MIS - Menadzment Informacioni Sistemi Kompletna Skripta
Menadment informacioni sistemi Redaktor: Asistent Tarik Zaimovic
Autor: Grupa autora Broj izdanja: Prvo Izdavac Ekonomski fakultet
Univerzitet u Sarajevu - Izdavacka djelatnost Fakulteta Glavni
urednik: Dekan Prof. dr Sead Kreso Urednik: Prof. dr Milo Trifkovic
Recezenti: Prof. dr Zlatko Lagumdija Doc. dr Nijaz Bajgoric Godina
izdanja i godina tampanja: 2002. godina. tampa: "Kemigrafika" d.d.
Sarajevo Odgovorno lice tamparije: Aida Ceko
Impersum: Autori/Editori Asistent mr Zlatan abic, Asistent Tarik
Zaimovic Asistent Kemal Kacapor, Asistent Dragan Ivanovic, Armin
Huko Posebnu zahvalnost Studentima Ekonomskog fakulteta predment
Menadment informacioni sistemi, kolska 2000/2001 Miljenjem
Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta broj
04-15-3920/02 od 24. 06. 2002. godine, publikacija je proizvod iz
clana 19. tacka 10. Zakona o porezu na promet poizvoda i usluga na
ciji se promet na placa porez na promet proizvoda. Sadraj
INFORMACIONI SISTEMI I
MENADMENT......................................................................................
7 I.
UVODUKOMPJUTERSKIBAZIRANEINFORMACIONESISTEME(IS).......................................
.. 8 Uvod
.............................................................................................................................................
8 Informacije i
menadment................................................................................................................
9 Informaticka orijentacija u organizaciji
............................................................................................
12 Najcece vrste IS-a u
organizacijama.............................................................................................
14 Pristupi razvoju informacionih sistema u
organizaciji........................................................................
15 Ekonomska opravdanost
KBIS-a....................................................................................................
16 Saetak
.......................................................................................................................................
18 II. IZAZOV INFORMACIONIH
SISTEMA.........................................................................................20
Uvod
...........................................................................................................................................
20 Zato informacioni sistemi?
...........................................................................................................
20
Elementi informacionog
sistema.....................................................................................................
22 Klasicni pristup informacionim sistemima
........................................................................................
25 Savremeni pristup informacionim sistemima
...................................................................................
26 Kljucne sistemske aplikacije u organizaciji
......................................................................................
27 Stalne promjene u procesu
upravljanja...........................................................................................
34 Potreba za planiranjem informacione arhitekture organizacije
.......................................................... 35
Saetak
.......................................................................................................................................
36 III. STRATEKA ULOGA INFORMACIONIH SISTEMA
....................................................................38
Uvod
...........................................................................................................................................
38 Informacija kao strateki
resurs......................................................................................................
38 Kako se informacioni sistemi mogu koristi kao konkurentna
sposobnost ........................................... 39 Kako moe
mali biznis uspjeti cjenovnoj
konkurenciji.......................................................................
44 Implikacije za
kompanije................................................................................................................
44 Saetak
.......................................................................................................................................
46 IV. KORITENJE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA U STICANJU KONKURENTSKIH
PREDNOSTI .47 Uvod
...........................................................................................................................................
47 Kompanija i njeno
okruenje..........................................................................................................
47 Konkurentska
prednost..................................................................................................................
49 ta su informacioni
resursi?...........................................................................................................
51 Ko upravlja informacijskim
resursima?............................................................................................
51 Strateko planiranje
......................................................................................................................
52 Strateko planiranje informacionih
resursa......................................................................................
53 Koritenje kompjutera od strane krajnjih korisnika kao strateko
pitanje............................................ 55 Koncept
menadmenta informacijskih resursa
................................................................................
57 Utjecaj informacionih tehnologija na poterov model pet sila koje
utjecu na privlacnosti industrije ........ 59 Saetak
.......................................................................................................................................
63 V. INFORMACIJE, MENADMENT I PROCES ODUCIVANJA
.........................................................64
Uvod
...........................................................................................................................................
64 DSS Decision Support System
....................................................................................................
64 MIS i DSS
...................................................................................................................................
66 MIS i DSS
...................................................................................................................................
66 Geografski informacijski sistem - GIS
.............................................................................................
70 Web-based DSS
...........................................................................................................................
70 Grupni sistem za odlucivanje i podrku (GDSS)
..............................................................................
70 ta je GDSS?
...............................................................................................................................
71 Karakteristike GDSS-a
..................................................................................................................
72 GDSS programski
alati..................................................................................................................
72 Pregled GDSS
skupova.................................................................................................................
73 Kako GDSS moe poboljati grupno doenje
odluka.......................................................................
74
Sistemi podrke izvrenju -
ESS.....................................................................................................76
Saetak
.......................................................................................................................................77
VI. SIGURNOST
IS.........................................................................................................................79
Uvod............................................................................................................................................79
Ranjivost IS-a i
zloupotrebe............................................................................................................79
Kreiranje kontrolisanog
okruenja...................................................................................................84
Izazov za menadment
..................................................................................................................89
Saetak
.......................................................................................................................................89
VII. RAZUMIJEVANJE ETICKIH I SOCIJALNIH TEMA KOJE SE ODNOSE NA
SISTEME ....................91
Uvod............................................................................................................................................91
Model miljenja o etickim, socijalnim i politickim
temama..................................................................91
Kljucni tehnoloki trendovi koji podiu zainteresovanost etickih tema
................................................93 Etika u
informacionom
drutvu........................................................................................................94
Moralne dimenzije informacionog
sistema.......................................................................................96
Kategorije odgovornosti
...............................................................................................................
100 Kvalitet sistema: kvaliteta podatka i sistemske
greke....................................................................
102 Uspostavljanje granica: posao, porodica, slobodno vrijeme
............................................................ 104
Zdravstveni rizici: rsi, cvs i tehno-stres
..........................................................................................
106 Saetak
.....................................................................................................................................
109 RAZVOJ I UPRAVLJANJE INFORMACIONIM
SISTEMIMA.........................................................111
VIII. MODELIIZGRADNJEINFORMACIONIHSISTEMA
...................................................................1
12
Uvod..........................................................................................................................................112
Osnovni pojmovi
..........................................................................................................................
112 Modeli procesa razvoja
sistema....................................................................................................
114 ivotni ciklus razvoja sistema
.......................................................................................................
120 Saetak
.....................................................................................................................................
126 IX. ALTERNATIVNE METODE IZGRADNJE INFORMACIONIH SISTEMA
.......................................127
Uvod..........................................................................................................................................127
Prototajping................................................................................................................................127
Iterativni
razvoj...........................................................................................................................
129 RAD Brzi razvoj aplikacija
.........................................................................................................
132 Razvoj sa gotovim aplikativnim softverskim
paketima.....................................................................
134 Outsourcing
...............................................................................................................................
137 Poredenje pristupa razvoju sistema
..............................................................................................
139 Saetak
.....................................................................................................................................
140 X. MENADMET MIS -A MENADMENT INFORMACIONIH
RESURSA........................................141
Uvod..........................................................................................................................................141
MIS
organizacija.........................................................................................................................142
MIS menadment
........................................................................................................................
142 Menader informaticke slube (CIO)
.............................................................................................
142
Planiranje i MIS
...........................................................................................................................
143 Strateki izazovi i
MIS..................................................................................................................144
Odredivanje cijene proizvoda
MIS-a..............................................................................................
146 Odredivanje budeta za funkciju MIS-a
.........................................................................................
148 Ocjenjivanje funkcije MIS-a
..........................................................................................................
149 Saetak
.....................................................................................................................................
150 GLOBALIZACIJA I ELEKTRONSKO POSLOVANJE
...................................................................151
XI. UPOTREBA KOMPJUTERA U TRANSNACIONALNIM KOMPANIJAMA
.....................................152
Uvod..........................................................................................................................................152
Multinacionalne korporacije
..........................................................................................................
152 Specijalna potreba za koordinacijom kod mnc
...............................................................................
153 Globalne biznis strategije
.............................................................................................................
154 Globalni poslovni
pokretaci...........................................................................................................
156
Problemi u implementaciji globalnih informacionih sistema
.............................................................157
Gis strategije implementacije
........................................................................................................158
Saetak......................................................................................................................................159
XII. MENADMENTGLOBALNIH INFORMACIONIHSISTEMA
.......................................................161 Uvod
..........................................................................................................................................161
Rast internacionalnih informacionih
sistema...................................................................................161
Organizovanje internacionalnih informacionih sistema
....................................................................166
Upravljanje globalnim informacionim sistemima
.............................................................................168
Tehnoloka pitanja i
prilike............................................................................................................172
Saetak......................................................................................................................................174
XIII. ELEKTRONSKA TRGOVINA
....................................................................................................175
Uvod
..........................................................................................................................................175
Ocek ivane dobiti od Etrgovine
.....................................................................................................175
Biznis
inteligencija.......................................................................................................................176
Strategija
E-trgovine.....................................................................................................................178
Elektronska razmjena
podataka....................................................................................................179
Metodologija elektronske
prodaje..................................................................................................184
Redizajn poslovnog
procesa.........................................................................................................184
Tehnologija elektronske trgovine
...................................................................................................188
Evolucija Interneta
.......................................................................................................................189
Novost iz MIS-a
...........................................................................................................................192
Saetak......................................................................................................................................195
6 INFORMACIONI SISTEMI I MENADMENT I. UVOD U KOMPJUTERSKI
BAZIRANE INFORMACIONE SISTEME (IS) Uvod Informatizaciju ili
uvodenje informacionih tehnologija (IT) u savremeno poslovanje
uzrokuju prvenstveno informacione i upravljacke potrebe menadmenta
kao i uznapredovala bazna tehnologija grana u okviru kojih posluju
pojedine organizacije. Uz ove unutarnje uzroke informatizacije nisu
zanemarljivi ni spoljni, koji se prije svega javljaju u obliku
preovladujucih lokalnih ili svjetskih normi i standarda poslovanja.
Na prvom mjestu, menadment se na razlicitim nivoima susrece sa
potrebom raspolaganja informacijama od kojih zavise njegove odluke.
Te informacije mogu se odnositi na pojave unutar organizacije ili
iz njenoga okruenja, a kriticna je njihova pouzdanost i
blagovremenost, uz povjerljivost i zaticenost od neovlatenoga
pristupa. U uvjetima dinamicnog, a posebno medunarodnog trinog
ambijenta, znacaj menaderskih odluka i njihovih konzekvenci raste,
a time i cijena informacija na kojima se one baziraju. U tim
uvjetima postaje nemoguce osigurati navedene kvalitete menaderskih
informacija bez upotrebe neke vrste kompjuteriziranih informacionih
sistema, odnosno informacionih tehnologija. Stoga su informacione i
upravljacke potrebe menadmenta najmocniji motiv za informatizaciju,
posebno zato to je upravo menadment taj koji odlucuje kada i kako
informatizirati. Drugo, organizacije koje ele drati svoju baznu
tehnologiju na nivou medunarodne konkurencije, kako bi osigrale
visok stepen produktivnosti i kvaliteta, nerijetko se srecu s
potrebom
ovladavanja novim uredajima i metodologijama koje su same po
sebi kompjuterizirane, odnosno koje se oslanjaju na razlicita
informaticka tehnoloka rjeenja. Da bi ovladale takvim novim
produkcionim tehnologijama, organizacije su prinudene obuciti
radnike za rukovanje raznim informatickim produktima, pa i cijelim
informacijskim podsistemima koje ta tehnoloka rjeenja donose, te
izvriti potrebna prilagodenja vlastitih unutarnjih upravljackih
informacionih sistema. Zauzvrat, sve vie informatizirane bazne
industrijske tehnologije pred menadment postavljaju nove izazove i
mogucnosti integracije i medusobnog uskladivanja proizvodnje
razlicitih proizvoda i usluga i snaniji trini nastup, pa cesto
predstavljaju povod za preispitivanje trine strategije organizacije
i opseniju unutarnju informatizaciju. I trece, poslovna
komunikacija i nastup na regionalnim i svjetskim tritima postavlja
pred organizacije sasvim konkretne zahtjeve u pogledu koritenja
telekomunikacijskih tehnologija i standarda unutarnjeg
funkcioniranja. Uz vec odavno odomacenu upotrebu telefaksa i
etabliranu ulogu elektronske pote u vanjskoj komunikaciji, sve se
vie trai elektronska razmjena podataka s dobavljacima i
distributerima (EDI eng. Electronic Data Interchange), elektronska
trgovina usmjerena prema kupcima i korisnicima usluga (eng.
Electronic Commerce, e-commerce), te razliciti vidovi marketinkih
Web prezentacija. S druge strane, standardi unutarnjeg
funkcioniranja poduzeca i standardi upravljanja kvalitetom
proizvodnje, iz linije ISO 9000, kao i njihovi americki parnjaci,
obavezni su za poduzeca koja ele nastupati na inozemnim tritima. Na
zahtjeve koje postavljaju ti standardi organizacije najbolje mogu
odgovoriti kroz unutarnju informatizaciju poslovanja. Konacno, ne
treba izgubiti iz vida ni cinjenicu da investicije u
informatizaciju imaju u pravilu dugorocni i strateki karakter.
Odravanje tehnicke aurnosti i ispravnosti, uz ostale uobicajene
elemente opravdanosti i isplativosti investicija, dodatna su
motivacija organizacijama koje vec posjeduju neku vrstu
informacionog sistema da s vremena na vrijeme poduzimaju korake na
njegovoj dogradnji i modernizaciji. Iz mnogostrukosti navedenih
motiva za informatizaciju moe se naslutiti da je ona po mnogo cemu
ekonomska kategorija, te da njene posljedice po funkcioniranje
drutva, privrede i kvalitet ivota pojedinaca dramaticno nadilaze
svoju naucnotehnicku osnovicu. Stoga nije slucajno da je razmjerno
rano dolo do raslojavanja iroke oblasti, koju kolokvijalno
obuhvatamo pojmom informatika, na dvije zasebne sfere. Prva, koju
preciznije nazivamo racunarstvom i telekomunikacijama (eng.
Computer Science & Telecommunications), bavi se unapredivanjem
postojecih i razvojem novih tehnolokih informatickih rjeenja.
Druga, koju bismo mogli nazvati naukom o informacionim sistemima
ili informatikom u uem smislu (eng. Information Science), bavi se
primjenom tih tehnolokih rjeenja u realnim situacijama, dakle u
poslovanju organizacija razlicitih vrsta od vojske, dravne
administracije, preko neprofitabilnih i nevladinih organizacija, do
klasicnih poduzeca. Mi cemo nadalje pojam informatika koristiti u
ovom uem smislu. Razlikovanje racunarstva i telekomunikacija s
jedne, te informatike s druge strane, prije treba posmatrati kao
odnos pragmaticne podijeljenosti zajednickog ireg domena
interesovanja nego kao nacelnu odijeljenost dviju naucnih
disciplina. Prije svega, ono je uvjetovano potrebom da
se prenoenje i dalje unapredenje eksplozivno rastuceg znanja iz
jedne i druge sfere povjeri posebnim grupama specijalista, cije su
vjetine, nacin rada i opce znanje posebno prilagodeni i primjereni
specificnim ciljevima. Moemo reci da su tipicni specijalisti u
oblasti racunarstva i telekomunikacija tehnicari i ininjeri, a
tipicni predstavnici specijalista medu informaticarima sistem
analiticari i projektanti. Dok je kod prvih naglasak na tehnickim
vjetinama, od drugih se zahtijeva opseno poznavanje organizacijskih
i komunikacijiskih vjetina. Veze izmedu dviju oblasti izuzetno su
dinamicne i intenzivne. Tehnoloke mogucnosti i unapredenja u
racunarstvu i telekomunikacijama stvaraju i proiruju prostor za
informatizaciju, a uocene najbolje prakse i potrebe u primjeni
informacionih tehnologija znacajno utjecu na pravac investicija u
tehnoloka istraivanja i razvoj. Informacije i menadment Predmet
naeg izucavanja su upravljacki, odnosno menadment informacioni
sistemi (MIS eng. Management Information Systems), cija je uloga
obrada podataka i pruanje informacija potrebnih za kvalificirano
donoenje odluka od strane menadmenta razlicitih vrsta organizacija.
Skoncentrirat cemo se na kompjuterski bazirane informacione sisteme
(KBIS), da bismo istaknuli ulogu koju igraju suvremene informacione
tehnologije (IT) i strateke prednosti upotrebe tih tehnologija u
poslovanju, a da bismo ih razlikovali od tradicionalnih manuelnih
ili polumanuelnih informacionih sistema koji su sinonim
neautomatiziranog papirnog poslovanja iz vremena prije velikoga
vala kompjuterizacije krajem XX stoljeca. Povijesno gledano, pojava
KBIS u poslovanju u pocetku nije znacila i pojavu MIS u suvremenom
znacenju toga pojma. Naime, prvi KBIS-i spadali su u kategoriju
tzv. pomocnih ili pozadinskih (eng. back-end) sistema i sluili su
za pracenje inventara, obracun placa, vodenje knjigovodstva i druge
potrebe koje se nisu neposredno doticale poslovne strategije
poduzeca. Oni su, prvenstveno u velikim poslovnim sistemima,
znacajno pomogli racionalizaciji poslovanja na operativnom nivou i
svladavanju znacajnih organizacijiskih problema koji se srecu u
upravljanju velikim koncentracijama ljudi i kapitala. Pomjeranje
naglaska s pozadinskih na strateke KBIS, ukljucujuci MIS, EIS (eng.
Executive Information Systems) i DSS (eng. Decision Support Systems
sistemi za podrku odlucivanju) rezultat je sve vece kompjuterske
pismenosti menadmenta, rastuce decentralizacije i pristupacnosti IT
i empirijske spoznaje da se ove tehnologije mogu uspjeno
iskoristiti ne samo za povecanje produktivnosti poslovanja vec i za
postizanje vece efektivnosti upravljanja, tj. za sticanje trine
prednosti nad konkurencijom. Informacije igraju presudnu ulogu u
menaderskom odlucivanju. Zbog toga ne cudi to u razvijenim zemljama
vie od polovine od ukupnoga broja uposlenih radi na poslovima koji
su na vezani uz informiranje. U sutini, informacija je korisna
komunikacija namijenjena nekom subjektu. Podrazumijeva informacioni
tok od jednoga subjekta ka drugom. Iako je, u tradicionalnom
smislu, subjekt
primatelj informacije neka osoba, tj. ljudsko bice obdareno umom
i razumom, na dananjem stupnju razvoja
informacija IT moe teci ne samo ka nekome nego i ka necemu, jer
prijemnik informacije moe biti i kompjuterski sistem koji je u
stanju informaciju primiti, interpretirati i u skladu s njom
djelovati, bilo kroz poduzimanje odredenih upravljackih aktivnosti,
bilo kroz obradu i stvaranje novih informacija namijenjenih drugim
subjektima. Zbog toga je veoma vano razlikovati pojam informacije
od pojma podatka, koji oznacava strukturiran skup simbola koji
saopcava neto o realitetu (to ne znaci da ono to govori mora biti
tacno i istinito), ali koji ne mora biti sam po sebi razumljiv ili
relevantan za osobu, ili elektronsku opremu koja ga sadri, alje ili
prima. Npr. radiooperator alje i prima poruke i posmatra ih kao
podatke ne mora ih razumjeti niti one kod njega trebaju proizvesti
bilo kakvo djelovanje.
Informacije se unutar organizacije prikupljaju i obraduju za
mnotvo namjena, medu kojima su najcece: Komuniciranje ili
prezentacija postojeceg ili ranijeg stanja, namjere ili ocekivanja
u vezi s buducim stanjima, odnosno prijenos misli, ideja i ostalog
to ovdje navodimo. Planiranje razmatranje razlicitih alternativa
onoga to se moe dogoditi u buducnosti i izbor medu njima,
odlucivanje i saopcavanje posljedica odluka. Ovo moe ukljuciti
pravila, procedure, zakone, ogranicenja i obrazloenja koja se
odnose na planove. Izvrenje poslovnih transakcija u vezi s
proizvodima, uslugama, marketingom, nabavkama, prodajom, osobljem i
racunovodsvom, a koje ukljucuju zaposlene, kupce, dobavljace,
subjekte odlucivanja i domace i strane organe vlasti.
Organizacijska integracija, tj. osiguranje visokog radnog morala i
zbliavanje ljudi. Unutar organizacija, ovo podrazumijeva
informiranje ljudi o onome to se deava i o onome to se od njih
ocekuje, u cilju promocije motivacije i opredijeljenosti za
izvrenje zadataka. U organizacijama koje imaju posla s drugim
ljudima poput kupaca i dobavljaca trebaju postojati odgovarajuci
mehanizmi koordinacije i komunikacije. Mnogi zaposleni unutar
organizacije izvor su podataka za druge ljude unutar organizacije
ili izvan nje, i obrnuto mnogi koriste informacije koje dolaze
izvana. Inovacija, koja se moe opisati kao podrka i ohrabrenje
kreativnim probojima u rjeavanju problema, u istraivanju i razvoju,
odlucivanju i prilagodavanju promjenama u okruenju ili ostatku
organizacije. Upravljanje, to ukljucuje usmjeravanje, nadzor,
iniciranje zadataka, pracenje realizacije i ocjenu ucinka.
Stvaranje i odravanje kronologija o sadanjim i proteklim
dogadajima, u slucaju da znanje u vezi s prolocu zatreba u
buducnosti. Tipican primjer su analize podataka o prodaji, kupcima
i transakcijama s ciljem prepoznavanja trendova i predvidanja.
Socijalni kontakt, koji ukljucuje caskanja, prijateljstva, cestitke
i, opcenito, meduljudske odnose. Servise koji, s jedne strane, daju
navedene vrste informacija i, s druge, omogucavaju njihovo
upavljanje. Postojanje informacijskih servisa, odnosno potrebnih
informacijskih usluga, neophodno je za efektivno donoenje odluka i
upravljanje u organizaciji. Cjelinu koju cine ljudi i oprema koji
realiziraju informacione servise, tj. vre potrebne operacije nad
informacijama, nazivamo informacionim sistemom (IS). Informacioni
sistemi ne moraju se nuno oslanjati na koritenje kompjutera i
drugih segmenata IT-a. Zadatak menadera, u kontekstu protoka
informacija, funkcioniranja informacionih servisa i informacionih
sistema, je: osigurati postojanje informacionih sistema koji rukuju
relevantnim vrstama informacija u organizaciji; poznavati stvaranje
i koritenje informacionih sistema i usluga, ukljucujuci i
kompjuterski bazirane informacione sisteme (KBIS) tamo gdje je
njihova upotreba potrebna i opravdana; neposredno koristiti takve
sisteme za generiranje i prijem informacija, to ukljucuje i
informacije o efektivnosti i upravljanju informacionim sistemom;
razumijevati pojedina pitanja koja se javljaju kao efekt primjene
informacionih sistema na ljude i organizacije. Podaci i informacije
Na ovom mjestu cemo proiriti radne definicije pojmova uvedenih u
prethodnom odjeljku. Precizniju definiciju podatka dajemo odmah:
Podatak je reprezentacija neke tvrdnje ili cinjenice, najcece u
formi koja se moe automatizirano primiti, prenijeti i obraditi. U
tehnickom smislu, podatak je strukturirani i na propisani nacin
ureden skup simbola iz utvrdenoga repertoara ili alfabeta. U
teoriji telekomunikacija, pojmu podatka odgovara pojam poruke koju
emitira izvor informacija i predstavlja sliku stanja nekoga
objektnoga sistema koja se upucuje primaocu. Dajemo i precizniju
definiciju informacije: Informacija je svaka forma komunikacije
koja primaocu prua razumljivo i korisno znanje, a sastoji se od
podataka koji za primaoca imaju znacenje. Informacija je cesto
rezultat upita ili obrade, a odlike su joj: korisnost, tj. da je
relevantna za neku aktivnost ili svrhu; razumljivost, tj. da je
data u razumljivoj formi i jeziku; te pravovremenost, tj. da je
primljena u vrijeme i na nacin koji osigurava zadovoljenje njene
namjene.
U vezi s navedenim pojmom poruke, u telekomunikacijama se javlja
i pojam kolicine ili mjere informacija, koji se vee uz vjerojatnost
dogadaja ili stanja koje opisuje poruka. to je dogadaj manje
vjerojatan, odnosno manje ocekivan, informacija koja govori o njemu
kolicinski je sadrajnija. Kolicina informacije od jednoga bita (to
je osnovna jedinica za kolicinu informacija) odgovara poruci koja
izvjetava o nastupanju jednoga od dva moguca i jednako vjerovatna
dogadaja ili stanja. Ukoliko prije dobijanja poruke moemo
procijeniti koja su sve stanja sistema moguca i dati njihove
vjerojatnosti, tada se entropija ili prosjecna kolicina informacija
sadranih u porukama koje govore o stanju u nekom sistemu racuna po
sljedecoj formuli: H = -Si pi log2 pi [bita] pri cemu je pi
vjerojatnost i-toga stanja, odnosno dogadaja u sistemu, a
p1+p2+...+pN = 1, to znaci da se neko od tih mogucih stanja u
svakom slucaju mora realizirati. U posebnom slucaju, u kojem su sva
od N mogucih stanja sistema jednako vjerojatna, entropija je
jednaka: H = log2 N [bita] odakle se i vidi da je za N=2, entropija
H=log2 2=1 bit. Entropija se, ne samo u informatici vec i u drugim
naucnim oblastima koje izucavaju prirodne i drutvene sisteme,
koristi i kao mjera neizvjesnosti, odnosno mjera nereda ili
neuredenosti sistema, polazeci od pretpostavke da se u uredenim
sistemima neka stanja i dogadaji smatraju predvidljivim i
regularnim, dok se nepredvidljivi i neregularni dogadaji i stanja
razlicitim mehanizmima sprecavaju i ogranicavaju, cime nenormalna
stanja, iako moguca, postaju daleko manje vjerovatna od normalnih.
Suprotan pojmu entropije je pojam sinergije, koji oznacava
unutarnji sklad, odnosno harmoniziranost rada dijelova sistema.
Naprimjer, kod serverskih kompjuterskih sistema, koji u
organizacijama nose kljucne informacione servise (baza podataka,
Web, elektronska pota, itd.), jedan od vanih faktora sigurnosti je
downtime, odnosno najveci ocekivani (i eksperimentalno provjereni)
postotak ukupnog vremena koritenja, kada sistem moe biti nedostupan
ili, kolokvijalno receno, oboren. Ako je downtime 1%, tada je
entropija sistema jednaka priblino 0,08 bita, to ukazuje na visok
stepen uredenosti i izvjesnosti funkcioniranja sistema, u odnosu na
entropiju od 0,47 bita kod daleko manje pouzdanoga sistema ciji je
downtime jednak 10%. S obzirom na to da se odnosi na poruke, pojam
entropije i kolicine informacija moe se primjenjivati i na podatke
i na informacije. Za razliku od telekomunikacija, informatika
istice sutinsku povezanost i razlicitost pojmova podatka i
informacije: informacija = podatak + znacenje + proces + tok
Transformacija podataka u informacije proces je koji uvijek, na
odreden nacin, ukljucuje ljudske mentalne sposobnosti i znanje. Ona
se najcece sastoji od interpretacije podataka kao cinjenica koje
imaju smisao u konkretnom kontekstu, te od stvaranja potrebne forme
podataka kako bi se cinjenice od interesa na adekvatan nacin
predstavile ili dokumentirale. Takoder, vano je istaknuti razliku
izmedu pojmova informacije i znacenja. Znacenje ovisi o subjektu
koji koristi podatak i govori o tome ta on kod njega proizvodi.
Drugim rijecima, znacenje podatka ili informacije govori o njihovom
namjeravanom smislu i podrazumijeva stanovit mentalni
proces. Navedena pojanjenja u vezi s prirodom podataka i
informacija omogucavaju nam da damo i jednu cjelovitiju definiciju
informacionog sistema: Informacioni sistem je: skup sredstava koji
osiguravaju protok, obradu i pohranu znanja i informacija u cilju
zadovoljenja [informacionih] potreba korisnika; svaki sistem,
najcece (mada ne i nuno) kompjuteriziran, koji osigurava
informacije za potrebe organizacije ukljucujuci i sisteme u realnom
vremenu (real-time systems), ugnijedene (embedded) sisteme,
menadment informacione sisteme i druge sisteme; sistem koji
prihvata podatke koji predstavljaju znanje i informacije pohranjuje
ih, obraduje i prosljeduje korisnicima. Informacioni sistemi mogu
biti kompjuterizirani ili nekompjuterizirani, mada se, to je
formalno nepravilno, u svakodnevnom govoru podrazumijevaju uglavnom
kompjuterizirani i kompjuterski bazirani informacioni sistemi
(KBIS). Korisnici IS-a su pojedinci, ili grupe koji imaju zadatak
davanja ulaza ili primanja izlaza iz informacionog sistema.
Informaticka orijentacija u organizaciji Strateko planiranje i
planiranje poslovnih procesa najcece je povezano s planiranjem
informacionih sistema, jer unapredenje poslovnih procesa ovisi o
informatizaciji. Stoga se mnoge analiticke tehnike koriste i na
jednoj i na drugoj strani. Naprimjer, planiranje informacionih
sistema, koje se odnosi na planiranje razvoja IS-a unutar
organizacije, u cilju njihovog dobijanja, koritenja, mijenjanja i
odstranjivanja, ima svoje parnjake u planiranju poslovnih procesa,
poslovnim sistemima, planiranju i analizi poslovnih sistema i
drugim podrucjima kojima se bavi strateki menadment. Mi cemo
razlikovati dva nacina promatranja informacionog sistema. Jedan,
koji cemo nazvati MIS-centricno promatranje, stavlja naglasak na
pruanje potrebnih informacija menadmentu. Drugi, koji moemo nazvati
eksploatacionim, u centar promatranja postavlja pitanje najboljega
iskoritenja informacija. Ove dvije razlicite koncepcije su date na
sljedecoj slici, a od sredinjega su znacenja i za planiranje
informacionih sistema i za ininjering poslovnih procesa pri cemu ne
trebamo smetnuti s uma da i planiranje jedan od procesa u kojem
koristimo informacije: Eksploatacioni pristup pokuava iskoristiti
informacije sve informacije MIS-Centricni pristup se koncentrira na
ove tokove informacija
Najvii menadment Srednji menadment Operativa informacije
informacije MIS - centricni pogled na planiranje IS-a MIS-centricni
pristup planiranju informacionih sistema (ISP Information Systems
Planning) usmjerava se na problem identifikacije onih informacionih
sistema koji su potrebni za podrku poslovanju, narocito glavnim
poslovnim operacijama i procesima. Potrebe poslovanja teina su
tacka, i IS projektiraju se u skladu s tim potrebama u funkciji
podrke; kreiraju se i koriste kako za potrebe stvarnih operativnih
poslovnih procesa, tako i u smislu MIS. Dakle, da bi menadmentu
bile pruene informacije potrebne za pokretanje, usmjeravanje,
reviziju i kontrolu poslovnih procesa. Zbog toga se ovaj pogled na
planiranje IS-a prije svega koncentira na tokove informacija prema
operativi, buduci da se ti tokovi nanie najvie doticu planiranja i
usmjeravanja aktivnosti, raspoloivosti resursa, provedbe odluka s
viih razina i, naravno, samih proizvodnih procesa. Eksploatacioni
pogled na planiranje IS-a Eksploatacioni pristup znatno drugacije
postavlja odnos izmedu planiranja poslovanja i planiranja IS-a.
Kada se teite stavi na informaciju, ona se posmatra kao dobro, kao
ekonomska kategorija i imovina organizacije, a poslovni se procesi
zatim oblikuju na nacin koji najbolje iskoritava takva dobra. U
ovom kontekstu, informacija podrazumijeva i znanje i nove nacine
koritenja podataka za nove vrste ideja i procesa. Informacije, kao
dobra unutar organizacije, mogu biti iskoritene kao glavna podrka
ne samo za optimizaciju izvrenja poslovnih procesa vec i za njihovo
poboljanje. Naprimjer, svako dolazi u posjed novih informacija,
kroz sastanke, vijesti, tekuce poslove, obrazovanje, obuku i,
nerijetko, kroz druenje. Njihova ukupnost moe pokrenuti razmiljanja
o poboljanju. Zbog toga, ovaj pogled na planiranje IS-a naglaava
potrebu za postojanjem informacionih sistema koji mogu savladati i
apsorbirati iroki spektar najrazlicitijih informacija za kojima moe
postojati potreba. Poslovni procesi trebali bi biti lako
prilagodljivi kada se ukau prilike za poboljanja, a nacini
odlucivanja trebali bi naglaavati i poticati fleksibilnost. Ukupno
uzeto, IS su neodvojivi od poslovnih procesa kada je rijec o
sljedecim, izuzetno vanim aspektima. Zahtjevi mjerljivosti -cesta
potreba u poslovnim procesima jeste ocjena njihove uspjenosti, to
namece potrebu definiranja postupaka mjerenja i nadzora nad
procesima i njihovim produktima. Zahtjevi kontrole - u neku ruku,
ovi zahtjevi nastavljaju se na one u vezi s mjerljivosti, jer se
kontrola temelji na znanju o performansama i mjerenju u odnosu na
neku referentnu razinu, pri cemu treba znati da je raspolaganje
informacijom radi kontrole jednako vano kao i osiguranje
dostupnosti, odnosno propagiranje informacije radi kontrole.
Komunikacioni zahtjevi -mnogi bi poslovni procesi bili nemoguci bez
komuniciranja,
odnosno bez prijenosa informacija. Zahtjevi odlucivanja - mogu
se smatrati jo poopcenijom formom zahtjeva kontrole. Najcece vrste
IS-a u organizacijama Informacione sisteme koji nalaze svoju
poslovnu primjenu moguce je klasificirati na razlicite nacine, a
najceca osnova klasifikacije jeste razina menadmenta na kojoj se
koriste produkti IS-a, kao i vrsta ulaza, obrade i izlaza, na
kvalitativnom nivou, pri cemu vrijedi okvirno pravilo da poslovi
koje IS podravaju postaju sve manje rutinski i strukturirani kako
se krecemo od operative ka najvioj razini menadmenta. Najcece vrste
IS-a u poslovanju, s osnovnim svojstvima, su: transakcioni
informacioni sistemi (TIS); Ova se vrsta sistema prvenstveno
koristi za obradu pojedinacnih transakcija (kupoprodaja, bankovnih
transakcija, racunovodstvenih knjienja i dr.) i usko je vezana za
operativu, tj. za obavljanje osnovnih poslovnih funkcija i
operacija unutar organizacije. Korisnici ove vrste IS-a najcece su
operativci u pogonima, na alterima i u administraciji, a, u
uvjetima elektronske trgovine, i krajnji korisnici koji i sami mogu
vriti transakcije uz odgovarajucu provjeru identiteta i
autenticnosti osobnih podataka; IS za izvjetavanje menadmenta
(MRIS: Management Reporting Information Systems) su sistemi za
podrku srednje razine menadmenta, i to prije svega na temelju
prikupljenih informacija o realizaciji operativnih zadataka i
izvravanju proizvodnih funkcija i procesa. MRIS se prirodno
naslanjaju na TIS tako to objedinjavaju i sumiraju informacije o
transakcijama i prikazuju njihove relevantne skupne pokazatelje,
najcece u tabelarnoj i formi dijagrama; Geografski informacioni
sistemi (GIS) predstavljaju jednu posebnu kategoriju sistema koji
objedinjavaju pristup razlicitim transakcionim i eksternim bazama
podataka sa geografskim, zemljino-knjinim, demografskim i podacima
o prometu, kako bi se dolo do vizualnih (geografskih) pregleda
relevantnih podataka o prostornoj strukturi trita, distribuciji
kupaca i dobavljaca i slicno; Sistemi za podrku odlucivanju (DSS)
su sistemi koji objedinjavaju pristup bazama podataka transakcionog
tipa i eksternim izvorima informacija s bazom modela odlucivanja
koji su primjereni potrebama vieg menadmenta. Karakteristika DSS-a
je fleksibilnost i sposobnost raznolikog vizualnog prikaza
podataka, uz mogucnost da se odabrani podaci koriste u matematickim
modelima racionalnog odlucivanja, kao to je odlucivanje u uvjetima
rizika i neizvjesnosti, procjena trendova, multikriterijalna
analiza i drugi alati od pomoci za donoenje stratekih i drugih
slabo strukturiranih i visokosofisticiranih odluka,
karakteristicnih za najvii menadment u organizaciji; Ekspertni
sistemi (Expert Systems) samostalni su sistemi ili dijelovi irih
IS-a, a temelje se na bazi ekspertnog znanja u pojedinim uskim
oblastima od znacaja za rad organizacije. Najceca je uloga
ekspertnih sistema u dijagnostici, tj. u rjeavanju problema koji se
javljaju u poslovanju, te u pruanju sugestije srednjem menadmentu u
pogledu usmjeravanja rada operative; Izvrni informacioni sistemi
(EIS: Executive Information Systems) posebna su vrsta IS-a,
primjerena viem menadmentu, koja objedinjava elemente MRIS-a i
razmjene informacija najirega spektra. EIS prave se tako da se
prilagodavaju stratekim pravcima poslovanja, te se koncentriraju na
upravljanje procesima, planiranje i djelovanje prema srednjem
menadmentu i
operativi. Pristupi razvoju informacionih sistema u organizaciji
Isprobano je mnotvo pristupa razvoju informacionih sistema pod
razlicitim uvjetima i u razlicitim vrstama organizacija. Dokaze o
tome koji je pristup najbolji pod datom vrstom okolnosti nije
jednostavno prikupiti. Razlozi za uspjeh ili neuspjeh pojedinoga
pristupa mogu ukljucivati osobnosti pojedinaca, skrivene planove,
obrazovanje, vjetine, obrasce ponaanja i kulturu; osobine
organizacije, kao to su velicina, industrijski sektor, vrsta
proizvoda i usluga, zemlja u kojoj djeluje; raspoloivost resursa,
rokovi, te sama priroda predloenih promjena u poslovnim procesima
ili u IS. Vano je napomenuti da je ljudski faktor nezaobilazan
faktor uspjeha ili neuspjeha i u pravilu igra vecu ulogu od
tehnickih faktora. Pored toga, pristupe moemo podijeliti na
zatvorene i otvorene, pri cemu potrebni resursi i vremenski okvir
za realizaciju otvorenih pristupa mogu biti odredeni, odnosno manje
ili vie precizno procijenjeni, to nije slucaj kod otvorenih
pristupa gdje se naglasak stavlja na angaman u pravcu evolucije
IS-a, bez ambicije predvidanja njegove konacne forme i ukupno
potrebnih resursa. Najceca pitanja i problemi koji se javljaju pri
unapredenju IS-a su: zahtjevi: ne samo ta su pravi zahtjevi koje
treba postaviti pred sistem vec i kako do njih doci, narocito kada
je rijec o dugorocnim zahtjevima u uvjetima promjenljive poslovne
politike i okruenja; rjeenja: kako se opredijeliti za nove elemente
IS-a, razviti ih i upravljati njima; meki i otvoreni aspekti koji
su dio ukupnih pretpostavki i pristupa, i kako njima upravljati;
neadekvatni resursi i kratak rok: kako napraviti kompromis u
uvjetima kada je nemoguce uraditi ono to je zacrtano, nema dobrih
rjeenja ili personal nije adekvatno osposobljen; neadekvatno znanje
i informacije, cija posljedica moe biti nepotpuna formulacija
problema ili neoptimalno rjeenje. Rjeenja ovih problema u praksi se
uvijek nalaze empirijskim metodima, dakle metodama koje su iroko
zasnovane na iskustvu i intuiciji. Pristupi koje cemo nabrojati
predstavljaju pokuaje za davanje uopcenih odgovora na ova pitanja.
Pristup Pojanjenje Sekvencijalni (waterfall) pristup Pravi se plan
projekta s npr. est unaprijed definiranih faza/stadija. Svaka faza
dovrava se i verificira prije pocetka naredne. Pogoduje
podugovaranju. Ranije je bio cesto koriten metod u velikim
organizacijama. Glavni nedostatak je u tome to se greke u
prethodnim fazama otkrivaju tek u poodmaklim stadijima. Ovaj je
pristup bio primjenjivan u mnogim disciplinama prije svoje
djelomicne diskreditacije, nakon cega je evoluirao u razlicite
pristupe softverskog ininjeringa.
Preklapajuci I postepeni pristup Sistem se postepeno mijenja,
kroz mnotvo malih, pojedinacnih promjena. Ne pokuava se uraditi
jedna po jedna velika cjelina (naprimjer, sistemska analiza).
Aktivnosti se preklapaju, bez postojanja cvrsto odredenih i
razgranicenih faza ili medaa. Strukturirani pristup Podrazumijeva
strukturiranu analizu, dizajn i programiranje. Najcece se
koncentrira na utvrdivanje fizickog i logickog dizajna postojeceg
sistema, a zatim na izradu logickog i fizickog dizajna novoga
sistema. Nekad je bio popularan, a sada je, u principu, van
primjene, kao i sekvencijalni model. Sistemski pristup Ovaj pristup
polazi od pretpostavke da sistemi nisu samo tehnicki i
kompjuterizirani, vec da ukljucuju ljudsku i manuelnu interakciju.
Opca teorija sistema polazi od pretpostavke o organizacijama kao o
otvorenim sistemima. Planski pristup Razvoju IS-a pristupa se kao
planskoj poslovnoj aktivnosti koja se vezuje za biznis plan. Time
se pokuava postici veca kontrola nad progresom razvoja i smanjenje
njegovih trokova, kao i sloboda promjene poslovne politike u odnosu
na informaticku infrastrukturu poduzeca. Pravljenje prototipa Radi
jasnijeg sagledavanja zahtjeva i rjeenja, prave se prototipovi koji
mogu biti funkcionalni ili samo pokazni. Kontinuirani testovi i
komentari doprinose profiliranju konacnog oblika IS-a. Pristup
palete proizvoda Softverske firme ciljaju na razvoj komercijalno
dobavljivih opcenamjenskih programskih paketa, koji mogu biti tako
dizajnirani da se mogu prilagoditi potrebama pojedinacnih korisnika
Participativni pristup Nastoji se da se krajnji korisnici ukljuce u
diskusije, planiranje, analizu i dizajn, to povecava anse da ce
krajnji rezultat biti korektan i prihvacen od korisnika. RAD
pristup Stvoreni su alati za brzi razvoj aplikacija (eng. RAD:
Rapid Application Development), kojima se u relativno kratkom roku
interaktivno mogu razviti pojedini aplikativni moduli IS-a. Takvi
su alati komercijalno dobavljivi i omogucavaju ubrzanje,
pojeftinjenje i medusobno preplitanje aktivnosti projektovanja i
razvoja. Svi navedeni pristupi temelje se na necemu to cemo nazvati
tripartitnom pretpostavkom: Sve to je relevantno moe se modelirati
kroz procese, podatke i ponaanje. modeli procesa modeliraju
poslovne funkcije i operacije; podaci se modeliraju kroz
definiranje njihove strukture i forme ulaza, memoriranja, prijenosa
i izlaza; modeli ponaanja definiraju dinamiku sistema: kada se koji
procesi odvijaju, koliko cesto, koji dogadaji pokrecu procese, te
pod kojim uvjetima procesi pocinju i zavravaju. Ova je pretpostavka
u pojedinim pristupima eksplicitno iznesena, a u drugima je
prisutna implicitno, mada treba imati na umu da neki vani elementi
i karakteristike organizacije (kao to su uigranost, znanje i ostali
meki aspekti) ne mogu biti obuhvaceni kroz modele procesa, podataka
i ponaanja. Ekonomska opravdanost KBIS-a
Razvoj kompjuterski baziranih informacionih sistema podloan je
istim ekonomskim pokazateljima kao i druge vrste investicija. Isto
se odnosi i na ocjenu isplativosti postojeceg IS-a. Koriteni
pristup zasniva se na analizi trokova, u cijoj je osnovi
razdvajanje direktnih i indirektnih, fiksnih i varijabilnih
trokova. Postoji i jasna analogija izmedu analize trokova kod
poslovnih procesa i IS-a. Sljedeca pitanja predstavljaju trokovne
ciljeve poslovnih procesa: Na koje se sve nacine proces moe
obaviti? Koji se dijelovi procesa mogu eksterno izvriti? Da li, i u
kojoj mjeri, proces generira prihod, tj. doprinosi dodatnoj
vrijednosti? Koje su alternative procesu? Koji su budetski trokovi
procesa? Koji su trokovi konkurencije za obavljanje slicnih
procesa?
Kada je rijec o razvoju IS-a, moguce je utvrditi sljedeca
konkretizirana pitanja i odrediti odredene trokovne sheme, kao
kvantificirane pokazatelje ekonomske opravdanosti IS-a: Pitanje
Primjer trokovne sheme Koji je udio IS-a u ukupnim trokovima i
ukupnim prihodima? Ukupni trokovi IS-a. Ukupni trokovi. Ukupni
prihodi. Koji trokovi IS dovode do najveceg povecanja efikasnosti u
operativi? Metrika za aktivnosti podrke IS -a i osiguranje ulaza u
IS. Trokovi IS-a po aktivnostima. Ocekivani trokovi aktivnosti bez
podrke IS-a. Operativna metrika za aktivnosti koje ne podrava IS.
Kakvi su trokovi elektronske razmjene podataka u odnosu na
tradicionalnu "papirnu" komunikaciju? Trokovi pripreme, transmisije
i memoriranja. Koliki su trokovi po angairanoj osobi za razvoj i
dokumentaciju IS-a? Broj specijalista na poslovima razvoja i
dokumentacije sistema. Troak nabavke sistema, instalacije i
odravanja. Koliki su trokovi IS-a za obradu pojedinacne
transakcije? Broj transakcija u jedinici vremena. Trokovi IS-a u
jedinici vremena.
Glavni problem u vezi s procjenom realnih trokova aktivnosti ili
nabavke jeste to to mnogi od njih nisu eksplicitno iskazani.
Tipican je primjer kada nova oprema postane dostupna. Eksplicitni
trokovi ukljucuju nabavku, instalaciju i obuku. Implicitni trokovi
nastaju, naprimjer, ako obuka nije bila kompletna i ako se tok rada
prekida zbog upita u pogledu koritenja opreme ili softwarea.
Direktni trokovi ukljucuju kompjuterski hardware, komunikacionu i
drugu pomocnu opremu, software i licenciranje, instalaciju, obuku i
ugovore o odravanju. Indirektni trokovi ukljucuju troak vremena
potrebnog za upoznavanje s novim funkcijama, ukljucujuci i vrijeme
potrebno za dobijanje neformalne poduke od strane kolega, kao i
vrijeme koje oduzimaju prekidi i davanje korisnicke pomoci,
kontrola verzija, provjere integriteta, pravljenje sigurnosnih
kopija, restauraciju izgubljenih podataka i odravanje sigurnosti.
Kljucni koncept klasifikacije trokova jeste njihova podjela na
varijabilne trokove i fiksne trokove. Prvi su direktno povezani s
obimom izlaza (ili obimom obrade), a drugi nastaju neovisno o obimu
izlaza, pa cak i kada je on jednak nuli. U realnosti, pak, veza
izmedu fiksnih i varijabilnih trokova malo je sloenija. Fiksni
trokovi mogu se smatrati stalnim tek u pojedinim periodima ili za
odredeni red velicine obima izlaza. U praksi, svaka fizicka
kompjuterska konfiguracija ima maksimalni kapacitet obrade
transakcija, i dok se broj transakcija krece u tom opsegu, fiksni
su trokovi jednaki. Kada, medutim, broj transakcija ili druga vrsta
opterecenja sistema preraste u kvalitativno novu kategoriju, vre se
intervencije na konfiguraciji i dolazi se do novoga profila fiksnih
trokova koji odgovaraju novom reimu eksploatacije. Mala varijacija
koncepta fiksnih i varijabilnih trokova vodi nas do koncepata
varijabilnih i administrativnih (overhead) trokova, koji se
pojavljuje u uvjetima kada se isti sistem koristi za mnotvo
razlicitih procesa, usluga i produkata, te se ova druga kategorija
trokova odnosi na odravanje zajednicke infrastrukturne osnovice.
Ukupni trokovi poslovanja mogu biti podijeljeni i na produkcione i
infrastrukturne trokove. Prvi se odnose na sirovine, radnu snagu i
druge trokove produkcije, a drugi na zajednicka sredstva, kao to su
poslovni prostori, komunikacije, IS, uredski servisi i osiguranje.
Saetak U ovom poglavlju upoznali smo se sa osnovnim pojmovima
vezanim za sisteme koji barataju podacima i informacijama. Prvo smo
pojasnili razliku izmedu podatka i informacije. Podatak je
reprezentacija neke tvrdnje ili cinjenice, najcece u formi koja se
moe automatizirano primiti, prenijeti i obraditi. Podatak ne mora
biti koristan. Takoder, onaj koji prenosi podatke, ili je na neki
drugi nacin u vezi s njima, ne mora razumjeti cinjenice koje su
reprezentovane tim podacima. Dakle, podatak je samo olicenje,
reprezentacija necega to ima znacenje i to je korisno. To neto se
naziva informacija. Informacija prua razumljivo i korisno znanje
primaocu podatka. U neku ruku moe se reci da je podatak samo
nosilac informacije, a informacija je ono to je vano i korisno.
Transformacija podataka u informacije jeste proces koji uvijek,
na odreden nacin, ukljucuje ljudske mentalne sposobnosti i znanje.
Ona se najcece sastoji od interpretacije podataka kao cinjenica
koje imaju smisao u konkretnom kontekstu, te od stvaranja potrebne
forme podataka, kako bi se cinjenice od interesa na adekvatan nacin
predstavile ili dokumentirale. Takoder, treba istaci razliku izmedu
pojmova informacije i znacenja. Znacenje ovisi o subjektu koji
koristi podatak i govori o tome ta on kod njega proizvodi. Drugim
rijecima, znacenje podatka ili informacije govori o njihovom
namjeravanom smislu i podrazumijeva stanovit mentalni proces.
Informacije se unutar organizacije prikupljaju i obraduju za mnotvo
namjena, prvenstveno za efektivno donoenje odluka i upravljanje
organizacijom. Ovo se ostvaruje kroz razlicite informacione servise
unutar organizacije. Cjelinu koju cine ljudi i oprema koji
realiziraju informacione servise, tj. vre potrebne operacije nad
informacijama, nazivamo informacionim sistemom (IS). Informacioni
sistemi ne moraju se nuno oslanjati na koritenje kompjutera i
drugih segmenata IT. Informacioni sistemi mogu biti
kompjuterizirani ili nekompjuterizirani, mada se, to je formalno
nepravilno, u svakodnevnom govoru podrazumijevaju uglavnom
kompjuterizirani ili kompjuterski bazirani informacioni sistemi
(KBIS). Informacioni sistem moe na razlicite nacine pridonositi
uspjenosti organizacije. Ovdje smo razlikovali dva nacina
promatranja informacionog sistema. Jedan, koji smo nazvati
MIScentricno promatranje, stavlja naglasak na pruanje potrebnih
informacija menadmentu. Drugi, koji smo nazvali eksploatacionim, u
centar promatranja postavlja pitanje najboljega iskoritenja
informacija. MIS-centricni pristup usmjerava se na problem
identifikacije onih informacionih sistema koji su potrebni za
podrku poslovanju, narocito glavnim poslovnim operacijama i
procesima. Zbog toga se ovaj pogled prije svega koncentira na
tokove informacija prema operativi, buduci da se ti tokovi nanie
najvie doticu planiranja i usmjeravanja aktivnosti, raspoloivosti
resursa, provedbe odluka s viih razina i, naravno, samih
proizvodnih procesa. Eksploatacioni pristup postavlja odnos izmedu
planiranja poslovanja i planiranja IS znatno drugacije. Kada se
teite stavi na informaciju, tada se ona posmatra kao dobro,
ekonomska kategorija i imovina organizacije, a poslovni procesi se
zatim oblikuju na nacin koji najbolje iskoritava takva dobra. Zbog
toga ovaj pogled naglaava potrebu za postojanjem informacionih
sistema koji mogu savladati i apsorbirati iroki spektar
najrazlicitijih informacija za kojima moe postojati potreba.
Informacione sisteme koji nalaze svoju poslovnu primjenu moguce je
klasificirati na razlicite nacine, a najceca osnova klasifikacije
jeste razina menadmenta na kojoj se produkti IS-a koriste, kao i
vrsta ulaza, obrade i izlaza, na kvalitativnom nivou, pri cemu
vrijedi okvirno pravilo da poslovi koje IS podravaju postaju sve
manje rutinski i strukturirani kako se krecemo od operative ka
najvioj razini menadmenta. U ovom smislu razlikujemo: -
transakcione informacione sisteme (TPS), - IS za izvjetavanje
menadmenta (MRIS),
- geografske informacione sisteme (GIS), - sisteme za podrku
odlucivanju (DSS), - ekspertne sisteme (ES) i - izvrne informacione
sisteme (EIS). Isprobano je mnotvo pristupa razvoju informacionih
sistema pod razlicitim uvjetima i u razlicitim vrstama
organizacija. Dokaze o tome koji je pristup najbolji pod datom
vrstom okolnosti nije jednostavno prikupiti. Razlozi za uspjeh ili
neuspjeh pojedinoga pristupa mogu ukljucivati osobnosti pojedinaca,
skrivene planove, obrazovanje, vjetine, obrasce ponaanja i kulturu;
osobine organizacije, kao to su velicina, industrijski sektor,
vrsta proizvoda i usluga, zemlja u kojoj djeluje; raspoloivost
resursa, pritisak rokova, te sama priroda predloenih promjena u
poslovnim procesima ili u IS. Vano je napomenuti da je ljudski
faktor nezaobilazan faktor uspjeha ili neuspjeha i u pravilu igra
vecu ulogu od tehnickih faktora. Vecina pristupa razvoju
informacionih sistema temelji se na necemu to smo nazvali
tripartitnom pretpostavkom: sve to je relevantno moe se modelirati
kroz procese, podatke i ponaanje. Ova je pretpostavka u pojedinim
pristupima eksplicitno iznesena, a u drugima je prisutna
implicitno, mada valja imati na umu da neki vani elementi i
karakteristike organizacije (kao to su uigranost, znanje i ostali
meki aspekti) ne mogu biti obuhvaceni kroz modele procesa, podataka
i ponaanja. Razvoj kompjuterski baziranih informacionih sistema
podloan je istim ekonomskim pokazateljima kao i druge vrste
investicija. Isto se odnosi i na ocjenu isplativosti postojeceg
IS-a, na analizu trokova u osnovi, razdvajanje direktnih i
indirektnih, fiksnih i varijabilnih trokova. Bez obzira na nacin
posmatranja informacionog sistema, vrstu podrke koju on daje i
nacin na koji se razvija, primjecujemo da je on neodvojiv od
poslovnih procesa. Informacioni sistem uvijek je sastavni dio
organizacije i smisao njegovog postojanja uvijek je u kontekstu
ciljeva organizacije. II. IZAZOV INFORMACIONIH SISTEMA Uvod
Informacioni sistemi svakim danom postaju sve znacajniji u
poslovanju vecine kompanija, kako u svijetu tako i kod nas. Da bi
se u cijelosti shvatio njihov znacaj, neophodno je razumjeti
mogucnosti i ulogu koji informacioni sistemi imaju unutar
kompanije. Poglavlje pred Vama pokuat ce u odredenoj mjeri
objasniti mnotvo aspekata putem kojih IS-i mijenjaju dosadanji
nacin poslovanja. Vidjet cete kako IS-i mijenjaju poslovno okruenje
i direktno utjecu na stvaranje i na odranje konkurentskih
prednosti, te kako su globalizacija i transformacija industrijskih
ekonomija, i transformacija kompanija direktno vezane za sve vece
prisustvo IS-a u naim ivotima. Koritenje IS-a ne ovisi samo o
poznavanju tehnologije. To je sociotehnicko dostignuce za cije je
razumijevanje, pored poznavanja tehnologije, potrebno i poznavanje
organizacije i menadmenta. Kroz ovu perspektivu upoznat cete se sa
svim aspektima utjecaja IS-a na kompaniju. Svoj utjecaj na
organizaciju IS daju u nekoliko razlicitih nivoa, pocevi od
operativnog, preko nivoa znanja, zatim nivoa menadementa, sve do
stratekog nivoa, te kroz pratece sisteme u cijelosti mijenjanu
organizacijsku dinamiku. Vidjet cete da IS unutar organizacije, u
zavisnosti od kompleksnosti odlucivanja i nivoa strukturiranosti
podataka, mogu biti transakacioni, menadment, te sistemi za podrku
odlucivanju.
Svaki od ovih razlicitih sistema informacionog sistema kompanije
ima svoju ulogu u sistemu i usko ciljane korisnike. Ovo poglavlje
vodit ce Vas i kroz utjecaj IS-a na primjenu u procesu i kulturi
menadmenta unutar kompanije. Vidjet cete koja je to nova uloga
IS-a, kako oni mijenjaju prirodu informacionih tehnologija u
cijelosti, kako mijenjaju karakter poslovnih aplikacija koje se
koriste unutar kompanije IS-a, te zato postoji potreba za
planiranjem informacione arhitekture kompanije. ZATO INFORMACIONI
SISTEMI? Donedavno nije bilo velike potrebe za udbenicima i
kursevima na ovu temu. Menaderi, generalno, nisu morali mnogo znati
o tome kako se informacije prikupljaju, procesiraju i distribuiraju
u njihovim organizacijama. Takoder, tehnologija koja se jo
koristila bila je na minimumu razvoja. Sama informacija nije se
smatrala znacajnom imovinom za firmu. Proces upravljanja smatran je
licnom vjetinom, a ne dalekosenim procesom globalne koordinacije.
Danas, medutim, malo koji menader moe sebi dopustiti luksuz
nepoznavanja nacina na koji njegova organizacija tretira
informaciju. KONKURENTSKO POSLOVNO OKRUENJE Tri veoma snane pojave
u svijetu izmijenile su poslovno okruenje. To su: pojava i jacanje
globalne ekonomije; transformacija industrijalizovanih ekonomija i
drutava u ekonomiji, zasnovana na znanju i informacionim uslugama;
i transformacija poslovnog preduzeca. POJAVA GLOBALNE EKONOMIJE
Uspjeh firmi danas i u buducnosti zavisi od njihove sposobnosti da
djeluju globalno. Globalizacija svjetskih industrijalizovanih
ekonomija uveliko povecava vrijednost informacija za firmu i nudi
nove mogucnosti u poslovanjima. Danas, informacioni sistemi
omogucavaju komunikacionu i analiticku moc koja je firmama potrebna
radi trgovine i upravljanja poslovima u svjetskim razmjerama.
Ukratko, kontrolisanje iroko rasprostranjenih globalnih korporacija
glavni je poslovni izazov koji zahtijeva mocne informacione
sisteme. Globalozacija i informaciona tehnologija donose nove
prijetnje domacim poslovnim firmama. Zbog globalne komunikacije i
menadment sistema, potroaci sada mogu kupovati na svjetskom tritu,
pouzdano dobivajuci informacije o cijeni i kvalitetu 24 sata
dnevno. Ova pojava povecava konkurenciju i primorava firme da
sudjeluju na otvorenim, nezaticenim tritima irom svijeta. Da bi
postali efektivni i profitabilni ucesnici na medunarodnim tritima,
firme trebaju mocne informacione i komunikacijske sisteme .
TRANSFORMACIJA INDUSTRIJSKIH EKONOMIJA SAD, Japan, Njemacka i druge
znacajne industrijske sile doivljavaju trecu ekonomsku
revoluciju. U prvoj revoluciji, SAD se do 1890. transformiso iz
nazadne kolonije u agrarnu silu, sposobnu da prehrani zn