosam se zaustavio, osetiv{i jak bol u dowem delu le|a. Po~eo
sam da se okre}em vise}i na konopcu,udaraju}i glavom, nogama i le|ima oivice leda. U potpunom mraku, doksu me mawi ili ve}i komadi leda
udarali po glavi, poku{ao sam da na-|em oslonac nogama, ali po{to na ci-pelama nisam imao dereze sve vremesam se okretao. Kada su mi se o~i na-vikle na mrak, na vrhu procepa mo-gao sam da vidim samo jednu ta~ki-cu svetlosti. Procep je bio otpri-like tri i po metra {irine i{est metara du`ine, dok je dowegovog dna od mesta gde sam seja nalazio bilo jo{ oko pet me-tara. Drugim re~ima, da je pro-
cep bio pli}i ili da je u`e bilodu`e, danas ne bih sa vama razgova-rao. Plani} me je zvao da ~uje da lisam `iv. Po{to u tom trenutku nisumogli da me izvuku, odlu~ili su da ~e-kaju da stigne pomo}. Meni je u me|u-
vremenu postalo hladno i kako je vreme odmi-calo, bilo mi je sve hladnije. Mogu slobodno re-
}i da nisam kukavica, ali u tom trenutku sam po~eoda pevam. Po{to pomo} nije stizala, nakon nekihsat vremena Plani} i Pakistanci po~eli su pola-ko da me izvla~e. Uz bolove u le|ima i led koji je
PODVIG
Goran Ferlan i IsoPlani} na vrhu G2
Brojni su izazovi pred alpinistima u planini
sa svakim povla~ewem u`eta padao na mene, nakon nekih sat ipo vremena, ponovo sam se na{ao na snegu.
Pomo} je kona~no stigla do nas oko osam sati, da bismooko pono}i stigli u bazu. Svi su bili budni i vi{e niko nije go-vorio o “ispewanom” vrhu, ve} je glavna tema bilo ono {to sedesilo na putu nazad.
Ne mogu da ka`em da li sam te no}i spavao ili nisam. Biosam u nekom polusnu. Ujutro sam se probudio veoma rano, skuvaokafu i Mikiju, koji je ustao posle mene, rekao da idem ku}i. Biosam izubijan, sve me je bolelo, ali taj fizi~ki bol nije bio pre-sudan za dono{ewe odluke. Kada sam se pro{le godine na Eve-restu povredio, pomislio sam da sam dobio svojevrstan prvi`uti karton. Ovo je bio drugi i, iako nisam sujeveran, pomisliosam da, kao {to to \or|e Bala{evi} ka`e u pesmi – neko to od-gore vidi sve. Vi{e nisam `eleo da izazivam sudbinu. Posledva dana spakovao sam kofere i vratio se u Srbiju. Petnaestakdana kasnije Plani} se popeo na G1.
IZA RAZUMA
Kada smo sa Goranom Ferlanom jednom prilikom razgova-rali, poku{avaju}i da na{im ~itaocima objasni zbog ~ega se ba-vi alpinizmom, rekao je da je to zbog neke doze ludosti i fanati-zma koji su sastavni deo wegovog bi}a. Iako je i ovoga puta, kao isvih prethodnih, znao {ta mo`e da mu se dogodi i da na vrh kre}usuvi{e kasno, pred nevreme, krenuo je sa sve{}u da se nezgodamo`e desiti, ali nije mislio da se mo`e desiti wemu. Posle sve-ga {to se dogodilo, kako sam ka`e, razum je prevagnuo nad izazo-vom, ludo{}u ili fanatizmom. Ipak je, po svemu sude}i, kada jeove godine po~eo da se priprema za ekspediciju “Karakorum2006”, Ferlan zaboravio Everest i prvi `uti karton. Zato gajo{ jednom na kraju razgovora pitamo da li dva ̀ uta kartona zna-~e i da }e prestati da se bavi alpinizmom. A on ka`e: “Ne znam,mada razmi{qam da idem ponovo na Himalaje”.
Sawa SAVI]
Incident na Svetskom vojnom prvenstvu u Vinkovcima
STOLICOM NA SRPSKE XUDISTEIako su reprezentativci Vojske Srbije u xudu na nedavno
odr`anom 32. svetskom vojnom prvenstvu u Vinkovcima, Hrvatska,ostvarili veoma dobre rezultate, uspeh je pomutio incident kojise dogodio tokom ceremonije otvarawa takmi~ewa, kada je nasrpske takmi~are ba~ena stolica.
Kako su sve ekipe koje su se prijavile, wih 35, bile postro-jene na glavnom gradskom trgu, gde se nalaze i brojni kafi}i,posle zavr{etka defilea iz tridesetak metara udaqenog kafi-}a prema srpskim xudistima poletela je metalna stolica. Sto-lica je pala na nekih pola metra od vojnika \or|a Medakovi}a,odbila se od zemqe i udarila ga u nogu. Na sre}u, udarac nijebio toliko jak, pa je on mogao da nastavi da se takmi~i narednihdana.
Kako saznajemo od {efa misije majora Vladimira Risti}a,ceo doga|aj mirno su posmatrali hrvatski policajci, koji nijed-nog trenutka, ni pre ni posle incidenta, nisu reagovali, tako daje napasnik neometano od{etao. Major Risti} je odmah uputiopismeni protest organizatoru i CISM-i. Uz izviwewa koja je do-bio od hrvatskog Ministarstva odbrane i General{taba stigloje i obrazlo`ewe od organizatora da je za propust odgovornacivilna policija, koja je bila zadu`ena za bezbednost takmi~a-ra, te da }e preuzeti sve mere da prestupnik bude ka`wen.
Srpski vojni reprezentativci: studenti Vojne akademije Sr-|an \uri}, Marko Papovi} i Vladan Mastilovi} i vojnik \or|eMedakovi} na Svetskom vojnom prvenstvu ekipno su zauzeli me-sto u grupi izme|u 15. i 19. (od 35 ekipa), dok je Vladan Mastilo-vi} u pojedina~noj konkurenciji, u kategoriji plus sto kilograma,zauzeo sedmo mesto. Tako su, ve} na prvom me|unarodnom takmi-~ewu reprezentativci Vojske Srbije u xudu pokazali da na wihtreba obratiti vi{e pa`we i, uz rad i podr{ku, o~ekivati jo{boqe rezultate.
S. S.
U TRZ ”KRAGUJEVAC” POVRE\ENA ^ETIRI RADNIKA
U Tehni~kom remontnom zavodu u Kragujevcu, 29. avgustaoko osam ~asova, prilikom kompletirawa upaqa~a za ru~nubombu M-75, do{lo je do eksplozije kapisle jednog upaqa~a,{to je prouzrokovalo povre|ivawe ~etiri radnice.
Dobrinka Markovi} zadobila je te`u povredu prsta leve{ake i lak{e povrede lica te je zadr`ana na le~ewu u KBC”Kragujevac”, dok su Dragojla Radevi}, Rada Tarini} i Rado-slava Milosavqevi} lak{e povre|ene i pu{tene ku}ama od-mah nakon ukazane lekarske pomo}i.
Uvi|aj je izvr{ila policija po nalogu i ovla{}ewu is-tra`nog sudije i okru`nog javnog tu`ioca Vojnog odeqewa izNi{a.
Direktor Zavoda formirao je stru~nu komisiju za utvr-|ivawe okolnosti koje su dovele do navedenog doga|aja u ~ijemizve{taju se navodi da je civilno lice Dobrinka Markovi}”prilikom svoga rada izvr{ila nehoti~nu radwu koja nije bi-la predvi|ena tehnolo{kim postupkom, a koja je za posledicuimala izvla~ewe osigura~a iz tela upaqa~a pri ~emu je do{lodo aktivirawa detonatora upaqa~a u wenoj ruci i rawavawaostale ~etiri radnice.”
Dobrinka Markovi} se dobro ose}a i nalazi se na Ode-qewu plasti~ne hirurgije u kragujeva~kom Klini~ko-bolni~komcentru.
M. [.
49
HRONIKA
15. septembar 2006.50
Sprovode}i dr`avnu strategiju globalizacije planete, vojni strateziPentagona odlu~ili su da u sklopu reorganizacije oru`anih snaga for-miraju nove jedinice za specijalne operacije. Takva zamisao slikovitose mo`e opisati kao prekrivawe planete pau~inom od specijalaca.Iako tradicija specijalnih snaga SAD poti~e iz sredine 18. veka, wi-hov brz razvoj po~iwe {ezdesetih i osamdesetih godina pro{log veka.
One postaju tre}e sredstvo spoqne politike – ja~e od diplomatije, a mawesurovo od rata. Ameri~ke specijalne snage su danas vode}e u svetu – po broj-nosti, obu~enosti, uve`banosti i opremqenosti, ali i po brutalnosti, agre-sivnosti i drskosti u izvo|ewu akcija.
RENXERI
U strukturi ameri~kih specijalnih snaga renxeri se nalaze u sastavuKomande kopnenih snaga za specijalne operacije (ASOC – Army Special Ope-rations Command). Izvode neposredne akcije i po pravilu su prethodnicaostalih sastava vojske. Zato je wihov moto – renxeri su uvek na ~elu. Vojnistru~waci ocewuju da su to najboqe osposobqene i obu~ene jedinice ame-ri~ke kopnene vojske, sposobne za brze akcije i samostalno delovawe usvim geografskim i klimatskim uslovima.
Renxerski 75. puk (75th Ranger Regiment) ima tri bataqona, a svakibroji oko 500 pripadnika. Komandu bataqona ~ine komandna grupa, jedini-ca veze, delovi za vatrenu podr{ku, zatim, izvi|a~ka jedinica (u kojoj je 18profesionalnih vojnika raspore|enih u tri grupe), jedinica za qudske re-surse i komandna ~eta.
U sastavu bataqona su tri ~ete, komandna ~eta i ~eta za podr{ku. ^e-ta ima 152 pripadnika raspore|ena u tri voda i u vodu za vatrenu podr{ku(odeqewe minobaca~a 60 milimetara, odeqewe protivoklopnih prenosnihraketnih sistema i odeqewe snajperista).
Obuka renxera je najnapornija u ameri~koj vojsci. Traje godinu dana –dva ciklusa od {est meseci. Kandidati za renxere su dobrovoqci od 19 do21 godine starosti. Pre po~etka osposobqavawa podvrgavaju se rigoro-znom psihofizi~kom testu, a na selekcionom kursu izvode deset padobran-skih skokova. Samo kandidati koji zadovoqe polazne kriterijume upu}uju sena daqu obuku od {est meseci – borewe golim rukama i hladnim oru`jem,borba u zapaqenim objektima. Nadaqe, sti~u znawa iz topografije, veze,izvi|awa, patrolirawa, rukovo|ewa i komandovawa jedinicama ranga ode-qewa, voda i ~ete. Uve`bavaju, tako|e, ga|awa iz li~nog naoru`awa i ko-ri{}ewe minsko-eksplozivnih sredstava. Tokom tog perioda osposobqava-
SV
ET
Nedavno je Ministarstvo
odbrane SAD objavilo
izve{taj o budu}oj organizaciji
i opremi vojske u kome je
najavilo formirawe novih
snaga za specijalne operacije.
Takve jedinice se, za kratko
vreme i pod velom tajnosti,
mogu rasporediti bilo gde
u svetu. Spadaju u najbrojnije,
najboqe obu~ene, uve`bane
i opremqene sastave, a odlikuju
se brutalno{}u, agresivno{}u
i drsko{}u tokom izvo|ewa
operacija.
PAU^INA ZA SPECIJALNE SNAGE SAD
wa traje i tronedeqna faza indoktrinacije, na kojoj instruktoriproveravaju motivisanost i odlu~nost kandidata.
U drugom periodu obuke, koji se sastoji od nekoliko kurseva,budu}i renxeri uve`bavaju borbu u urbanoj sredini, pre`ivqa-vawe i borbu u tropima, xunglama i mo~varama, zatim, borbu upustiwama, planinama i arkti~kim predelima. Potom sledi obu-ka za amfibijska dejstva – plivawe, rowewe i vo`wa razli~itih~amaca, a na kraju padobranska obuka. Osposobqavawe renxeraje na poligonima u SAD, Egiptu, Panami, Kanadi, Saudijskoj Ara-biji i drugim zemqama. Posle zavr{ene obuke kandidati se ras-pore|uju u renxerske bataqone. Dobijaju beretke boje peska i am-bleme sa oznakom ranxer, koje pri{ivaju na rukav bluze.
ZELENE BERETKEUbacivawe u pozadinu neprijateqa kopnom, morem i vazdu-
hom, napad na protivni~ke komandne centre i vitalne objekte, pri-kupqawe obave{tajnih podataka, organizovawe protivteroristi~-kih i protivgerilskih akcija, te instrukta`a snaga zemqe doma}i-na, samo su deo zadataka pripadnika ameri~kih specijalnih snaga– zelene beretke (The Green Berets). Wihov zvani~ni naziv je Jedi-nica specijalnih snaga, a borbena parola – sloboda ugwetenima.
Zelene beretke nisu organizovane na klasi~an vojni~ki na-~in. Deluju u grupama ja~ine puka, kojoj se dodequju strategijski(rati{te) ili ograni~eni takti~ki zadaci (region ili odre|enazemqa). Prvi zadatak izvr{avaju kao celina, a drugi sa delomsnaga. Grupa ima visoki stepen autonomije prilikom planirawa iizvo|ewa operacija, a sastoji se od komande, komandne ~ete, tribataqona, ~ete kontraobave{tajne slu`be, ~ete veze, ~ete za elek-tronska dejstva i logisti~ke ~ete. Grupa broji 1.530 specijalaca.
Bataqon ima 313 pripadnika, raspore|enih u tri ~ete. Sva-ka ~eta formira {est A timova sa 12 specijalaca, koji dejstvujusamostalno. Komanda bataqona razvija C, a komandna ~eta B tim,dok grupa razvija 56 A timova.
Tim A, u kome rade dva oficira i deset podoficira odre|e-nih specijalnosti, planira akcije i diverzantsko-sabota`ne za-datke, a nadle`an je i za strano naoru`awe, obave{tajni rad, ve-zu, logistiku komunikacije i sanitet. On je osnovna borbeno-ope-rativna jedinica namewena za nekonvencionalno ratovawe, stra-tegijsko izvi|awe, udarne operacije i unutra{wu odbranu prija-teqskih zemaqa. Pripadnici tima se ubacuju u dubinu protivnika
51
PLANETU
od 350 do 3.000 kilometara, gde mesecima mogu da deluju bez do-datnog snabdevawa.
Obuka dobrovoqaca sa najmawe zavr{enom sredwom {ko-lom i znawem jednog stranog jezika, traje od osam do deset meseci.Odvija se u vi{e faza – osnovna Q1 (Q Course Phase I), specijali-sti~ka Q2 i zavr{na Q3. Za podoficire se organizuje i kursNCO, koji nije obavezan.
Tokom dvomese~ne osnovne obuke kandidati, uz svakodnevnotr~awe na ve}im rastojawima, mar{eve od deset miqa dawu i{est miqa no}u pod punom ratnom opremom, ga|aju iz razli~itognaoru`awa doma}e i strane proizvodwe, uve`bavaju upotrebu
Obuka renxera
Avion 160. puka za specijalne operacije
Renxeri su se na bojnom poqu pojavili 19. juna 1942. Tada jeu Severnoj Irskoj od 2.000 dobrovoqaca formiran Prvirenxerski bataqon. U Tunisu su formirani Tre}i i ^etvrtibataqon, dok je na Pacifiku jedinica poznatija pod imenomMerilovi maroderi. Posle rata u Koreji renxeri su raspu-{teni, a ponovo su formirani 1974. godine.
Prva jedinica zelenih beretki – 10. vazdu{nodesantna grupaSFGA (Special Force Group-Airborne) – formirana je 19. juna1972. Danas su one organizovane u devet grupa i pokrivaju ~i-tavu planetu – Peta grupa je nadle`na za Aziju i Indijski oke-an, Sedma za Latinsku i Ju`nu Ameriku, 10. za Evropu i Sever-nu Afriku, Tre}a za podsaharsku Afriku, a Prva deluje na Pa-cifiku i Severoisto~noj Aziji.
hladnog oru`ja u borbi – 124 na~ina ubijawa, od kojih je 32 golimrukama, takozvano tiho ubijawe. Budu}i specijalci se, tako|e,osposobqavaju za neprimetno ubacivawe i izvla~ewe sa terito-rije protivnika, orijentaciju, patrolirawe i diverzantska dejst-va, postavqawe zaseda i primenu brutalnih metoda ispitivawazarobqenika. U toj fazi realizuje se obuka u padobranstvu, alpi-nizmu i rowewu.
Faza Q2 traje ~etiri meseca, a obuhvata obuku po specijal-nostima – obave{tajno-operativni poslovi (organizacija obave-{tajne slu`be, na~in prikupqawa i obrade podataka, procena si-tuacije i planirawe akcija), naoru`awe (upotreba 80 vrsta oru`-ja, od ~ega je 46 strane proizvodwe, kori{}ewe razli~ite munici-je, mina i ru~nih bombi, izrada primitivnog oru`ja, ga|awe, po-stavqawe zaseda, izvi|awe i izvo|ewe napada), in`iwerijska dej-stva (sti~u se znawa za minirawa i razminirawa, pripremu i iz-radu svih vrsta upaqa~a i sredstava za paqewe, ukqu~uju}i i pre-nosna nuklearna sredstva, te postavqawe razli~itih eksploziv-nih klopki). Na osmonedeqnom kursu veze kandidati izu~avaju sred-stava za vezu i komunikaciju, uve`bavaju uspostavqawe veze, pri-jem i predaju poruka. U oblasti sanitetske specijalnosti, ~iji kurstraje od 30 do 41 nedeqe, kandidati se obu~avaju u Vojnomedicin-skom centru Kopnene vojske. Tamo sti~u znawa o pru`awu prve po-mo}i, dijagnostici, asistenciji pri operacijama, stomatologiji,zatim, negovawu bolesnika, pregledu i ~uvawu hrane.
^etvoromese~na zavr{na obuka kandidata izvodi se na raz-li~itim poligonima (u {umi, planini, xungli, mo~vari, pustiwi iarkti~kim predelima). Okon~ava se mar{em od 150 kilometara idvonedeqnom ve`bom rolan sage – vazdu{ni desant i obuka lokal-nog stanovni{tva. Pravilo je da se svaki pripadnik zelenih be-retki osposobi za osnovnu i dopunsku specijalnost.
DELTA ODREDJavnost je za supertajnu, vrhunski obu~enu i osposobqenu spe-
cijalnu antiteroristi~ku jedinicu Delta odred, ~ija je parola iz-nena|ewe, brzina, uspeh, saznala 1980. godine, posle neuspe{neakcije osloba|awa 53 taoca iz ameri~ke ambasade u Teheranu.
Delta odred (1st Special Operational Detachment-Delta) for-miran je u tajnosti 1977. godine. Wegovi pripadnici su dobro-voqci od 25 do 35 godina starosti, odnosno najboqi specijalciameri~ke vojske oba pola. Danas broji 400 profesionalnih voj-nika, organizovanih u takti~ke (borbene) grupe – skvadrone,ozna~ene slovima A, B i C. Svaki ima oko 150 specijalaca. U sa-stav odreda ulaze {tab sa {tabnom i pozadinskom ~etom, jedini-
STRANE ARMIJE
15. septembar 2006.
Pripadnik Delta odreda
Pripadnici AFSOC na obuci
NO]NI LOVCIRatno vazduhoplovstvo ima sopstvenu komandu za speci-
jalne operacije AFSOC.U sastavu Kopnene vojske je 160. avio puk za specijalne
operacije – no}ni lovci. Nadle`an je za infiltraciju speci-jalaca na protivni~koj teritoriji, neposrednu vazdu{nu po-dr{ku, medicinske evakuacije, snabdevawe, potragu i spasa-vawe posada oborenih aviona i helikoptera iza linijefronta. Vatreno kr{tewe imao je 1983. godine, tokom inva-zije na Grenadu.
Koeficijent inteligencije najmawe 110, dobro znawe bar jed-nog stranog jezika i izvanredna fizi~ka pripremqenost, osnov-ni su uslovi koje moraju zadovoqiti pripadnici Delta odreda.Oni treba da uspe{no pretr~e tri kilometra u ~izmama za naj-du`e 16 minuta, da za minut urade 37 ~u~weva, 32 skleka ili32 trbu{waka, da u hladnoj vodi sa ~izmama za minut isplivaju100 metara, a u zadatom roku pre|u 18 miqa te{kog terena sateretom od 25 kilograma.
ca veze i odeqewe helikoptera. Deo odreda dejstvuje van terito-rije SAD (u Evropi je 20 pripadnika koji se nalaze u Nema~koj).
Najmawu operativnu jedinicu, osposobqenu za samostalneakcije, ~ini borbena grupa od ~etiri pripadnika (dva para). Uzavisnosti od vrste zadataka koje izvode, odred mo`e da formi-ra istovremeno 40 grupa, koje u akcijama podr`ava 160. vazdu-hoplovni puk za specijalne operacije (160th SOAR-Special Opera-tions Aviation Regiment).
Pripadnici Delta odreda mogu biti renxeri i zelene beret-ke, odnosno samo visoko obrazovani specijalci koji nisu starijiod 35 godina i govore bar jedan strani jezik. U sastavu te antite-roristi~ke jedinice su specijalisti razli~itih oblasti – jezika,psihologije, teroristi~kih organizacija, informatike. Pre po~et-ka obuke kandidatima se najpre proverava fizi~ka izdr`qivost, apotom se podvrgavaju strogim psihofizi~kim testovima.
KOMANDA ZA SPECIJALNE OPERACIJESpecijalnim snagama SAD rukovodi Komanda za speci-
jalne operacije. Woj su pot~iwene komande specijalnih snaga(SOC) sva tri vida oru`anih snaga, osim korpusa mornari~kepe{adije, {kole za obuku specijalaca i istra`iva~ko-razvoj-ni centri.
U Kopnenoj vojsci formirana je Komanda ASOC u ~ijoj jenadle`nosti aktivni i rezervni sastav renxera, zelenih be-retki, Delta odreda, jedinica za psiholo{ke operacije i ci-vilne poslove, zatim, Centar za specijalna ratna dejstva(SWC), Centar za istra`ivawe i razvoj naoru`awa, sredsta-va i opreme za specijalne jedinice (SORDAC), vazduhoplovnesnage Kopnene vojske, instruktorske i {tapske jedinice.
Ratna mornarica ima Komandu za specijalna ratna dejst-va NSWC. Iz tog sastava se izdvaja deset borbenih grupa roni-laca i skvadron specijalnih diverzantskih ~amaca.
Obuka pripadnika Delta odreda traje 1.124 sati. Osnovnoosposobqavawe je organizovano u tri dela. Tokom prvih 388 satikandidati sti~u znawa i ve{tine iz oblasti taktike antiterori-sti~kih jedinica, orijentacije, borbe u urbanim sredinama, naoru-`awa i veze. Drugi deo obuke od 360 sati – kursevi alpinizma,skijawa, rowewa, padobranstva i pre`ivqavawa u prirodi, odvi-jaju se na terenu (poligonima). Zavr{na obuka, koja traje 376 sati,gde se kandidati uve`bavaju za antiteroristi~ku borbu, izvodi seu posebno izgra|enom kompleksu objekata, takozvanoj ku}i u`asa,na aerodromima i lukama.
MORNARI^KE FOKESpecijalne jedinice ameri~ke ratne mornarice SEAL, pozna-
tije kao mornari~ke foke, formirane su 1. februara 1962. i spa-daju u najelitnije snage SAD. Osposobqene su za nekonvencional-no ratovawe u pomorskom ambijentu, izvi|awe obale i priobaqa,zatim, uni{tavawe va`nih objekata protivnika i prikupqawe oba-ve{tajnih podataka. Foke su, tako|e, uve`bane da obmawuju pro-tivnika, izvode specijalne i psiholo{ke operacije u pozadini ne-prijateqa, navode artiqeriju i avijaciju na izabrane ciqeve, teobezbe|uju sopstvene luke i plovne objekte. Borbena dejstva izvodepod vodom, na vodi i na kopnu (priobaqu). Opremqene su ~amcima,podmornicama, padobranima, avionima, helikopterima i speci-jalnim terenskim vozilima.
Osamdesetih godina pro{log veka SEAL je imao klasi~nu or-ganizaciju – odred ronilaca diverzanata, odred izvi|a~a diver-zanata i dva odreda za psiholo{ke operacije. Od 1983. godineFoke ~ine dve mornari~ke grupe za specijalno ratovawe (NSWG),koje pokrivaju Atlantsku i Pacifi~ku flotu.
Timovi SEAL u svom sastavu imaju deset vodova, u koje je ras-pore|eno 25 oficira i 158 podoficira. Vod broji 16 pripadni-ka, a ~ine ga dva odeqewa, koja organizuju dve borbene grupe sa ~e-tiri profesionalna vojnika (dva para). Mornari~ke foke u aktiv-nom sastavu imaju 1.700, a u rezervnom sastavu 1.300 pripadnika.
SEAL tim 6 je mornari~ka verzija Delta odreda koji izvodispecijalna antiteroristi~ka dejstva. ^ine ga tri juri{ne jedinice– Red, Blu i Gold, i jedinice brzih ~amaca. Obe flote u svom sa-stavu imaju antiteroristi~ki tim FAST koji obezbe|uje pomorskebaze i ratne brodove. Posebne mornari~ke jedinice specijalnenamene NSW kontroli{u, odr`avaju i po potrebi koriste nuklear-ne mine SADM. Raspore|ene su u [kotskoj (NSW-2), na Filipini-ma (NSW-1) i u Portoriku (NSW-4).
Obuka pripadnika SEAL traje tri godine. Primaju se dobro-voqci do 28 godina, koji posle iscrpnih psihofizi~kih testova re-alizuju BDU/S program u ~etiri faze (Basic Underwater Demoliti-on/Seal training).
U prvih osam nedeqa kandidatima se postepeno podi`e fi-zi~ka snaga i izdr`qivost, a u petoj nedeqi, takozvanoj paklenoj –hell week, organizuje se neprekidna terenska obuka sa samo ~etirisata sna. Tokom ostalog perioda obuke, budu}e Foke obu~avaju se upodvodnoj orijentaciji, pre`ivqavawu, te sticawu osnovnih mor-nari~kih znawa i ve{tina. Tokom druge faze osposobqavawa, kojatraje sedam nedeqa, uve`bavaju rukovawe savremenom ronila~komopremom i rowewe. Kandidati koji su uspe{no zavr{ili ove dvefaze obuke sti~u zvawe borbenog ronioca.
Taktiku ratovawa na kopnu – orijentacija, naoru`awe i opre-ma, eksplozivi i mine, borila~ke ve{tine, kori{}ewe helikopte-ra, infiltracija u pozadinu protivnika, pre`ivqavawe u ekstrem-nim borbenim i klimatskim uslovima – kandidati izu~avaju u tre-}oj fazi osposobqavawa. Ona traje deset nedeqa. Tokom posled-we ~etiri nedeqe obuke realizuju dnevne i no}ne padobranskeskokove. Bolni~ari se dodatno obu~avaju jo{ 30 nedeqa, a ostalipoha|aju i dvonedeqni kurs za razli~ite specijalnosti.
Daqe {estomese~no {kolovawe budu}i pripadnici Foka na-stavqaju u jedinicama SEAL. Samo 10 do 15 odsto polaznika uspe-{no zavr{i obuku, {to potvr|uje koliko je ona naporna i slo`e-na. Tokom aktivne slu`be profesionalni vojnici u SEAL zavr{ava-ju i dodatne kurseve – za snajperiste, kurseve stranih jezika i in-struktore rowewa.
LETE]I KOMANDOSIU sastavu Komande vazduhoplovstva za specijalne operacije
AFSOC (Air Force Special Operations Command) je 16. puk za speci-jalne operacije, 720. specijalna takti~ka grupa, zatim, 325. evrop-sko i centralno voji{te sa sedi{tem u Velikoj Britaniji i 353.tihookeansko voji{te sa sedi{tem u Japanu. Grupa za specijalneoperacije, 18. opitna avioeskadrila i {kole za specijalne ope-racije vazduhoplovnih snaga SAD, koje imaju 10.000 pripadnikaaktivnog i rezervnog sastava, popularno nazvanih lete}i komando-si, tako|e su deo Komande. Petina komandosa je raspore|ena vanteritorije SAD. Wihovo geslo je bilo kad – bilo gde. Opremqenisu sa vi{e od 100 aviona i helikoptera. Takve specijalne snagevode nekonvencionalne ratove, iz vazduha podr`avaju kopnene imornari~ke specijalne jedinice.
Stanislav ARSI]
53
Iskrcavawe pripadnika SEAL iz podmornice
54
Ipre sovjetske invazije Avganistan se svrstavao me|u dvadeset najsiroma-{nijih zemaqa sveta. Do 1979. godine nije imao `elezni~ku prugu, a maloputeva je bilo asfaltirano. Planinski venac Hindu Ku{ preseca zemqu saistoka prema zapadu. Na jugu i jugoistoku su uglavnom suve i stenovite pu-stiwe, a na severu i zapadu visoke planine. Leta su suva i vrela, a zime
o{tre. Du` re~nih dolina, u takozvanim zelenim zonama, nalazi se oko 15 od-sto obradivog zemqi{ta, koje je ispresecano kanalima za navodnavawe i ni-skim zidovima, te je neprohodno za oklopno-mehanizovana vozila.
UDARNI TIMOVI Tokom desetogodi{we intervencije u Avganistanu, od 1979. do 1989, Sovje-
ti su izgubili 333 helikoptera, 1.314 borbenih vozila pe{adije, 510 in`ewe-rijskih vozila i 11.369 kamiona. Najve}i gubici naneti su dejstvom RPG-7. Zbogkonfiguracije terena bilo je lako postavqati zasede motornim i oklopnim vozi-lima. Sem u protivoklopnoj borbi, RPG je kori{}en u protivpe{adijskim i pro-tivhelikopterskim okr{ajima, pa ~ak i za artiqerijsku podr{ku. To oru j̀e kali-bra 40 milimetara, sa natkalibarskim projektilom, te`i 6,9 kilograma. Imaopti~ki ni{an, a maksimalni domet mu je 300 metara za ciqeve u pokretu, dok sestacionarni ciqevi mogu ga|ati i na 500 metara. Projektili PG-7, PG-7M i Nimaju probojnu mo} do 600 milimetara homogenog ~elika. Projektil PG-7VR je satandemskim, odnosno koaksijalnim kumulativnim puwewem, za uni{tavawe oklop-no-mehanizovanih vozila sa reaktivnim oklopom. Maksimalni domet protivo-klopnih projektila je 900 metara, a posle 4,5 sekunde leta aktivira se samouni-{tewe. Najve}i domet protivpe{adijskih projektila iznosi 1.100 metara.
U vreme rata u Avganistanu sovjetske jedinice su u naoru`awe usvojile iru~ne protivtenkovske baca~e granata RPG-16, RPG-18 i RPG-22. U odnosu na
A V G A N I S T A N
Sovjeti posle napada na pobuweni~ke konvoje nisu zarobqenike preteranomaltretirali. Muxahedini suznali da na sva pitawakomandanata morajuodgovoriti. Sa onima koji nisusara|ivali zavr{avalo se po kratkom postupku.Neprijateqskim borcimapobuwenici su odsecali glaveili gulili ko`u s tela.Zastra{uju}e metode mu~ewaprimewivali su i talibani. U bezizlaznoj situaciji, da bi izbegli zarobqavawe,borci Specnaza su na sebenavodili vatru sopstveneartiqerije.
LICE I NALI^JE RATA
ISKUSTVA
Sovjetske jedinice se povla~e iz Avganistana 1988.
55
RPG-7 kineske i pakistanske pro-izvodwe, sovjetski su znatno kra-}eg dometa i mawe udarne mo}i.Zato su jedinice pe{adije So-vjetskog Saveza, posebno Spec-naza, radije koristila zarobqe-ne RPG-7 sa no`icama, koje suomogu}avale preciznije ni{awe-we. Obe strane u sukobu su i zaprotivpe{adijsku borbu koristi-le baca~e granata. Sovjetskesnage su neprijateqa ga|ale izaili iznad polo`aja, koji su biliukopani u brdima, kako bi eks-plozija izazvala odron kamewa.Muxahedini su formirali udarne timove za protivoklopnu borbu,u kojima je od 50 do 80 odsto boraca bilo naoru`ano RPG-om.
Kolone vozila su naj~e{}e sa~ekivane u zasedama. Prili-kom organizovawa takvih akcija vatreni polo`aji su pa`qivobirani, a potom ukopavani i maskirani. Pred dolazak kolonevojnici su prostor oko vatrenog polo`aja natapali vodom u pre~-niku do ~etiri metra kako bi se blesak i oblak dima pri lansi-rawu {to mawe videli. Posebno su ure|ivali rezervne vatrenepolo`aje, jer su ih koristili od-mah posle ispaqewa prvog pro-jektila. Ni{anxije koje su osta-jale na istoj poziciji ~esto su gi-nule. Prema planovima napadana kolonu, uni{tavana su vode}ai posledwa vozila sasre|enomvatrom vi{e RPG-a sa rastojawaod 50 metara. Takva dejstva nisupru`ala {ansu napadnutom vozi-lu da se izvu~e iz zasede ili uz-vrati vatru. Pri tome su ciqaneslabe ta~ke tenkova, pogotovozadwa strana kupole, motor iliperiskopi.
NEPRIJATEQSKE ZASEDE
Najve}u opasnost za muxahe-dine u zasedi predstavqala jeprate}a pe{adija. Zato su je va-trom zaustavqali snajperisti imitraqesci, kako bi RPG ni{an-xije nesmetano dejstvovale. Pri-likom napredovawa na {irokomfrontu Sovjeti su isturali ten-kovski vod na prve linije, zatim jedelovala pe{adija, koja je neutra-lisala protivoklopnu odbranu, uzvatrenu podr{ku sa BMP-1. Vaqaznati da BMP-1 ima vrlo niskusiluetu, pa su trupe koje nastupajuispred u opasnosti da budu pogo-|ene vatrom iz vlastitog vozila,{to je uo~eno jo{ na manevrima,ali i tokom arapsko-izraelskograta 1973. godine. Da bi se izbe-gle takve situacije odre|ena je zo-na od 50 metara izme|u svakog vo-da, ~ime je stvaran prostor za dej-stvo BMP-a bez opasnosti po voj-nike. To je, me|utim, bilo te{koostvariti na zemqi{tu Avganista-na. Muxahedini su zato vatrenepolo`aje zauzimali visoko na
stranama kawona ili klisura,{to je zbog lo{e elevacije ote-`avalo kori{}ewe primarnogoru`ja tenkova i oklopno-meha-nizovanih vozila.
Osim za protivoklopnadejstva RPG-7 upotrebqavao sei kao protivhelikopterskooru`je. Zasede su organizovanena dva na~ina – prvi je bio dase saznaju predstoje}i pravci iplanovi sovjetskih akcija, {tosu ustanici uspevali zahvaquju-}i dobro organizovanoj obave-{tajnoj mre`i u jedinicama av-
ganistanske vojske, ali i na terenu. Potom su predvi|ali zonesletawa helikoptera i minirali ih. Oko wih su, zatim, razme-{tali RPG i mitraqeska gnezda. Po drugom modelu su na dno dubo-kih kawona postavqali privla~ne mamce, a na zidovima ukopava-li te{ke mitraqeze. To su obi~no bili D[K, kalibra 12,7 mili-metra, ili KPV 14,5 milimetra sa dometom od 1.500 m. Tako jeoboreno od 50 do 70 odsto helikoptera. Vaqalo bi napomenutida su u oktobru 1994. godine u Somaliji oborena dva ameri~ka
helikoptera Blekhouk iz RPG-7,pogotkom u repni deo. Uz to,prema zapadnim izvorima, vi-{e od 50 odsto ameri~kih voj-nika koji su poginuli u Irakunastradalo je dejstvom RPG- a.S obzirom na takva iskustva,sovjetske trupe su pove}ale ra-stojawe na 500 metara izme|uhelikoptera vo|e i pratioca,kako bi se u slu~aju napada mo-gli me|usobno {tititi. Zonasletawa letelica se upravopred prizemqivawe obezbe|i-vala aerosolnim oru`jem, asnage prethodnice su se razvi-jale pre dolaska glavnine. Iz-begavalo se letewe ukrug, poprincipu osmice, ali i letovipo ustaqenim obrascima – upravoj liniji du` puta, re~nogtoka ili kroz kawon, zatim,sletawe ili uzletawe iz istogpravca. Vi{e puta su se u tokudana mewali taktika i broj an-ga`ovanih helikoptera.
VATRENI TEPIHKonvoje ili kretawe vo-
zila u razvijenom borbenomporetku obi~no su {titilaoklopno-mehanizovana vozilasa dominantnih kota ili arti-qerijska oru|a koja bi formi-rala vatreni tepih ispred je-dinica pe{adije. Tako je pe{a-dija nastupala sinhronizovanosa artiqerijskom vatrom. Kon-vojima se nekada dodeqivala ihelikopterska pratwa.
Tokom rata u Avganistanusukobqene strane su ~esto or-ganizovale zasede. Nisu se sa-mo Sovjeti kretali konvojimave} su to radili i muxahedini,
NEDOSTATAK BORACA
Avganistan je skoro pet puta ve}i od Ju`nog Vijetnama.Tokom Vijetnamskog rata SAD su u jednom periodu imale oko500.000 vojnika u toj zemqi. Naspram toga, broj vojnika kojeje SSSR anga`ovao u Avganistanu dostigao je stotinak hiqa-da. Bili su raspore|eni u ~etiri divizije, pet samostalnihbrigada i pet pukova, uz mawe jedinice za podr{ku 40. armi-je. Osnovni problem sovjetskih snaga bio je nedostatak bora-ca. Kroz Avganistan je pro{lo 642.000 vojnika i oficira,od toga je oko 15.000 poginulo ili nestalo. Oko 115.300 jeobolelo od infektivnog hepatitisa, a 31.000 od tifusa. Sa-nitetsko obezbe|ewe nije bilo na potrebnom nivou.
BORBENA OPREMA
Standardne ~izme sovjetskih boraca nisu bile pogodneza kretawe po planinskom terenu, pa su vojnici, kad god je tobilo mogu}e, umesto wih koristili patike. Sli~no su ~inilii muxahedini. Vre}e za spavawe nisu bile vodootporne, takoda su vojnici radije upotrebqavali zaplewene neprijateqe-ve vre}e zapadne proizvodwe. Otkrivawu polo`aja sovjetskepe{adije doprinosila je nedisciplina vojnika (mada ne iSpecnaza), koji su nehajno bacali prazne konzerve suvihobroka oko polo`aja. Ba~ene konzerve su odbijale zrake sun-ca i upozoravale ustanike na prisustvo neprijateqa. Stan-dardni pancir je te`io 16 kilograma, tako da su ga mogli no-siti samo stra`a i pe{adija u oklopno-mehanizovanim vozi-lima. Maskirna {ema na ode}i bila je projektovana zaevropsko, a ne azijsko planinsko rati{te.
Muxahedini sa ”stingerom”
s tim {to su oru`je i municiju naj~e{}e prenosile tovarne ̀ ivoti-we. Zasede su postavqali dobro obu~eni timovi Specnaza. Ode-qewe za napad na konvoj muxahedina brojalo je 22 pripadnika –pet oficira, ~etiri podoficira, dok su ostali bili vojnici. Pri-padnici jedinice su se organizovali u tri grupe – za podr{ku, satri mitraqeza PKM, dve snajperske pu{ke SVD, dva RPG-7 i ~etiripu{komitraqeza RPK -74. U zavisnosti od vrste operacije kori-stio se i automatski baca~ granata AGS -17. Grupa se jo{ oprema-la sa tri do ~etiri RPG-18, koji su Sovjeti zvali muha, ali i dvaAKM-47 kalibra 7,62 milimetra sa prigu{iva~em PBS. Po dvaAK-74 u svakoj grupi su imala potcevni baca~ granata GP-25, a voj-nici su nosili po deset granata VOG-25.
No}u su helikopterima ubacivani pripadnici odeqewa zazasedu na teritoriju koju kontroli{u muxahedini. Helikopteri suse spu{tali vi{e puta kako bi zavarali neprijateqa. Spu{ta-wa, dodu{e, nisu bila i sletawa, jer je helikopter uvek lebdeona maloj visini, a specnazniki su iskakali. Napredovawe ode-qewa u dubinu neprijateqske teritorije do pet kilometara odmesta zasede je prikrivano i ostalim vazdu{nim aktivnostima –ograni~enim udarima. Mesto zasede se biralo u blizini logoraili baze muxahedina, jer je pa`wa boraca koji obezbe|uju konvojna tom prostoru bila mawa. Jedinice su se kretale no}u, a dawusu vojnici samo osmatrali teren. Iskustva govore da je i no}na
15. septembar 2006.
upotreba aerosolnog oru`ja, posebno rano ujutro ili kada jehladno vreme, a vazduh hladan i gust, bila znatno delotvornija.Nekada se ono dopuwavalo dimnim bombama, jer su one spre~a-vale da se aerosol lako raspr{i.
PRIMIRJE S PREDUMI[QAJEMTransportne avione i helikoptere Mi-6 i Mi-8 muxahedini
su napadali strelom i stingerom. Kako su sovjetski transportniavioni visoko leteli, neprijateqski borci su se pewali na vrhoveplanina da bi dejstvovali po wima. Jednom prilikom je tim Spec-naza u oblasti Panx{ira prona{ao maske i boce sa kiseonikomza disawe muxahedina na velikim visinama.
Muxahedini su `estoko branili svoje baze. Osmatrali su so-vjetske avio-baze i helidrome, te radio-vezom izve{tavali o sva-kom pokretu vazduhoplova. Kako su se avioni bli`ili bazama, takosu oni pove}avali broj protivavionskih mitraqeza, pa se de{ava-lo da pojedine logore {titi i osamdesetak oru|a, ~ije su posadebile vrlo disciplinovane i motivisane.
Obe strane u sukobu su masovno koristile protivpe{adijskemine. Muxahedini su postavqali najpre nekoliko mina koje je bilolako uo~iti, a u blizini veliki broj dobro skrivenih. Oko metalnemine su montirali i plasti~ne, koje detektor nije mogao otkriti.Kombinovali su nagazne mine sa minama usmerenog dejstva, a oko
wih postavqali komade metala ilikamewe kako bi poja~ali udarni efe-kat. Uz to su koristili i Molotovqe-ve koktele – boce napuwene izrenda-nim jeftinim sapunom i benzinom, ta-ko da se posle bacawa smesa zalepiza karoseriju vozila i gori.
Prosovjetska vlada Avganista-na imala je razvijenu mre`u agenatai informatora. Sovjeti su obave-{tajne podatke prikupqali na terenuizvi|awem i osmatrawem. To su, po-red ostalog, bili zadaci Specnaza.Oni su koristili ~este plemenske su-kobe i rivalitete muxahedina. U po-jedinim selima su sa neprijateqemsklapali primirja kako bi saznali okretawu drugih grupa, konvoja saoru`jem, ili su ~ak anga`ovali me-{tane za vodi~e.
Rat u Avganistanu traje i danas,a narod te siroma{ne i izmu~ene ze-mqe jo{ dugo ne}e ugledati mir.
Dr Aleksandar MUTAVXI]
ZASTRA[UJU]A MU^EWA
Sovjetske snage su posebno brinule o rawenim pripad-nicima. Kako tvrde borci Specnaza, svi rawenici su bilievakuisani, a organizovane su i operacije {irih razmera zaizvla~ewe tela poginulih. Sa zarobqenicima se, pogotovoposle napada na konvoje, rawenicima ili borcima u {oku,postupalo bez preteranog maltretirawa. Muxahedini su zna-li da na sva pitawa sovjetskih komandanata moraju odgovori-ti. Sa onima koji nisu bili kooperativni, me|utim, zavr{a-valo se po kratkom postupku. Ostali su zatim upu}ivani nadaqu obradu zelenima, kako su zvali vojsku prosovjetske vla-de. Nasuprot tome, muxahedini su zarobqenim sovjetskim voj-nicima odsecali glave ili gulili ko`u sa tela. Zastra{uju}emetode mu~ewa primewivali su i talibani. U bezizlaznoj si-tuaciji, da bi izbegli zarobqavawe, borci Specnaza su nasebe navodili vatru sopstvene artiqerije. I posledwu ru~nubombu ~uvali su za takve prilike.
POBUWENI^KE VO\E
Rat u Avganistanu je iznedrio nekoliko vo-|a me|u ustanicima. Najistaknutiji je bio hari-zmati~ni Ahmed [ah Masud. Student francuskogliceja u Kabulu, inteligentan, obrazovan i spo-soban, Taxik je brzo postao poznat {irom Avga-nistana po svojim organizacionim i vojni~kimkvalitetima, te je dobio nadimak Lav Panx{ira.Posle povla~ewa SSSR-a bio je ministar od-brane, ali se posle dolaska talibana na vlastpovukao iz politike i ponovo posvetio borbi.Postao je vo|a Severne alijanse, najve}eg pro-tivnika talibana. Dva dana pre napada na Men-hetn, 9. septembra 2001, ubijen je u atentatu kojije organizovala i izvela Al kaida. Dvojica Ara-pa, koji su se la`no predstavili kao novinari,aktivirali su u samoubila~koj akciji eksplozivskriven u kameri. Smatra se da je Osama bin La-den naru~io ubistvo Ahmeda Masuda kako biobezbedio saradwu i za{titu talibana.
Zarobqeni muxahedini,1987.
Ahmed [ah Masud
56
57
Nedavni rat na Bliskom istoku, ~iji je povod bio terorizam, kao i ~iwenica da je terorizam predstavqao povod za agresiju i rat u vi{e desetina slu~ajeva u periodu od 1990. godine naovamo,zahteva ozbiqno preispitivawe i redefinisawe pojma “agresija” u Poveqi i drugim dokumentima OUN
B L I S K I I S T O K
TERORIZAM KAO POVOD ZA AGRESIJU
P
O
R
ovod za nedavni rat na Bliskom istoku bila je otmicaizraelskog kaplara Gilada [alita, koju su 25. juna u po-grani~noj zoni Gaze izvele tri palestinske ekstremisti~kegrupe. Na ultimativni zahtev otmi~ara da Izrael pusti
1.000 zatvorenika, Palestinaca i Arapa iz izraelskih za-tvora, Izrael je, u skladu sa upozorewem da ne}e popustiti predteroristima, pokrenuo opse`nu vojnu operaciju.
Kada je izgledalo da }e oru`ani sukob u pojasu Gaze bitiokon~an (izraelski vojni sastavi su se 8. jula 2006. povukli izsevernog dela pojasa Gaze), pripadnici libanske “gerilske” or-ganizacije Hezbolah izveli su 12. jula napad na izraelsku vojskuna severu Izraela. Tom prilikom su ubili sedam i oteli dvaizraelska vojnika. Kao odgovor na teroristi~ki akt Hezbolaha,izraelske oru`ane snage su 13. jula otpo~ele masovnu uskla|enuvazdu{no-pomorsku i kopnenu napadnu operaciju protiv Hezbo-laha na teritoriji Libana, koja je okon~ana 14. avgusta.
Budu}i da su se naoru`ani sastavi Hezbolaha, pored osta-log, branili tako {to su dejstvovali raketama zemqa–zemqa ponaseqima i gradovima na severu Izraela (dnevno su ispaqivaliod 70 do 200 raketa), Izrael je poja~avao napade po infrastruk-turi Libana, ~esto dejstvuju}i po civilnim objektima (izraelskavojska je izvela vi{e od 7.000 vazdu{nih napada i oko 2.500 na-pada s mora protiv vi{e od 7. 000 ciqeva).
Bilans tog trideset trodnevnog rata bio je pora`avaju}i zaobe strane. U napadima je poginulo oko 1.000 lica, vi{e od4.000 je raweno, dok je oko milion osoba bilo primorano da na-pusti svoje domove. U stvari, posledice tog `estokog sukoba su uskladu sa izjavom izraelskog ministra pravde, datoj 3. avgusta,da “svi koji planiraju da ugroze suverenitet Izraela znaju da }ecena koju }e morati da plate biti izrazito visoka”.
ru`ani napadi i otmice izraelskih vojnika, koje su izvelinedr`avni militantni akteri sa teritorije jedne zemqe nateritoriji drugog, suverenog subjekta (Izrael), ponovo su ak-tuelizovali akutni problem u vezi sa bezbedno{}u osnovnih
subjekata me|unarodne zajednice (dr`ave), veoma prisutan posleraspada bipolarnog sveta.
Re~ je o tome da su pripadnici tri ekstremisti~ke palestin-ske grupe (jedna od wih se predstavila kao “Islamska armija”),bez dozvole Palestinske samouprave izvele klasi~an terori-sti~ki akt protiv Izraela. Isti zlo~in su po~inili pripadnici
Hezbolaha – bez odobrewe vlade Libana izveli su teroristi~kinapad na Izrael. Poku{aji vladinih autoriteta (libanski i pa-lestinski zvani~nici) da posreduju u osloba|awu talaca bili suneuspe{ni, ~ime je ponovo potvr|ena teorija o neobuzdanosti i“neuni{tivosti” terorista, ukoliko im je vlada neke dr`ave do-pustila da koriste wenu teritoriju za svoje protivzakonite de-latnosti, ili bez wenog znawa.
Podsetimo da je vojno krilo palestinskog Hamasa, shvativ{ida nije u stawu da izdejstvuje osloba|awe otetog izraelskog kapla-ra i ogor~eno zbog izraelskih vazdu{nih napada u pojasu Gaze, za-pretilo (2. jula) da }e napasti civilne ciqeve u Izraelu, a vo|aHezbolaha Hasan Nasralah im je 14. jula objavio “otvoreni rat”.
Na svojevrsnu agresiju nesuverenih terorista, suverena dr-`ava Izrael odgovorila je u skladu sa pravom na odbranu. Nijesporno da je ciq izraelske ofanzive bio da uni{ti naoru`anesastave islamskih militanata koji su napali Izrael. Me|utim,o~igledna ~iwenica da Izraelci ne raspola`u odgovaraju}imobave{tajnim podacima, naro~ito o infrastrukturi Hezbolaha,prinudila je wihovo komandovawe da protiv terorista primeniprekomernu silu koja je uglavnom pogodila libanske civile. U ve-zi sa tim iskrsava va`no pitawe: da li je u ovakvom specifi~-nom oru`anom sukobu mogu}a primena klasi~nih borbenih dejsta-va, koja su evidentna prilikom su~eqavawa oru`anih snaga dvejuili vi{e zemaqa.
Pomenuti rat na Bliskom istoku, ~iji je povod bio terorizam,a koji se u teritorijalnom i formalnom smislu odvijao izme|udva suverena me|unarodna subjekta (Liban–Izrael), a u su{tin-skom smislu izme|u dr`ave Izrael i nedr`avnog subjekta (Hezbo-lah), kao i ~iwenica da je terorizam predstavqao povod za agre-siju i rat u vi{e desetina slu~ajeva u periodu od 1990. godinenaovamo, pored ostalog, zahteva ozbiqno preispitivawe i rede-finisawe pojma “agresija” u Poveqi i drugim dokumentima OUN.
ezolucija broj 3314 Generalne skup{tine OUN od 14. de-cembra 1974. pod pojmom agresija podrazumeva i “upu}iva-we od ili u ime jedne dr`ave oru`anih bandi, grupa, nere-gularnih vojnika ili najamnika, koji protiv druge dr`ave
vr{e akte oru`ane sile”. Evidentno je da se ovakva kvalifika-cija odnosi na dr`ave koje imaju suverenu vlast nad celokupnomsvojom teritorijom. U razmatranim slu~ajevima re~ je o ne~emusasvim drugom. Re~ je o dr`avi koja nije u stawu da ostvaruje su-verenu vlast na ~itavoj teritoriji i na taj na~in omogu}ava tero-ristima da u skladu sa svojom subjektivnom procenom i voqomdonose odluku da ugroze bezbednost druge dr`ave, a time i mir uregionu.
S obzirom da teroristi takvim svojim delovawem nanosenajve}u {tetu civilnom stanovni{tvu mati~ne zemqe, uputno je dame|unarodna zajednica svestrano izu~i taj problem koji je pri-sutan u mnogim zemqama i usvoji adekvatne mehanizme za wegovore{avawe dok je jo{ u fazi razvoja. Eventualno odlagawe re{a-vawe tog akutnog problema pogodova}e nosiocima terorizma dase jo{ agresivnije koriste nesposobno{}u tzv. neuspelih (neade-kvatno organizovanih dr`ava) za ugro`avawe svetskog mira.
Dr Milan MIJALKOVSKI
I
58
SVET
SA^UVATI POKRETNU IMOVINU
ako pregovara~ki timovi Vlade Crne Gore kao prodavca i pred-stavnika of-{or kompanije “PM Securities“ sa Barbadosa, koja jezainteresovani kupac, traju jo{ od marta, epilog gotovo {esna-estomese~ne epopeje sa prodajom Mornari~kog tehni~kog
remontnog zavoda “Sava Kova~evi}“ iz Tivta jo{ se ne nazire. Nai-me, pregovori su trenutno na svojevrsnoj “letwoj pauzi“ zbog potrebeobeju strana da unutar svojih timova dodatno usaglase stavove, a fi-nalizacija dugotrajnog procesa i potpisivawe kupoprodajnog ugovorase, prema nadawima vlade premijera Mila \ukanovi}a, o~ekuje useptembru.
Tender za prodaju imovine MTRZ “Sava Kova~evi}“, poznatijegpod imenom Arsenal, zakqu~en je 20. decembra 2005, a jedinu po-nudu uputila je of-{or firma sa Barbadosa “PM Securities“, iza ko-je stoji kanadski milijarder Piter Mank. Za ogromnu imovinu koju~ini vi{e od 330.000 kvadratnih metara zemqi{ta na najlep{emdelu obale u Tivtu, niz specijalizovanih radionica sa skupocenimalatima i opremom za brodoremontne poslove, dva plutaju}a doka,sinhrolift, dizalice, remorkere i jo{ mnogo toga, kanadski mili-jarder ponudio je 20.115.300 evra, tra`e}i da, po{to on postanevlasnik, niko od radnika Arsenala vi{e ne mo`e stupiti na ze-mqi{te te firme. Uz to, on je tra`io i izuze}e od aktuelnog re`i-ma morskog dobra u Crnoj Gori, tj. koncesiju za kori{}ewe obalena period od 99 godina, te druge ustupke i povoqnosti.
PONUDA OD 29 MILIONA EVRA
Ponuda gospodina Manka od oko 20 miliona evra sadr`i ~e-tiri elementa: ure|ewe lokacije vredno oko ~etiri miliona, so-cijalni program od oko {est i isto toliko vrednu sanaciju ekolo-{ke {tete, te samu cenu u gotovom, koja iznosi 3.264.168 evra.
Vlada u Podgorici
poku{ava ovih dana da
od prodaje popularnog
Arsenala kanadskom
milijarderu Piteru Manku
izuzme pokretnu imovinu
Zavoda, jer je shvatila da od
tog izuzetno profitabilnog
posla remontovawa tu|ih
ratnih brodova i sama
mo`e imati lepe koristi
PRODAJA MORNARI^KOG TEHNI^KOG REMONTNOG ZAVODA”SAVA KOVA^EVI]” U TIVTU
15. septembar 2006.
Me|utim, taj novac ne bi uzela Vlada Crne Gore, jer ona, kaoposlodavac, upravo toliko duguje radnicima Arsenala za za-ostale plate i doprinose, pa bi prihod dr`avne blagajne odprodaje jednog od najmodernijih brodogradili{ta na Medi-teranu, zapravo bio – nula evra. Kana|anin je naveo i da jespreman da, u narednih tri do osam godina, u pretvaraweArsenala u centar ekskluzivnog nauti~kog turizma i marinuza megajahte investira od 50 do 175 miliona evra.
Posle tri meseca pregovarawa, Mank je svoju ponuduuve}ao na iznos od oko 29 miliona evra. Razlika od devetmiliona evra ve}inom bi bila namewena za socijalni pro-gram, odnosno za radni~ke otpremnine. Radnici Arsenala supristali na to novim kolektivnim ugovorom. Isto tako, mi-nimalni iznos garantovanih investicija (u pretvarawe ti-vatskog vojnog brodogradili{ta u marinu za jahte i eksklu-zivni centar nauti~kog turizma) podignut je na 106 milionaevra, odnosno pola milijarde za {iri region Tivta.
Crnogorska vlada i kanadski biznismen treba jo{ da sedogovore o odnosu broja apartmana i hotelskih kapaciteta unovom nauti~ko-turisti~kom centru i o arhitektonskim re-{ewima. U me|uvremenu se Arsenal na{ao u svojevrsnom va-kuumu, jer radnici vi{e nemaju elana za rad u firmi koja }ese, po svemu sude}i, ugasiti, a najava prodaje stvorila je iprobleme u ugovarawu novih poslova. To je dovelo i do ka-{wewa u dinamici isplate plata, pa su radnici MTRZ 1. av-gusta stupili u {trajk, koji je okon~an posle nedequ dana, ka-da su im upla}ene zaostale zarade za mart i april. [traj-ka~i su, pored isplate ovih zarada, od poslovodstva i Vladezahtevali da poboq{aju naplatu poodavno dospelih potra-`ivawa od beogradske firme “Cofis“ za radove izvedene napet raketnih ~amaca tipa “Osa 1“ koje je Ministarstvo od-brane SCG pre dve godine prodalo Egiptu, te obavqenih ra-dova za libijsku RM.
Izgleda da je pozama{an iznos ovih potra`ivawa, odskoro ~etiri miliona dolara, osvestio nadle`ne u Vladi iop{tini Tivat, pa se nedavno rodila ideja da se gospodinuManku prodaju nekretnine MTRZ, ali ne i pokretna imovinaArsenala koja bi se iskoristila na druga~iji na~in.
POSLOVI SA EGIPTOM I LIBIJOM
Uprkos ranijim vrlo iskqu~ivim stavovima ministarada Crnoj Gori nije potrebna vojna industrija i da je to pro-{lost sa kojom treba raskrstiti, u Kabinetu premijera \u-kanovi}a u posledwe vreme je, ipak, prevladao stav da tre-ba poku{ati da se zadr`e izuzetno vredne ma{ine, alati ioprema, odnosno pokretna imovina Arsenala i sa wom na-staviti izuzetno profitabilne poslove remonta stranihratnih brodova. Piter Mank je, naime, ve} rekao da ga doko-vi, radionice, dizalice i druga izuzetno vredna brodore-montna oprema u Arsenalu uop{te ne interesuju, jer mu je,ionako, namera da ~itavo vojno brodogradili{te, sa izuzet-kom sinhrolifta, sravni sa zemqom i pretvori u plac za iz-gradwu nove marine, hotela, restorana, kazina i drugih sa-dr`aja za elitnu turisti~ku klijentelu.
Imaju}i u vidu da se posle sticawa nezavisnosti CrneGore polako tope i ingerencije “Jugoimporta - SDPR“, prekokojeg su Arsenal i crnogorska namenska industrija, prethod-nih desetqe}a, sklapali poslove na inostranom tr`i{tu, uPodgorici sada misle da bi trebalo iskoristiti tu prilikui ostaviti pokretnu imovinu Arsenala kako bi se ona valo-rizovala prodajom ili iznajmqivawem Egiptu ili Libiji, dr-`avama sa kojima, ina~e, tivatsko vojno brodogradili{teve} ima uhodanu saradwu.
Da se stvari kre}u u tom pravcu nedavno je potvrdio igradona~elnik Tivta Dragan Kankara{, koji je tim povodomrekao da su za Tiv}ane veoma zna~ajna i pitawa kupoprodaj-
59
ne cene i “sudbina pokretne imovine Arsenala, koja jo{ nijedo kraja definisana“.
– Smatramo da bi pokretnu imovinu Arsenala na nekidruga~iji na~in trebalo valorizovati, mo`da stvarawem ne-kog maweg brodoremontnog preduze}a, gde bi uhlebqewe na-{ao jedan broj sada{wih radnika, ili za neke druge aktiv-nosti, poput aktuelnog libijskog ili egipatskog programa natom ili nekom drugom lokalitetu – rekao je po~etkom julaKankara{ na sednici SO Tivat podnose}i odbornicima iz-ve{taj o toku pregovora sa “PM Securities“.
Predsednik sindikata Arsenala Dragan Miqani} je me-dijima, po~etkom avgusta, potvrdio da je ideja o izdvajawu po-kretne imovine potekla od wih i da ju je Vlada prihvatila.
– Mi smo Vladi jo{ ranije predlo`ili da se pokretnaimovina izuzme od prodaje Manku i da se sa wom, kao na{imu~e{}em, formira novo me{ovito preduze}e crnogorske iegipatske vlade, koje bi nastavilo da radi na poslovima re-monta brodova RM Egipta. Egip}ani u svojoj zemqi imaju jedanzastareli mornari~ki remontni zavod, pa bi na{i dokovi,ma{ine, oprema i znawe na{ih in`ewera i radnika bili odvelikog zna~aja za wihovu mornaricu – rekao je Miqani}.
Egipat je, ina~e, od nekada{we Mornarice VSCG ve} ku-pio pet starih raketnih ~amaca tipa “Osa 1“, koji se trenutno,pred isporuku novom vlasniku, generalno remontuju u Arsena-lu. Mornarica te dr`ave interesuje se i za kupovinu jo{ nekihve} rashodovanih ili jo{ aktivnih brodova Mornarice CrneGore. Uz podmornice tipa P-821 “Heroj“ i P-831 “Sava“, MCGje spremna da Egip}anima proda i dve od ukupno ~etiri svojeraketne topovwa~e tipa “Rade Kon~ar 401“ i jednu raketnufregatu tipa “Kotor“. Sve te brodove trebalo bi generalnoremontovati i kasnije odr`avati, ali to se vi{e ne}e mo}i ra-diti u Tivtu, gde bi nekretnine Arsenala kupio Mank.
TRADICIJA DU@A OD STOLE]A
Rukovo|ena iskustvom koje Arsenal talo`i od 1999. u Li-biji, gde ima svoj inostrani pogon u Tripoliju, u kome remontujelibijske ratne brodove, crnogorska vlast bi sada, ipak, da utoj dr`avi, ali i eventualno u Egiptu, nastavi sa izuzetno pro-fitabilnim poslom, u kome tivatski brodograditeqi imaju tra-diciju dugu 117 godina i u`ivaju izuzetan renome.
Najnovija potvrda te “izmene strategije u hodu“ stigla jeovih dana kada je posebna komisija, koju ~ine predstavniciArsenala, Vlade Crne Gore i Pitera Manka, po~ela sa sni-mawem i procenom pokretne imovine MTRZ. Zbog tih razlogatreba verovati da }e tivatsko vojno brodogradili{te nasta-viti da `ivi u nekoj formi, ali sigurno ne na lokaciji gde serazvijalo i radilo jo{ od osnivawa, daleke 1889. godine.
Sindikat Arsenala je nedavno ~ak izneo pretpostavku dase uprava MTRZ malo trudi da naplati dospela potra`ivawaod Egipata i Libije, jer ~eka da se, u me|uvremenu, imovinaMTRZ proda Manku, a da novac zara|en od Egip}ana i Libija-ca pripadne nekoj drugoj firmi, koja }e na tim tr`i{timaostati posle prodaje. Ina~e, libijsko tr`i{te je izuzetnoperspektivno za remontere ratnih brodova. Tiv}ani su u pro-teklih {est godina ovde remontovali dve libijske raketnefregate tipa “Koni“, dve raketne korvete tipa “Nanuchka“,jednu podmornicu klase “Foxtrot“, pet raketnih ~amaca tipa“Combatante II“ i vi{e drugih mawih plovila.
Iako se neizvesnost oko prodaje Arsenala Manku odra-zila i na poslovawe inostranog pogona u Tripoliju, stru~wa-ci firme bi, nakon {to zavr{e aktuelni remont libijske fre-gate ”Al Hani“, do kraja godine trebalo da po~nu i generalniremont fregate ”Al Gortabyah“, vredan vi{e od {est milionadolara, a onda i mali remont jedne podmornice tipa “Fox-trot“, te opravku dva velika minolovca klase “Natya“.
Nikola BO[KOVI]
15. septembar 2006.
M E R I D I J A N I Priprema Blagoje NI^I]
>>> VOJNA SARADWA BiH I TURSKE – Zamenik mi-nistra odbrane BiH Enes Be}irba{i} potpisao je Sporazumo nau~no-tehni~koj saradwi izme|u Ve}a ministara BiH iVlade Republike Turske. Sporazum predstavqa osnovu za voj-nu saradwu u obuci kadra, nauci, tehnologiji i omogu}avarazmenu osobqa, materijala, opreme, informacija i isku-stava u tim oblastima.
Taj dokumenat ima poseban zna~aj za BiH jer se wimepredvi|a {kolovawe pripadnika OS BiH u jedinom CentruNatoa za borbu protiv terorizma koji se nalazi u Turskoj,te Centru za Partnerstvo za mir, u kojima }e u 2007. godinibesplatno obuku poha|ati i pripadnici OS BiH.
>>> MA\ARI U BOSNI I HERCEGOVINI – Ma|arskikontingent vojne policije, ja~ine ~ete, iz izvi|a~kog bata-qona Eger, zapo~eo je svoju prvu misiju u sastavu snaga EU –Altea u BiH. Ma|arski policajci }e pokrivati vi{e od20.000 kvadratnih kilometara teritorije BiH. Za izvr{e-we ovog zadatka pripadnici kontingenta su detaqno obave-{teni o geografskim karakteristikama terena, putnoj mre-`i, minskim poqima, etni~koj strukturi, delovima BiH, tekulturi i obi~ajima stanovnika u regionima koje }e kontro-lisati.
>>> ALBANSKI KON-TIGENT U AVGANISTANU –Albanija je uputila novi, de-veti po redu, kontingent u sa-stav misije ISAF u Avganista-nu. Vod ja~ine 22 pripadnikaiz Tre}eg pe{adijskog bata-qona iz Berata bi}e u sasta-vu turskog kontingenta.
>>> OBUKA IRA^KIH OFI-CIRA U BUGARSKOJ – Grupa od21 oficira ira~ke armije, na du-`nostima u {tabu multinacio-nalnih snaga u Bagdadu, zavr{ilisu dvonedeqni kurs u bugarskojvojnoj akademiji u Sofiji. In-struktori su bili pripadniciMe|unarodnog centra za mirov-ne operacije iz Kilkisa, Gr~ka.Teoretskim lekcijama i li~nimu~e{}em na prakti~nim ve`bamaira~ki oficiri su osposobqeni
za du`nosti u {tabu savezni~kih snaga i koordinaciju aktiv-nosti izme|u savezni~kih i ira~kih snaga bezbednosti u bor-bi protiv teroristi~kih grupa.
>>> HRVATSKA PRO-DAJE OSAM KASARNI –Ministarstvo odbrane Hr-vatske i ove godine nastavqadrasti~no smawewe brojanekretnina koje koristi voj-ska, ali po~iwe i moderni-zaciju i opremawe objekatakoje }e se i daqe upotrebqa-vati za obuku i odbrambenepotrebe. Hrvatska vojska }e do kraja godine napustiti osamkasarni u Puli i jednu u Belom Manastiru. Kako bi se izbe-gli nepotrebni tro{kovi i osigurala sredstava za oprema-we i podizawe uslova `ivota i rada u oru`anim snagama,Ministarstvo je za prenamenu pripremilo jo{ 23 nepotreb-ne kasarne, 40 skladi{ta i 16 poligona i streli{ta.
SAVEZNI^KE SNAGE U IRAKU
Ni posle trogodi{weg rata, preko 2.600 `rtava i oko 230 mi-lijardi dolara utro{enih u operaciji u Iraku, SAD nemajujasnu “izlaznu strategiju“ za kona~no re{ewe ira~kog pro-blema. U trenutku stalne eskalacije nasiqa, me|u ameri~kim
analiti~arima dominiraju tri ideje: ja~awe ameri~kog vojnog pri-sustva, podela Iraka i povla~ewe ameri~kih vojnika.
Analiti~ari Saveta za me|unarodne odnose zastupaju idejuo pove}awu broja ameri~kih vojnika u Iraku. Po wima, dovo|ewejo{ nekoliko divizija u Bagdad omogu}ilo bi rigoroznu kontrolu
60
PLANOVI ZIRA^KOG P
61
M E R I D I J A N I
>>> SNAGE UN ZA LI-BAN – Ujediwene nacije su objavi-le planove o strukturi mirovnihsnaga za novu misiju odr`awa mirau Libanu i dinamici wihovog raspo-lagawa. Prema tim planovima u sa-stav budu}eg mirovnog kontingentana}i }e se osam pe{adijskih meha-nizovanih bataqona (ja~ine 650 do850 vojnika), tri laka izvi|a~ka ba-taqona, tri in`iwerijska bataqo-na razli~itih struktura, ~etiri ~eteveza sa po 190 pripadnika, helikop-terska jedinica sa pet helikopterai oko 160 vojnika, dve ~ete vojne policije sa po 60 do 80 vojnika,sanitetska ~eta sa 60 pripadnika, logisti~ki bataqon sa oko 300pripadnika, tri {tabne ~ete i odeqewe kartografije.
>>> VOJNE VE@BEIRANSKE ARMIJE – Oru-`ane snage Irana, tokom avgu-sta, izvele su vojne ve`be {iro-kih razmera na jugu, jugoistoku iistoku zemqe, uz u~e{}e svih vi-dova vojske. Na ve`bama su po-sebno razra|ivani scenarijiiskrcavawa helikopterskih de-
sanata i borba na okupiranoj teritoriji, raketna bojna ga|awa he-likopterima ”Kobra“ u pograni~nim delovima Irana ka Pakistanui izvr{ewe zadataka na osnovu informacija dobijenih iz bespi-lotnih letilica. Izvo|ewe kompleksnih ve`bi je pokazivawe sprem-nosti Teherana na reagovawe, bez obzira na bilo kakav razvoj si-tuacije, ~ak i eventualni napad, vezan za wegov nuklearni program.
>>> IZRAEL I NOVE PODMORNICE – Izrael je saNema~kom potpisao ugovor o ku-povini dve podmornice, klase“Delfin”, sa kojih se mogu ispa-qivati rakete sa nuklearnimbojnim glavama i upravqa~kimsistemom koji omogu}uje du`ezadr`avawe pod vodom.
>>> POQSKA IPROGRAM AWACS – Poqska}e se, do kraja ove godine prikqu~iti programu Natoa AWACS (Air-borne Warninig and Control Sistem), ~ime postaje 16. ~lanica Savezaukqu~ena u ovaj program. Poqska }e participirati u finansirawuprograma AWACS i anga`ovawu svojih pripadnika u telima Alijan-se, zadu`enih za wegovu realizaciju.
>>> ODBRANA PANAMSKOG KANALA – Za{tita, ga-rancija bezbednog prolaskabrodova kroz Panamski kanal io~uvawe wegove neutralnostijeste osnovni ciq me|unarodnevojne ve`be “Panamax 2006”,koja se izvodi na zahtev vladePaname. Na ve`bi u~estvujubrodovi, avioni i pripadnicispecijalnih snaga iz SAD, V.Britanije, Francuske i 16 ze-maqa sredwe i ju`ne Amerike.
Na ve`bi su razra|ivani razli~iti scenariji za odbranu ovog, zaceo svet, va`nog plovnog puta i proverena mogu}nost stepena sa-radwe zemaqa ovog regiona.
NOVI CIVILNI PREDSTAVNIK NATOA U AVGANISTANUHolandski diplo-
mata Dan Everts je po-stavqen za novog ci-vilnog predstavnikaNatoa u Avganistanu.On }e biti odgovoranza unapre|ewe poli-tit~ko-vojnih odnosaAlijanse sa avgani-stanskom vladom, tesaradwu sa komandomISAF-a, UN i ostalimme|unarodnim organi-zacijama u toj zemqi.
SLOVENA^KI INSTRUKTORI U IRAKUDrugi kontingent instruktora Slovena~ke vojske, pripad-
nici NMT-I (Nato training mission-Irak) zapo~eo je svoj {estome-se~ni mandat na obuci pripadnika ira~kih snaga bezbednostiu kampu Al Rustamija nedaleko od Bagdada.
nad svim aktivnostima u gradu, obezbedilo objekte od va`nosti istvorilo uslove lokalnim snagama bezbednosti da se obra~unajusa teroristi~kim grupacijama. Me|utim, slaba strana ove ideje je{to SAD ne raspola`e dopunskim snagama koje bi mogle da ostanudu`e vreme u Iraku.
Senator Xozef Bajden i wegovi istomi{qenici zastupajuideju o federalizaciji Iraka, odnosno wegovoj podeli koja bimogla da ozna~i kraj nasiqu na verskoj osnovi. Oni predla`u daKurdi, {iiti i suniti dobiju regione koje bi kontrolisali, a dacentralna vlast odgovara za obezbe|ewe granica, raspodelu pri-hoda od petrola i druge op{te interese. Me|utim, ni ovom vari-jantom se ne mogu prevladati religijske i druge protivre~nostikoje su realnost dana{weg Iraka.
Na kraju, nezavisni analiti~ari u Va{ingtonu, me|u kojimaje i Ri~ard Holbruk, zagovaraju ideju o etapnom smawivawu ame-ri~kog vojnog prisustva i broja vojnika sa sada{wih 133.000 na50.000, bez objavqivawa krajweg datuma za potpuno izvla~ewe.Realizacija ovakve ideje krije u sebi opasnost od {irewa gra-|anskog rata i prelivawa na druge dr`ave u regionu ali i nega-tivne ekonomske posledice.
Ovom broju koalicionih snaga treba dodati jo{ 1.850 vojni-ka iz Albanije, Jermenije, Azerbejxana, BiH, ^e{ke, Salvadora,Estonije, Kazahstana, Latvije, Litvanije, Makedonije, Moldavije,Mongolije, Holandije, Portugalije, Slova~ke i Ukrajine.
ZA RE[EWEPROBLEMA
A M E R I ^ K A J U R I [ N A P U [ K A M 1 6
Pu{ka AR 15, pod vojnim
oznakama 5,56 mm M16,
usvojena je 8. februara 1964.
godine kao standardno oru`je
marinaca, vazduhoplovstva
i dela kopnenih snaga SAD.
U oru`ane snage je u{la na
mala vrata, ali je vojnici
nikada nisu prihvatili.
Iako je po~etni model pretrpeo
nekoliko modifikacija koje su
je odr`ale u “`ivotu” vi{e
od 40 godina, danas
“odlazi u penziju”,
po mnogima
prezaslu`enu.
15. septembar 2006.62
S
TE
HN
IK
AODLAZAK VETERANA
vaka zara}ena strana u Drugom svetskom ratu imala je svojtajni adut u streqa~kom naoru`awu. Kod Nemaca je u po~etkuto bio MP 38 – 40 poznatiji kao {majser, a zatim i pado-branska pu{ka SRG 44, koja unosi velike promene u dotada-{wu industriju naoru`awa. Stvorili su i novi “tip“ metkakoji su odmah nazvali “kratki“. Naime, do tada su postojali
“dugi“ i “pi{toqski“ metak koji su bili u upotrebi kod nekih tipo-va naoru`awa. Pi{toqski metak su, na primer, upotrebqavaliautomati koji su ostvarivali uspe{nu vatru do 200 metara. Kakoje daqina ga|awa rasla tra`ila se i rafalna paqba. To automa-ti sa “pi{toqskim“ metkom nisu mogli da ostvare.
Probano je i sa “dugim metkom“, ali se pojavio jedan velikiproblem. Na tim pu{kama je zbog veli~ine kalibra i barutnog pu-wewa bio toliko velik trzaj da je bila nemogu}a kontrola rafal-ne paqbe, ili lai~ki re~eno, prvi metak iz rafala pogodio biciq (u gorwem delu) dok bi slede}i ili tre}i proma{ili ~ak i ve-liku metu. Zbog toga su do{li na ideju da ~auru skrate, ali zadr`ekalibar. Kra}a ~aura je omogu}ila da se kontroli{e oru`je pri-likom otvarawa rafalne paqbe. Ali, mawa koli~ina baruta au-tomatski je smawila i daqinu ga|awa od 500 metara.
Osim “kratkog“ metka, u to vreme je eksperimentisano i sanovom tehnologijom izrade pojedinih delova oru`ja – od presova-nog lima (time se dobilo na te`ini oru`ja). Tako su Rusi izradilisvoj PP[ 41 {pagin, a Englezi sten automat.
EKSPANZIJA “KRATKOG” METKA
Neposredno posle zavr{etka rata dolazi do nagle ekspanzi-je “kratkog metka“, a neke zemqe, poput Engleske, odlaze i korakdaqe i odmah po~iwu sa opitima oko novih kalibara, znatno ma-wih od 7,62 mm – radilo se o kalibru od .208 in~a, ili 5,28 mm.
Nisu ni Amerikanci zaostajali za wima, i u rat su u{li saproverenim tompsonom i sa pu{kom GRAND M1, koja je uvedena unaoru`awe 1937. godine. Kako se rat bli`io kraju pred konstruk-tore su postavqani novi zahtevi u konstrukciji streqa~kog oru`-ja. U ameri~kom general{tabu tra`ili su da se modernizuje ve}postoje}a pu{ka GRAND M1. Wen konstruktor je tek 1945. godinesa firmom Springfield National Armory po~eo rad na automatizacijisvog starog oru`ja. Princip rada je zadr`an – pozajmica barutnihgasova sa rotiraju}im zatvara~em i kompletan dizajn pu{ke M1.Novinu su ~inili kompenzator na ustima cevi, ure|aj za regulisa-we re`ima vatre i separatni okvir od 20 metaka.
Po~etkom avgusta 1945. godine armija je po ubrzanom postup-ku od proizvo|a~a naru~ila 100.000 primeraka ove nove pu{ke,me|utim, morala je da otka`e tako veliku koli~inu jer je intere-sovawe u general{tabu ameri~ke vojske tada bilo usmereno naupotrebu novog super tajnog oru`ja – atomske bombe.
UBLA@AVAWE KRITERIJUMA
Krajem rata ameri~ka armija je razradila studije sa takti~-ko-tehni~kim karakteristikama za svoje novo streqa~ko oru`je.Polazne osnove bile su ve} provereni metak, i to .30 in~a, zatimte`ina oru`ja koja nije smela da pre|e granicu od 3,2 kg i mogu}-nost selektovawa vatre (jedina~na i rafalna paqba). Studija, ili
boqe re~eno sama ideja, bila je megalomanska i skoro neizvo-dqiva, ali se nije odustajalo niti od jednog zahteva. Zato senapredovalo korak po korak. Tako je, na primer, do 1948. go-dine razvijen samo metak. U saradwi sa tada ve} nadaleko ~u-venom firmom “Vin~ester” prihva}en je novi metak .308 T 65(ili 7,62 h 51 mm).
Prvi konkurs za izbor streqa~kog oru`ja za potrebe ame-ri~ke vojske raspisuje se 1948. godine na koji se javilo neko-liko firmi sa modifikovanim, na{minkanim i doteranim pu-{kama. Testirawe je odmah obavqeno, ali je samo jedna pu{kauspela da zadovoqi kriterijume General{taba – a to je bilastara modifikovana GRAND M1 pu{ka.
U me|uvremenu se na Starom kontinentu uveliko zveckalosa novim (starim) streqa~kim naoru`awem koji nazivaju juri-{nim pu{kama. Zbog toga je po~etkom pedesetih godina Gene-ral{tab ameri~ke vojske raspisao me|unarodni konkurs za na-bavku oru`ja za svoju vojsku (kako bi pratili razvoj streqa~kogoru`ja, naro~ito na evropskom kontinentu). Na konkurs se ja-vilo nekoliko proizvo|a~a naoru`awa iz Amerike i sa Sta-rog kontinenta. Prijavili su se belgijski FN FAL, britanski EM 2, zatim doma}i Springfield armory T47 i GRAND M1, nazvanT 44, koji je za ovu priliku posebno pripremqen – stavqena muje te{ka cev itd.
Komisija je u startu bila rigorozna. Na samom po~etku te-stirawa eliminisane su dve pu{ke i to EM 2 i T 47, dok je naj-vi{e poena dobio belgijski FN FAL . Doma}i model T 44 jedva jesakupio potreban broj poena da ostane u konkurenciji. Da bise pokazao u {to boqem svetlu T 44 je do 1956. godine do`i-veo jo{ nekoliko promena – cev je vra}ena, a sanduk i uvodnikpromeweni, itd. Tokom 1956. godine sprovedeni su zavr{ni te-stovi, a tra`eni po~etni kriterijumi su znatno ubla`eni da biT 44 mogao uspe{no da parira belgijskom FN FAL. Na kraju je,1. maja 1957, sekretar za odbranu Wilbur H. Brucker potpi-sao ukaz kojim se T 44, pod novom oznakom M14, usvaja kaostandardno ameri~ko oru`je.
Prvim ugovorom, 26. marta 1958, naru~eno je 15.600 pu-{aka. Serijska proizvodwa po~ela je tek u julu 1959. godine.Pored firme Springfield armory, pu{ke M14 proizvodile su jo{tri fabrike. Do povla~ewa iz operativne upotrebe ove ~eti-ri fabrike proizvele su 1.380.358 cevi.
NEZAOBILAZNA ORO-STUDIJA
Kancelarija za operativna istra`ivawa Kopnene vojskeSAD po~ela je jo{ davne 1947. godine rad na novoj juri{nojpu{ci velike vatrene mo}i. Da bi utvrdio potrebne karakte-ristike savremenog streqa~kog metka i dao smernice za kon-strukciju novih i efikasnijih streqa~kih oru`ja, Ured za ope-raciona istra`ivawa (Operational Research Office – ORO) uni-verziteta John Hopkins u SAD, sproveo je od 1952. do 1961.godine temeqito istra`ivawe svih aspekata upotrebe stre-qa~kog oru`ja i ta studija, poznata pod nazivom ORO studija,objavqena je desetak godina kasnije. Ona i danas predstavqadokumenat koji se ne mo`e zaobi}i u prou~avawu dosada{wegi budu}eg razvoja streqa~kog oru`ja.
63
NOVI ZAHTEVI
Kada je Komanda kopnene vojske (CONARC) izrazila svojzahtev da se nova automatska zasniva na kalibru od 5,56 mm,od proizvo|a~a municije tra`eno je da ispune nekoliko zah-teva. Najpre, da pu{~ani metak bude unificiran i da mo`eda se koristi i za automatske pu{ke i za pu{komitraqeze.
Metak bi trebalo da ima efikasan domet do 400 meta-ra za automatske pu{ke i do 600 metara za pu{komitraqeze.Tre}i uslov je da zrno metka bude {to efikasnije na ciqu.Zahtev se prvenstveno odnosi na efikasnost protiv `ivihciqeva. Pri tome se tra`i da zrno formalno ispuwava sveme|unarodne konvencije (ne mogu se koristiti zrna koja priprodirawu kroz `ivo tkivo mewaju oblik, rasprskavaju se isl.). Pored efikasnosti na `ivim ciqevima, od zrna pu{~a-nog metka tra`i se i efikasnost prema ostalim ciqevima.Potom, metak treba da ima {to mawu masu jer savremeni voj-nik mora da nosi sve vi{e tereta na sebi, pa je od velikogzna~aja minimalno smawewe mase municije.
Metak, u sprezi sa pu{kom, mora da ostvari {to ve}irezantni domet (mawe zakrivqewe putawe). Pove}awem re-zantnog dometa kompenzuju se gre{ke strelca u proceni daqi-ne i smawuje potreba za promenama daqina na ni{anu oru`-ja. Kra}e vreme leta zrna do ciqa ostvaruje se na dva na~i-na: pove}awem po~etne brzine i smawewem pada brzine u to-ku leta (pa`qivim aerodinami~kim oblikovawem zrna i po-ve}awem mase). Tako se smawuju gre{ke pri ni{awewu kojenastaju zbog pogre{ne procene preticawa.
Vrlo bitan, a ~esto i presudan faktor jeste i cena pro-izvodwe koju obrazuju tro{kovi izrade elemenata i metka ucelini (npr. uvo|ewe nove ili zadr`avawe stare tehnologije.Pored toga, mo`e da bude zna~ajno i kori{}ewe skupih mate-rijala (bakar ili antimon) i uvo|ewe jeftinijih (~elik ilisagorivi elementi). Cena proizvodwe je vrlo kompleksanekonomskih faktor i obuhvata niz elemenata – cenu prenao-ru`avawa, modifikaciju starog naoru`awa, ukidawa starihtehnologija itd.
Uo~eni nedostaci u toku ispitivawa pokazali su sekao fatalni za novu pu{ku. ^esto se de{avao zastoj utoku dejstva, a na jednom prototipu cev je bukvalno eks-plodirala jer su ki{ne kapi prodirale u wenu unutra-{wost kroz razrezani skriva~ plamena.
Jedan od “originalnih“ propusta bila je tvrdwa datoj juri{noj pu{ci ne treba pribor za ~i{}ewe.
Da je oru`je dobro i da se sa wim mo`e uspe{no ra-tovati, potura se ameri~kom general{tabu u izve{tajuod 16. juna 1962. u kome se ka`e: “Renxer iz 340. ~ete,rafalom od tri metka, pogodio je jednog Vijetkongovca uglavu (potpuno razneta), rame (razneto) i grudi (ranapre~nika 130 mm).”
Arma Lajtova pu{ka AR 10 Model AR 15
^iwenice koje su proizi{le iz te studije bile su u prvomtrenutku zapawuju}e. U okviru fundamentalnog istra`ivawa, otome kako, gde, kada i za{to pe{adija trpi gubitke od vatrestreqa~kog oru`ja, detaqno je analiziran veliki broja borbe-nih izve{taja ameri~ke armije i drugih i ustanovqeno je da surawavawe i usmr}ivawe u borbi slu~ajna pojava, tj. da su naj-~e{}e posledica ga|awa bez ni{awewa. Utvr|eno je da je zaostvarewe jednog pogotka potrebno utro{iti, zavisno od tak-ti~kih okolnosti, od 19.000 do 50.000 metaka. A za prose~nute`inu standardnog streqa~kog metka, za ostvarewe jednog po-gotka potrebno je utro{iti od 280 do 1. 400 kg municije.
Studija ORO rezultirala je nizom radikalnih preporuka.Kao prvo, zakqu~eno je, uzimaju}i u obzir sve faktore (te`inu iutro{ak municije, te`inu oru`ja, trzaj, domet i preciznost...) daklasi~ni metak 7,62 mm, tada u upotrebi u armiji SAD, treba za-meniti lakim metkom sa velikom po~etnom brzinom zrna i reduko-vanom energijom na ciqu. To je dovelo do intenzivnijeg razvojaoru`ja kalibra 5,56 mm koji zapo~iwu strane privatne firme.
Najsavremenijim istra`iva~kim metodama, potvr|en je iovog puta da efikasni domet pu{ke ne treba da bude ve}i od400 metara. Prema ORO studiji dijapazon uspe{nog dejstvasistema ~ovek–pu{ka je negde od 5 do 180 metara, pri ~emu se,sa ni{awewem u borbi, optimalni rezultati posti`u na uda-qenosti od oko 80 metara.
Posle toga se i Komanda kopnene vojske (CONARC) poja-vquje sa novim zahtevom – da se nova automatska, odnosno ju-ri{na pu{ka, zasniva na kalibru od 5,56 mm, a od proizvo|a-~a municije tra`ila je da ispune nekoliko zahteva.
FATALNI NEDOSTACI
Predstavnik Komande kopnene vojske (CONARC), generalVilard Vitman naru~io je prototipove oru`ja u novom kalibruod mawe poznatih firmi do tada – “Arma Lite Division of the Fair-child Engine and Airplane Corporation“, Kosta Mesa, i “Winche-ster Repeating Armns“, Hartford. Tada je generalu za oko zapelaArma Lajtova pu{ka AR10, ali u kalibru od 7,62 h 51 mm kojuje konstruisao do tada anonimni Eugen Stoner. Kako oru`je ni-je bio u `eqenom kalibru, general je tra`io, odnosno isfor-sirao kod fabrike i kod konstruktora prilago|avawe AR10novoj malokalibarskoj municiji. Novi metak kojeg je upotrebiokonstruktor bio je izveden iz komercijalne municije remington.222 in~a i tako je razvijena nova juri{na pu{ka koja je dobi-la fabri~ku oznaku AR15.
Konstruktor je kod we iskoristio neka re{ewa koja je pri-menio na starijoj varijanti AR10 i razvojnom modelu T25 i po-ne{to “pozajmio“ sa oru`ja koja su, putem konkursa, stigli saStarog kontinenta (belgijskog FN FAL i {vedskog KungmanaM42). Me|utim, CONARC-u se `urilo pa je pritiskao proizvo-|a~a u prepravci oru`ja, a to je imalo za posledicu nekolikopropusta koje je napravio konstruktor.
Glavni propust se odnosio na cev jer nije bila tvrdo hro-mirana (to mo`da i nije bio u po~etku propust jer su `eleli dazadovoqe kriterijum u te`ini oru`ja, pa je jedna od mogu}nostiu{tede bila u te`ini cevi – da su je i minimalno hromiralibila bi te`a), zatim su gasovi kroz specijalnu cev~icu odvo|e-
ni direktno na glavu zatvara~a koji je usled toga znao veomabrzo da zaprqa sam zatvara~ i da ne do|e do zabravqivawa.A jedan od “originalnih“ propusta bila je tvrdwa da toj savre-menoj juri{noj pu{ci ne treba pribor za ~i{}ewe.
U toku ispitivawa ovi nedostaci su se pokazali kao fa-talni za novu juri{nu pu{ku. ^esto se de{avao zastoj u tokudejstva, a na jednom prototipu cev je bukvalno eksplodiralajer su ki{ne kapi prodrle u wenu unutra{wost kroz razrezaniskriva~ plamena. Sem toga, pu{ka se u arkti~kim uslovima po-kazala potpuno nepouzdanom.
Konstruktor je za prqav{tinu na glavi zatvara~a imaodonekle i opravdawe jer je svoj rad na novoj pu{ci zapo~eo samunicijom koja je puwena kvalitetnim IMR barutom, a wega je ume|uvremenu armija zamenila jeftinijim ali i lo{ijim “po-gonskim gorivom“. Eugen Stoner je uvideo sve nedostatke i pro-bleme u vezi sa funkcionisawem svoje pu{ke i u trenutku kadase spremao da ih otkloni preduhitrili su ga armijski testovikoji su zapo~eli 31. marta 1958. Videv{i razo~aravaju}e re-zultate na novoj juri{noj pu{ci koja je “obe}avala“, na~elnikGeneral{taba Maksvel Tejlor nalo`io je daqu proizvodwu ioperativnu upotrebu dotada{weg standardnog armijskog oru`-ja 7,62 mm M14. Od tog trenutka je, prakti~no, General{tabzauzeo trajno odbojan stav prema projektu nove juri{ne pu{keAR15 i okrenuo se sasvim novom projektu od 6 mm SPIW – indi-vidualno oru`je specijalne namene.
SUDBINA STONEROVOG PROJEKTA
“Arma Lajt“ se, me|utim, nije lako predavala i zaboravi-la svoj projekat AR10/AR15 jer je u wega do tada ulo`ila nimawe ni vi{e nego 1,45 miliona dolara. Te novce nije moglanikako da oprosti. Ali je malo ~uvenija firma iz Hartforda“Colt“ budno pratila razvoj situacije sa projektom AR10/AR15i povukla boqi potez – iskoristila je neodlu~nost “Arma Laj-ta“ i, decembra 1959. godine, za svega 75.000 dolara i pro-viziju od ~etiri i po odsto otkupila sva prava na AR15. Neko-liko meseci kasnije u ~uveniju firmu prelazi i Eugena Stoner,konstruktor AR15.
“Colt“ je svim silama re{io da sa AR15 naoru`a vojskuAmerike. Kako je General{tab otpisao taj projekat, firma jepoku{ala da preko malih vrata u|e u vojsku. I uspela je u tome.Prvo su pridobili naklonost zamenika na~elnika [taba va-zduhoplovstva generala Keris LeMeja, koji, 4. juna 1960, zapotrebe vazduhoplovstva, odnosno Strate{ke vazdu{ne koman-de – SAC, umesto dotada{wih karabina 7,62 mm M2, naru~uje8.500 pu{aka 5,56 mm AR15 koje su predstavqene kao malo ilako oru`je, veoma jednostavno za rukovawe. Pored vazduho-plovstva odre|ena koli~ina pu{aka prodata je i armiji Repu-blike Vijetnam.
Ubrzo posle toga osvojena je i naklonost Agencije za po-dr{ku nau~noistra`iva~kih projekata (ARPA) koja u prole}e1962. godine upu}uje oko 1.000 pu{aka na neposredna borbe-na testirawa u Vijetnamu.
I{tvan POQANAC
(Nastavak u slede}em broju)
NAORU@AWE
15. septembar 2006.64
Prepoznatqiva M-16Pu{ka pod oznakom M14 usvojena 1957 kao standardno ameri~ko oru`je
Kineska armija razvila je novi VBR sistem iz familije WeiShi, WS-2. Sistem jenastao kao nastavak programa WS-1 koji je razvijala Sichuan Aerospace Industry Corpo-ration, SCAIC, poznate kao Base 062, u mestu ^engdu, provincija Si~uan. Najpre je raz-vijen i usavr{en ~etvorocevni model VBR WS-1, kalibra 302 mm i 100 km dometa, ana osnovu wega razvijene su varijante WS-1B istog kalibra i sa 180 km dometa, kao itakti~ki WS-1E, model kalibra 122 mm sa 40 km dometa.
Razvoj modela WS-2 pokrenut je 2004. godine. Sistem je zavr{io eksperimental-nu fazu sredinom 2006. godine i uskoro se o~ekuje wegova operativna primena.
Radi se o {estocevnom VBR sistemu, kalibra 400 mm, sa maksimalnim dometomod 200 km. Rakete senavode pomo}u termi-nala kojim se preko ~e-tiri kontaktne ta~ke,koje se nalaze na povr-{ini raketa, uti~e napove}awe preciznosti.Bojne glave raketa suvi{enamenske i opre-maju se potkalibarnimzrnima za uni{tavaweoklopnih sredstava iprotiv pe{adije, kori-ste}i eksploziv visokogintenziteta i te~nieksploziv.
Jedna od novorazvi-jenih varijanata bojnih glava jeste ZDB-2, opremqena sa 500 ~eli~nih kugli i dru-gih prilago|enih fragmenata, koji se u trenutku eksplozije izbacuju pod izuzetno ve-likim pritiskom. Namewena je za uni{tavawe ciqeva rasprostrtih na velikoj po-vr{ini na kojoj su razme{tene oklopne i pe{adijske jedinice. Sistem WS-2 je sme-{ten na te{kom samohodnom vozilu tipa 8X8 Taian TAS-5380, koje omogu}ava eleva-ciju od 0° do 60° stepeni pri azimutu od -30° to +30°.
ARSENALPripremio Goran KALAUZOVI]
KINESKI VI[ECEVNI BACA^I RAKETA
Holandski Thales i pariski Alca-tel ozvani~ili su partnerstvo za pro-jekat razvoja visokoza{ti}ene teh-nologije IP (Internet Protokol) telefo-nije, zasnovane na komunikacionomserveru Alcatel OmniPCX Enterprise IP.Prema tom dogovoru, Thales }e radi-ti na stvarawu novog modula za {ifrovawe informacija, koji }e biti kompatibilansa serverom Alcatel OmniPCX Enterprise.
Namera je da se pove}a stepen za{tite informacija, pre svega u vojnom sektoru,ali i u svetu biznisa. Osnova ideje je na integraciji Mistral tehnologije (za{titeLAN i WAN mre`a od mogu}ih gre{aka) sa jakim serverom. Su{tina ideje je da se raz-vije ne samo mehanizam za{tite komunikacione infrastrukture ve} i za{tita sameinformacije u svakom wenom segmentu u koji, eventualno, mo`e biti pristupa.
Sistem }e sadr`ati opciju `eqenog i ne`eqenog {ifrovawa informacije. Po-ve}awe bezbednosti IP telefonije, u svakom slu~aju, ne}e biti na {tetu kvaliteta ko-munikacije. Realizovana na ovaj na~in, IP telefonija }e imati znatno ve}i stepen za-{tite od klasi~ne telefonije.
FRANCUSKO-ITALIJANSKEFREGATEKompanije ARMARIS (Fransuska) i
Orizzonte Sistemi Navali (Italija) potpi-snice su programa FREMM (Frigate Europe-an multi-missions), koji podrazumeva raz-voj i proizvodwu 27 vi{enamenskih fre-gata za potrebe pomorskih snaga Fran-cuske i Italije, u vrednosti od oko ~eti-ri milijarde evra.
Prva faza ugovora obuhvata izraduosam fregata za potrebe francuske RM,i to {est fregata u verziji za potrebeprotivpodmorni~ke borbe i dve za potre-be nano{ewa udara na kopnu, u perioduizme|u 2010. i 2015. godine.
Za potrebe italijanske RM bila jepredvi|ena izrada dve fregate iz te se-rije, najkasnije do maja 2006. godine. Me-|utim, zbog buxetskih smawewa u MOItalije za oko 400 miliona evra, taj rokje produ`en.
Krajwi rok za zavr{etak celokupnogprograma je 2020. godina.
Druge evropske zemqe su zbog pri-stupa~ne cene, primewene integrisanetehnologije i borbenih mogu}nosti noveklase fregata, izuzetno zainteresovaneza program FREMM. Prema procenama,ukupne evropske potrebe su najmawe 40fregata tog tipa.
THALES I ALCATELU PARTNERSKOM POSLU
65
66
Izlo`ba fotografija Riste Marjanovi}a
SUDBINASLIKE
K
15. septembar 2006.
U Galeriji umetnosti slikeUdru`ewa samostalnih umetnikadiplomiranih majstorafotografije – USUF Srbije u Beogradu, tokom avgusta bilaje postavqena izlo`bafotografija iz Prvog svetskograta Riste Marjanovi}a. Uz mentorstvo profesoraNikole Rado{evi}a, autor mr Radowa Gruji} odabrao je za ovu izlo`bu dvadesetsnimaka, ~ime je prikazan samo mali deo iz ogromnezbirke istorijskih dokumenata,koja se sastoji od skoro 10.000 negativa.
ako isti~e Gruji}, re~ je o jednoj od najzna~ajnijihoriginalnih zbirki fotografija koje svedo~e o u`asimaratnih stradawa srpskog naroda i srpske vojske od1912. do 1918. godine. Potomstvu je tako ostavqenve~ni trag o ratnim vihorom nemilosrdno razorenim
selima i gradovima, uni{tenim doma}instvima, pove{animcivilima, unaka`enim le{evima, umiru}im tifusarima kojikao senke smrti prate vojsku... Marjanovi} je snimio i velikepobede srpske vojske na Ceru i Kolubari, po~iwena zverstvaneprijateqa u Ma~vi i Pocerini, strahote povla~ewa vojskei naroda preko gudura Albanije, boravak i golgotu na Krfu, apotom i odlu~uju}u Kumanovsku bitku tokom proboja Solunskogfronta, ulazak u Skopqe i Bitoq, te na tle istorijskogKosova i brz prodor sve do Beograda.
Zna~aj tog rada uve}ava i ~iwenica {to je, po odlucisrpske Vrhovne komande, Rista Marjanovi} iz Skadra oti{aou Pariz sa zadatkom da pomo}u svojih autenti~nihfotografija saveznicima i celom svetu prika`e herojskuborbu srpske vojske, veliko stradawe srpskog naroda izlo~ine okupatora nad nedu`nim stanovni{tvom. U~inio je tona vrlo zapa`enoj svesavezni~koj izlo`bi u Luvru 1917.godine, koju je otvorio Rejmon Poenkare, predsednikFrancuske, u prisustvu engleskog kraqevskog para, a potom1918. i u Engleskoj, na izlo`bi prire|enoj u Viktorija iAlbert muzeju, koju otvara lord Derbi, i u galeriji Grafton,posle ~ega postavka putuje i u Ameriku.
Sam Marjanovi} je o tom doga|aju zabele`io slede}e:“Istorija je potvrdila zna~aj vremena. Momenat kada su tricarstva napala Srbiju, veoma je zna~ajan doga|aj, ne samo zanas nego i za svetsku istoriju. Shvatio sam da takvi doga|ajimoraju biti zabele`eni. Dao sam sve od sebe da zabele`imsvaki detaq, kao i svaki momenat patwe i bola koji nam jenanet“.
Beogradski fotograf i publicista Rista Marjanovi}([abac, 1885 – Beograd, 1969) jedan je od najzna~ajnijihsrpskih fotoreportera. Bio je polaznik Slikarske {koleRiste i Bete Vukanovi}, a fotografski zanat izu~io je kodznamenitog beogradskog fotografa Milana Jovanovi}a.Potom odlazi i usavr{ava se u Be~u, Berlinu i Parizu, gde
KU
LT
UR
A
se kona~no nastawuje i 1908. godine postaje urednikilustracije evropskog izdawa lista Wujork herald tribjun,gde se vratio posle rata i bavio prete`no novinskomfotografijom.
Na inicijativu pukovnika Dragutina Dimitrijevi}aApisa, tada {efa Obave{tajnog odeqewa, Marjanovi} jetokom balkanskih ratova i Prvog svetskog rata bio zvani~nivojni fotoreporter srpske vojske. ^lan Kraqevskogfotografskog dru{tva postao je 1912. godine i bio je prvifotograf na svetu koji je izlagao u ~uvenom Luvru. Kasnije jeu ovom muzeju izlagao jo{ jedino Anri Kartije Breson, zbog~ega su oba umetnika oven~ana zvawem ekselencijafotopublicisti~ke fotografije 20. veka.
Poznato je da se wegova zbirka “Povla~ewe srpskevojske preko Albanije“ sa svim legendama i danas ~uva uMuzeju pri Nacionalnom pedago{kom institutu u Parizu, o~emu je u Srbiju stiglo i pismo direktora te ustanove 1957.godine. Tako|e je bio suosniva~ USUF-a 1964. godine, koje je
kao trajni spomen na wegove velike zasluge 2006. godineustanovilo i nagradu – Gran pri za oblast fotopublicizma“Rista Marjanovi}“.
Pored toga, pozajmqenom filmskom kamerom RistaMarjanovi} je 1918. godine snimio i film “StvaraweJugoslavije“, ~iji se deo ~uva u Jugoslovenskoj kinoteci.Zabele`eno je i to u kratkoj odrednici o wemu u kwigama drDejana Kosanovi}a “Leksikon pionira filma i filmskihstvaralaca na tlu jugoslovenskih zemaqa 1896–1945“ (2000)i dr Petra Volka “Dvadeseti vek srpskog filma“ (2001), kojeje ta ustanova izdala sa Institutom za film u Beogradu.
Bilo bi dobro da je najnovija izlo`ba imala ipropratni katalog, koji bi jo{ potpunije osvetlio delo RisteMarjanovi}a i za sve istra`iva~e izuzetno dragocenu zbirkudokumentarnih fotografija o tom surovom dobu srpskeistorije.
Dimitrije STEFANOVI]Fotografije su preuzete iz foto-zbirke Vojnog muzeja
67
15. septembar 2006.
DRAGA^EVSKI SABOR 2006.
TRUBA JE SRCE GU^E
68
Gu~a je postala internacionalna predstavnica trube i katarzi~no mesto koje sabira pozitivnuenergiju, spontanost i veseqe, a o tome neospornogovori i re~enica najpoznatijeg truba~a svihvremena Majlsa Dejvisa – Nisam ni znao da truba mo`e da se svira na taj na~in. Sabortruba~a u Gu~i je ove godine po~eo 30. avgusta i,oboga}en celodnevnim doga|awima, trajao je sve do 3. septembra.
Svake godine, u avgustu, kada se podigne saborska zastava i vi{e od 200truba~a zajedni~ki zasvira himnu Sabora: Sa Ov~ara i Kablara,prisutnima se ~ini kao da okolna brda podrhtavaju. Otvaraju se {atre, budise adrenalin posetilaca i posle tradicionalne prve zdravice, po~iwevi{ednevno veseqe bez premca u ~itavom regionu.Qubav me{tana Draga~eva prema muzici, naro~ito prema trubi, traje skoro
dva veka. Jo{ od vladavine kneza Milo{a Obrenovi}a, koji je 1831. godinenaredio osnivawe prvog vojnog orkestra, pa do dana{wih dana, zvuk trube kojikrepi du{u i zagreva telo je nezaobilazan sastojak slavqa, a u Gu~i niko ne mo`eda se odupre wegovoj magiji.
Tokom Sabora truba~a posetioci su imali prilike da u`ivaju u bogatomprogramskom sadr`aju: od koncerta Bobana Markovi}a i defilea truba~kihorkestara iz zemqe i inostranstva, do finalnog takmi~ewa truba~kih orkestarana stadionu.
Ceo doga|aj krunisan je progla{ewem pobednika i velikim sabornim kolom – Do vi|ewa do idu}eg Sabora.
Me|utim, Sabor je bogat i atraktivan etno-muzej u kojem }e vam lepotu starihi retkih zanata predo~iti tkaqe, abaxije, opan~ari, grn~ari, kola~ari, kova~i i
KULTURA
drvodeqe... Pored izlo`be ru~nih radova draga~evskih tkaqa,prire|eni su i narodni vi{eboj, saborsko ven~awe, takmi~ewezdravi~ara i izbor najlep{e `enske i mu{ke narodne no{we. Nakraju Sabora, u duhu negovawa tradicije, improvizovana je i staradraga~evska svadba.
Bilo kao muzi~ki festival internacionalnog zna~aja,svetkovina istinskih srpskih tradicija ili turisti~ka atrakcija,Draga~evski sabor truba~a u Gu~i jedan je od najboqih promoteranacionalnog duha i osobenosti Srbije u svetu, a s vremenom jepostao i jedan od najja~ih doma}ih brendova. Pro`et duhomautenti~nog, izvornog folklora, ovaj festival je pomogao da imeSrbije postane poznato {irom sveta po bogatoj i jedinstvenojtradiciji, proslavqenoj i kvalitetnoj muzici, vrhunskoj zabavi iiskrenom gostoprimstvu. Zato ne ~udi {to se Gu~a ovog letana{la na prvom mestu po rangirawu jednog londonskog sajta, me|udestinacijama zabave, a posle we je na drugom mestu Exit, pa tekonda Karneval u Riju.
Naravno, va{ar je bio, neosporno... Nekima se nije dopalo{to su ulice Gu~e bile zakr~ene tezgama svakojake robe,pretvorene u ro{tiq-avenije. Drugima se nikada ne}e dopasti to{to se u vazduhu kojim di{e Gu~a u vreme Sabora vazda prepli}ui nadme}u mnogobrojni duva~ki orkestri – istovremeno. Kako naulici, tako i pod {atrama i ba{tama kafi}a i restorana. Tajizme{ani i glasni vi{eboj i jeste jedna od bitnih odlika Gu~e.
Kada se razgrnu sva ta mawa ili ve}a nedopadawa inezadovoqstva, krojena ukusom, ostaje nepobitna ~iwenica –srce Gu~e je truba, ona sve natkriquje i povezuje... Od we je sve ipo~elo, ona je neponovqiva, prava. U`itak je slu{ati wenevirtouze koji mame, zavode i o~aravaju du{e...
Dragana MARKOVI]Snimio Branko JOVANOVI]
69
CENTRALNI DOM VOJSKE
K W I @ E V N I P R O G R A M19. septembar - Horska sala u 18 satiPromocija zbirke pesamaDU[A, autor Zdravko Buji}
26. septembar - Horska sala u 18 satiPromocija kwigeJNA I RASPAD SFR JUGOSLAVIJEOd ~uvara do grobara svoje dr`aveautor Dragan Vuk{i}
K O N C E R T I
26. septembar - Velika sala u 20 sati Povodom obele`avawa Dana ansamblaSVE^ANI KONCERTUMETNI^KOG ANSAMBLA VS”STANISLAV BINI^KI“
I Z L O @ B A U S L AV U J U N A K A
NA VVERNOSTOTAXBINIPeta samostalnaizlo`ba slika generala u penziji Qubi{e R. Stojimirovi}a “Na vernost otaxbini” otvorena je 12.septembra u Centralnom domu Vojske Srbije,gde }ete mo}i da jevidite sve do 24. septembraZa odluku da posetite izlo`bu postoji nekoliko vi{e nego do-
brih razloga. General Stojimirovi} je na{oj javnosti ve} godina-ma poznat kao ~ovek u uniformi koji istrajno i predano gradi svojslikarski svet. Najnoviju izlo`bu posvetio je Srpskoj vojsci od1912. do 1918. godine, devedesetogodi{wici wenog dolaska naKrf, a wome se obele`ava i 81. godi{wica Udru`ewa Timo~ana iKrajinaca.
– Smatrao sam svojom uzvi{enom obavezom i vojni~kom du`no-{}u da u okviru svojih mogu}nosti podsetim one koji to `ele na epo-peju i golgotu Srpske vojske od 1912. do 1918. godine – ka`e generalStojimirovi}, sa neskrivenom nadom da je onih koji `ele da pamtenajsvetije i najsvetlije stranice srpske vojne i nacionalne istorijejo{ uvek i uprkos prelomnom vremenu – sasvim dovoqno. PortretiNade`de Petrovi}, Dragi{e Stojadinovi}a, @ivojina Lazi}a, Mi-lunke Savi}, majora Dragutina Gavrilovi}a, velikih vojvoda… izlo-`eni su pred nama da nas jo{ jednom podsete na to – ko smo.
D. M.
K U L T U R O S K O P
15. septembar 2006.
^ASOPISI
70
BEZBEDNOST ZAPADNOG BALKANABroj 1, jul–avgust 2006,izdava~i: Centar za civilno-vojne odnose i Beogradska {kola za studije bezbednosti
Centar za civilno-vojne odno-se i Beogradska {kola za studijebezbednosti zapo~eli su izdavawe~asopisa Bezbednost Zapadnog Bal-kana. Prvi broj za jul–avgust 2006.donosi uvodne re~i prof. dr Miro-slava Haxi}a, direktora Centra zacivilno-vojne odnose, i mr JasmineGli{i}, urednika ~asopisa, i radove ~lanova Beogradske {koleza studije, koji se na taj na~in prvi put predstavqaju stru~nojjavnosti.
Ciq izdavawa ~asopisa jeste podsticawe dijaloga izme|umladih istra`iva~a u oblasti bezbednosti, pa se najpre wima,ali i svima koji se bave teorijom i praksom bezbednosti, po-sebno regionalnim temama, upu}uje poziv na saradwu.
Radovi u prvom broju bave se obrazovawem u oblasti bez-bednosti, reformom policijskog {kolstva u Srbiji, privatnojdelatnosti obezbe|ewa, specifi~nostima organizovanog krimi-nala, civilno-vojnim odnosima, u~estvovawem na{ih snaga u mi-rovnim misijama...
Slede}i broj urednik najavquje za oktobar, posle letwepauze u radu Beogradske {kole za studije bezbednosti, koja si-stemskim istra`ivawima i akademskim usavr{avawem mladihistra`iva~a doprinosi razvoju studija bezbednosti u Srbiji.
^asopis Bezbednost Zapadnog Balkana dostupan je javnostina Internet sajtu Centra za civilno-vojne odnose (www.ccmr-bg.org), ali i u prostorijama Centra i Beogradske {kole.
R. M.
SEPTEMBARSKI VOJNOSANITETSKIPREGLEDNedavno je u izdawu Uprave za zdravstvo Sektora za materi-
jalne resurse MO Srbije iza{ao septembarski broj “Vojnosani-tetskog glasnika” – ~asopisa lekara i farmaceuta Vojske Srbije.Fotografija nobelovca Roberta Koha, zaslu`nog za otkrivawebacila tuberkuloze, koja se nalazi na naslovnoj strani, ukazujeda je toj bolesti posve}en i uvodni tekst ~asopisa. Aktuelna temaje Barotrauma plu}a.
Na oko 70 stranica Pregleda predstavqene su radovi izpulmologije, gastroenterologije, maksilofacijalne hirurgije,stomatologije, ortopedije, fizikalne medicine i rehabilitaci-je, ginekologije, farmacije, radiologije. Pored lekara sa VMA,autori tekstova su jo{ iz Klini~kog centra Srbije, klini~kih
centara Ni{ i Kragujevac, Kli-ni~kog centra Crne Gore, Medi-cinskog i Stomato{kog fakultetaiz Beograda, Instituta za gineko-logiju i aku{erstvo.
Od objavqenih 11 tekstova,{est su autorski tekstovi sa rezul-tatima istra`ivawa i tabelama.Pored ostalog, govori se o zna~ajuultrazvu~nog pregleda terminalnogileuma kod sredwe te{kog oblikaKronove bolesti. Dati su i rezul-tati desetogodi{we retrospektiv-ne studije sa klini~kim rezultati-ma i iskustvima u nadoknadi veli-kih defekata dowe usne modifiko-
vanom metodom po Friesu. Re~ je i o uzrocima nastanka heteroto-pi~ne osifikacije, ~este komplikacije nakon implantacije totalneendoproteze kuka, a mo`ete se pro~itati i analiza gubitaka hete-rozigotnosti tumor supresor gena p53 i BRCA1 kod karcinomaovarijuma, i histopatolo{kim manifestacijama hroni~nog hepati-tisa C u odnosu na genotip virusa. Ostale rubrike tako|e nudezanimqive sadr`aje. M. [.
DRUGI BROJ NOVOG GLASNIKAPred ~itala~kom publikom nedavno se pojavio i drugi broj
Novog glasnika. Uvodnik tog vojnostru~nog intervidovskog ~asopisa posve}en
je logistici u reformi sistema odbrane. I savremen logisti~kikoncept, nazvan fokusirana logistika, koji kreiraju stru~waciMinistarstva odbrane i Vojske, po~iva na davno potvr|enoj ~i-wenici – logistika ne mo`e dobiti rat, ali weno odsustvo mo`euzrokovati poraz.
O bezbednosnim porazima koji su posledica nestabilnosti uekonomiji, u socijalnoj ili humanitarnoj sferi mo`ete ~itati uustaqenoj rubrici Vojna teorija i praksa. U woj }ete prona}i iodgovore na pitawa o izazovima koji u budu}nosti o~ekuju pro-stor jugoisto~ne Evrope, ali i druga~ije poglede na menaxment uprotivteroristi~koj borbi.
Novi glasnik donosi i pri~u o obradi i prenosu informaci-ja u sistemu vazdu{nog osmatrawa i javqawa. Samohodnoj top-hau-bici 155 milimetara NORA-B52, najuspe{nijem proizvodu srpskeartiqerije i specijalnom oklopnom vozilu M-05 VUK posve}enesu stranice rubrike Vidovi i rodovi.
Koliko osobine li~nosti ipojedina sociodemografska obe-le`ja uti~u na odluku o na~inu slu-`ewa vojnog roka, kako je tekaorazvoj prigu{iva~a pucwa i kakvesu danas wegove odlike, te kakvi sutokovi informacija u saobra}ajnojpodr{ci, sazna}ete tako|e u najno-vijem broju Glasnika.
U rubrici Tradicije govorise o prvom srpskom ratnom broduna moru ”Srbija” i o artiqerijskojpodr{ci operacijama u Prvomsvetskom ratu.
Da je transnacionalni terorizam globalna pojava zasnovanana politi~kim, ekonomskim, socijalnim i religioznim motivimauveri}ete se u tekstu Savremeni trendovi u protivteroristi~kojborbi, na stranicama rubrike Strane armije.
Iz Vojnog arsenala izdvajamo teme o globalnom satelitskomnavigacionom sistemu, o savremenim avionskim topovima i nenu-klearnim podmornicama, kojima raspola`u samo najrazvijenijeratne mornarice sveta.
Podse}awa radi vaqa napomenuti da je Novi glasnik vojno-stru~ni intervidovski ~asopis Ministarstva odbrane i da izlazitromese~no.
V. P.
B
71
ogata nau~ni~ka karijeraDu{ana Vi{wi}a, filozofau uniformi, doprinela je daon postane jedan od najve}ih
strategista (teoreti~arastrategije) me|u prethodnim,sada{wim i nekim budu}im srpskimoficirima. Posebno va`nedu`nosti koje su doprinele daDu{an Vi{wi} izgradi sebe kaovrsnog strategistu jesu istra`iva~u Centru za strategijskaistra`ivawa General{taba JNA,istra`iva~ u Institutu zastrategijska istra`ivawa ina~elnik Instituta ratne ve{tine.
Wegovo najnovije delo, prema mi{qewu pisaca ovih redova”`ivotno ostvarewe autora”, pod nazivom Strategija dr`ave kaosudbina nacije, rezultat je dugogodi{weg napornog rada usmerenogna prou~avawu nau~ne utemeqenosti strategije. Kwiga na 370strana sadr`i, pored predgovora i pogovora, tri dela: Teorijskimodel op{te strategije ili strategije dr`ave, Teorijski relevantnistrategijski iskazi klasika vojne misli i Skica za pojam ”Vojnestrategije”.
Moto prilikom prou~avawa nau~ne utemeqenosti strategijedr Du{an Vi{wi} na{ao je u mislima francuskog generala AndreaBofra, jednog od najpoznatijih strategista 20. veka. General je usvom delu ”Uvod u strategiju” (Introduction a la strategie) zapisaoslede}e: ”Kao {to je gra|anin @urden ‘pisao’ prozu i ne znaju}ito, mnogobrojni su oni koji se bave strategijom vi{e ili mawenesvesno. Ali, za razliku od gra|anina @urdena, te`e je ‘pisati’dobru strategiju nego prozu, tim pre {to se, uop{te uzev, ne zna{ta sve spada pod pojam ‘strategije’, iako se on ~estoupotrebqava. ‘Strategija’ je jedna od svakida{wih re~i ~iji jesmisao najmawe poznat’’.
PORE\EWE SA MENDEQEJEVIM SISTEMOM
Da navedeni moto, a samim tim i pre ne{to mawe od polaveka izre~eni generalov stav ne bi ostao nedovoqno odre|en upogledu na su{tinski problem strategije, autor dela Strategijadr`ave kao sudbina nacije uvodi jedno slikovito pore|ewe, kojeje u izvesnoj meri neposrednije u odnosu na izre~eni stavartikuli{e centralni problem strategije, a posredno i potrebuda se u~ini poku{aj wegovog re{avawa. Re~ je o pore|ewuPeriodnog sistema elemenata D. I. Mendeqejeva i, uslovno tako
nazvanog, teorijskog sistema strategije. Zapravo, u vremenastanka Mendeqejev sistem imao je izvestan broj praznihmesta, ostavqenih za nepoznate elemente poznatih, boqe re}i,predvi|enih svojstava. Na primer, zamislimo Periodni sistemsamo bez kiseonika i ugqenika. Bez tih elemenata hemija ne bimogla postati nauka, a o Periodnom sistemu, to jest celini, nebi moglo biti ni govora. Takav Periodni sistem bio bi vrloblizak teorijskom sistemu strategije koji je ”pun” praznina,odnosno odsutnih podsistema, ~iju ulogu i osobine niko nijepredvideo. To zna~i da strategija nije imala niti ima svogMendeqejeva, i na `alost, pre svega dr`avno organizovanihheteronomnih (”malih”, nejakih) nacija (multinacionalnihzajednica), ona nije sistem. Prikazano pore|ewe, u stvari,predstavqa problematizaciju istra`ivawa koje je dr Du{anVi{wi} realizovao i wegove rezultate prikazao u deluStrategija dr`ave kao sudbina nacije.
BEZ RODNOG OGWI[TA
Dakle, polazni stav autora prilikom prou~avawa nau~nogutemeqewa strategije jeste da nedostaje temeq wene odre|enosti– stalni izvor bitnih svojstava, drugim re~ima – ono svevremeno{to ostaje nepromenqivo, nu`no i op{te. U vezi sa tim,strategija ne mo`e postati nauka, teorijski sistem bez op{testrategije ili ({to je isto) strategije dr`ave, koja bi trebalo dabude ”rodno ogwi{te” svih posebnih (dr`avnih) strategija(konstitutivnih elemenata polistrategijskog sistema dr`ave:informacione, diplomatske, politi~ke, ekonomske, tehnolo{ke,demografske, kulturne, vojne, konfesionalne, pravne, i dr.), kao{to je filozofija u odnosu na sve nauke. Ali u strategijskommi{qewu nije sadr`ana samo pomenuta, fundamentalnapraznina nego, sasvim o~ekivano, upravo zbog nespoznatesu{tine strategije, strategisti nisu uspeli: da se na svrsishodanna~in odrede prema sopstvenom teorijskom nasle|u, prevashodnovojnom i da odgovore na pitawe {ta je vojna strategija, iakowene za~etke nalazimo jo{ sredinom posledweg milenijuma prena{e ere (Tukidid, Sun Cu), a intenzivnu strate{ku praksu uprilici smo da opserviramo na ovaj ili onaj na~in odFrancuske revolucije do danas.
Prethodno pomenute probleme autor je istra`io i dobijenerezultate saop{tio u relativno nezavisnim, ali komplementarnimdelovima jedinstvene tematske celine pod naslovom: Strategijadr`ave kao sudbina nacije. Autor nudi nova, negde i utopisti~kare{ewa, u duhu utopije kao nosioca op{tequdskih eti~kihvrednosti koje protivre~e postoje}em i omogu}uju wegove promene.Dakle, dr Du{an Vi{wi} u Strategiji dr`ave kao sudbina nacijenije rekonstruisao kategorijalni aparat strategije, ve} ga jeiznova konstruisao. Nazivaju}i ne{to ”novim u strategiji”, autorizri~e istovremeno i ~iweni~ki i vrednosni sud.
Jasan zakqu~ak je da oblast umne i prakti~ne delatnosti,koja je odlu~uju}a za opstanak i `ivot dr`avno organizovanenacije (multinacionalne zajednice), dakle strategijska, ne mo`ebiti u ravni nijedne stru~ne, parcijalne nauke, nego pravnorealnog diskurzivnog znawa, konkretne smisaone celine, to jest,strategijske stvarnosti dr`ave. Mora to biti umno, kriti~koznawe izra`eno sinteti~kim pojmovima. Neophodna nam je teorijakoja }e biti okrenuta spoznaji odnosa onih procesa strategijskihentiteta kojima pripada dimenzija budu}nosti. Upravo to nudidelo dr Du{ana Vi{wi}a Strategija dr`ave kao sudbina nacije,koje je, po mi{qewu jednog od recenzenata prof. dr RadovanaIli}a, pukovnika u penziji – izuzetno va`an uxbenik nauniverzitetskom nivou strategijskih studija, za studente islu{aoce Vojne akademije, ali i dragocena literatura za kadroveu Ministarstvu odbrane i General{tabu Vojske Srbije.
Mitar KOVA^Miroslav GLI[I]
STRATEGIJADR@AVE KAO SUDBINANACIJENedavno objavqena kwiga dr Du{ana Vi{wi}a vi{e je negopotrebno {tivo koje se bavistrategijom – o kojoj se sve ~e{}egovori, a veoma malo zna
NOVE KWIGE
Strah je mo}no oru`je
vladawa i pokoravawa
mnogih. Nije dobro
preterati ni u ~emu,
tako ni u sejawu straha,
jer o~ajnici koji nemaju
vi{e ni{ta da izgube,
prevazilaze i strah od
smrti i postaju o~ajnici
opasni po sebe, ali
i sve oko sebe.
15. septembar 2006.72
Savremeni svet je postao mesto zanimqivog i opasnog `ivqewa, mnogih iza-zova i propu{tenih {ansi; dosad neslu}ene socijalne dinamike, brzih iradikalnih promena, u`asnih rizika i nuklearnih pretwi o kojima Starisvet nije mogao ni da sawa. [ta u takvom svetu planetarnih izazova,kosmi~kih uzleta, probu|enih nada i zatiru}ih opasnosti da rade ~ovek,we-
gova porodica, socijalna organizacija, dru{tvena grupa, jedna dr`ava, re-gionalna dru{tva ili sveukupno ~ove~anstvo? Duboko su u pravu oni koji mudrozakqu~uju: “Mnogo toga se desilo toliko brzo da su potrebne nove teorije kakobismo objasnili nedavnu pro{lost, a da i ne govorimo o oblikovawu prilika,izazova, pretwi koje donose vreme koje je pred nama.”
Mnogo je mudrosti, tolerancije i dobre voqe potrebno ~ove~anstvu da bizasigurno do~ekalo svaki novi dan. Slavni istori~ar Tojnbi je primetio da pos-toje doga|aji koji postaju simboli jedne epohe; globalizacija je takvo zbivawekoje simbolizuje duh dana{wice, koja preoblikuje sve ~ega se dotakne,dalekose`no mewa prirodu nacionalne dr`ave i me|unarodnog poretka. Do-du{e, ta promena nije samo dobrovoqna, nego ~esto i dramati~na i krvava,posredstvom sukoba i ratova.
SVET BEZ GRANICA
Treba imati u vidu i shvatawa nekih vode}ih teoreti~ara Zapada koji tvrdei iza ~ijih re~i stoje politi~ka i vojna voqa najmo}nijih sila sveta: “Vestfalskikoncept apsolutnog prava dr`ava da deluju unutar sopstvene teritorije onakokako wima odgovara, nije vi{e prihvatqiv za dr`ave liberalne demokratije.Koncept dr`avnog suvereniteta ne mo`e biti zastor iza kojeg }e se neka`wenode{avati masovno naru{avawe bezbednosti qudi.” Ove re~i treba da buduopomena svim odgovornim qudima, pogotovo dr`avnicima malih zemaqa, da sesvet ubrzano mewa i da najmo}nije sile dana{wice na velika vrata uvode noveprincipe svetske zajednice, svi|alo se to nekome ili ne. Spoznaja je prvi korakmudrog delovawa qudi i naroda.
Te{ko je odrediti {ta se pod pojmom globalizacije ta~no podrazumeva, jerje to pravi lavirint dubokih nesporazuma i nerazumevawa. Globalizacija je ne-precizan i neodre|en pojam, ona nije jedinstven proces, ve} skup procesa kojise ponekad poklapaju, ali su i suprotstavqeni. Neki govore da je ona sinonimza ”svet bez granica”. Drugi autori smatraju da globalizacija podrazumeva i daje ona nastanak slo`ene mre`e me|usobne povezanosti, koja zna~i da na na{e`ivote sve vi{e uti~u odluke i doga|aji koji se odigravaju daleko od nas. Svetsve vi{e postaje jedno mesto bliskog susreta, jedna velika nada i jedan global-ni strah.
Globalizacija je izuzetno slo`en, dinami~an, protivre~an dru{tveno-is-torijski fenomen. Ona se, smatra A. Heywood u svom delu Politika, shvata kao “...uspostavqawe jedinstvenog globalnog sistema... po{to su kulturne, dru{tvene,privredne i politi~ke raznolikosti uni{tene u svetu. Me|utim, globalizacija je~esto pra}ena lokalizacijom, regionalizacijom..., verski fundamentalizam mo`eda se shvati kao odgovor na globalizaciju...”. U savremenom svetu nema mnogo sla-gawa oko bilo kog kqu~nog pitawa, ve} naprotiv ima raznovrsnih nadmetawa,o{trih sukoba i krvavih ratova. Heraklitovska slika sveta.
FE
QT
ON P i { e d r I l i j a K A J T E Z
STVARAWEPLANETARNOG
STRAHA
G L O B A L I Z A C I J A – N A D A I L I Z L A K O B S AV R E M E N O G S V E TA
Globalizacije uspostavqa, podrazumeva i isti~e sva“me|unarodna strujawa i mre`e delatnosti”. Svet je isprepleten,ubrzan, dinami~an, u wemu se brzo razmewuju qudi, ideje, bogatst-va, vrednosti i rizici. Savremeni svet nema milosti zanesnala`ewe, slabosti i nemo}i, ovaj svet je ime za brzu akciju,vojnu mo} i ekonomsku silu. Integracija je planetarni proces jerparni vaqci informati~ke revolucije, ekspanzija svetskogtr`i{ta, slobodna cirkulacija robe i kapitala sve vi{e pletumre`u sve gu{}e me|uzavisnosti dru{tava.
Savremeno dru{tvo je u sve te{woj podeli sudbine, uspeha,uzleta ali i rizika, sukoba i pretwi. Sa jedne strane imamo takavzamah saradwe i povezivawa me|u dr`avama i udaqenim narodi-ma, a sa druge prete mnoge nove regionalne podele i sukobi{irokog spektra. Ri~ard Koen u delu Saradwa u bezbednosti: Novihorizonti za me|unarodni poredak izri~ito tvrdi da “nijedan po-jedina~ni trend u protekloj dekadi ne zaslu`uje pa`qiviju analizuod velikog porasta saradwe me|u zemqama Evroazije i SeverneAmerike”.
[ta je zaista globalizacija: dru{tvena blagodet ili socijal-na provalija nejednakosti, uni{tavawe nacionalne i kulturnesamobitnosti, izaziva~ rata civilizacija, pretpostavka plane-tarne demokratije, autoritarna vladavina elita, sklad saprirodom ili nezadr`ivo razarawe svih prirodnih resursa? Mno-go dubokih pitawa i dilema, a zaista malo neupitnih odgovora.Moglo bi se re}i da je globalizacija sve to potencijalno, ali ivi{e od svega navedenog i spomenutog. Globalizacija kao i svakidrugi dru{tveno–istorijski proces ima najmawe dva Janusova lica.
KRAJ DRU[TVA
Uz poimawe globalizacije neizbe`no ide i pojam svetskogdru{tva. H. Bul (H. Bull) smatra da: “svetsko dru{tvo postoji, kadadr`ave unutar jednog internacionalnog sistema imaju zajedni~keinterese i vrednosti, kada ih obavezuju zajedni~ka pravila, kadau~estvuju u radu zajedni~kih institucija i imaju zajedni~ku kulturuili civilizaciju”.
Bez obzira na prirodne polemike {ta je savremeno dru{tvo,ono je pre svega demokratsko dru{tvo koje karakteri{u odre|enevrednosti. Ono je “otvoreno dru{tvo... slo`eno, kompleksno... pos-tojawe i delovawe... razvijenog civilnog dru{tva... ono u kome pre-vladava socijalna mobilnost, postoje sve vrste dru{tvenih i qud-skih komunikacija, nema iluzija o savr{enosti institucija i ideja,dru{tvo tolerancije i slobode kretawa qudi i ideja...”.
Ono {to je novo u shvatawu savremenog sveta jeste da qude nepovezuje samo teritorijalna pripadnost, ve} nastupa kraj”dru{tva” kao iskqu~ivog ”teritorijalnog” pojama. Vrlo jezna~ajno da znamo u kakvom svetu `ivimo, gde savremeni svet
73
nezadr`ivo vodi i na kojim vrednostima po~iva da bi se mogli bo-qe orijentisati i mnogo primerenije i mudrije postupati. Dezori-jentisan ~ovek ili izolovano dru{tvo sigurno zapadaju u velikeistorijske probleme, jer ne znaju gde da krenu i na koju stranu damobili{u svoje najboqe snage i prirodne potencijale.
Realni `ivot i zakonitosti delovawa svetske zajednice neprestaju, eventualno na{om `eqom da izbegnemo vi{e ili maweprihva}ena pravila igre od strane najve}eg dela zemaqa. Global-
PREOBLIKOVAWE @IVOTA
Globalni poredak nam izgleda kao usud, sila kojapokre}e nevidqive konce na{eg svakodnevnog `ivota, uti~e ipreoblikuje `ivot milijardi qudi. Globalizacija je istovre-meno i sukob i nada, protivre~an dru{tveno-istorijski pro-ces: “Dramati~ne socijalne borbe oko globalizacije – wenogdemokratskog ili represivnog, humanijeg ili asocijalnog,multipolarnog ili unipolarnog lika – postaju novi kqu~razumevawa dru{tvenih zbivawa... jedni u globalizacijivide... objektivan i spontan planetarni proces, za druge jeona iskqu~ivo projekt dominacije zapada... dobitnici glob-alizacije nalaze iskqu~ivo civilizacijski napredak... za gu-bitnike ona je samo destruktivna sila i novo prokletstvo”.
Ukoliko boqe sagledamo sve su{tinske probleme, du-binske poruke, izvore, snage, protivnike i protivre~nostiprocesa globalizacije to }e nam pomo}i da lak{e razumemosavremene sukobe, izazove, rizike i pretwe po svetski mir,op{tu, nacionalnu i qudsku bezbednost.
Pre i posle Berlinskog zida
izacija je svetski proces koji se de{ava i onima koji je kreiraju idrugima koji su protiv we, samo {to se ona tim suprotstavqenim ineprijateqskim stranama prikazuje i deluje na vrlo razli~itna~in. Veliko je istorijsko i filozofsko pitawe koliko je ~ovekili neka dr`ava zaista u mogu}nosti da bira okolnosti svoga pos-tojawa, egzistencije i dru{tvenog razvoja.
Ideja povezivawa sveta nije istorijski nova. Putevi svile,ekspanzija velikih religija, civilizacija i xinovska carstva suoblik ujediwavawa razli~itih svetova. O~igledno da su ideje glob-alizacije davno posejane u qudskom rodu u utopiji, voqi za mo}i itrajnom stremqewu qudskog tragawa, ali i da su se potrebne,nu`ne i dovoqne pretpostavke za wen planetarni zamah stvorileposle ukidawa bipolarnosti sveta i pada Berlinskog zida.
NOVI SVETSKI POREDAK
Po~etkom devedesetih godina 20. veka mnogi stratezi su bilizahva}eni plimom optimizma nazvanim “Novi svetski poredak”.Godine 1992. tri vode}a ameri~ka stratega, E{ton Karter, Vili-jem Peri i Xon [trajnbruner, govorila su o saradwi u bezbed-nosti kao o na~inu za nala`ewe novih prilaza svetskom miru:“Organizaciona na~ela kao {to su odvra}awe, nuklearna stabil-nost i zaustavqawe, jasno su izra`avali te`we hladnog rata.Saradwa u bezbednosti je odgovaraju}i princip me|unarodnebezbednosti posthladnoratovske ere.” Saradwa u mnogim oblasti-ma `ivota je postala novina u me|unarodnim odnosima do ju~eneprijateqski suprotstavqenih vojno-politi~kih tabora, a sve toje nagove{tavalo novo vreme mira. Sve je izgledalo, ka`e pomalopesni~ki ve} spomenuti Koen, kao: “... izlazak iz oblasti uskihhladnoratovskih strategija... u {iroka, suncem obasjana podru~jame|unarodnog mira i harmonije”.
Me|utim, neki doga|aji u posledwe dve dekade na podru~jubiv{eg Sovjetskog Saveza i SFRJ pokazali su da je ova po~etnaprovala optimizma bila, u najboqem slu~aju, preurawena. Qudiobi~no zapadaju u nekriti~ki optimizam iz prevelike `eqe dane{to bude onakvo kako oni `ele da vide ili prika`u, ili posledugog perioda patolo{kog stawa nekog dru{tva, kada se ta socijal-na bolest na jedan radikalan i nasilan na~in okon~a. Posle takvevelike istorijske promene qude zahvati talas probu|ene nade i utim danima uzleta i pobedni~ke pesme sve izgleda jednostavno ilako ostvarivo ~ak i uvek uzdr`anim nau~nicima. Fukojama jeoti{ao toliko daleko da je proglasio ove doga|aje iz devedesetihgodina pro{log veka za kraj istorije. Pod ovim je podrazumevaoda je “ideolo{ka rasprava prakti~no okon~ana svetskim trijum-fom zapadne liberalne demokratije”.
U momentu velike euforije, trijumfa zapadnih sila i slomaSSSR-a, mnogima je izgledalo da je kona~no nastupio kraj rata, dasvi dramati~ni konflikti pripadaju istoriji. Moment euforije jebrzo pro{ao – “rat se vratio” u neke delove sveta. Na`alost,bili smo svedoci tog ne`eqenog istorijskog hoda kroz ratno vreme.Vreme stradawa i smrti. Neki autori smatraju da u nesigurnomsvetu Zapad svoju bezbednost vidi u naoru`avawu sve modernijim iubojitijim oru`jima i u dr`awu “svetskog Juga pod Damoklovimma~em vojnog intervencionalizma”.
ZAO[TRAVAWE SUKOBA
Globalni rat odlikuje razarawe svih materijalnih osnova`ivota, porast tehnolo{kog varvarizma i spremnost na totalnorazarawe dru{tva. On jo{ ima i izrazito kolektivno-psiholo{kufunkciju: stvarawe planetarnog straha. Strah je mo}no oru`jevladawa i pokoravawa mnogih. Nije dobro preterati ni u ~emu,tako ni u sejawu straha, jer o~ajnici koji nemaju vi{e ni{ta daizgube, prevazilaze i strah od smrti i postaju o~ajnici opasni posebe, ali i sve oko sebe.
Svet je i daqe popri{te ukorewenih nejednakosti, sukoba in-teresa i razli~itih tradicija. Mnogo je vrlo vidqivih i vrednih
FEQTON
15. septembar 2006.74
TOTALNI RAT
Najzad, globalni terorizam, monstruoznim i spektaku-larnim ~inom u SAD, Madridu i Londonu, preko no}i jestavio na dnevni red istorije novu vrstu totalnog svetskograta. Na`alost, svetu umesto trajnog i stabilnog mira, danapredaha i sre}e, okon~awe Hladnog rata donelo je porastmilitarizma, svet razapet izme|u eksplozije lokalnih, un-utardr`avnih konflikata i planetarnog vojnog delovawa.
pokazateqa da svet postaje sve podeqeniji i sve mawe pravedan. Autoritarna globalizacija, kao i terorizam, pogoduje
zao{travawu sukoba: “Ako ne na|emo re{ewe, ima}emo gra|ans-ki rat svetskih razmera izme|u onih koji kontroli{u mre`etehnologije, finansijskog kapitala i informacija i svih onih in-dividua, grupa i zajednica koje ose}aju da globalizacija pred-stavqa pretwu wihovom identitetu.” Sada{we stawe svetske za-jednice jeste da se svet suo~ava sa nevi|enim previrawima isukobima globalnog, tehnolo{ki i vojno superiornog sveta i sna-ga otpora promenama starih formi, navika i oblika `ivota. Tajsukob se mo`e zvati razli~ito, ali on je u su{tini nemilosrdnirat do istrebqewa starog obrasca `ivota i nezadr`ivo dola-ze}eg, globalnog na~ina `ivota.
(Nastavak u slede}em broju)
Wujork, 11. septembar 2001.
da kupi hara~. O tom doga|aju spe-van je herojski ep ”Smrt Smail-age^engi}a“. 23. septembar 1866. Srpski knez Mihailo Obrenovi} icrnogorski knez Nikola Prvi Pe-trovi} zakqu~ili su ugovor o ujedi-wewu Srbije i Crne Gore i savezu uratu protiv Otomanskog carstva. 23. septembar 1893. U Beogradu je pu{tena u pogon prva javna elektri~na centrala uSrbiji. 24. septembar 1915. Francuska i Velika Britanija odlu~ile da otvore Solunskifront, na koji su upu}ene snage sa Galipoqa. Do polovine maja1916. sa ostrva Krf u Solun preba~ena je srpska vojska, svrsta-na u tri armije. 25. septembar 1991.Savet bezbednosti UN izglasao Rezoluciju 713 kojom je uveden em-bargo na isporuke oru`ja za podru~je Jugoslavije.27. septembra 1904. Miropomazawe kraqa Petra Kara|or|evi}a u @i~i obavio jemitropolit Inokentije sa svim arhijerejima i sve{tenicima uzprisustvo predstavnika civilnih i vojnih vlasti. 27. septembar 1940.Nema~ka, Italija i Japan potpisale u Berlinu desetogodi{wi voj-ni i ekonomski pakt poznat kao “Osovina Rim–Tokio–Berlin”.27. septembar 1947. U Var{avi je osnovan Informacioni birokomunisti~kih i radni~kih partija (Infor-mbiro). Savetodavno i koordinaciono telodevet evropskih komunisti~kih i radni~kihpartija osnovano je na inicijativu SSSR-a,a sedi{te mu je do prole}a 1948. bilo u Be-ogradu, potom u Bukure{tu.28. septembar 1932. Na osnovu Uredbe ministra vojske i morna-rice Kraqevine Jugoslavije, po~elo je for-mirawe Barutanskog bataqona u Zavodu “Obili}evo“. Bila je toprva regularna jedinica protivhemijske za{tite u jugoslovenskojvojsci i taj dan je odre|en za Dan jedinica ABHO.28. septembar 1990. Skup{tina Srbije usvojila je Ustav kojim je ukinuto trodr`avqeiz Ustava od 1974. Novim ustavom uspostavqena je dr`ava ravno-pravnih gra|ana, a pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija za-dr`ale su autonomiju ali bez prethodnih atributa dr`avnosti. 29. septembar 1938. Potpisivawem Minhenskog spora-zuma Velika Britanija i Francuskasu Nema~koj izru~ile oblast Sude-ta, `rtvuju}i nezavisnost ^ehoslo-va~ke. 30. septembar 1915.Srpski artiqerac Ratomir Raka Lu-tovac, vatrom iz svog topa, oborioje iznad Kragujevca jedan nema~kiavion. Bilo je to prvo obarawe neprijateqskog aviona sa zemqe.Od 1994. taj dan se obele`ava kao Dan artiqerijsko-raketnih je-dinica PVO.30. septembar 1970. Ri~ard Nikson je doputovao u Beograd, u prvu posetu jednog ame-ri~kog predsednika SFRJ. Pripremio Miqan MILKI]
15. septembar 1935.U Nema~koj donet Nirnber{ki zakon o iskqu~ivawu Jevreja iz jav-nog `ivota.17. septembar 1889. Povodom 500 godina od Kosovske bitke ustanovqen je orden knezaLazara, koji su mogli da nose samo vladar i punoletni prestolo-naslednik. 17. septembar 1918. Posle trodnevne ofanzive Prva i Druga srpska armija probilesu Solunski front {to je bilo odlu~uju}e za slom Centralnih si-la u Prvom svetskom ratu.17–23. septembar 1952.U zvani~noj poseti Jugoslaviji boravio je ministar inostranih po-slova Velike Britanije Entoni Idn koji je u razgovorima sa JosipomBrozom i Edvardom Kardeqem izrazio spremnost britanske vladeda i daqe poma`e Jugoslaviji.19. septembar 1941.U selu Struganik kod Vaqevaodr`an sastanak Josipa Brozai pukovnika Dragoquba Mihai-lovi}a. Sporazum o zajedni~kojborbi protiv okupatora nijepostignut.19. septembar 1946.Britanski premijer Vinston ^er~il odr-`ao govor u Cirihu gde je predlo`ioosnivawe ”Sjediwenih Dr`ava Evrope“i formirawe ”Saveta Evrope“.19. septembar 1914. Po~ela je bitka na Ma~kovom kamenu.Posle ~etvorodnevnih borbi, nadmo}ni-ja austrougarska vojska prisilila je Sr-be na povla~ewe.19. septembar 1928. “Parobrod Vili“, prvi animirani cr-tani film u kojem se pojavio Miki Ma-us, prikazan je u wujor{kom bioskopu“Koloni teatar“.19. septembar 1992. Savet bezbednosti UN iskqu~io je SRJiz svetske organizacije, osporiv{i jojpravo da automatski nasledi SFRJ. SRJ je ponovo postala ~lani-ca UN 2. novembra 2000. nakon {to je opozicija preuzela vlast uSrbiji.20. septembar 1916.Prestolonaslednik Aleksandar Kara|or|evi}, na predlog mini-stra vojnog, doneo Uredbu o vojnom telegrafu. Time je veza posta-la samostalan rod na{e vojske i taj dan je odre|en za Dan veze.22. septembar 1944.Ulazak trupa Crvene armije u Srbiju. Borave}i u Moskvi septem-bra 1944, Josip Broz je postigao dogovor sa Staqinom da trupeCrvene armije u|u u Jugoslaviju i da u woj ostanu privremeno, uzpo{tovawe vlasti koju su uspostavili jugoslovenski komunisti.22. septembar 1992.Generalna skup{tina UN donela odluku o zamrzavawu ~lanstvaSRJ. Na{oj misiji pri UN dozvoqeno je da kontaktira sa Savetombezbednosti i drugim nadle`nim telima UN.23. septembar 1908.Austrougarska objavila aneksiju Bosne i Hercegovine.23. septembar 1840. Crnogorci su na Durmitoru ubili 80 turskih vojnika i muselimagata~kog, pivskog i drobwa~kog Smail agu ^engi}a, koji je po{ao
DOGODILO SE...VREMEPLOV
75
B
15. septembar 2006.76
orbama u Dobruxi, vo|enim septembra i oktobra 1916. godine, prethodilo jevi{emese~no formirawe srpskih dobrovoqa~kih sastava na tlu Rusije. Austro-ugraski vojnici i stare{ine iz redova slovenskih naroda, koji su bili na polo-`ajima u Galiciji – na Isto~nom frontu, masovno su dezertirali i predavali seRusima. Veliki broj tih prebega, odnosno ratnih zarobqenika, napu{tali su au-
strougarske jedinice da bi se, kao dobrovoqci, prikqu~ili srpskoj vojsci.Prvi dobrovoqa~ki sastavi, formirani uglavnom od austrougraskih podanika
srpske nacionalnosti, krenuli su Dunavom u Srbiju avgusta 1915. godine. Tim putem jedo oktobra, kada je Bugarska stupila u rat na stranu Centralnih sila, u Srbiju preba-~eno oko 3.500 dobrovoqaca. Svrstani najve}im delom u dobrovoqa~ke bataqone ko-jima su komandovali majori Vojin Popovi} – vojvoda Vuk i Vojislav Tankosi}, u~estvo-vali su u borbama vo|enim tokom povla~ewa srpske vojske krajem 1915. i po~etkom1916. godine. Mnogi su polo`ili `ivote u tim borbama, a oni koji su pre`iveli Al-bansku golgotu obreli su se na Solunskom frontu i, posledwe ratne godine, u~estvo-vali u wegovom proboju.
OD ^ETE DO DIVIZIJE
U me|uvremenu je sve vi{e austrougarskih zarobqenika, mahom srpske nacional-nosti, i po koji Hrvat i Slovenac, slalo molbe iz zarobqeni~kih logora da im seomogu}i odlazak u srpsku vojsku, radi u~e{}a u wenoj borbi protiv omra`ene Austro-ugarske monarhije, germanskih zavojeva~a i verolomnih Bugara. U tim logorima je, u tovreme, bilo vi{e desetina hiqada Srba, ~iji se broj posle ~uvene Brusilovqeveofanzive po~etkom juna 1916. gotovo udesetostru~io. Tokom te ofanzive, naime, zaro-bqeno je vi{e od 300.000 (prema nekim izvorima 400.000) austrougraskih vojnika ioko 9.000 oficira.
Prva zvani~na dobrovoqa~ka jedinica u Rusiji bila je Prva srpska dobrovo-qa~ka ~eta, formirana decembra 1915. u Odesi. U januaru naredne godine stvorenesu Druga srpska dobrovoqa~ka ~eta i Srpski dobrovoqa~ki odred. Srpskom poslan-stvu u Petrogradu stiglo je do tada vi{e od 20.000 molbi iz zarobqeni~kih logora zaprijem u srpske dobrovoqa~ke jedinice koja se uveliko formirala u Odesi.
Za nepuna tri meseca, do sredine aprila, uniformu srpske vojske obuklo je oko10.000 dobrovoqaca, {to je nalagalo formirawe jedinica ranga bataqona i puka.Na pomolu je, prakti~no, bilo stvarawe ~etiri pe{adijska puka, odnosno jediniceranga divizije. Suo~ene sa tom ~iwenicom, Vlada Srbije i Vrhovna komanda donele su
Borbeni uspesi
Prve srpske
dobrovoqa~ke
divizije, formirane
u Rusiji od prebeglih
austrougarskih
vojnika, prete`no
srpske nacionalnosti,
pokazali su, ve}
po~etkom septembra
1916. godine, i
saveznicima i
neprijatequ da
u svakom srpskom
dobrovoqcu
“te~e krv Obili}a”
TRADICIJE
90 GODINAOD BORBI SRPSKIH
DOBROVOQACAU DOBRUXI
JUNACIPRVOG REDA
77
se u domovini pojave kao oslobodioci…”. I pored o~iglednognezadovoqstva i negodovawa, moral dobrovoqaca za u~e{}e uborbi protiv zajedni~kog neprijateqa slovenskih naroda nijeopadao. Potvr|uju to, uz ostalo, po~etni uspesi koje je divizijaostvarila nad neprijateqem predvo|enim austrougarskim feld-mar{alom Makenzenom.
Ishod operacija u Dobruxi je poznat. Obra|en je detaqno iu doma}oj i stranoj istoriografiji. Poznati su, tako|e, i uzrociporaza: lo{e rukovo|ewe 47. korpusom na operativnom nivou iporaz neiskusne rumunske vojske. Me|utim, malo su poznati hero-izam i po~etni uspesi koje su srpski dobrovoqci izvojevali nadznatno brojnijem i tehni~ki superiornijem neprijatequ. Jer, ma-da podataka o ispoqenim moralnim i vojni~kim kvalitetima bo-raca Srpske dobrovoqa~ke divizije ima dosta u arhivskim mate-rijalima, oni na`alost nisu dovoqno obra|eni u istorijskoj li-teraturi. A mnogi od wih nedvosmisleno potvr|uju da je Prva srp-ska dobrovoqa~ka divizija bila zaista jedna od najelitnijih je-dinica na tom delu rati{ta.
Vatreno kr{tewe srpskih dobrovoqaca na rati{tu Dobru-xe bilo je 7. septembra 1916. (po novom kalendaru, prim. aut)kada su uvedeni u borbu na podru~ju mesta Dobri~a. Tokom tih pr-vih, a i kasnijih borbenih dejstava rezultati su bili takvi da suim, i od saveznika i od neprijateqa, odavana visoka priznawa.Na primer, Sovjetska slavistika pi{e da je “po svojoj fizi~koj imoralnoj spremnosti Prva srpska dobrovoqa~ka divizija pred-stavqala elitnu formaciju… U borbi protiv brojno i oru`anonadmo}nijeg protivnika ispoqena je izvanredna hrabrost. Sceneborbe izme|u kowice i dobrovoqaca, koji su golim rukama izba-civali kowanike iz sedla, nemaju primera u istoriji ratova-wa…”. Toj oceni je neizbe`no dodati i podatak da je podvig izve-den neposredno posle trodnevnog mar{a, odnosno uvo|ewa uborbu bez ijednog ~asa odmora. To je bilo mogu}e, kako pi{e na-~elnik [taba divizije Vojin Maksimovi}, zato {to je “duh sa pri-bli`avawem neprijatequ sve vi{e rastao. Ovo se lako mogloprimetiti i po dr`awu i po razgovorima dobrovoqaca”.
SVEDO^EWA
O rezultatima koje je tokom tih dejstava postigla divizijasrpskih dobrovoqaca pisali su, odmah posle rata, i bugarski ge-nerali To{ev i Kantarxijev. U kwizi Dejstvijata na III armija vDobruxa, komandant te armije general To{ev pi{e da su za vre-
me dvodnevnih borbi “snagePrve srpske dobrovoqa~ke di-vizije nanele te{ke gubitke bu-garskom Lov~anskom puku. Po-ginula su ~etiri oficira, araweno pet. Vojnici i ofici-ri su se od zarobqavawa spa-savali bekstvom…”. GeneralTo{ev, me|utim, izbegava danavede broj poginulih i rawe-nih bugarskih vojnika, mada sa-vezni~ki izvori navode vi{estotina bugarskih vojnika istare{ina izba~enih iz stro-ja. Lov~anski puk je, kako navo-di general To{ev, “posle prvogsukoba sa srpskim dobrovoq-cima bio jako rastrojen”, zbog~ega je planom predvi|en glav-ni napad Sofijske divizije,morao biti odlo`en.
odluku o upu}ivawu grupe oficira i podoficira sa Krfa, radiorganizovanog formirawa i preuzimawa komandovawa i ruko-vo|ewa nad dobrovoqa~kim jedinicama u Rusiji. Za komandantabudu}e divizije odre|en je |eneral{tabni pukovnik Stevan Ha-xi} koji je, sredinom marta 1916, sa 31 vi{im i 46 ni`ih ofi-cira, 22 podoficira i 14 redova, krenuo sa Krfa u Odesu.
Dvadeset i devetog aprila po novom kalendaru, kada su usta-novqena dva, a formirawe tre}eg pe{adijskog puka bilo u toku,pukovnik Haxi} preuzeo je komandu nad svim dobrovoqa~kim jedi-nicama. U naredbi koju je izdao tim povodom posebno su u se}awuostale urezane re~i da tog dana “u ime Boga po~iwe dejstvovatiPrva srpska dobrovoqa~ka divizija”. Brojno stawe te divizijeiznosilo je oko 10.000 qudi, najve}im delom Srba iz Bosne iHercegovine, Srema, Banata, Ba~ke i Barawe. Bilo je i Srba saprostora Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. U sastavu divizije je,prema zvani~nim podacima, bilo: Srba 9.751, Hrvata 84, Slo-venaca 14, a ostatak su ~inili ^esi, Slovaci, Rusi i pripadnicidrugih naroda. Ta brojka se pove}avala iz dana u dan da bi, kra-jem avgusta, neposredno pred odlazak u Dobruxu, dostigla broj od18.510 qudi.
NA RATI[TU
O~ekivawa dobrovoqaca da }e se, u skladu s planom VladeSrbije i Vrhovne komande, ubrzo obreti na Solunskom frontu,nisu se ispunila. Od plana se odustalo zbog dogovora Antante saRumunijom o wenom stupawu u rat protiv Centralnih sila. Odlu-~eno je da Rusija jednim korpusom, u ~iji je sastav u{la Prva srp-ska dobrovoqa~ka divizija, pru`i pomo} rumunskim snagama uDobruxi. Mada nevoqno, Vlada Srbije je dala saglasnost da sesrpski dobrovoqci ukqu~e u ruski 47. korpus, formiran radiu~e{}a u predstoje}im operacijama u Dobruxi.
Ulaskom Rumunije u rat ubrzano je u~e{}e Prve srpske do-brovoqa~ke divizije u ratnim dejstvima, ali ne tamo gde su wenivojnici i stare{ine o~ekivali, ve} na podru~ju daleko od Srbijei srpske vojske. U posebnom izdawu ~asopisa Sovjetska slavisti-ka stoji, s tim u vezi, da je ulaskom Rumunije u rat “ubrzan po~e-tak neposrednog u~e{}a dobrovoqaca u ratnim operacijama, aline u smislu koji bi odgovarao nadama i `eqama dobrovoqaca da
Odesa: polazak na{ih dobrovoqaca za Solunski front 1917. godine
Smotra Prve srpske dobrovoqa~ke divizije u Odesi pred odlazak na front u Dobruxi
15. septembar 2006.78
Narednih dana Srpska dobrovoqa~ka divizija lavovski seborila nanose}i neprijatequ te{ke gubitke, ali je pri tom i sa-ma stradala. O gubicima i stawu bugarske Preslavske divizijeposle sukoba sa srpskim dobrovoqcima general To{ev pi{e da jeta divizija “spala na samo 6.000 qudi, a da su ostali izba~eniiz stroja”. U nastavku general citira deo izve{taja jednog koman-danta divizije koji izve{tava: “… Du`nost mi nala`e da izjavimda trupe do`ivqavaju krizu i, ako neprijateq izvr{i jo{ jedanprotivnapad – sve }e biti svr{eno…”
Te`ak, pora`avaju}i, udarac dobrovoqci su naneli bugar-skoj Tre}oj armiji, slomiv{i wenu napadnu snagu. I o tome ko-mandant To{ev pi{e i nagla{ava “da je samo blagodare}i blago-vremenom povla~ewu bilo izbegnuto razbijawe Tre}e armije”. Aevo i kako je general Kantarxijev do`iveo i opisao neuspeh bu-garske Tre}e armije: “Izvanredno neprijatna vest o pora`avaju-}em i neo~ekivanom obrtu uspeha slavne Tre}e armije, proizvelaje svuda potresaju}i utisak. Ovaj neuspeh postade krupno pitawene samo u na{oj Vrhovnoj komandi i u [tabu grupe Makenzena,ve} i u nema~koj Vrhovnoj komandi…”
Priznawa, naravno, nisu izostala ni od srpske strane. Ujednom od vi{e dokumenata u kojima se isti~u uspesi Prve srpskedobrovoqa~ke divizije navodi se da su weni pripadnici dokaza-li i saveznicima i neprijatequ da su “junaci prvog reda” i da usvakom od wih “te~e krv Obili}a”.
Kratak rezime borbi u Dobruxi mogao bi da izgleda ovako:Rusi su kod Dobri~a napali Bugare, a posle dvodnevnih borbi uboj je uvedena tek pristigla divizija srpskih dobrovoqaca koji suu nezadr`ivom juri{u razbili dva bugarska puka. Zatim je uspe-{no odbijen protivnapad Bugara. Me|utim, zbog povla~ewa Rusai Rumuna, levog i desnog suseda divizije, i srpski dobrovoqci subili prinu|eni na povla~ewe. Feldmar{al Makenzen je, poslepopune i pregrupisavawa snaga, pre{ao u napad usmeravaju}ite`i{te na polo`aje Prve srpske dobrovoqa~ke divizije. Poslete{kih borbi, odbijen je napad dveju bugarskih divizija, uz obo-strane velike gubitke. I pored o~iglednih uspeha na takti~komnivou, divizija je, zbog op{teg stawa saveznika na frontu u Do-bruxi, bila prinu|ena na povla~ewe.
Za vreme borbi vo|enih u Dobruxi gubici divizije iznosilisu 8.539 qudi, od ~ega poginulih 755, rawenih 6.463 i nestalih1.321. Od oko 16.000 boraca, u mestu Ismaila, gde je divizijastacionirana posle Dobruxe, vratilo se 7.450 vojnika. Krajem1917. i po~etkom 1918. godine divizija je stigla na Solunskifront gde je u{la u sastav Jugoslovenske divizije.
Radisav RISTI]
Na brodu u Severnom moru: [tab drugog puka Srpske dobrovoqa~ke divizije
uska intelektualna i vojnaelita, te mnoge plemi}ke po-rodice, tokom i posle Okto-barske revolucije, napustiv-{i svoju otaxbinu, na{le su
uto~i{te u Kraqevini Srba, Hrvatai Slovenaca. Regent, kasnije kraqAleksandar Kara|or|evi} naro~itoje cenio ruske arhitekte i umetnike teih je anga`ovao na izgradwi i obnoviratom razru{ene zemqe. Mnoga wiho-va ostvarewa i danas su remek-delaneimarstva i primewene umetnosti.
Ruski emigranti su sa sobom done-li i deo svoje pokretne imovine, naro-~ito porodi~ne, dr`avne relikvije idragocenosti, nakit, posu|e i trofejnooru`je. Deo tog blaga danas se nalazi umuzejima i privatnim kolekcijama.
Jedna od sabqi {a{ki koja se iz-dvaja svojim rasko{nim izgledom i na-menom ~uva se u Vojnom muzeju. ZahvalniKozaci i vojne stare{ine, koji su na{liuto~i{te u Kraqevini SHS, poklonilisu je prestolonasledniku, prvoro|enomsinu kraqa Aleksandra Kara|or|evi}a,Petru Drugom povodom wegovog kr{te-wa. Tom prilikom sa obe strane se~ivaovog starog oru`ja ugravirana je posve-ta na ruskom jeziku . Na desnoj stranise~iva ona u prevodu sa ruskog glasi:NESLEDNIKU PRESTOLA KRAQEVI-NE SRBA, HRVATA I SLOVENCA NADAN KR[TEWA WEGOVOG VISO^AN-STVA 21. OKTOBRA 1923. GODINE, ana levoj strani: OD DONSKIH , KU-BANSKIH I TERSKOVIH VOJNIHATAMANA I KOZAKA.
Ova rasko{na sabqa sa kori-cama je tipi~no oru`je Kavkaza, sre-dine gde su se me{ale i prihvatilekulture Istoka i Zapada. Ipak, priukra{avawu oru`ja u tim radioni-cama preovladali su uticaji ori-jenta. Na Kavkazu je oru`je, naro-~ito sabqa, bilo sastavni deo no-
{we i, mada nameweno za borbu, neretko je smatrano nakitom. Dr{ka sabqe je sa vratom ovalnog oblika koja se zavr{ava
polukru`nom jabukom, a koja se ra~va u dve kalote oblo`ene sre-brom. Floralni motivi ura|eni su kombinovawem nekoliko za-natskih tehnika gde je nezaobilazna tehnika nijela (savat), tipi~-na za podru~je Kavkaza. Kombinovawem tordirane srebrne `ice igranulacija izvedeni su cvetni motivi na jabuci dr{ke i stabla sagran~icama na wenom vratu. Osobenost {a{ki je da nemaju krsni-cu (deo koji grani~i dr{ku od se~iva), te im korice ~esto dopirudo jabuke, {tite}i vrat dr{ke.
Korice od drveta rasko{no su ukra{ene i oblo`ene tam-noplavim pli{om i okovima od srebra koji su sa predwe straneukra{eni istim motivima i tehnikama kao na dr{ci. Na dva pr-stena od srebra su, sa predwe strane, rozete i liveni cvetnimotivi, a na pole|ini su, u tehnici nijela, cvetni motivi. Na po-le|ini gorweg okova je natpis arapskim pismom koji svedo~i omajstoru i prvom vlasniku: IZRADIO ALI, WEN VLASNIK.
An|elija RADOVI]
S A B QA[A [ K A
R
79
VERSKI PPRAZNICI15–30. septembra
Pravoslavni16. septembar – Sveti Joanikije prvi patri-jarh Srpski17. septembar – Sveti Petar Dabrobosanski21. septembar – Ro|ewe Presvete Bogorodice –Mala Gospojina22. septembar – Sveti pravedni Joakim i Ana27. septembar – Vozdvi`ewe ^asnog krsta – Kr-stovdan28. septembar – Sveti Josif Temi{varski30. septembar – Svete mu~enice Vera, Nada iQubav i majka im sv. Sofija
Jevrejski23. i 24. septembar – Ro{ A{ana 5767.
Posle Hristovog vas-krsewa, Jevreji su krst nakojem je Hristos bio raza-pet negde sakrili i skorotrista godina o wemu seni{ta nije znalo. Pobo-`na carica Jelena, majkacara Konstantina, 326.godine je oti{la da se po-kloni mestima stradawaGospodweg i po~ela je datraga za ^asnim krstom.Po savetu patrijarha Ma-karija, pitala je mnoge je-
vrejske starce o mestu gde se nalazi krst, ali niko nijehteo ni{ta da ka`e. Na kraju je jedan od jevrejskih staracapriznao da je u wegovoj porodici sa~uvano predawe o to-me da je krst zakopan ispod Venerinog hrama.
Carica Jelena i patrijarh Makarije, sa svim prati-ocima, oti{li su na Golgotu. Tamo su dugo kopali i tra`ilidok na kraju nisu iskopali ne jedan, nego tri krsta, pa senije znalo koji je pravi. U tom je nai{la pogrebna povor-ka. Zamolili su ih da zastanu i pokojnika je patrijarh spu-stio na krst. Po{to je pokojnik spu{ten na prva dva krsta,ni{ta se nije dogodilo, a kad su ga polo`ili na tre}i krst,pokojnik o`ive i ustade. Tako je nepobitno dokazano da jeto ^asni i @ivotvorni krst Hristovog stradawa.
U spomen na ovaj doga|aj ustanovqen je praznik Vo-zdvi`enija ^asnog krsta, Krstovdan. Vozdvi`enije zna~iuzdizawe. U jerusalimskoj crkvi je ustanovqen i posebanobred, koji se na taj dan vr{i po svim hramovima. Na ju-trewu, posle pesme ”Slava na visini Bogu“, sve{tenik po-di`e krst oki}en cve}em sa ^asne trpeze i iznosi ga izoltara u crkvu na severna vrata. Tada stupa na amvon predoltarom i osewuje krstom sve ~etiri strane sveta. Za tovreme se peva ”Gospodi pomiluj“, kao {to je nekada davnonarod pevao u Jerusalimu.
Na Krstovdan se strogo posti. Obi~aj je da se tog da-na bere i osve}uje bosiqak, koji se koristi u svim hri-{}anskim obredima tokom godine.
Nije li ona dar bogova koji, katkad, saosete sa na{om tugom? Ili jesamo slu~ajna promaja u na{oj sobi na spratu? Bezopasan i rado-stan zanos u plesu `ivota ili posledicama bremenita prevrtqi-vost potcewenog ~oveka? Cvetawe nevinosti ili put ka grehu? –Mo`da – sve ovo zajedno?Lakomislenost je – ro|aka slobode koja se dobija putem du{evnog
zbacivawa nakupqenog bremena; slobode, dostignute ne silom, pokora-vawem i vla{}u, ve} pre – odsustvom problema. Zadaci su nepo`eqni, aizgleda kao da uop{te i ne postoje. Lakomislen ~ovek te`i slobodi,sklapa o~i i bunca da je slobodan. Od ~ega?
Kao prvo, od pro{losti i od budu}nosti. Neka se istra`iva~ uko-pava u pro{lost i neka sedi na svojim iskopinama. Neka nemirni ma-{talac mu~i svoj o{tar vid na vidikovcu prazne budu}nosti. Obojica”tra`e” zato {to ”ne{to nemaju”. [ta? Trenutak. Lakomislen ~ovek `i-vi u sada{wem, a sada{wost je – samo trenutak: kratko ”sada” u malom(retko – velikom) ni~emu; tako kratko prebiva u wemu i lakomislenost,ne lupaju}i sebi glavu nad ”za{to” pro{lost ili ”kuda” budu}nost. Lako-mislenost zaboravqa pro{lost i sasvim je kratkovida prema onome{to dolazi. Ona pregori nit `ivota, a gori samo zajedno sa wim – onoje dete lakokrilog vremena.
Zato joj se ~ini da je slobodna i od odgovornosti. Odgovornost je –breme. Breme nasle|eno u pro{losti koje treba dostojno da nosi i stva-rala~ki da se prenese budu}emu.
Ali, onaj ko `ivi u sada{wici, ni{ta o tome i ne zna. Ko uroni utrenutak i u svakom trenutku nalazi ”biser”, taj ne pita ni o ~emu, i nedaje odgovora. [ta mo`e da odgovori leptir koji ̀ ivi jedan dan? Pa za-dovoqstvo i zabava su bezbri`ni i ̀ ive bez osvrtawa. Zato lakomisle-nost ne ume da dela: ona se predaje svojim ”raspolo`ewima”. Zato je`ivot nosi ili vucara iz jednog stawa u drugo. Zbog toga se lakomisle-nost javqa kao dete povodqivog nehaja.
Lakomislenost je slobodna i od vi{eg smisla `ivota. Pojave i do-ga|aji spoqa{weg i unutra{weg sveta woj ne ”nave{}uju” ni{ta dubqe,tajanstvenije i svetlije. Razmi{qawe o smislu i simvolima postojawalakomislenost prepu{ta filozofima. ^iwenice su za wih – proste inevredne pa`we; ve}ina wih prole}e pored we; one ne izazivaju ni{tadrugo do radoznalosti; one joj ne donose ni{ta vi{e osim razonode; iako joj ne obe}aju makar malu, ma i prolaznu nasladu – ona o wima `elida zna {to je mogu}e mawe. Zato {to je lakomislenost – dete prostodu-{ne radosti i ne `eli da se rastu`uje.
Takva je lakomislenost. Ona ̀ ivi bez dvoumica i poku{ava da budesre}na, ne du`iv{i se ni sa ~im. Ona ne voli obaveze i izbegava pote-{ko}e. Ona ne voli starawe; nije wena stvar da sazdaje; ona nije sklo-na zami{qenosti. Ona je kao dete: woj je te{ko i dosadno da izvodi za-kqu~ke i donosi odluke. Posebno ne voli kada je kore i osu|uju. Ona tonalazi ”nequbaznim” ili ~ak ”nevaspitanim”. Tada, ona ume i da napad-ne. Tada nas ona obaspe rugali~ko-drskim pitawima: ”Je li uvek ono {toje te{ko pravilno? Je li uvek ono {to je duboko jasno? Je li sawar ba{uvek u pravu? Je li trud uvek neizbe`an?... I tu ve} mora{ misliti kakoda se za{titi{.
Ako nam se lakomislenost daje kao dar gorwi, saose}awa u na{im`ivotnim pote{ko}ama, na{oj tuzi i na{im ve~no jalovim ma{tawima,tada je treba prihvatiti radosno, kao prole}nu promaju. Ona tada dono-si uspokojewe, odmor i mir, ona nas o`ivquje, ja~a i le~i. Tada ona cvatenevino{}u i daruje nam ̀ ivu i radosnu nadahnutost. Odbaciti je mogu sa-mo cepidlaka i pretvorica. Dobro je i neophodno, s vremena na vreme,zbacivati du{evne tegobe; praviti se kao da ih uop{te nije ni bilo;odbe}i u oslobodila~ki predpo~etak problema, u prividnu slobodu. Koni to ne mo`e, ili ne `eli, neka se postara bar da se ne strmoglavi.
Onome, me|utim, ko je lakomislen; ko nikada nije poneo breme pro-{losti i budu}nosti; ko uop{te ni{ta ne zna o odgovornosti i tek lako-misleno slu`i lakomislenosti, taj i ne treba dugo da se brine, jer }ezalutati u greh i jer }e se wegov krah dogoditi u gre{noj tami.
Ivan A. IQINIz kwige ”Pred buktavim zagonetkama Gospodwim”, Svetigora, Cetiwe, 2001.
R A Z M I [ Q A W A O S T V A R I M A O B I ^ N I M
LAKOMISLENOST
VOZDVI@EWE ^̂ASNOGKRSTA - KKRSTOVDAN
DUHOVNOST
15. septembar 2006.
SPORT
Q U B I ^ E V S K E K O W I ^ K E I G R E
Komandant vi{ebojaca, jedinstvene kolone neustra{i-vih jaha~a, bio je petostruki vitez Qubi~eva Rade Milovano-vi}, sada wihov trener. A u koloni su bili Vojin Mirkovi} sa16 u~e{}a, Zoran Bejta sa devet, Ivan Stankovi} sa {est,Sini{a Stoko} sa 20, Miroslav Vuji~i} sa 36, Zoran Vrzi}sa 12, Sla|an Mladenovi} sa osam i Boban Stanojlovi} sadevet nastupa.
Me|u wima su i veliki vitezovi iz Kasidola. Sledbeni-ci @ivka Ivanovi}a Kasidolca, ro|enog 1857. godine u me-stu po kome je i dobio nadimak, junaka srpsko-turskih ratova,{kolovanog oficira, pukovnika, a|utanta @ivojina Mi{i}a,a potom i Aleksandra Obrenovi}a, upravnika policije beo-gradske varo{i, nosioca francuskog ordena Legije ~asti.
U jednom fijakeru bili su Qubisav Bisa Kosti} i Mali-{a Vuji~i}, vitezovi koji su u{li u istoriju igara jer su uda-rili kamen temeqac tom takmi~ewu.
Ekipu daqinskih jaha~a na 40 kilometara predvodio je{ampion Srbije Mirko Karaxi} i vice{ampion Ines Paci}.Bili su tu i prepona{i iz Bugarske sa velikim prijateqimaIgara, Dimitrom Kamburovim i Georgijem Georgijevim. Vite-zovi despota \ur|a Brankovi}a iz Smedereva i ma`oretki-we bili su posebna atrakcija defilea.
Petnaest hiqada qudi na po`areva~kom hipodromu u`i-valo je u spektaklu kakav mo`e biti prire|en samo ovde, umestu gde je i izmi{qen vi{eboj. Dvanaest veli~anstvenihprvog dana takmi~ilo se za ulazak u veliko finale. Me|u wi-
80
NADMETAWE VITEZOVA
edna od presti`nih turisti~ko-sportskih manifestacijakod nas, a po vi{eboju jedinstvena u svetu, Qubi~evske ko-wi~ke igre su ve} 43. put prvog vikenda septembra odr`a-ne u Po`arevcu. Okupile su 15.000 qudi na hipodromu ioko 100.000 u samom gradu. Odr`ano je i vi{e prate}ihmanifestacija, a najpoznatije su izlo`be sitnih `ivotiwa
i predmeta doma}e radinosti.
VELI^ANSTVENI DEFILEQubi~evskim kowi~kim igrama prethodio je veli~anstve-
ni defile u~esnika, u kome su predwa~ili vi{ebojci. Me|uwima su se nalazili vi{estruki pobednici originalnog qu-bi~evskog vi{eboja. Atraktivne discipline, te{ki kowi~kizadaci, ali sa realnim zahtevima, iziskuju od kowa i jaha~avrhunsku uve`banost, koncentraciju i preciznost.
J
Petnaest hiqada qudi na po`areva~kom hipodromu u`ivalo je
u spektaklu kakav mo`e biti prire|en samo u mestu gde je
i izmi{qen vi{eboj. Vitez igaraSla|an Mladenovi} titulu }e
nositi godinu dana.S
nmio
Dej
an M
ARJ
AN
OVI
]
81
KOWI^KO DRU[TVO ”KNEZ MIHAJLO”
Kowarstvo Srbije je tesno vezano za razvoj kowar-stva u po`areva~kom kraju.
Prvo kolo jaha~a osnovano je 1892. godine u podimenom ”Dunavsko kolo jaha~a Knez Mihajlo”. Za vremeratova prekidalo je svoj rad, da bi ga u miru obnavqa-lo. Posledwi put je obnovqeno 1946. godine pod ime-nom Kowi~ki klub ”Stig”, a ve} 1948. godine prerasta uDru{tvo za unapre|ewe kowarstva i kowi~kog sporta”Veqko Dugo{evi}”, Po`arevac.
Dru{tvo 2001. godine mewa ime u Kowi~ko dru{tvo”Knez Mihajlo”, koje danas ima 12 sekcija, sa vi{e od2.250 ~lanova. Kowi~ke sekcije se nalaze u Kasidolu,Bratincu, Kurja~u, ]irikovcu, Poqani, @abarima, Na-br|u, Lugav~ini, Malom Crni}u i Po`arevcu, kao i sek-cije sudija i kaskadera.
Dru{tvo poseduje svoje klupske prostorije, hipo-drom sa 50 hektara zemqe, tri padoka, bokseve, tribi-ne, kladionicu, tri {tale sa ukupno 50 bokseva. Hipo-drom u Po`arevcu, pored beogradskog, najlep{i je u Sr-biji. U svojim {talama na hipodromu dru{tvo dr`i do40 kowa.
Rad sekcije se prvenstveno odvija na unapre|ewukowarstva, dr`awu priplodnih pastuva, preuzimawu idr`awu priplodnih kobila sa ergela u Srbiji, kupovi-nom i uvozom punokrvnih grla iz inostranstva.
Kowi~ko dru{tvo ”Knez Mihajlo” i sekcije dostasu se anga`ovali na obezbe|ewu zemqi{ta za izgradwutrka~kih staza, radnih staza i mawih hipodroma u sedi-{tu sekcija.
PROSLAVA 50 godina od zavr{etka {kolovawa Druge klasePilotske podoficirske {kole bi}e odr`ana 30. septembrau 11 ~asova u Komandi V i PVO u Zemunu, [trosmajerova 3.Kontakt telefoni 011/2513-820 i 011/124-668, mob.063/7076401.
MEWAM trosoban stan u Ni{u za odgovaraju}i stan ili ku}uu Beogradu. Telefoni 018/537-235 i 063/1090601.
Trideseta godi{wica zavr{etka 21. klase SV[, Smer ARJPVO, bi}e obele`ena 30. septembra u 12.00 ~asova u re-storanu hotela Bristol u Beogradu. Zainteresovani se mogujaviti do 10. septembra pukovniku Stanku Mijatovi}u (29-233, 011/2063-233; 064/8329-382), pukovniku MiodraguVukmirovi}u (29-854; 011/2063-854) ili potpukovniku Qu-bi{i Cvetkovi}u (35-770, 011/2350-770).
OBELE@AVAWE 30. godi{wice od zavr{etka {kolovawa 3.klase Vojne gimnazije zakazano je za 14. oktobar 2006. u Be-ogradu. Dolazak najaviti Lazaru Petronijevi}u (011/2513-727 i 3610-320) i Milanu Brkovi}u (011/3201-064, vojni23-064 ili 011/3283-402).
PROSLAVA30. godi{wice od zavr{etka {kolovawa 29. kla-se VA KoV bi}e odr`ana 21. oktobra 2006. sa po~etkom u 10~asova u Vojnoj akademiji. Prijava u~esnika do 10. oktobraCvetku Milenkovi}u (011/3000-140, 064/8329-104), @ivo-radu Dragi~evi}u (011/3172-948) ili Veroqubu Pavlovi}u(011/2063-802, 064/439-005).
MALI OGLASI
OBAVE[TEWEPRETPLATNICIMA
ODBRANE
Pretplatnike na magazin Odbrana, pripadnike Mini-starstva odbrane i Vojske Srbije, podse}amo da su prili-kom preme{taja u drugu jedinicu – ustanovu obavezni da opromeni adrese li~no obaveste na{u slu`bu pretplate, ka-ko bi im Odbrana i ubudu}e a`urno stizala svakog 1. i 15.u mesecu na adresu radnog mesta.
Penzionisanim pripadnicima Ministarstva odbranei VS pretplata preko Vojnog ra~unovodstvenog centra pre-staje prakti~no sa danom prestanka vojne slu`be. Wima pru-`amo mogu}nost da pretplatu na Odbranu nastave preko Po-{tanske {tedionice. Ukoliko to `ele, Odbranu ubudu}e mo-gu primati na adresu stana, uz popust od 10 odsto, tako daprimerak magazina za wih ko{ta 90 dinara. Potrebno jesamo da se jave slu`bi pretplate i daju potrebne podatke naobrascu koji }e im biti dostavqen na ku}nu adresu.
Za sve informacije obratite se slu`bi pretplate magazina Odbrana, telefon 011/3201-995 (vojni 23-995)ili elektronskom po{tom, na adresu: [email protected]
ma i vi{estruki pobednici vi{eboja i aktuelni vitez Davo-rin @ivkovi}. Od prevelike `udwe da uspe, pro{logodi{wivitez nije se plasirao u finale, {to je bilo prvo veliko iz-nena|ewe na igrama.
SPEKTAKL NA HIPODROMUU kurirskom jahawu takmi~ari su imali zadatak da za {to
kra}e vreme, na rastojawu od 100 metara, u odlasku i povratkupredaju i prime poruku. Pri tom su obavezni da se vrate sa ko-wem i kurirskom torbicom, koja pri odlasku i povratku morabiti dijagonalno preba~ena preko ramena.
Zadatak takmi~ara u ga|awu buzdovanom jeste da rastoja-we od 50 metara pre|u najvi{e za pet sekundi i da topuzom ga-|aju u gong. Prilikom ga|awa strelom takmi~ari rastojawe od58 metara prelaze najvi{e za 5,5 sekundi i ga|aju postavqenumetu sa osam metara. Takmi~ari u ga|awu kopqem obavezni suda rastojawe od 68 metara pre|u najvi{e za sedam sekundi,skinu figuru glave sa postoqa, sabqom seku lubenicu ili du-lek i probiju metu pre~nika 30 santimetara postavqenu natlu.
U takvom nadmetawu najspretniji je bio Sla|an Mladeno-vi} iz Kasidola na grlu Top spid, ispred Zorana Bejte na grluSeka i Sini{e Stoki}a na grlu Prolaznik.
Tokom dva takmi~arska dana odr`ano je desetak kasa~kih igalopskih trka koje su privukle veliku pa`wu gledalaca.
Po broju u~esnika, kvalitetu grla, broju posetilaca itakmi~ara, zatim ure|enosti staza i infrastrukture i bes-prekornoj organizaciji, 43. me|unarodne qubi~evske kowi~-ke igre mogu se oceniti kao najboqe u istoriji postojawa.
Svetomir MIRKOVI]
82 15. septembar 2006.
UK
R[
TE
NE
RE
^IA
O
B
A
V
G
[
M
T
S
X
R
R
S
R
A
O
N
\
A
Q
Lw
S
K
USPRAVNO:1. Upi{ite: a, n, 2. Dvocifren broj, 3. ^lanovi posade svetionika, 4.Gr~ki mudrac, Tales, 5. Rumunsko `ensko ime, 6. Marka kozmeti~kihproizvoda, 7. Biv{i brazilski fudbaler, 8. Primorski {ipak, 9. Upi-{ite: t, n, 10. Susne`ica, bquzgavica, 11. Simbol aktinijuma, 12.Ve~na, 13. Veliko jezero u Severnoj Americi, 14. Na{a pop-grupa, 15.Stru~waci za anesteziju, 16. Na{ proslavqeni glumac, 18. Duhovitare~enica koja je u {irokoj upotrebi, 19. Mutav, 21. Ki~ma, hrptewa~a,22. Ikavsko nare~je, 23. Alatke za kosidbu trave, 24. Dremqivi, sne-ni, 25. Neboj{a odmila, 27. Obadva, 28. Pokroviteqstvo, 31. Fran-cuski romanopisac, Pjer, 32. Red, serija, 33. Starogr~ki pesnik, 35.Larva {trka, parazit u telu sisara, pamrak, 36. Krotko, pripitomqe-no, 39. Mu{ko ime, 40. Izuzev, osim, 41. Na{ TV re`iser, Zoran, 42.Grad u Danskoj, 44. Italijanski filosof i pisac, Umberto, 45. Pore-dak, niz, 46. Sabirak (skr.), 48. Odozgo, 49. Beogradski univerzitet(skr.), 50. Dvadesettre}e i 10. slovo azbuke.
VODORAVNO:17. Osobe koje apstiniraju u ne~emu, 18. Slovenski pokret, sloven-stvo, 20. Koji nije validan, 22. @iteqi drevne Acere, 23. Velikareka u SAD, 24. [kripa, hripa, 25. Metalni muzi~ki instrument,26. Ime muzi~ara Stivensa, 27. Vazduh (lat.), 28. Prijateqi odmila,29. Dr`ava u Indiji, 30. Gruba, napasna, 31. Postati plav, 32. Upi-{ite: t, n, 34. Seqewe, preseqewe, 35. Ptica peva~ica, lasta, 36.Briga, starawe, 37. Aktivan vulkan na Siciliji, 38. Dodatak cipelipod petom, 39. Slikar (ital.), 40. Simbol silicijuma, 41. Posuda,kanta za katran, 42. Poseta, 43. Se~ewe {ume, 44. Mesto u Srbiji,blizu Vaqeva, 45. Delo koje postigne veliki uspeh, 46. Vrh na Fru-{koj gori, 47. Vrsta sira, edamac, 48. Grad na Azurnoj obali, 49.Narodno mu{ko ime, 51. Stadion Crvene zvezde, 52. Biv{i vater-polista, Sini{a, 53. Biti u stawu mirovawa, 54. Qudski stvor, ~o-vek, ~eqade.
Svetski prvak Veselin Topalovosvojio je superturnir ”na svom te-renu”, ali je izgubio partiju protivglavnog konkurenta Indijca Ananda.Igrana je [panska partija, kao uze-ta iz starih arhiva. Posle ove par-tije s pravom se postavqa pitaweza{to je ovo klasi~no otvarawe svere|e na turnirima. Posledwim po-tezom beli izbegava o{tar Mar{a-lov napad koji nastaje posle 8.c3 d5.
Sve ovo vi|ano je i analiziranobezbroj puta. Svetski prvak je ve}izgubio prednost prvog poteza i sa-da poku{ava da zao{tri poziciju.Zna se da je naru{avawe ravnote-
CITATI[ahovska terminologija ste-
kla je pravo gra|anstva i u poli-tici, pa otud mo`emo da posma-tramo skup{tinske govornike,samouverene i s neskrivenom ̀ e-qom za dopadawem, kako govoreda su dr`avni organi u patu, kakonas je pritisla vremenska osku-dica (re~ cajtnot polomila bi imjezik!), a da je privreda, od koje,po originalnom mi{qewu poli-ti~ara, svi `ive, u iznudici. ^e-sto se, na primer, ~uje da je do-ti~ni drug ili gospodin obi~anpion u rukama drugih, a tamo gdepostoji respekt ili strah, veli seda je on krupna politi~ka figura.
(Dragutin [ahovi}: ”Sudbine na {ahovskoj plo~i”).
DUHOVITOKada je 1924. godine Bora Ko-
sti} boravio na ekvatoru, blizuMont Kenija u Africi, odigran je”me~”, tj. jedna partija izme|u se-verne i ju`ne polulopte. Bora jepobedio Spensera Palmera itako doneo pobedu severnoj, tj.na{oj polulopti.
`e {tetno po onoga ko to ~ini, paje tako bilo i sada. Mirnije je i si-gurnije bilo 25.Sd4.
25...Se4 26.Ld4 Sd4 27.Td4Sg5 28.Se5
RE[
EWE
IZ
PRO
[LO
G BR
OJA
– VO
DORA
VNO
: Neb
oj{
a Kr
upni
kovi
}, je
-di
nac,
ran
ari,
DI
, AD,
Eri
van,
bis
tro,
sak
ato,
las
an, s
este
s, p
atol
og,
Ilo
k, p
arte
r, p
rvin
a, o
, sin
, grn
~ar,
zav
ist,
pv, A
], p
rste
n, d
avan
je, p
ra, v
,pr
alik
, bab
ica,
Oro
r, e
tnik
um, m
akoj
i, a
leja
, tre
sak,
sat
ara,
ale
gat,
Au,
o~, s
vrak
a, b
edui
ni, D
ejan
Pet
kovi
} Ra
mbo.
STUDIJAM. Levicki
1914.
Beli: Kd5, Sd8, e6, e7Crni: Kh4, La4, c7, d7Beli na potezu.1.Sc6!Ne 1.e8D 2.De6 Lb3Tako|e ne ni 1.Kc5 d6 2.Kd5
1/1 druga i tre}a kori~na strana 22 h 30 cm 28.000,00
1/1 tre}a strana (unutra{wa) 19,8 h 26 cm 26.000,00
1/1 ostale unutra{we strane 19,8 h 26 cm 21.000,00
1/2 unutra{we strane 19,8 h13 cm ili 9,5 h 26 cm 12.000,00
1/4 unutra{we strane 9,5 h13 cm 7.000,00
1 cm /stubac unutra{we strane 1h 6,3 cm 300,00
1 cm/2 stupca unutra{we strane 1 h 13 cm 600,00
1 cm/3 stupca unutra{we strane 1 h 19,8 cm 900,00
poslovni mali oglas (do 20 re~i) 300,00
mali oglas za zamenu stana (do 20 re~i) 150,00
Na svaki oglas pla}a se porez na dodatu vrednost (PDV) 18 %.Pla}awe se vr{i unapred, najkasnije 5 dana pre izlaska broja.
Za vi{e objavqenih oglasa odobrava se popust 5-15 %, {to se reguli{e zakqu~nicom ili ugovorom, i to :- za 3-5 oglasa – 5 %- za 6-8 oglasa – 10 %- za 9 i vi{e oglasa – 15 %- cene oglasa reporta`nog tipa uve}avaju se za 50 %
Oglasi koji nisu u skladu sa ure|iva~kom politikom magazina ne}e biti objavqeni.
Materijal za objavqivawe mora biti dostavqen najmawe 7 dana pre izlaska broja. Ukoliko naru~ilac sam priprema re{ewe reklamne poruke, ona mora biti u formatu JPEG ili TIF. Re{ewe se dostavqa na disketi ili CD, a mo`e se i poslati na E-mail adresu [email protected].
M a g a z i n ” O d b r a n a ”11000 Beograd, Bra}e Jugovi}a 19Tel.: 3241-026, Faks : 3241-363