1 1.1. Pojam računovodstva Računovodstvo je podfunkcija funkcije upravljanja, koja svojim informacijama pomaže funkciju upravljanja, naročito u domenu planiranja (donošenja odluka) i kontrole poslovanja. Potpunije i preciznije definisanje ovog pojma nije ni malo jednostavno, jer se računovodstvo može posmatrati kao: • Proces u kome se prikupljaju, sređuju, obrađuju i čuvaju podaci, oblikuju, prenose i čuvaju informacije koje su problemski usmerene na donošenje ekonomskih odluka; • Deo preduzeća koji se bavi tom delatnošću; • Naučna disciplina koja uopštava i unapređuje dostignuća u toj oblasti; • Nastavni predmeti u školama i na fakultetu. Postoji veliki broj definicija računovodstva. Jedna od prihvatljivijih bila bi definicija Komiteta za terminologiju američkog Instituta javnih računovođa, po kojoj je računovodstvo: “Nauka o beleženju i klasifikovanju poslovnih transakcija i događaja, primarno finansijskog karaktera i veština sastavljanja značajnih izveštaja, analize i interpretiranja ovih transakcija i događaja i prenošenja rezultata licima koja moraju doneti odluku ili dati ocenu.” 1.1.1. Delovi računovodstva Računovodstvo predstavlja celinu sastavljenu od sledećih delova: 1. Knjigovodstvo je sastavni deo računovodstva, njegova računska osnova. Ne postoji opšteprihvaćena definicija knjigovodstva, jer se i ono kao i računovodstvo može definisati sa više aspekata (kao nauka . . . Nastavni predmet . . . Organizacioni deo preduzeća . . . i td.) Po jednoj definiciji “Knjigovodstvo je metod sakupljanja, klasifikovanja, registrovanja, čuvanja, reklasifikacije i izveštavanja o nastalim ekonomskim promenama na imovini poslovno – računovodstvene celine”. 2. Računovodstveno planiranje se bavi sakupljanjem , sistematizovanjem, obradom i prezentiranjem podataka koji se odnose na buduće poslovanje preduzeća. 3. Računovodstvena kontrola ispituje ispravnost izvođenja propisanih radnih i metodoloških postupaka, počev od prijema računovodstvene dokumentacije i obrade do oblikovanja finalnih informacija. 4. Računovodstvena analiza je prosuđivanje i objašnjavanje stanja i uspešnosti poslovanja, utvrđivanje odstupanja od njega, uzroke za ta odstupanja i njihove posledice.
115
Embed
racunovodstvo skripta 2 - seminarski, diplomski, maturski radovi, ppt i skripte na
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
1
11..11.. PPoojjaamm rraaččuunnoovvooddssttvvaa
Računovodstvo je podfunkcija funkcije upravljanja, koja svojim informacijama pomaže funkciju
upravljanja, naročito u domenu planiranja (donošenja odluka) i kontrole poslovanja. Potpunije i
preciznije definisanje ovog pojma nije ni malo jednostavno, jer se računovodstvo može posmatrati kao:
• Proces u kome se prikupljaju, sređuju, obrađuju i čuvaju podaci, oblikuju, prenose i čuvaju
informacije koje su problemski usmerene na donošenje ekonomskih odluka;
• Deo preduzeća koji se bavi tom delatnošću;
• Naučna disciplina koja uopštava i unapređuje dostignuća u toj oblasti;
• Nastavni predmeti u školama i na fakultetu.
Postoji veliki broj definicija računovodstva. Jedna od prihvatljivijih bila bi definicija Komiteta
za terminologiju američkog Instituta javnih računovođa, po kojoj je računovodstvo: “Nauka o
beleženju i klasifikovanju poslovnih transakcija i događaja, primarno finansijskog karaktera i veština
sastavljanja značajnih izveštaja, analize i interpretiranja ovih transakcija i događaja i prenošenja
rezultata licima koja moraju doneti odluku ili dati ocenu.”
Sistem dvojnog knjigovodstva se može definisati kao onaj ≫ knjigovodstveni sistem kod koga se svaka vrednosna promena na imovini, može i mora dva puta beležiti (knjižiti)≪ .
Najvažnija osobina ovog sistema je da potpuno pokriva poslovanje preduzeća, tako da se samo
na osnovu podataka iz knjigovodstvene evidencije mogu dobiti svi podaci o stanju imovine u bilo
kojoj fazi procesa reprodukcije, o obavezama koje proističu iz posedovanja imovine, o rashodima i
prihodima koji su nastali tokom procesa rada, kao i o finansijskom rezultatu za bilo koje vremensko
razdoblje.
Fundamentalni princip dvojnog knjigovodstva je bezizuzetno dvostruko obuhvatanje svake
poslovne promene i ovaj princip je izvor svih onih karakteristika kojima se ono odlikuje. Dakle, svaka
ekonomska promena tangira dva osamostaljena imovinska dela i s toga se dva puta beleži (knjiži).
11..99..33.. PPoovveeććaannjjee ii aakkttiivvee ii ppaassiivvee
Ako određena poslovna promena ima za posledicu povećanje neke pozicije aktive uz
istovremeno povećanje neke pozicije pasive, svrstavamo je u treću grupu bilansnih promena. U ovakvom slučaju povećava se zbir aktive i zbir pasive, ali se bilansna ravnoteža ne remeti. Primer: Od “Jugopetrola” kupljeno je gorivo i mazivo po računu br. 40 za din. 8.000. Faktura nije plaćena.
BILANS 3.
11..99..44.. SSmmaannjjeennjjee aakkttiivvee ii ppaassiivvee
Pod uticajem nekog poslovnog događaja jedna pozicija aktive se smanjuje uz istovremeno
smanjenje i jedne pozicije pasive. Razumljivo je da se i zbir leve i desne strane bilansa za odgovarajući
iznos smanjuje, zadržavajući međusobnu ravnotežu.
Primer: Doznačili smo sa našeg žiro – računa dibavljačima din 2.000 na ime dospele fakture,
11..99..1100.. SSmmaannjjeennjjee ppaassiivvee uusslleedd ppoojjaavvee pprriihhooddaa Primer: Zbog neizvršene obveze iz ranije sklopljenog ugovora, jedan dobavljač nas je pismeno izvestio
da nam odobrava na ime penala po pomenutom ugovoru din. 500.
Pored računa stanja ili uspeha u knjigovodstvenoj evidenciji se pojavljuju i konta koja imaju
organizaciono – tehnički karakter. Njihov saldo ne pokazuje nikakva stanja imovine ili izvora, niti
rashode i prihode, već služe kao organizaciono sredstvo da se kretanje sredstava prati sa više detalja i
aspekata, a time omogućuje i dobijanje neuporedivo većeg broja pokazatelja analitike, sintetike ili
operativnih pokazatelja. U navedene račune spadaju konta ispravke vrednosti, vremenska
razgraničenja, razni računi prenosa i rasporeda, nabavke robe i materijala, obuhvatanje troškova
trgovine i sl.
Organizaciono – tehnička konta mogu biti:
- Promenljiva i kumulativna konta,
- Sintetička i analitička konta,
- Potpuna i korektivna konta.
28
11..1100..33..33.. PPrroommeennlljjiivvaa ii kkuummuullaattiivvnnaa kkoonnttaa
Saldo na nekim knjigovodstvenim računima može se pod uticajem poslovnih promena menjati
u oba pravca, odnosno povećavati ili smanjivati. Računi stanja su promenljivi, jer poslovne promene
mogu promeniti to stanje naviše ili naniže – povećati ili smanjiti ga.
Međutim kod računa uspeha, na računima rashoda i prihoda poslovna promena može izazivati
samo povećanje salda pa otuda i naziv kumulativan račun. Praktičan zaključak glasi:
Na računima rashoda knjiženje se pojavljuje samo na levoj dugovnoj strani, gde dolazi do
povećanja salda, odnosno povećanja rashoda, dok na računima prihoda knjiženje je moguće samo na
potražnoj strani. Smanjenje se može pojaviti izuzetno, kada treba eventualno ispraviti učinjenu grešku.
11..1100..33..44.. SSiinntteettiiččkkaa ii aannaalliittiiččkkaa kkoonnttaa
U zavisnosti od toga da li se poslovne promene na kontima obuhvataju zbirno ili pojedinačno,
odnosno da li se na računima iskazuju zbirni ili pojedinačni podaci, knjigovodstveni računi mogu biti:
* Sinterički računi su zbirni i na njima se više istorodnih promena knjiži skupa u jednom stavu,
pod predpostavkom da im je sistemska karakteristika ista. Razumljivo je da se sa takvog računa može
dobiti samo zbirni podatak. Svi sintetički računi pripadaju glavnoj knjizi I stepena.
* Analitički računi su pojedinačni računi, delovi određenog sintetičkog računa i na njima se
poslovna promena, koja je registrovana zbirno na sintetičkom računu, evidentira pojedinačno u
delovima. Dakle, analitički računi su delovi ogovarajućeg sintetičkog računa. Zbir svih pojedinačnih
knjiženja na analitičkim kontima jednaka su i po prometu i u saldu sa svojim sintetičkim kontom.
Analitički računi vode se u pomoćnim knjigama i čine glavnu knjigu II stepena.
11..1100..33..55.. PPoottppuunnaa ii kkoorreekkttiivvnnaa kkoonnttaa Potpuna konta su ona konta koja svojim saldom i prometom izražavaju celinu određenog
imovinskog dela za koji se vode. Na pr. konto Žiro-račun, Blagajna, Kupci, Dobavljači i dr.
Korektivna konta su ona konta koja svojim saldom ne izražavaju celovito stanje nekog
imovinskog dela već korigiraju vrednost iskazanu na nekom drugom kontu sa određenim ciljem.
Drugim rečima, saldo korektivnog računa dodaje se ili oduzima od salda nekog drugog konta sa kojim
je u funkcionalnoj, vezi i tek zajedno sa njima dobija se celina odgovarajućeg imovinskog dela. (Na pr.
konto Ispravka vrednosti osnovnih srestava, koji koriguje početnu nabavnu vrednost konta Osnovnih
sredstava i dovodi je na sadašnju vrednost. Zatim konto Istravka vrednosti materijala – Odstupanje od
planske cene i dr.).
29
Korektivna konta su dakle nepotpuna konta i sama za sebe ne predstavljaju ništa. Njih dakle
nikada ne možemo posmatrati izdvojeno već u vezi sa nekim kontima imovinskih delova koje oni
ispravljaju.
11..1111.. PPoosslloovvnnee kknnjjiiggee
Knjigovodstvo preduzeća vodi se u poslovnim knjigama. Poslovne knjige pružaju podatke o
stanju i kretanju imovine, kapitala, obaveza, prihoda i rashoda, kao i rezultate poslovanja preduzeća za
određeni period.
Poslovne knjige mogu se voditi u vidu povezanih i nepovezanih knjiga (slobodnih listova -
kartica). Poslovne knjige mogu biti i prenesene na neko od sredstava za automatsku obradu podataka,
tako da se po potrebi mogu odštampati ili prikazati na ekranu.
U poslovnim knjigama treba registrovati sve knjigovodstvene promene koje nastaju
poslovanjem jednog preduzeća. To registrovanje vrši se hronološki, t.j. redom, kada su nastale
pojedine promene, i sistemski, t.j. razvrstavanjem promena prema kvalitetu na koji se odnose.
Zakon o računovodstvu određuje vrste poslovnih knjiga koje se moraju voditi, a to su:
U zavisnosti od toga kako se odražavaju na ispravnost knjigovodstvene evidencije greške
možemo podeliti na:
* Formalne greške. To su greške koje se ustanovljuju automatskom kontrolom samog sistema
dvojnog knjigovodstva, a to se ogleda u sledećem:
- u dnevniku se mora slagati zbir prometa kolone duguje sa zbirom prometa kolone potražuje;
- u glavnoj knizi mora se sagledati zbir strana duguje svih konta sa zbirom strana potražuje;
- promet analitičkih konta mora odgovarati prometu proknjiženom na odgovarajućem
sintetičkom kontu;
- u probnom bilansu zbir bruto bilansa mora biti jednak zbiru dnevnika.
* Materijalne greške. Ove greške se pojavljuju u sledećim slučajevima:
- poslovna promena je izostavljena;
- poslovna promena je dvaput proknjižena;
- poslovna promena nije tačno proknjižena (pogrešna konta).
11..1122..11.. NNaassttaannaakk ii iizznnaallaažžeennjjee ggrreeššaakkaa
Greške mogu nastati:
* U fazi pripreme i kontiranja dokumentacije;
* U fazi knjiženja;
* U fazi pravljenja iskaza i izveštaja.
Pronalaženje knjigovodstvenih grešaka je veoma naporan i složen posao. U literaturi se
najčešće pominju dve metode iznalaženja grešaka:
* Metoda najkraće linije. Po ovoj metodi treba uvek poći od najmanjeg posla, pa ići ka većem.
To znači da treba prvo pogledati da nije greška nastala u zbiru ili prenosu i tek onda ići ka većim
poslovima – kontroli pojedinih knjiženja.
* Metoda izolacije. Ovom metodom treba nastojati da se polje grešaka suzi, bilo po vremenu
bilo po knjigama. To znači da grešku treba tražiti u onom vremenskom intervalu kad je i nastala, a to
se postiže pojedinim sravnjenjima pojedinih evidencija: sintetičkih sa analitičkim, dnevnika, izradom
probnog bilansa i sl. Greška će se tražiti uvek u onoj knjizi kod koje slaganje nije izdržalo kontrolu.
33
11..1122..22.. IIsspprraavvlljjaannjjee ggrreeššaakkaa Greške u knjigovodstvu se ispravljaju uglavnom na 2 načina:
* precrtavanjem,
* storniranjem.
Primer za precrtavanje: Na kontu blagajne upisan je početni saldo 9.686 umesto 6.896 din.
Datum O P I S Duguje Potražuje
01.01.
Početno stanje
6.896 9.686
Prtimer za storniranje (poništavanje): Na kontu dobavljača proknjiženjem je iznos 100.000 din. na
strani duguje umesto na strani potražuje
Datum O P I S Duguje Potražuje 18.01. Za robu po fakturi br. 14 100.000 31.01. Storno knjženje 18.01. 100.000 31.01. Za robu po fakturi br. 14. 100.000
U poslove izrade periodičnih (polugodišnjih) i godišnjih obračuna spadaju i predzaključne
radnje i knjiženja. Radi se u suštini o dve vrste poslova, u okviru kojih se obavljaju potrebna knjiženja:
* Međusobno usaglašavanje knjigovodstvenih evidencija,
* Usaglašavanje knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem.
U predbilansne i predzaključne radnje spadaju sledeći poslovi:
- popisivanje celokupne imovine preduzeća,
- usklađivanje stanja sa dužnicima (kupcima) i poveriocima (dobavljačima),
- usklađivanje analitičkih evidencija sa svojim sintetičkim računima,
- pregled svih računa glavne knjige I stepena da bi se otkrile eventualne greške u knjiženju,
Datum O P I S Duguje Potražuje 18.01. Za robu po fakturi br. 14 100.000 31.01. Storno knjženje 18.01. 100.000 31.01. Za robu po fakturi br. 14. 100.000
CRNI STORNO
CRVENI STORNO
34
- sastavljanje probnog bilansa (bruto stanja) i zaključnog lista.
Kada se ovi poslovi obave prelazi se na predbilansna knjiženja koja obuhvataju:
- utvrđivanje viškova i manjkova i njihovo knjiženje,
- razdvajanje aktivno – pasivnih, odnosno pasivno – aktivnih računa,
- vremensko razgraničenje rashoda i prihoda koji se odnose na više obračunskih perioda.
11..1133..11.. UUttvvrrđđiivvaannjjee kknnjjiiggoovvooddssttvveennoogg ii ssttvvaarrnnoogg ssttaannjjaa ssrreeddssttaavvaa
Knjigovodstveno stanje veoma često odstupa od stvarnog stanja, a razlozi mogu biti:
* objektivne i
* subjektivne prirode.
U razloge objektivne prirode mogu se ubrojati:
- prirodno svojstvo robe – kalo, rastur, lom i kvar
- netačna merila,
- provale i požari,
- razne štetočine (moljci, miševi i sl.).
Razlike između knjigovodstvenog i stvarnog stanja imaju često i subjektivnu osnovu kao
naprimer:
- greške u knjigovodstvu,
- nemarno rukovanje robom ili materijalom,
- zloupotreba (krađe i sl.).
Neslaganje stvarnog i knjigovodstvenog stanja otklanja se svođenjem knjigovodstvenog stanja
na stvarno odgovarajućim knjiženjem nastalih razlika.
11..1133..22.. KKnnjjiižžeennjjee mmaannjjkkoovvaa ii vviišškkoovvaa
Knjiženje manjkova i viškova možemo sistematizovati na sledeći način:
* Manjkovi:
a) na sredstvima za rad, materijalu, robi, sitnom inventaru i td. po odluci organa upravljanja
alternativno:
- na teret preduzeća (vanredni rashodi),
- na teret odgovornog lica (ostala potraživanja).
35
b) u blagajni:
- na teret odgovornog lica – blagajnika (ostala potraživanja).
U svim ovim slučajevima odobravaju se sredstva na kojima je nastao manjak.
* Viškovi:
a) na sredstvima za rad, materijalu, robi, sitnom inventaru i td.
- u korist ostalih obaveza sve dok se ne utvrdi uzrok nastalog viška.
Suprotno od manjkova, za viškove se razdužuju odgovarajuća sredstva.
11..1133..22..11.. KKnnjjiižžeennjjee vviišškkaa ii mmaannjjkkaa nnaa mmaatteerriijjaalluu
Primer za knjiženje viška na materijalu:
1. Pri popisu materijala nađen je višak od dinara 1.000
Knjiženje na računima:
Primer za knjiženje manjka na materijalu:
1. Prilikom popisa utvrđen je manjak na materijalu. Nađeno je zaliha 16.200. Saldo na računu iznosi
16.500. Uskladiti stvarno stanje sa knjigovodstvenim stanjem ovog konta. Odlukom organa upravljanja
manjak se knjiži na teret odgovornog lica.
Knjiženje na računima:
D Zalihe materijala PSo 50.000
1) 1.000
D Vanredni prihodi P 1) 1.000
D Zalihe materijala PSo 16.500 1) 300
D Zalihe materijala P1) 300
36
11..1133..22..22.. KKnnjjiižžeennjjee mmaannjjkkaa ii vviišškkaa uu bbllaaggaajjnnii
Primer za knjiženje manjka u blagajni:
1. Pri pregledu blagajne nađeno je u kasi din. 3.000. Uskladiti knjigovodstveno i stvarno stanje
blagajne.
2. Naknadnom kontrolom utvrđeno je da u blagajni nije proknjižen jedan račun na din. 200, za kupljeni
materijal. Proknjižiti ovaj račun i likvidirati manjak.
Knjiženje na računima:
Primer za knjiženje viška u blagajni:
1. Pri kontroli blagajne nađeno je stvarno stanje gotovine od 3.100 din. Uskladiti knjigovodstveno sa
stvarnim stanjem u blagajni.
2. Uzrok višku nije mogao biti utvrđen, pa je ovaj iznos prihodovan.
Knjiženje na računima:
Ako se otkrije uzrok nađenog viška tada se sa konta Ostalih obaveza višak prenosi na onaj
konto koji je u datom slučaju trebalo da bude tangiran.
11..1133..33.. SSuummnnjjiivvaa ii ssppoorrnnaa ppoottrraažžiivvaannjjaa ii nnjjiihhoovvoo iizzddvvaajjaannjjee
U tržišnim uslovima privređivanja često se dešava da neka preduzeća ne mogu odmah da
realizuju svoje proizvode ili usluge, zapadaju u finansijske i druge teškoće i ne izmiruju u roku svoje
obaveze prema poveriocima (dobavljačima). U takvim slučajevima, preduzeće koje se javlja u ulozi
poverioca, odlaže plaćanje svom dužniku za izvesno vreme (što je stvar poslovne politike) a zatim, po
isteku ugovorenog roka podnosi tužbu sudu za prinudnu naplatu. U knjigovodstvu se ovakav kupac
D Ostala potraživanja P1) 200 2) 200
D Blagajna P So 3.200 1) 200
D Troškovi materijala P2) 200
D Blagajna P So 3.000
1) 100
D Ostala obaveze P2) 100 1) 100
D Vanredni prihodi P 2) 100
37
odmah izdvaja na poseban sintetički konto Sporna potraživanja.
Ako preduzeće dužnik (kupac) zbog prezaduženosti ili nelikvidnosti nije u stanju da
pravovremeno odgovori svojim obavezama, može se otvoriti stečajni postupak ili sanacija. Na osnovu
izveštaja stečajnog upravnika, ili već po sopstvenoj oceni, takvog kupca (dužnika) treba preneti sa
sintetičkog konta Kupci na konto Sumnjiva potraživanja.
Šematski prikaz izdvajanja sumnjivih i spornih potraživanja
1. Obračunali smo utrošenu električnu energiju za tekući mesec za koji još nismo dobili fakturu,
din. 1.500.
Knjiženje:
1. Troškovi električne energije 1.500 PVR - obračun elek. energije 1.500 za tekući mesec
43
Primer za unapred naplaćene (stvarno nastale) prihode:
1. Naplatili smo unapred u gotovu din. 900, tromesečnu zakupninu za garažu koju smo izdali u zakup. Knjiženje: 1. Blagajna 900 PVR- naplaćena zakupn. 900 za naplaćenu zakupninu
1. 16.12.2000. g. primljena je faktura br 223. na ime pretplate za celu narednu godinu. Faktura
iznosi 500 din.
Knjiženje: 1. AVR - plaćena pretplata 500 Dobavljači 500 pretplata na službeni list Naredne godine odmah posle otvaranja knjiga dolazi sledeće knjiženje:
1. 03.01.2001. g. Knjižiti troškove pretplate koji se odnose na ovu godinu
Knjiženje:
1. Troškovi pretplate 500 AVR- plaćena pretplata 500 obračunata pretplata Primer za obračunate a neplaćene troškove:
1. 31.12.2000.g. Nije primljen decembarski račun za zakupninu koju treba platiti za poslovne
prostorije, te obračunavamo i knjižimo troškove zakupnine za tekući mesec 2000 din.
11..33..55..55.. KKnnjjiižžeennjjee ttrroošškkoovvaa kkaallaa,,rraassttuurraa,, lloommaa ii kkvvaarraa kkaaddaa ssee ppllaanniirraajjuu ii rraazzggrraanniiččaavvaajjuu ttookkoomm ggooddiinnee
Primer: 1. 31.10. Obračunali smo kalo za tekući mesec din. 800 2. 30.11. Obračunali smo kalo za decembar din. 800 3. 31.12. Popisom robe utvrđeno je da stvarni kalo na robi iznosi din. 10.000. 4. Likvidirati razliku između obračunatog i stvarnog kala.
Knjiženje: 1. Troškovi kala 800
PVR-obrač.troč.kala 800
2. Troškovi kala 800 PVR-obrač.troč.kala 800
3. AVR-stvarni kalo 10.000 Zalihe robe u skladištu 10.000
Pod kratkoročnim kreditima se prodrazumevaju oni krediti čiji je rok vraćanja kraći od godinu
dana. Ovim kreditima bi trebalo finansirati samo povremene i privremene potrebe za obrtnim
sredstvima (npr.stvaranje sezonskih zaliha).
Knigovodstveno obuhvatanje korišćenih kratkoročnih kredita vrši se tako što se za iznos
odobrenog i na Žiro-račun preduzeća uplaćenog iznosa kratkoročnog kredita zadužuje račun Žiro-
račun a odobrava račun obaveza Kratkoročni krediti.
Primer: 1. Prema izvodu banke uplaćeno je na Žiro-račun din.200.000 po osnovu odobrenog
kratkoročnog kredita od banke.
Knjiženje: 1) Žiro-račun 200.000 Kratkoročni krediti 200.000 Kratkoročni krediti se vraćaju u punom iznosu.I splata obaveza po osnovu kratkoročnih kredita
ima za posledicu smanjenje sredstava na Žiro-račun i smanjenje obaveza,tako da se isplata knjiži
zaduženjem računa Kratkoročni krediti i odobravanjem računa Žiro-račun.
Primer: 1. Preduzeće “A” od preduzeća “B” nabavilo projekat za proizvodnju novih proizvoda za din.120.000 Knjiženje:
1)Ulaganje u istraživanje i razvoj 120.000 Dobavljači 120.000 Koncesija je pravni odnos između države (koncedenta)i preduzeća (koncesionara) u kojem
država ustupa pravo korišćenja prirodnog bogatstva, javnog dobra ili vršenja javne službe uz određenu
naknadu radi ostvarivanja javnih interesa.
Patent je pravo kojem se štiti pronalazak koji predstavlja novo tehničko rešenje određenog
problema koje je primenljivo.
Licenca je isprava kojom nosilac patenta prenosi svoje pravo na drugo lice putem pismenog
ugovora.
54
Primer: 1. Po fakturi br. 12 zakupljena je eksploatacija nafte i gasa na 5 god. za 500.000 din.
2. Po fakturi br. 14 kupljena je licenca za 90.000 din
Knjiženje: 1)Koncesije 500.000 Dobavljači 500.000
2)Licence 90.000 Dobavljači 90.000
22..22.. EEvviiddeenncciijjaa oossnnoovvnniihh ssrreeddssttaavvaa Pod pojmom osnovnih sredstava podrazumevaju se sva ona sredstva koja se u procesu rada ne
troše i zadržavaju svoj prvobitni oblik, ali dolazi do njihovog moralnog i fizičkog rabaćenja. Obzirom
da se njihova vrednost tokom procesa rada smanjuje,ona se u toku procesa rada prenosi na rezultat rada
(učinke) putem otpisa (amortizacije). U osnovna sredstva spadaju:
• zemljišta • više godišnji zasadi • šume • osnovno stado • građenvinski objekti • ostala osnovna sredstva • oprema • osnovna sredstva u pripremi • alat i inventar
Evidencija osnovnih sredstva vrši se tako da se u svakom momentu može utvrditi struktura
osnovnih sredstava, njihova vrednost, stepen otpisanosti i sl. Da bi se to obezbedilo,u preduzeću se
vode sledeće evidencije osnovnih sredstava: glavna knjiga, knjiga invetara, analitička kartica osnovnih
sredstava.
Pribavljanje osnovnih sredstava vrši se na sledeci način:
• kupovinom, • izgradnjom, • prijemom bez naknade, • na ostale načine.
1b) Osnovna sredstva 85.000 Osn.sred. u pripremi 85.000
57
22..22..22.. IIzzggrraaddnnjjaa oossnnoovvnniihh ssrreeddssttaavvaa Kada preduzeće nije u mogućnosti da obezbedi potrebna osnovna sredstva kupovinom na
tržištu gotovih sredstava, ono ih obezbeđuje izgradnjom odnosno izradom. Izgradnja se može vršiti u
sopstvenoj režiji ili angažovanjem drugog preduzeća. Finansiranje se vrši iz sopstvenih sredstava i iz
pozajmljenih sredstava.
Osnovna dokumentacija koja se pojavljuje kao osnov iskazivanja poslovnih promena po
osnovu izgradnje osnovnih sredstava su privremene situacije, okončane situacije na kraju izrade
osnovnog sredstva, predračun radova koji služi kao osnov za isplatu avansa, zapisnik o preuzimanju
Knjiženje izgradnje objekta u sopstvenoj režiji, do momenta završetka objekta,iskazuje se na
računu Osnovna sredstva u pripremi, a u korist računa Prihodi od aktiviranje proizvoda za sopstvene
potrebe.Vrednost osnovnih sredstava izgrađenih u sopstvenoj režiji iskazuje se po ceni koštanja, ili po
vrednosti koja bi se ostvarila da su ta sredstva prodata na tržištu.
Primer: Preduzeće “A” je organizovalo izgradnju prodavnice u sopstvenoj režiji. Predračunska
vrednost radova iznosi 200.000 din. Radovi su završeni i objekat je stavljen u upotrebu. Finansiranje
izgradnje vršeno je iz sopstvenih izvora.
Knjiženje:
1)Osn.sred. u pripremi 200.000 Prihodi od aktiviranja proizv. za sopstv. potrebe 200.000
1a)Troškovi prodatih proizvoda 200.000 Gotovi proizvodi 200.000
2)Osnovna sredstva 200.000 Osn. sred. u pripremi 200.000
59
22..22..33..PPrriijjeemm oossnnoovvnniihh ssrreeddssttaavvaa bbeezz nnaakknnaaddee Preduzeće može pribaviti osnovna sredstva i prijemom bez naknade od drugog preduzeća.
Način knjiženja prijema osnovnih sredstava bez naknade zavisi od činjenice da li se prijem vrši u
postupku statusne promene ili po nekom drugom osnovu.
Prijem osnovnih sredstava bez naknade po osnovu statusne promene preduzeće knjiži: na
računu Osnovna sredstva - nabavnu vrednost osnovnog sredstva; na računu IVOS - otpisanu vrednost;
na računu Kapital - neotpisanu vrednost.
Primer: Preduzeće “A” primilo je od preduzeća “B” bez naknade po osnovu statusne promene vozilo
čija je nabavna vrednost 90.000 a otpisana vrednost 50.000 din.
Knjiženje kod preduzeća “A” Kniženje kod preduzeća “B” 1) Osnovna sredstva 90.000 1) IVOS 50.000 Kapital 40.000 Kapital 40.000 IVOS 50.000 Osn.sredstva 90.000
Preduzeće može primiti osnovno sredstvo bez naknade a da se prijem ne vrši po osnovu
statusne promene. U tom slučaju za neotpisnu vrednost primljenog sredstva povećavaju se Vandredni
prihodi, a kod preduzeća koje vrši prenos uvećavaju se Vandredni rashodi.
Primer: 1. Preduzeće “A” primilo je od preduzeća “B” kancelarijski nameštaj čija je nabavna vrednost
80.000 din. a otpisana varednost 50.000 din.
Knjiženje kod preduzeća “A” Knjiženje kod preduzeća “B” 1) Osn. sredstva 80.000 1) IVOS 50.000 IVOS 50.000 Vanr. rashod 30.000 Vandredni prihodi 30.000 Osn. sredstva 80.000
Preduzeća mogu da otuđe osnovna sredstva koja im više nisu potrebna i čije bi postojanje u
preduzeću imalo za rezultat nepotrebne troškove. Otuđenje osnovnih sredstava može se izvršiti:
• prodajom osnovnih sredstava • rashodovanjem osnovnih sredstava • prenosom bez naknade
* Prodaja osnovnih sredstava
Prilikom prodaje osnovnih sredstava mogu nastati tri slučaja:
• da je prodajna vrednost jednaka neotpisanoj - sadašnjoj vrednosti, • da je prodajna vrednost niža od neotpisane vrednosti, • da je prodajna vrednost viša od neotpisane vrednosti.
22..33..11.. PPrrooddaajjaa oossnnoovvnniihh ssrreeddssttaavvaa U slučaju kada je prodajna vrednost osnovnih sredstava jednaka neotpisanoj vrednosti ne dolazi
do smanjenja vrednosti imovine sa kojom preduzeće raspolaže, već dolazi samo do promene strukture
imovine preduzeća. Za prodajnu vrednost smanjuje se vrednost osnovnih sredstava a povećava
vrednost potraživanja od kupaca.
Primer: 1. Preduzeće “A” je prodalo vozilo za 90.000 din. Nabavna vrednost vozila je 150.000 din. a
otpisana vrednost 60.000 din. a sadašnja vrednost 90.000 din.
Knjiženje: 1) Kupci 90.000
IVOS 60.000 Osnovna sredstva 150.000
U slučaju kada je prodajna vrednost osnovnog sredstva niža od neotpisane-sadašnje vrednosti,
dolazi do smanjenja vrednosti imovine preduzeća, ta razlika čini rashod i knjiži se na dugovnoj strani
računa Gubici od prodaje osnovnih sredstava.
Primer: Preduzeće “A” prodalo je pisaću mašinu za 5.000 din. Nabavna vrednost mašine je
15.000 din., otpisana vrednost 7.000 din. a sadašnja vrednost 8.000 din.
61
Knjiženje: 1) Kupci 5.000
IVOS 7.000 Gubici od prodaje OS 3.000
Osnovna sredstva 15.000
U slučaju da je prodajna vrednost osnovnog sredstva viša od neotpisane-sadašnje vrednosti
dolazi do povećanja vrednosti na potražnoj strani računa Dobici od prodaje osnovnih sredstava.
Primer: 1. Preduzeće “A” prodalo je kamion za 22.000 din. Nabavna vrednost je 35.000 din. otpisana
vrednost je 17.000 din. sadašnja vrednost 18.000din.
Knjiženje:
1) Kupci 22.000 IVOS 17.000
Osnovna sredstva 35.000 Dobici od prodaje osnovnog sredstva 4.000
Preduzeća mogu da rashoduju osnovna sredstva zbog fizičke dotrajalosti ili tehničke
zastarelosti. Rashodovanje osnovnih srdstava vrši se na osnovu odluke organa upravljanja preduzeća.
Prilikom rashodovanja osnovnih sredstava mogu se javiti sledeći slučajevi:
• da se rashoduje osnovno sredstvo koje je u celosti otpisano a da po osnovu rashodovanja
ostane otpadni materijal koji se može prodati,
• da se rashoduje osnovno sredstvo koje nije u celosti otpisano, a da po osnovu rashodovanja
ostane otpadni materijal, čija je vrednost ista, niža ili viša od neotpisane-sadašnje vrednosti,
• da po osnovu rashodovanja nastanu određeni troškovi.
a) U slučaju da je rashodovano osnovno sredstvo koje je u celosti otpisano, a po osnovu
rashoda nije ostalo otpadnog materijala, ne dolazi do promene u vrednosti imovine preduzeća, već se
vrši brisanje rashodovanog osnovnog sredstva iz evidencije osnovnih sredstava.
Primer: 1. Preduzeće “N” rashodovalo je putničko vozilo, koje je u celosti otpisano, čija je nabavna
vrednost 60.000 din.
Knjiženje: 1) IVOS 60.000 Osnovna sredstva 60.000
62
b) U slučaju da je preduzeće rashodovalo osnovno srestvo koje je u potpunosti otpisano, a po
osnovu rashoda ostao otpadni materijal koji ima određenu tržišnu vrednosti, dolazi do povećavanja
vrednosti imovine preduzeća za vrednosti otpadnog materijala.
Primer: 1. Preduzeće “X” rashodovalo je mašinu koja je u celosti otpisana, a nabavna vrednost mašine
je 45.000 din. vrednost otpadnog materijala procenjena je na 7.000 din.
2. Otpadni materijal prodat je za 5.000 din.
3. Kupac je svoju obavezu uplatio na Žiro - račun. Knjiženje:
1) IVOS 45.000 Osnovna sredstva 45.000 1a) Otpadni materijal 7.000 Vanredni prihod 7.000 2) Kupci 5.000 Otpadni materijal 5.000 2a) Gubici od prod. Mater. 2.000 Otpadni materijal 2.000 3) Žiro - račun 5.000 Kupci 5.000 Primer: 1. Preduzeće “A” rashodovalo je vozilo čija je nabavna vrednost 50.000 din. otpisana vrednost
40.000 din. procenjena vrednost otpadnog materijala je 5.000 din.
2. Otpadni materijal je prodat za 7.000 din.
3. Kupac je obavezu uplatio na račun preduzeća.
Knjiženje: 1) IVOS 40.000 Otpadni materijal 5.000 Vandredni rashod 5.000 Osnovna sredstva 50.000 2) Kupci 7.000 Otpadni materijal 5.000 Vandredni prihod 2.000 3) Žiro - račun 7.000 Kupci 7.000
Preduzeće može otuđiti osnovno sredstvo i prenosom bez naknade drugom preduzeću, u
postupku statusne promene ili po drugom osnovu. Kad se prenos vrši po osnovu statusne promene za
sadašnju vrednost osnovnog sredstva smanjuje se kapital preduzeća, a prenosom po drugom osnovu za
sadašnju vrednost se uvećavaju rashodi. Sa prenosom osnovnog sredstva može se preneti i obaveza po
osnovu vraćanja kredita, ukoliko je nabavka vršena iz sredstava kredita, delimično ili u celosti.
63
Primer: 1. Preduzeće “A” je donelo odluku da prduzeću “B” prenese bez naknade vozilo čija je
nabavna vrednost 90.000 din. ispravka vrednosti 23.000 din. obaveza za kredit 50.000 din. Prenos se
ne vrši po osnovu statusne promene.
Knjiženje kod preduzeća “A” Knjiženje kod preduzeća “B” 1) IVOS 23.000 1)Osn. sredstva 90.000 Dug. krediti 50.000 IVOS 23.000 Van. rashodi 17.000 Dug. krediti 50.000 Osnovna sredstva 90.000 Van. rashodi 17.000
22..33..44.. MMaannjjaakk oossnnoovvnniihh ssrreeddssttaavvaa Prilikom popisa osnovnih sredstava može se utvrditi da nedostaju određena osnovna sredstva.
U slučaju kad se utvrdi manjak osnovnih sredstava, utvrđuje se komisijki odgovornost za postojanje
manjka. Ukoliko se utvrdi da je za nastali manjak kriv odgovorni radnik, onda se on zadužuje za
vrednost utvrđenog manjka, a ukoliko se utvrdi da ne postoji odgovornost radnika, onda se utvrđeni
manjak knjiži kao povećanje rashoda preduzeća, na račun Vandredni rashodi.
Primer: 1. Preduzeće “A” utvrdilo je popisom osnovnih sredstava manjak pisaće mašine čija je
nabavna vrednost 19.000 din. otpisana vrednost 12.000 din. a sadašnja vrednost 7.000 din. Za utvrđeni
manjak tereti se odgovorni radnik koji je iznos u celosti uplatio na Žiro - račun.
Pod pojmom materijala, u najužem smislu, podrazumevaju se stvari koje se u procesu rada
troše, menjajući svoj prvobitni oblik. Po odredbama propisa iz oblasti računovodstva, pod pojmom
materijala podrazumevaju se zalihe:
• sirovina, • pomoćnog materijala, • goriva i maziva, • alata i inventara koji se celosti otpisuje u obračunskom periodu a u koji spada:sitan inventar, auto-gume, ambalaža, • rezervnih delova, • materijala u obradi, doradi i manipulaciji, • ostalog materijala
Za plaćanje pre roka obično se odobrava popust tzv. kasa-skonto. Kasa-skonto predstavlja
finanskijski prihod. Kada preduzeće isplaćuje obavezu u propisanom roku, koristeći pri tome ponuđeni
kasa-skonto, sa Žiro-računa se isplaćuje iznos fakture umanjen za iznos popusta koji obično iznosi
2-5% fakturne vrednosti. Tom isplatom se izmiruje u celosti obaveza prema dobavljaču.
Grafički prikaz tog knjiženja izgleda ovako:
Odloženo plaćanje može se vršiti i menicom i to u roku ne dužem od 90. dana. Menica je
hartija od vrednosti i može glasiti na neograničene iznose. Da bi bila punovažna menica mora
sadržati:
• označenje da je menica, • bezuslovni uput da se plati određena svota novca, • ime onog koji treba da plati (trasat), • označenje dospelosti, • mesto gde plaćanje treba da se izvrši, • ime onog kome se, ili po čijoj se naredbi mora platiti (remitent), • potpis onog koji je izdao menicu (trasant). U roku dospeća imalac menice istu podnosi na naplatu. Isplata menice se može izvršiti iz svih
raspoloživih novčanih sredstava dužnika.
D Žiro - račun P So
D Dobavljači P So
D Finansijski prihodi P
71
Knjiženje se obavlja tako što se račun Dobavljači zadužuje za visinu obaveze odnosno duga, dok
se račun Menične obaveze odobrava za iznos duga uvećan za isnos pasivne kamate, koja se
istovremeno obuhvata na računu Ispravaka vrednosti meničnih obaveze (ili Razgraničenje rashoda po
osnovu menica).
Primer: 1. Dobavljaču “X” izdata je menica sa rokom dospeća do 45. dana za isplatu obaveze po fakturi
br. 23. koja glasi na 140.000 din. a koja je trebalo da bude isplaćena u ugovornom predviđenom roku
od 15. dana. Menica je izdata nakon isteka roka plaćanja od 15. dana.
Budući da je rok dospeća menice 45. dana, nakon roka dospeća obaveze prema dobavljaču,
dobavljač ima pravo na kamatu u roku od 45. dana, jer u okviru toga perioda kreditira dužnike. Ako je
kamatna stopa 10% onda se promena knjiži:
1) Dobavljači 141.750 IV men. potraživanja 1.750 Menične obaveze 141.750 Primer: 1. Banka izveštava da je dobavljaču “X” isplaćeno sa Ž-R 141.750 din. na ime obaveze po
izdatoj menici koja je podneta na naplatu.
Knjiženje: 1) Menične obaveze 140.000
Finansijski rashodi 1.750 Žiro-račun 141.750 IV men. Obaveza 1.750 Preduzeće može svoje obaveze da izmiri i akreditivima. U tom slučaju preduzeće kupac je
dužno da otvori akreditiv, deponujući na poseban račun iznos gotovine koji odgovara visini obaveza.
Otvaranje akreditiva knjigovodstveno se evidentira zaduženjem računa Otvoreni akreditiv, uz
odobrenje računa Žiro-račun.
Isplata obaveza prema dobavljačima iz otvorenog akreditiva knjiži se zaduženjem računa
Dobavljači i odobravanjem računa Otvoreni akreditivi.
Primer: 1. Banka je u skladu sa nalogom preduzeća otvorila akreditiv u iznosu od 100.000 din.
2. Dobavljač je naplatio sa otvorenog akreditiva 98.000 din.
Prenosom preostalog iznosa od 2.000 din. na Žiro-račun akreditiv je ugašen. Knjiženje:
1b) Zal.robe u sklad. 100.000 Nabavka robe 100.000 b) Knjiženje nabavke robe kada se zalihe vode po prodajnim cenama na veliko
Prvi i drugi stav se pronavljaju (kao kod prethodnog knjiženja)
1b) Zalihe robe u skladistu 125.000 Nabavka robe 100.000 Razlika u ceni 25.000 c) Knjiženje nabavke robe kada se zalihe vode po prodajnim cenama na malo
Prvi i drugi stav se ponavljaju (kao kod prethodnog knjizenja)
1b) Zalihe robe u skladistu 185.000 Nabavke robe 100.000 Razlika u ceni 25.000 Obračunati porez na promet 65.000
22..55..44.. RRoobbaa nnaa ppuuttuu
Kada se zaključi ugovor o isporuci robe između kupca i dobavljača, s tim da kupac preuzme
robu iz skladista dobavljača i transportuje je na svoj rizik, takva nabavka robe iskazuje se, do njenog
prijema na privremenom kontu Roba na putu. Po njenom prispeću prenosi se takođe na privremeni
konto Nabavka robe, a odobrava kontu Roba na putu, čime se funkcija tog konta završava.
Primer:
1.Primljena je faktura br.77 na din. 70.000 za poručenu robu koja putuje na naš rizik, jer je ugovorena
franko skladiste dobavljača. Prispela je poručena roba.Troškovi prevoza, po fakturi špeditera iznose
12.000 din. Roba je uskladištena po prodajnoj ceni u iznosu od 100.000 din.
Knjiženje:
D Roba na putu P D Dobavljači P D Nabavka robe P 1) 70.000 1a) 70.000
1) 70.000
1b) 12.000
1a) 70.000 1b) 12.000
1c) 82.000
D Zal. robe u skladištu P D Razlika u ceni P 1c) 100.000
Interno kretanje robe (kretanje unutar preduzeća) evidentira se na taj način što se zadužuje ona
poslovna jedinica koja je primila robu, a odobrava ona poslovna jedinica (skladište ili prodavnica) koja
je otpremila robu.
Primer:
1. Po dostavnici br. 9 predata je roba iz skladišta “A” u skladište “B” za din. 1250.
2. Po dostavnici br. 55 poslata je roba iz skladišta prodavnici br. 1 za din 15.000 i prodavnici br. 2 za
12.000 din.
Knjiženje: 1) Zalihe robe u skladištu “A” 1.250 Zalihe robe u skladištu “B” 1.250 2) Roba u prodavnici br.1 15.000 Roba u prodavnici br. 2 12.000 Roba u skladištu 27.000
22..55..88.. MMaannjjkkoovvii ii vviišškkoovvii nnaa zzaalliihhaammaa ttrrggoovviinnsskkee rroobbee
Popisom robe utvrđuju se eventualne razlike između stvarnog i knjigovodstvenog stanja, koje
se zatim knjiže kao viškovi i manjkovi.
Ukoliko se prilikom popisa utvrdi višak na robi za utvrđeni višak zadužuje se konto Zalihe robe
u prodavnici ili Zalihe robe u skladištu, a odobrava konto Vandredni prihodi.
Primer:
1. Popisom robe utvrđen je višak na robi u prodavnici br. 1 od din. 2.600 koji se sastoji od: 2.000 din
nabavna cena, 400 din. razlika u ceni, 200 din. porez na promet.
Knjiženje: 1) Zalihe robe u prodavnici 2.600 Vandredni prihod 2.000 Razlika u ceni 400 Porez na promet 200
Utvrđeni manjak može pasti na teret preduzeća ili odgovornog lica. Manjak za koji se tereti
odgovorno lice smatra se prodajom robe krajnjem potrošaču (prihodi od prodaje robe).
Primer:
1. Popisom je utvrđen manjak na robi u skladištu od din. 6.900 koji pada na teret odgovornog lica.
2. Popisom je utvrđen manjak na robi u prodavnici br. 1 za din. 3.000 koji pada na teret preduzeća.
Razlika u ceni na nastali manjak iznosi 600 din. a obračunati porez na promet 200 din.
78
Knjiženje: 1) Potraživanje od radnika 6.900
Prihodi od prodate robe 6.900
2) Vandredni rashodi 2.200 Razlika u ceni 600 Porez na promet 200 Zalihe robe u prodavnici 3.000
22..55..99.. SSmmaannjjeennjjee ii ppoovveeććaannjjee pprrooddaajjnniihh cceennaa
Pod uticajem tržišta ili iz nekih drugih razloga može do doći do promene prodajnih cena kod
trgovinskih preduzeća i to u oba pravca.
• do sniženja zbog demodirane, felerične robe, rasprodaje i sl. • do povišenja zbog visoke stope inflacije (revalorizacije), povećanje tražnje i sl.
Sniženje cena se može obaviti:
1. na teret isporučioca robe (proizvođača),
2. na teret obračunate razlike u ceni,
3. na teret obračunatog poreza na promet,
Sniženje cena može se knjižiti dvojako:
- uobičajenim smanjenjem odgovarajućeg konta odnosno knjiženjem na suprotnu stranu od salda
(“crni” storno),
- smanjenje putem “crvenog” storna odnosno knjiženjem negativnog broja na stranu gde treba izvršiti
smanjenje. Primer: 1. Proizvođač nam je odobrio knjižnjim pismom smanjenje cena na jednom njegovom artiklu za
din. 500.
2. Izvršeno je snjženje cena nekih artikala u prodavnici br. 2 za din. 400. od čega se 300 din. odnosi na
razliku u ceni, a 100 din. na obračunati porez na promet.
Knjiženje: 1) Dobavljači 500 Zalihe robe u skladištu 500 2) Razlika u ceni robe 300 Obračunati porez na promet 100 Zalihe robe u prod. 2 400
*Kada se smanji stopa poreza na promet za neku vrstu robe, analogno tome smanjuje se njena
prodajna cena upravo za veličinu smanjenog poreza. Znači, najpre se izvrši obračun i utvrdi smanjenje
poreza a zatim se obavi sledeće knjiženje: smanji se obračunati porez na promet i smanjuje se zalihe
robe kod kojih je smanjen porez.
79
Postupak obračuna i knjiženja povećanja cena robe sličan je postupku sniženja cena, samo što
se sprovodi suprotnim knjiženjima.
Ako se cene formiraju slobodno na tržištu onda odluku o povećanju cena donosi samo
trgovinsko preduzeće. Razlika između stare i nove više cene bez poreza na promet knjiži se u korist
računa Razlika u ceni robe, a ako ta roba podleže oporezivanju odnosno zaručunavanju poreza na
promet uz istovremeno zaduživanje konta Zalihe robe u skladištu ili Zalihe robe u prodavnici za iznos
ukupnog povećanja.
Primer: 1. Izvršeno je povećanje cena na robi u prodavnici br. 1. za din. 1.000 od čega se na razliku u
ceni odnosi 800 din. a na porez na promet 200 din.
Knjiženje: 1) Zalihe robe u prodavnici 1.000 Razlika u ceni robe 800 Obračunati porez na promet 200
80
81
33..11.. PPoojjaamm ttrroošškkoovvaa ii rraasshhooddaa
Troškovi su vrednosno izražen utrošak faktora procesa rada u vezi stvaranja određenih učinaka.
Svaki trošak ima svoju količinsku i cenovnu komponentu. Količinska komponenta pokazuje
količinu utrošenog faktora procesa rada, a cenovna komponenta stvarnu nabavnu cenu utrošnog faktora
procesa rada.
Evidencija troškova u finansijskom knjigovodstvu vrši se u glavnoj knjizi i u dnevniku. Za
evidentiranje troškova predviđena je klasa 5-rashodi (po metodi ukupnih troškova svi troškovi nastali u
tekućem periodu ujedno predstavljaju i rashode).
Računi troškova su računi sa isključivo aktivnim karakterom salda. Na njima nema početnog
stanja, dakle radi se o kumulativnim računima. Broj vrsta troškova i rashoda koji se sreću u praksi je
veliki:
• Troškovi otpisa osnovnih sredstava, • Troškovi materijala, • Troškovi proizvodnih i neproizvodnih usluga, • Troškovi zarada, • Nabavna vrednost prodate robe, • Finansijski rashodi, • Vandredni rashodi. Rashodi predstavljaju svako smanjenje sredstava iz poslovanja preduzeća bez mogućnosti ili
Osnovna sredstva se troše kontinuirano u toku poslovne aktivnosti. Ipak, obračun i knjiženje
njihovog utroška vrši se mesečno. S toga se godišnja kvota otpisa deli sa brojem meseci. Mesečna
kvota otpisa se svakog meseca uračunava. Mesečni iznos otpisa osnovnih sredstava se knjiži tako što
se zadužuje račun Troškovi otpisa osnovnih sredstava (Troškovi amortizacije) a odobrava račun
Ispravaka vrednosti osnovnih sredstava.
85
Grafički to izgleda ovako:
Račun IVOS pokazuje svojim saldom visinu izvršenih otpisa osnovnih sredstava. Nabavna
vrednost osnovnih sredstava koja je iskazana kao saldo računa Osnovna srdstva, svodi se na sadašnju
ili neotpisanu vrednost korigovanjem, odnosno oduzimanjem otpisane vrednosti. S toga se račun IVOS
unosi u aktivu bilansa ispod pozicije Osnovna sredstva kao odbitna pozicija.
33..22.. TTrroošškkoovvii mmaatteerriijjaallaa,,ssiittnnoogg iinnvveennttaarraa ii aammbbaallaažžee Troškovi materijala, sitnog inventara i ambalaže su u novcu izraženi utrošci materijala, sitnog
inventara, ambalaže. To znači da se visina ovih troškova utvrđuje množenjem utrošenih količina sa
odgovarajućim cenama koje mogu biti nabavne ili planske.
Troškovi materijala, sitnog inventara i ambalaže obuhvatamo preko jedinstvenog računa
Troškovi materijala.Da bi se izbeglo razvijanje velikog broja računa na računu Troškovi materijala
knjiže se i ostali troškovi materijala,kao što su: troškovi pomoćnog i ostalog materijala,troškovi
kancelarijskog materijala, goriva i maziva, kalo, rastur, lom, kvar materijala, robe i gotovih
proizvoda,troškovi električne energije,troškovi vode.
Prema metodi prosečne nabavne cene troškovi materijala se utvrđuju množenjem utrošenih
količina sa prosečnim nabavnim cenama za odnosnu vrstu materijala. Prosečna nabavna cena se
izračunava deljenjem ukupne vrednosti zaliha sa količinom materijala na zalihi. Budući da svaka nova
nabavka sa cenom koja odstupa od predhodne prosečne nabavne cene dovodi do njenje promene,
prosečne nabavne cene se moraju ponovo utvrđivati posle svake nabavke, odnosno pre svakog
izdavanja meterijala ako je u međuvremenu izvršena nova nabavka materijala.
Primer: Nabavka šečera u kristali izgleda ovako
1. 03.marta 2.000 kg. po nabavnoj ceni od 42 din/kg
2. 06.marta 1.000 kg. po nabavnoj ceni od 44 din/kg
3. 08.marta 3.000 kg. po nabavnoj ceni od 46 din/kg
ŠEĆER U KRISTALU
1) 2.000 x 42 = 84.000 2) 1.000 x 44 = 44.000 3) 3.000 x 46 = 138.000
6.000 266.000
1.300 x 44,33 = 57.630
4. Po trebovanju br. 8 izdato je u proizvodnju 1.300 kg šečera.
Da bi se utvrdila visina troškova potrebno je utvrditi prosečnu nabavnu cenu.U ovom slučaju
ona iznosi .33,44000.6
000.266==PNC
Troškovi materija su proizvod utrošenih količini i PNC (1.300x44,33=57.630)
87
33..22..11..22.. FFiiffoo mmeettoodd
U osnovi Fifo metode nalazi se predpostavka da se materijal troši onim redosledom kako se i
nabavlja:
Primer (prethodni) ŠEĆER U KRISTALU
1) 2.000 x 42 = 84.000 4) 1.000 x 44 = 44.000 5) 3.000 x 46 =138.000
6.000 266.000
1.300 x 42 = 54.600
4. Po trebovanju br. 8 izdato je 1.300 kg šećera
U skladu sa pretpostavkom na kojoj počiva Fifo metod troškovi materijala se utvrđuju na
sledeći način:
1.300x42=54.600 din.
Relevantna cena za utvrđivanje troškova je stvarna nabavne cena prve nabavke. Ona će se
koristiti sve dok se ne utroši materijal iz prve partije, u konkretnom slučaju, dok se proizvodnju neizda
2.000kg šečera. Potom če se cena za obračun troškova koristi cena druge nabavke od 44 dinara itd.
33..22..11..33.. LLiiffoo mmeettoodd
Lifo metod polazi od pretpostavke da se najpre troši materijal koji je poslednji nabavljen,pa se
cena po kojoj se utvrđuju troškovi materijala koristi cena poslednje nabavke.
Primer (prethodni): Po trebovbanju br. 8 izdato je 1300 kg. šećera.
Prema Lifo metodu troškovi materijala iznose:
1300 x 46 = 59.800 din.
Cena poslednje nabavke, koja u ovom slučaju iznosi 46 din. koristiće se za obračun troškova
dok se ne utroši svih 3000 kg. šećera koji su po njoj nabavljeni, potom se koristi cena od 44 din. i tako
redom sve dok se ne izvrši nova nabavka. Tada za obračun troškova postaje relevantna nova stvarno
nabavna cena materijala.
Nezavisno od korišćene metode za njihov obračun, troškovi materijala se knjiže na teret računa
Troškovi materijala, a u koristi račun Materijal. Jer, izdavanje materijala iz magacina radi njegove
potrošnje ima za posledicu povećanje troškova materiujala, s jedne i smanjenje zaliha materijala, s
druge strane.
88
Grafički prikaz ovog knjiženja izgleda ovako:
D Materijal P D Troškovi materijala P So
33..22..22.. OObbrraaččuunn ii kknnjjiižžeennjjee ttrroošškkoovvaa mmaatteerriijjaallaa kkoojjii ssee nnee sskkllaaddiiššttii
U dobro organizovanim privredama i preduzećima, nastojanja da se zalihe materijala svedu na
minimum idu dotle da preduzeća nastoje tako terminirati nabavke da materijal odmah po isporuci bude
dat u proizvodnju, tako da se uopšte ne skladišti. Osim toga postoje materijali čije skladištenje nije
moguće, ili se ne praktikuje kao što su voda, gas, struja, na primer.
Pri evidentiranju ovih troškova račun Troškovi materijala se zadužuje, a odobravaju se račun
Dobavljači, Žiro-račun ili Blagajna u zavisnosti od toga dali je i na koji način izvršeno plaćanje.
Grafički to izgleda ovako:
Primer: 1. Primljena je faktura za utrošenu vodu 45.000 din.
Knjiženje:
D Troškovi materjala P D Dobavljači P 1) 45.000 45.000 1)
33..22..33.. OObbrraaččuunn ii kknnjjiižžeennjjee ttrroošškkoovvaa ssiittnnoogg iinnvveennttaarraa ii aammbbaallaažžee
Sitan inventar i ambalaža obuhvataju veliki broj različitih predmeta, čiji je vek trajanja veoma
kratak, tj. trenutan ili odogovara jednom obračunskom periodu, mesecu, jednoj ili više godina. Otuda
D Dobavljači P
D Troškovi materjala P
D Žiro - račun P
D Blagajna P
89
se obračun i knjiženje troškova sitnog inventara i ambalaže vrši u zavisnosti od veka trajanja i
vrednosti na jedan od sledeća tri načina:
* otpisivanjem sitnog inventara i ambalaže u potpunosti,
* otpisivanjem sitnog inventara i ambalaže za 50% vrednosti,
* kalkulativnim otpisom sitnog inventara i ambalaže.
Za sitan inventar i ambalažu koji se troše jednokratnom upotrebom, ili se troše u okviru jednog
obračunskog perioda, obračun i knjiženje troškova vrši se na isti način kao kod materijala. To znači da
se ukupna vrednost ovakvog sitnog inventara i ambalaže evidentira u trenutku izdavanja kao trošak na
računu Troškovi materijala. Knjiženje se grafički može predstaviti na sledeći način:
D Sitan inven. amb. na zalihi P D Troškovi materijala P 100% 100%
Primer:
1. Na osnovu trebovanja sitnog inventara br. 11. izdato je u upotrebu sitog inventara koji se troši u
toku obračunskog perioda u vrednosti od 13.500 din.
Knjiženje:
D Sitan inven. na zalihi P D Troškovi materjala P 13.500 1) 1) 13.500
Metod 50% otpisa vrednosti (Zakon o računovodstvu zabranjuje kod nas upotrebu ove metode
otpisa).
Trošenje sitnog inventara i ambalaže sa dužim vekom trajanja obračunava se i knjiži metodom
kalkulativnog otpisa. Prema ovoj metodi, celokupna vrednost sa zaliha izdatog sitnog inventara ili
ambalaže se obuhvata na računu Sitan inventar (ambalaža) u upotrebi. Mesečni troškovi sitnog
inventara ili ambalaže se utvrđuju stavljanjem u odnos vrednosti izdatog sitnog inventara sa
procenjenim vekom trajanja iskazanim u broju meseci.
vrednost izdatog sitnog invertara (ambalaže) u upotrebi procenjeni vek trajanja Mesečni iznos troškova knjiži se na teret računa Troškovi materijala, a u korist korektivnog
računa Ispravka vrednosti sitnog inventara (ambalaže) u upotrebi. Kada se istekom roka trajanja sitan
inventar istroši njegova celokupna vrednost je preneta preko računa Ispravka vrednosti sitnog
inventara u upotrebi, na Troškove materijala.
m t =
90
Rashodovanje utrošenog sitnog inventara u upotrebi knjiži se tako što se zadužuje račun
Ispravka vrednosti sitnog inventara u upotrebi, a odobrava račun Sitan inventar (ambalaža) u upotrebi.
Grafički prikaz knjiženja izgleda ovako:
Sitan inven. na zalihi
Sitan inven. u upotrebi
Ispr. vredn. sitnog invent. Troškovi materjala
Otpaci
1. 3 2 4
1. Izdavanje sitnog inventara u upotrebu
2. Knjiženje mesečnog iznosa troškova (otpisa)
3. Rashodovanje
4. Vrednost otpadaka
Primer:
1. Na osnovu trebovanja br. 10 izdato je u upotrebu sitnog inventara 12.000 din. Procenjeni vek
trajanja inventara je 10 meseci.
2. Knjižiti mesečni iznos troškova sitnog inventara u upotrebi od 1200 din. (12.000 : 10 = 1200).
3. Rashodovan je sitan inventar u upotrebi u vrednosti od 10.000 din. Knjiženje:
1) Sitan inventar u upotrebi 12.000 Sitan inventar na zalihama 12.000
2) Troškovi materijala 12.000 IV sitnog inventara 12.000
3) IV sitnog inventara 10.000 Sitan inventara u upotrebi 10.000
33..33.. TTrroošškkoovvii zzaarraaddaa
Obračunate zarade za preduzeća imaju karakter kratkoročnih obaveza, koje se o roku dospeća
moraju izmiriti. Isplata ovih obaveza vrši se iz poslovnih sredstava koja za tu namenu moraju biti
obezbeđena na Žiro-računu.
Polazeći od činjenice da su zarade sa gledišta privrednog računa, obračuna i kalkulacija
troškovi, oni se knjiže tako što se za iznos bruto zarada zadužuje račun Troškovi zarada a odobrava
račun Obaveze po osnovu zarada. Račun Obaveze po osnovu zarada gasi se pri isplati zarade.
Pored ovih računa može se javiti i račun Ostale obaveze preko koga se obuhvataju sve obustave
od zarada radnika koje prduzeće plaća za račun radnika njihovim poveriocima.
91
Grafički prikaz ovih knjiženja izgleda ovako:
D Žiro - račun P D Obav. poosn. zarada P D Troškovi zarada P (2)
(3)
(1)
D Ostale obaveze P
1. Knjiženje troškova obračunatih zarada na osnovu platnog spiska;
2. Isplata zarada na osnovu platnog spiska;
3. uplata obaveza po obustavama od plata (zarada).
Primer:
1. Prema platnom spiskuu obračunate plate za ovaj mesec iznose u bruto iznosu 154.128 din.
2. Sa Žiro-računa su isplaćeni porezi i doprinosi iz plata u iznosu od 62.361 din. Podignuto je u
gotovu din. 91.767 din.
3. Iz blagajne su isplaćene plate u iznosu od 91.767 din. (154.128-62.361=91.767) po odbitku
5000 din. administrativnih zabrana.
4. Isplaćeno je 5000 din. u gotovu korisnicima administrativnih zabrana. Knjiženje: 1) Troškovi zarada 154.128 Obaveze po osn. zarada 154.128
2) Obaveze po osn. zarada 62.361 Žiro-račun 62.361
2a) Blagajna 91.767 Žiro-račun 91.767
3) Obaveze po osn. zarada 91.767 Blagajna 86.767 Ostale obaveze 5.000
2a) Nabavna vred.prodate robe 67.500 Zalihe robe u prodavnici 67.500
105
4.11..OOssnnoovvnnee mmeettooddee uuttvvrrđđiivvaannjjaa ffiinnaannssiijjsskkoogg rreezzuullttaattaa U računovodstvenoj teoriji i praksi postoje dve metode za utvrđivanje ostvarenog periodičnog
rezultata. To su:
* Metoda troškova ukupnih učinaka (metoda ukupnih troškova)
* Metoda troškova prodatih učinaka
4.1.1. Metoda ukupnih troškova
Osnovna ideja na kojoj počiva metoda troškova ukupnih učinaka je da se poslovni rezultat
jednog obračunskog perioda ima obračunati kao razlika između ukupnih ulaganja izvršenih u datom
obračunskom periodu i efekata koji su iz tih ulaganja proistekli. Ukupna ulaganja izvršena u jednom
obračunskom periodu se iskazuju u formi troškova po vrstama, dok efekti koji su iz ulaganja proistekli
mogu biti prihodi od prodaje i zalihe, kod proizvodnog preduzeća, odnosno prihodi od prodaje robe
kod trgovinskog preduzeća.
U zavisnosti od toga koje se zalihe uključuju u obračun rezultata razlikuju se dve varijante
metode ukupnih troškova, a to su:
* Metoda ukupnih potpunih troškova – koriste se podaci o promenama vrednosti zaliha
materijala, robe, nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda;
* Metoda ukupnih nepotpunih troškova – koriste se podaci o promenama vrednosti zaliha
nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda.
Prema tome koji podaci o zalihama se unose u bilans uspeha metoda ukupnih troškova
razlikuje se:
* metoda ukupnih potpunih troškova po bruto principu,
* metoda ukupnih potpunih troškova po neto principu.
Kod metode ukupnih troškova po bruto principu u bilans uspeha se unose podaci o početnim i
krajnjim zalihama, dok se iz bilansa uspeha sastavljenog po metodi ukupnih troškova po neto principu
može videti samo razlika između krajnjih i početnih zaliha.
Neto princip u iskazivanju zaliha u bilansu uspeha prihvaćen je i od strane našeg
zakonodavstva.
Metoda potpunih ukupnih troškova ima malu praktičnu vrednost. Ona naime, nije ni
1. Prihodi od prodaje gotovih proizvoda 2. Prihodi od interne prodaje gotovih proizvoda 3. Promena vred. zaliha got. proiz. i ned. proiz. 4. Finansijski prihodi 5. Vanredni prihodi 6. Gubitak
Obračun i knjiženje periodičnog rezultata metodom nepotpunih ukupnih troškova vrši se
prenošenje prihoda i rashoda na Račun dobitka i gubitka. Poslovni rashodi su iskazani na računima
vrsta troškova (troškovi materijala, troškovi otpisa osnovnih sredstava, troškovi zarade, troškovi
proizvodnih usluga i troškovi neproizvodnih usluga). Ovi računi potražuju za svoj saldo a duguje
Račun dobitka i gubitka. Pored poslovnih rashoda na račun dobitka i gubitka biće preneti još i
finansijski i vanredni rashodi tako što će svaki od ovih računa svoj saldo potraživati a Račun dobitka i
gubitka dugovati.
Prenošenje prihoda na Račun dobitka i gubitka vrši se zaduženjem računa prihoda od prodaje
gotovih proizvoda, Prihodi od interne prodaje gotovih proizvoda i računa Promena vrednosti zaliha,
ako ovaj račun ima potražni saldo uz odobrenje Računa dobitka i gubitka. U slučaju da račun Promene
vrednosti zaliha ima dugovni saldo, tada bi ovaj račun potraživao, a Račun dobitka i gubitka bi
potraživao storno, tj. saldo računa Promena vrednosti zaliha bi bio unet na potražnu stranu Računa
dobitka i gubitka ali sa znakom minus. Na stranu prihoda prenose se još i finansijski i vanredni prihodi
zaduženjem istoimenih računa uz odobrenje Računa dobitka i gubitka.
Neto povećanje sopstvenog kapitala inokosnog preduzeća se javlja kao razlika između pozitvinog
rezultata poslovanja, koje ga povećava i učinjenih isplata kapitala po osnovu pokrića ličnih rashoda
vlasnika koje sopstveni kapital smanjuju. Grafički prikaz opisanih knjiženja izgleda ovako:
D Račun vlasnika P D Inokosni kapital P D Račun dobitka- gubitka P
D Račun dobitka i gubitka P So
D Rezerve P
D Akc. kap. po osn. red. akcija P
D Nepokriveni gubitak P
115
Primer:
1. Inokosno preduzeće ``S`` ostvarilo je u toku poslovne godine ukupan prihod od 15600 din. Rashodi
u toj godini iznose 11400 din. U toku obračunskog perioda vlasniku preduzeća je na ime pokrića ličnih
rashoda isplaćeno 1200 din. Zaključiti račun vlasnika i račun dobitka i gubitka.
Knjiženje:
D Račun vlasnika P D Inokosni Kapital P D D Račun dobitka - gubitka P 1.200 1.200 1) 1) 1.200 So 11.400 15.600 4.200 1a) 1a) 4.200 * Raspodela dobiti kod društva kapitala:
Dobit kod društva kapitala povećava sopstveni kapital društva za iznos povećanja rezervi dok
osnivni kapital ostaje nepromenjen .
Grafički prikaz raspodele dobiti u društvima kapitala:
D Obaveze za poreze P D Račun dobitka i gubitka P
D Obaveze za dividende P
D Rezerve P
Raspodela dobiti ne mora uslediti odmah nakon njenog utvrđivanja, već može biti izvršena i
naknadno početkom naredne, poslovne godine. U tom slučaju u bilansu stanja ostvarena dobit će biti
prikazana na strani pasive kao posebna bilansna pozicija Neraspoređena dobit u okviru sopstvenog
kapitala društva.
Primer: 1. Akcionarsko društvo ``S`` ostvarilo je u toku poslovne godine dobitak od 98.000 din. Obračunati
porez na dobit iznosi 21.000 din. Dobit nakon oporezivanja se prema odluci uprave i glavne skupštine
akcinara deli . 1) za divdende 47.000 i za rezerve 30.000