Top Banner
PRIVREDNO PRAVO Teme koje treba obraditi na privrednom pravu: I. - pitanja opštih pojmova države i prava - izviori privrednog prava - obligacije (pojam vrst) - privredna društva, po zakonu F BiH (dd, doo, kd, ...) - prestanak pravnog društva (putem stečaja, evropsko preduzeće) II. ugovori privrednog prav - ugovor o prodaji - ugovor o posredovanju - ugovor o zastupanju - ugovor o uskladištenju - ugovor o prevozu stvari: zemljom, morem, cestom i drugi prevozi robe - ugovor o prevozu avionom - ugovor o licenci - ugovor o građenju - ugovor o osiguranju III. Vrijednosti papiri – hartije od vrijednosti - mjenica - ček - obveznica - blagajnički zapis - dionice
48

Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

Aug 04, 2015

Download

Documents

Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Page 1: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

PRIVREDNO PRAVO

Teme koje treba obraditi na privrednom pravu:I.

- pitanja opštih pojmova države i prava- izviori privrednog prava- obligacije (pojam vrst)- privredna društva, po zakonu F BiH (dd, doo, kd, ...)- prestanak pravnog društva (putem stečaja, evropsko preduzeće)

II. ugovori privrednog prav - ugovor o prodaji- ugovor o posredovanju- ugovor o zastupanju - ugovor o uskladištenju- ugovor o prevozu stvari: zemljom, morem, cestom i drugi prevozi robe- ugovor o prevozu avionom- ugovor o licenci- ugovor o građenju - ugovor o osiguranju

III. Vrijednosti papiri – hartije od vrijednosti- mjenica- ček- obveznica- blagajnički zapis- dionice

Page 2: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

POJAM DRŽAVE I PRAVA

Kalion ''Robujemo zakonima, da bi smo bili slobodni''Postojanje jedne države jeste potreba za egzistiranej ljudi.Država je uređena organizacija koja raspolaže monopolom za fizičku prinudu, kojim stanovništvo njenoj teritoriji podvrgava njenoj suverenoj vlasti. Na taj način podrazumijeva pri tome i primjenu određenih pravila ustanovaljava se odgovarajući ekonomski i politički odnos, a samim tim i odgovarajući privredni sistem. U užem smisli država je sam državni aparat. Država je organizacija, slijedi da je hijerarhijski ustrojena i pravom organizovana sistem organa koji raspolaže monopolom za fizičku prinudu, uže: država je određeni državni organ koji je sastavljen iz jednog ili više ljudi tj, državni službanika koji obavljaju određene poslove u okviru srvarne i mijesne nadležnosti.Da bi država postojala potrebno je da sadrži tri atributa.

1. teritorij 2. stanovništvo 3. suverenu i javnu vlastteritorij: Određeni dio vodene zemljene površine koja se nalazi u posijedu jedne država (uključujući i podzemlje, podvodje, vazduh), ona ima graničnu liniju.Teritorij i eksteritorijalnost jedne države čine i diplomatska i konzularna predstavništva u drugim državama, brodovi i avioni koji na sebi imaju nacionalno obilježje.Stanovništvo: državljanstvo se može dobiti rođenjem , prirođenjem (vijenčanjem), naturalizacijom. Može biti državljanstvo za pravna licaApatrid – lice bez državljanstvaDipatrid – lice sa dva državljanstva, tripatrid – tri ...Suverena i javna vlast: suverena najbliže značenje je jedinstvenaProtektorat je država bez javne vlastiDržava treba da sadrži slijedeća tri obilježja: grb, zastava i himna.Tipovi država: postoje različite klasifikacije država.Proste (unitarne) koje nemaju proste teritorijalnih jedinica koje imaju akredative unutar države Složene koje imaju administrativne teritorijalne jedinice koje imaju znatan nivo prava.Unija, Konfederacija, Federacija itd.Prema obliku vladavine:Autokratska (monarhija, carevine, itd), monarhije mogu biti ustvane, parlamentarne.Demokratske (republika)Kod demokratske države može postojati presijednički sistem (npr. SAD) Parlamentaran (npr Hrvatska) presijednik nema neke značajnije ovlasti

Vlast u jednoj državi se dijeli na tri dijela, i to:1. zakonodavna vlast (parlamentarna)2. izvršna vlast3. sudska vlast

Moral kao pravno sociološka norma predstavlja uslov za nastajanje prava. Neće se priznati pravni (ekonomski) posao koji je suprotnost moralu.Svaka država ima svoj pravni poredak koji treba da predstavlja jednu skladnu i neprotivriječnu cijelinu. Sačinjavaju ga određeni elementi i to:

- Pravna norma- Pravna ustanova (institut)- Grana pravaI po nekim se dodaje i četvrti element: pravne oblasti.

Page 3: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

PRAVNA NORMAPredstavlja pravno ponašenje za određene subjekte, ili na sve subjekte na definisanom području koji je se moraju pridržavati, jer u suprotnom na njih se primjenjuju odgovarajuće sankcije. (negativna pravna norma)Pozitivna pravna noram: pravilo ponašanja za određene subjekte koji ako isupne obavezu ponašanja te norme za to dobijaju i određene naknade.Pravna norma se sastoji iz:

- dispozicije- sankcije

Dispozicija: jeste pravilo ponašanja koje se određuje nekom subjektu u određenoj situaciji, shodno tome dispozicija se tretira kao osnovni element pravne norme.Dispozicija može biti: naređujuća, ovlaštujuća, zabranjujuća.Sankcijas: je sekundarno pravilo ponašanja i njome se utvrđuje koja se mijera pozitivna ili negativna primjenjuje na subijekta koji je primjenjuje /prekršaje dispoziciju. Pravna norma sadrži i dva pod elementa, a to su:

- hipoteza predispozicije- hipoteza sankcije

Hipoteza predispozicije jeste uslov koji treba da bi se ispunila radnja koja treba de se desi, sa bi se uopšte mogla da se desi primjena dispozicije. Hipoteza sankcije predstavlja opis prekršaja dispozicije, ili opis ispunjenja da bi se sankcija uopšte mogla primjeniti. Opšte pravne norme se odnose na ne određene pravne subijekte, tiču se svih subjekata koji dođu u datu situaciju i pravilo je da važe pravno u nazad.Pojedinačne pravne norme odnose se na tačno jedan utvrđen slučaj odnosno na jedno ito poznato lice, ili više njih koji se nalaze u jednom pravnom odnosu. Kogentne: pravne norme (apsolutno određene): su striktno ponašanje jednog subijekta bez mogućnosti da se ta pravna norma ispuni na neki drugi način.Alternativne: pripadaju grupi ne određenih i sadrže dva ili viš pravila od kojih subijekat na koji se odnosi bira onaj način ponašanja, na koji će se ispuniti ta pravna norma.Dispozitivna pravna norama: daju subijektu određeno pravilo ponašanja ali mu istovremeno ostavljaju da svoje ponašanje podvede pod tu pravnu normu i nekim drugim načinom ponašanja koji mu odgovara.Diskrecione pravnim normama: određuju se ovlašćenja za neki državni organ (najčešće) ali mu se istovremeno daje mogućnost da s obzirom na određene okolnosti postupi na način koji smatra da je najcijelishodniji.

Pravni sistem predstavlja skup pravnih normi koje s obzirom na njihovu sadržinu predstavlja jedinstvenu i logički neprotivriječnu cijelinu koja je uz to hijerarhijski uređena odnosno postavljena tako da tom nizu prvo postaje veća odnosno viša pravna norma a zatim se ide ka nižim. Obično se podijela pravnih sistema vrši na tri tipa.

1. evropsko kontinentalni2. anglosaksonski (precedentni)3. sistem vijerskih i tradiconalnih sistema prava

1. Kod evropskog kontinentalnog sistema osnovni izvor prava jeste zakon, odnosno pravne norme sadržane u njemu.

2. anglosaksonski sistem čine precedenti, odnosno praksa, da se jednom donešena odluka od strane sudskih organa pretvara u običaj i primjenjuje se u svim budućim sličnim slučajevima.

3. sistem vijerskih i tradiconalnih sistema prava: sistem koji se primjenjuje u malom broju država zasniva se na određenim religijskim aktima, odnosno propisima izvedenih iz ti akata.

Pravna praznina: Pravna praznina predstavlja društveni pravni odnos koji nije regulisna pravnom normom, a u interesu društva je njegova regulacija. Intencija je svkog pravnog poredka da se broj praznina svede na minimum, odnosno naj manju moguću mjeru.

Page 4: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

Vrste opštih pravnih akata: Opšti pravni akti pradstavljaju izvor prava, konkretno izvore privrednog prava. Najvažniji pravni akti koji imaju takav odnos su:Ustav: u formalnom smislu ustav je najviši pravni akt, ponekad i u asocijaciji ustava (evropski ustav), tj akt sa naj većom pravnom snagom, kojeg donosi naročiti organ i po posebnom, obično najsloženijem postupku.U pravno tehničkom smislu ustav se sastoji iz tri dijela - preambula (uvodni dio)- osnovna načela- tekst ustavapreambula: se navodi cilj donošenja ustava i svrha onsovnih načela, što ustavu daje neizbiježan politički a ponekad i ideološki karakter. Osnovno načelo: utvrđuju se bazne predpostavke društveno odnosno ekonomskog uređenja jedne državeTekst ustava: tu se načela donekle razrađuju, odnosno konkretizuju.

Zakoni: Zakoni su opšti pravni akti sa pravnom sangom koja odmah dolazi iza ustava, njima se vrši konkretizacija razrada i sankcionisanje ustavnih pravnih normi.Zakoni obično sadrže opšte pravne norme, a samo izuzetno pojedinačne pravne norme.Od zakona treba razlikovati ustavne zakone, koji u principu imaju pravnu snagu ustava i treba ih shvatiti kao zakonske akte kojima se utvrđuje način primjena ustavnih odredbi, odnosno konkretizacija društvenih odnosa koje ustav sadrži.

Ugovori: takođe mogu predstavljati opšte pravne akte ito u slučajevima kad je u njima sadržana opšta pravna norma. Ipak je pravilo da ugovori sadrže pojedinačne pravne norme.''PACTA SUNT SERVAND'' ugovor je strankama zakon.

Vrste pojedinačnih pravnih akata :

Najznačajnija vrsta pojedinačnih pravnih akata:Upravni akt: u formalnom smislu jeste akt organa državne uprave donešen odgovarajućim pravnim postupkom. U materijalnom smislu pravni akt predstavlja izjavu volje nadležnog državnog ili drugog javnog organa, kojim se primjenjuju određeni pravni propisi ili reguliše obavezanje određuje ponašanje određenog pravnog subijekta, protiv njegove volje.Pravni posao: je kao ozbiljna i slobodno izjavljena volja koja proizvodi određeno pravno dejstvo, za određenim predmetom (kauzom= motiv cilj).

Pravni poslovi se dijele na:- jednostrane, dvostrane te na višestrane.- Teretni pravni poslovi i dobročivi.- Kauzulni i apstraktni pravni poslovi.- Kauzulni pravni poslovi su oni za koji je očit cilj tog pravnog posla. Takozvana kauzula,

npr, prodavac prodaje robu da bi dobio cijenu te robe. A naprotiv kod apstraktnog pravnog posla motiv, cilj postoji ali su skriveni nisu očiti kao u predhodnom slučaju, npr izdavanje mijenice.

- Formalni i neformalni pravni poslovi. - Formalni su oni koji se moraju zaključizi u određenoj pismenoj pravnoj formi.- Neformalni su oni koji takođe moraju imati određeni normu ali se samim strankama

prepušta da je utvrde.- Pravni poslovi među živim (intervivos) pravni poslovi.- Pravni poslovi za slučaj smrti (mortis causa)

Page 5: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

Sudski akti: U formalnom smislu je akt koji donosi posebni organ (sud) i po posebnom (sudskom) postupku. U materijalnom smislu radi se o pojedinačnom pravnom aktu u kome se utvrđuje određeni pravni odnos ili određuje sankcije, mogu biti: Presude, riješenja, načelni stav.Presudom: se okončava sudski postupak i meritorno se odlučuje u službenom zakonu, odnosno predmetu postupka. Naj važnija su podvrste: oslobađajuća i osuđujućaRijšenje: kao pravno sudskim aktom se ne odlučuje se o glavnom predmetu sudskog postupka već o pojedinim pitanjima, najčešće procesa. Rijšenjem se najčešće riješavaju predhodna preindiciona pitanja. (preindiciona pitanja, su ona koja je neophodno riješiti da bi se riješila glavna stvar) npr.Da bi se utvrdilo očinstvo neophodno je prije izvršiti DNKa analizu. Načelni stav: mogu biti pojedinačni pravni akti, u nedostatku drugih pojedinačnih pravnih akata i predstavljaju produkte rada na nekom pitanju naj viših sudova u jednoj državi kao što su ustavni, vrhovni sudovi a imaju za cilj obezbijeđenje jedinstvene primjene. U slučajevima kada postoje različita pravna shvatanja po jednom pitanju.

Pravni odnos:Pravni odnos je onaj društveni odnos koji se reguliše određenom pravnom normom tj ponašanje određenog subjekata podvodi se pod odgovarajuću dispoziciju i sankciju. Pravni odnos može biti određen u tri slučaja.

1. jednom opštom pravnom normom2. jednom opštom i jednom pojedinačnom pravnom normom3. pojedinačna pravna norma (samo jedna gdije nema opšte pravne norme)

Pravni odnos čine naj manje dvije strane, od kojih je jedna ovlaštena da nešto zahtijeva, dok je druga obavezna da nešto učini, ili da se uzdrži od toga. Obijekti imovinskog prava su takvi da mogu neposredno ili u novčanom izrazu prelaziti iz jedne imovinske mase u drugu. Obijekti imovinskog prava su: stvari, ljudske radnje, lična dobra i proizvodi ljudskih doha.Stvari: su najčešći oblik imovinskog prava, određujemo ih najčešće kao materijalne dijelove prirode koji faktički ili virtuelno mogu biti u fizičkoj vlasti jedne strane u pravnom odnosu, odnosno jenog subijekta. (virtuelno = sa realnom mogućnošću).Stvari mogu biti: pokretne i nepokretne, dijeljive i nedijeljive, generične i roduodređene, individualne i individualizirane, glavne stvari i pripadci, proste i izborne, potrošne i nepotrošne, zamijenjive i nezamijenjive, propale i buduće . . . Ljudske radnje: su tipičan predmet obligacionih odnosa, ali su jedan od bitnih oblika obijekata imovinskog prava. Manifestuju se kroz: činjenje i ne činjenje, davanje, trpljenje i propuštanje. Činjenje i davanje su pozitivne radnje, a trpljenje i propuštanje su negativne radnje.

Lična dobra: to su nematerijalne vrijednosti koje su ne razdvojive od ličnosti jednog pravnog subijkta: zdravlje, život, čast, ime, znanje društveno priznanje.Za njih se može reći da imaju največu vrijednost u životu ali nemaju ekonomsku vrijednost, mada se ona nekada može izraziti i u novčanom ekvivalentuProizvodi ljudskog duha: to su bez tijelesne stvari, odnosno nazivaju se intelektualnom tvorevinom iztažavju je kroz naučna, tehnička, umijetnička dijela, koja imaju novčanu vrijednost i predstavljaju specifična dobra koja zadovoljavaju odrađene ljudske potrebe.

Page 6: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

Pojam obligacija

Pojam obligacija: Obligatio, latinska riječ a ima značenje ( obaveza, obveznost, dug , priznanica), može se javljati i u drugom obliku, obligare (vezati) i zaista jeste pravna veza između naj manje dva lica.Obligacije: je pravni odnos između dvije određene strane, na osnovu kojeg je jedna ovlaštena , da zahtijeva od druge strane određeno: davanje, činjenj ili uzdržavanje od nečega. Dok je druga strana obavezana na to: davanje, činjenje ili uzdržavanje. Sa aspekta povijerioca obligacije predstavlja potraživanje, dok sa aspekta dužnika predstavlja dug. Obligacije treba razlikovati od opštih pravnih normi, to iz razloga što obligacija stvara relativno dejstvo tj, ona dijeluje samo između povijerioca i dužnika, odnosno strana u obligacionom odnosu. Djeluje među stranama (inte partes), a ne i prema trećim licima (erga omnes). Obligacioni odnosi se regulišu normama koje sadrži obligaciono pravo i koje je grana građanskog prava. Pravno se reguliše promet vrijednosti tj prelaz određenih dobara iz imovine jednog u imovinu drugog lica. Obligaciona radnja da bi bila predmet jednog obligacionog odnosa mora biti: dopuštena, moguća i određena

Vrste obligacija:Najznačajnije podijele su: 1.aktivne i pasivne (aktivne davanje ili činjenje, dok su pasivne uzdržavanje ili ne činjenje)2.pozitivne i negativne (u praksi se mnogo češće susreću aktivne i pozitivne od negativnih i pasivnih)3.lične ili strogolične i nelične obligacije: lične nerazdvojivo vezane za svog strogovezanog subijkta, radnja se vezuje za ličnost dužnika. Ne lične su one kod kojih obaveze može izvtšiti i neko treće lice. Pravilo u praksi su nelična a izuzetak su lične.4.trenutne obligacije ili obligacije sa trenutnom prestacijom: to su one obligacije kod kojih se obaveza može izvršiti od jednom, u vrlo kratkom vremenskom periodu. Npr, obaveza prodavca da izruči prodatu robu.5.trajne obligacije znače da se obaveza može izvršiti u jednom dužem periodu, odnosno u vremenu koje zahtijeva duže trajanje, tj prestavlja obavezu dužnika da jedno izvijesno vrijeme prestira povijeriocu, npr obaveza čuvanja deponovane stvari, zakup poslovnog prostora.6.sukcesivne obligacije: su kao one obligacije kod kojih se prestacija vrši u niz postupaka, koji se vremenski ponavljaju odnosno slijede. Npr, sukcesivna isporuka robe7.dijeljive i nedijeljive, dijeljive se mogu podijeliti a da se ne ošteti cijelina. 8.jednostavne (proste) i sastavljene (složene): jednostavne se itvršavaju jednom radnjom pri čemu nije bitno dali ta radnja traje kraće ili duže vrijeme. Karakteristične su i po tome što postoji samo jedan dužnik i povijerioc. Složene se sastavljaju iz više obaveznih radnji. Na obije strane može biti više učesnika i kod povijeroca i kod dužnika.9.novčane i nenovčane obligacije10. individualne i specijalne: individualne su one obligacije kod kojih se zna na koju je činidbu dužnik obavezan i mogu se izvršiti samo te radnje, tj isporukom samo određene robe ne slične. Ili obaveza slikara da isporuči tačno određenu sliku11. generiče obligacije, određene po vrsti po rodu. Genus (rod). Za razliku od predhodnih imaju prestaciju po određenoj vrsti tj, po određenom rodu stvari. A koja će se stvar testirati za strane u obligacionom odnosu menje je bitno. 12. fakultativne obligacije: obaveze se odnose ne jednu radnju, ali ih dužnik može ispuniti i ispunjenjem druge radnje koja je zakonom ili pravnim poslom određena. Npr jdeno lice sklopi s drugim ugovor da mu sazida kuću sa određenom naknadom ili da kod njega obavlja zidarske poslove šezdeset dana. Prva je pravna a druga fakultativna obligacija.13. alternativna obligacija: dužnik duguje više prestacija koje su obligacionom odnosu utvrđene, ali će se obligacija smatrati ispunjenom ako dužnik ispuni samo jednu od njih. Izbor jedne od navedenih radnji stoji kako na dužniku, tako i na povijeriocu. Stim što se morju dogovoriti oko nje ili pak da angažuju treće lice koje će da odredi obavezu. Ako stranke ništa ne odrede, izbor obaveze će ostati na dužniku.

Page 7: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

14. prirodne ili naturalne obligacije: povijerilac ne može zahtijeveti izvršenje, nemogu se utužiti ali ako ih dužnik samovoljno izvrši uzeće se kao da su pravovoaljano izvršene i ne može se očekivati povrat.15. građanske civilne (pravne) obligacije: mogu biti prirodnim putem ostverene, ili koje se mogu tužiti. 16. obligacije sa više subijekata: tu može biti više lica i na jednoj i na drugoj strani

- zajedničke obligacije: one kod kojih je dug podijeljen tako da svaki od više povijerioca može tražiti svoj dio, tj svaki od dužnika odgovara za svoj dio duga.

- Solidarne obligacije: aktivne i pasivnea.) aktivne u kojima je više povijerilaca a jedan dužnik, svaki od više povijerilaca može

zahtijevati izmirenje duga u cijelini, stim što se oni međusobno obračunavaju poslije tj, regresiraju.

b.) Pasivne solidarne obligacije: povijerilac može zatražiti izvršenje obligacije od bilo kog dužnika, ova obligacija ima prednost u smislu prevazilaženja insolventnosti dužnika.

17. glavne i sporedne obligacije: Glavne obligacije mogu samostalno postojati i koje postaju ekonomsko i pravno težište određenog pravnog odnosa. Sporedne (akcesorne) koje postoje uz glavnu obligaciju i njihovo postojanje je nemoguće bez glavne obligacije.

Subijekti obligacija

U obligacionom odnosu postoje dva subijekta i to povijerioci, lica koje imaju ovlaštenje i dužnika, lica koja imaju obavezu. Stim što obije ranje vrše obligacionu radnju. U takom odnosu nije rijetko da se pojavljuju dva ili više lica na obje strane. U jednom uspostavljenom obligacionom odnosu u toku njegovog trajanja može doći do promijene subjekata. To prestavlja svojevrsno bogastvo prirode obligacionih odnosa i što afirmiše mogućnost raspolaganja imovinom/pravima, tj prenošenje prava i obaveza iz obligacionog odnosa sa jednih na druga lica. Kada se u jednoj obligaciji mijenja povijerilac onda se radi o ustupanju tražbina (cesiji). Kod cesije postoje tri učesnika: cedent, cesionar, cezus.Cesija se vrši putem ugovora shodno kojim dotadašnji povijerilac koji se naziva cedent ustupa tj prenosi svoju tražbinu na saugovarača tj, cesionara čime pravno i faktički dotadašnje potraživanje prelazi sa starog na novog povijerioca. Dužnik tj cesius ostaje ne promijenjen kao što i dug ostaje ne promijenjen. Ustupljanje duga: intercesijaJedno lice koje nije bilo subijekt u obligacionom odnosu, preuzima dug iz te obligacije, tj stavlja se u ulogu položajnog dužnika, ili zajedno sa dosadašnjim dužnikom preuzima izvršenje obaveza. Obligacija i u predmetu i u sadržaju ostaje ista, ne mogu se prenijeti lični ili strogolični dugovi. Pravnu osnovu za preuzimanje duga prestavlja: ugovor, sporazum, zakon itd. Kod intercesije je potrebna saglasnost povijerioca, iz razloga što se promijenom dužnika raspolaže sa pravima povijerioca.

Izvori obligacija:

Pravni poredak svake države putem svojih pravnih propisa odeđuje koji su to izvori obligacije pa je to i slučaj u BiH. U tom kontekstu uzima se slijedeća podijela izvora obligacija.1. pravni poslovi uopšte, ( a posebno ugovori, njih tretiramo koa primarne izvore obligacija)2. prouzrokovanje šteta Ukoliko neko lico protivpravnom radnjom nanese štetu drugom nastaje

obaveza da tu štetu nadoknadi, ukoliko je do te štete nastalo njegovom krivicom. 3. sticanje bez osnova, pravno neosnovano obogaćenje: obligacija koja nastaje iz ovog izvora

sadržana je u obavezi određenog lica da vrati ono do čega je pravno ne osovano došlo. 4. poslovođstvo bez naloga: (negatiorum gesto): jeste izvor obligacija poseban i karakterističan po

tome (nezvano vršenje poslova) što jedno lice u dobroj namijeri preuzima neku pravnu radnju nekog drugog lica, a da pri tome nema njegovog ovlaštenja.

5. zakon je takođe izvor obligacija. Može se u osnovi tvrditi da je zakon izvor bezmalo svih obligacija, da se na osnovu odredbi sadržanih u zakonskim propisima obligacioni odnosi sankcionišu.

Page 9: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

l.)

Imovina Podrazumijeva se skup svih stvari ali i subijektivnih građanskih prava koji pripadaju jednom licu. U skladu sa tim sve stvari i sve druge imovinske vrijednosti koje su predmet jedne imovine nazivamo imovinskom masom. Nad imovinom, odnosno njenim pojedinim dijlovima može se vrpiti promet, koji se pojavljuje u dva oblika i to: pravni promet i ekonomski promet.Pravni promet prestavlja prenošenje prava nad stvarima i ekonomskim vrijednostima, odnosno prenošenje pravnih ovlaštenja koja se na njih odnose sa jednog subijekta na drugog. Bit pravnog prometa sastoji se u tome što nas određenim elementima imovinske mase ne prenose fizička, odnosno faktička vlast, već i pravna vlast tj, i vlast koju predviđa i priznaje pravni poredak jedne države..Ekonomski promet vrši se prenošenjem elemenata imovinske mase sa jednog lica na drugo ito faktički tj, fizički u vlast ovog drugog subijekta.Ova dva pojma su povezana i da bi prenos imovinskog dijela mase bio pravno priznat i ekonomski obuhvatan, neophodno je ispunjenje svih datih uslova. Bez prenosa u pravnom smislu nije moguće ekonomsko iskorištavanje dijela ili dijelova imovinske mase i obrnuto.

Subjekti privrednog prava: pod subijektima privrednog prava se podrazumijeva svako pravno i fizičko lice, koje je po pravnom poredku jedne države može da bude nosilac prava i obaveza. U užem smislu subijekat privrednog prava odrđuje se preko pojma privrednog posla ili svojstva nekog lica koje poduzima privredne aktivnosti. U skladu sa datim postoje tri kriterija za određivanje subijekta praivrednog prava: 1. s obzirom na privredni posao i privredne aktivnosti koje vrši. 2. po subijektivnom kriteriju, čij je tipičan prestavnik 3. po miješovitom kriterijumu, koji je u stvari konbinacija predhodna dva. Subijekt privrednog prava se javlja u dva osnovna oblika, i to: kao individualni trgovac ili samostalni preduzetnik i kao trgovačko, odnosno privredno društvo.

Klasifikacija privrednih društava:

opšta podijela privrednih društava može se izvesti na:a)osnovne ili temeljneb) statusne forme integracijec) ugovorne oblike integracije

kada se govori o temeljnim oblicima privrednih društava onda se podrazumijeva:- privredna društava- finansijske organizacije- oblike javno pravno

kao podvrste privrednih društava imamo društva lica: personalni tip društva, društva kapitala, i miješoviti oblik društva lica i kapitala.Društva lica se dijele na:

1. društvo lica sa neograničenom solidarnom odgovornošću članova (DNO) javni ortakluk2. Komaditno društvo, KD miješoviti ortakluk 3. društvo kapitala pojvljuje se kroz oblike dioničkih društava DD ili istočnjačka verzija,

akcionarsko društvo AD4. društva lica i kapitala imaju dva osnovna oblika, i to: DOO društvo ograničene odgovornosti i

komnditno društvo nad dionicama KDD5. društvo jednog lica, DJL kod nas je ukinuto ali se u svijetu u pojedinim zemljama i dalje

javlja.

Page 10: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

Finansijske organizacije se javljaju u različitim oblicima:Banke: doo, ddŠtedionice ili druge štedno kreditne organizacijeDruge depozitne organizacijeInvesticirajuća društvaOsiguravajuća i reosiguravajuća društva. Oblici javno pravnog karaktera, ili društva rođeni od ''Javne ruke'' mogu se pojaviti u obliku preduzeća fondova i u drugim i oblicima privrednih društava sa javnim ovlaštenje. Forme statusna, holding H, poslovno udruženje PU, pul PUOblici poslovnog povezivanja: Kartel, trenutno udruženje, dugoročno proizvodna kooperacija, poslovna tehnička saradnja, konzorcijum (konzorcij), zajedničko ulaganje (JOINT VENTURE)Zajedničke osobine trgovačkih društava: bezmalo sva trgovačk društva imaju zajedničke pravne karakteristike koje su u osnovi slične.

1. cilj svakog privrednog društva da se nakon osnivanja bavi određenom dijelatnošću a u svrhu ostvarivanja dobiti, osim ne vladinih organizacija, fakulteti, škole, kulturne i druge ustanove.

2. sve vrst privrednih društava imaju svoj javni subijektivitet, koji stiču upisom u sudski registar.3. sva privredn društva, pri obavljanju svoje dijelatnosti su u pravnom prometu ravnopravna, bez

obzira na oblik vlasništva (privatno, državno, mijšovito)4. osnivači i članovi privrednih društava mogu biti: strana, pravna i fizička lica i imaju takozvani

nacionalni tretman, (izijednačeni u svemu, sa domaćim licima), osim što po našem zakonu o stranim licima. Stranci ne mogu osnovati privredno društvo u oblasti proizvodnje: oružja, municije, i medijskih privrednih društava.

5. kod svih privrednih društava pradviđeni su osnivački akti koji prestavljaju osnovu za formiranje jednog privrednog društva, to su: ugovori ili sporarzumi, kada društvo osniva dva, ili više lica, i odluka kada se radi o jednom licu. Osnivački akti moraju biti u pismenoj formi.

6. kod svih oblika privrednih društava ulozi mogu biti izraženi u novcu, stvarima i pravima, (menadžmentu u nekim zemljama). 1999 naj manje je moralo biti 25% u novcu, a danas cijelokupan iznos može biti u stvarima.

7. ulozi se ne mogu povući iz društva, ali se može vršiti njihov promet, koji je u principu slobodan, ali se u praksi raguliše normama ugovora o osnivanjau i nekim drugim odlukama.

8. jednom formiran oblik privrednog društva može se transformirati shodno izraženoj volji članova, tj osnivaču društava. U nekim slučajevima i sam zakon utvrđuje obavezu preobrazbe oblika jednog društava u drugo.

9. sva trgovačka društva mogu izdavati vrijednosne papire, bez obzira dali se radi o dužničkim ili robnim. Izuzetak se pravi u odnosu na dionice (akcije), te vrijednosne papire, njih mogu izdavati samo dionička društva (D.D) i Komaditno društvo na dionice,(KDD)

10. zajedničo kod svih privrdnih društava jeste da privrednim društvima upravljaju valsnici kapitala, na način određen zakonom ili opštim aktima tog privrednog društva.

Privredna društva po zakonu o privrednim društvima FBiH

DOO, DD, KD, javno preduzeće,DNO, društvo neograničene solidarne odgovornosti jeste tipičan prestavnih društava prenosnog tipa. Cilj osnovanja jeste da dva ili više lica posluju pod istim imenom, odnosno firmom. Za obaveze društva odgovara samo društvo i svaki njegov član cijelokupnom svojom imovinom, što će reći solidarno ne ograničena odgovornost. Članovi ovog društva se nazivaju: ortacima, javni drugovi, partneri. Sa ekonomskog aspekta ova vrsta privrednih društava pripada privrednim subijektima takozvanog malog biznisa, ili manjim poslovima. DNO dovodi neminovno do bankrotstva i njegovih osnivača. Ove moguće poslijedice dovode do toga da se ova vrsta društav osniva u svojstvu porosdočnih firmi, odnosno društva zatvorenog krugaŠto se tiče upravljanjem DNO upravljaju svi njegovi članovi, u principu svi oni i zastupaju društvo, među njima je zabranjena konkurencija i pravilo je da svaki od njih ima lični konto u tom društvu. Učešće u dobiti je jednaka za sve članove, što važi i za slučaj gubitka. Prema našem zakonu nije predviđen minimum osnivačke glavnice, i njena visina se određuje slobodno na osnovu ugovora između osnivača. Zakon izričito zabranjuje da jedan od članova može imati veće

Page 11: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

učešće u dobiti od ostalih. DNO ''lavovska klauzula'', u slučaju postojanja ''lavovske klauzule'' u opštim aktima ovog tipa društva ona će se smatrati pravnom ništavnom.DNO može prestati na više načina:

- istekom vremenea na koje je osnovano- zbog statusnih principa ( spajanjem, pripajanjem, podijela)- okončanjem stečajnog postupka- odlukom članova DNO

KD: komanditno društvo, miješoviti ortakluka. Radi se o privrednom društvu sa svojstvom pravnih lica kojeg osnivaju naj manje dva lica, koja putem ugovora ulažu svoj kapital u svrhu obavljanja registrovane dijelatnosti i naravno sticanja dobiti. Kada se kaže naj manje dva člana onada se tu podrazumijeva: naj manje jednog člana koji se naziva ''KOMPLEMENTAR'' i jednog lica sa nazivom ''KOMANDITOR'' . komplementari se drugačije nazivaju javni članovi, a komanditori tajni članovi. Njihov pravni status je različit kao i njihova odgovornost. Komplementari upravljaju društvom i za njegove obaveze odgovaraju neograničeneo solidarno, odnosno svojom cijelokupnom imovinom. Komanditori nemaju učešća u upravljanju društvom, njihova odgovornost se svodi na iznos njihovog uloga koji imaju u tom društvu. Firma je zajednička, ali se u njen naziv unosi ime jednog ili više komplementara ali ne i komanditora. Komplementari učestvuju u dobiti srazmijerno visini svojih uloga, i neposredno ili putem svojih prestavnika (kojih biraju) upravljaju društvom. Komanditori koji za razliku od komplementara mogu biti samo fizička lica, ne mogu učestvovati u upravljanju niti u poslovodstvu. Ali ipak učestvuju u dobiti srazmijerno sa svojim ulozima, a isto tako učestuju u eventualno nastalaom gubitku.Za KD, zakon ne propisuje glavnicu, već se ona utvrđuje ugovorom o osnivanju između komplementar i komanditora, kao i kod ostalih privrednih društava ulozi mogu biti u stvarima i u novcu. KD prestaje na slične načine kao i DNO, posebno kad je u pitanje promijena statusne konplementara. U svakom slučaju ako broj komplementara, odnosno komanditora spadne ispod minimuma, automatski dolazi i do prestanka tog društva. Smrt komplementara ne prestavlja razlog za prastanak društva, jer ga automatski zamijenjuje njegov naslijednik.

KDD: komanditno društvo na dionice, prestavlja specifičan oblik između komnditnog društva i dioničkog društva. Njegova pravna suština se sastoji u tome što se radi o posebnom obliku društva osnovanog ugovorom između dva ili više fizičkih odnosno pravnih lica u kom komplementari imaju status kao i kod čistog KD, dok komanditori dobijaju status komadnitnih dioničara, a na njih se primjenjuje pravila koja važe na DD. Shodno tome se može okarakterisati kao društvo posebnog oblika čij osnivački kapital prestavlj zbir uloga svih članova koji su podijeljeni na dionice. KDD se u praksi javlja veoma rijetko, a jedan od motiva za njegovo osnivanje jeste izbijgavanje traženja određenih koncesia ili dozvola koje se predviđaju kod DD, ili radi iskorištavanja određenih poreskih povlastica.

DD: dioničko društvo, to je tipičan oblik privrednih društava kapitala. Njegova se pojava veže još za XV vijek, jedna od osnovnih mu je karakterstika što omogućuje prikupljanje, odnosno koncentraciju većeg obima kapitala od ogromnog broja malih štediša. Druga mu je karakteristika što su dioničari isključeni iz odgovornosti za obaveze DD, a to ne remeti činjenica da postoji mogućnost da im se umanji uloženi kapital, pa čak i da ga izgube u slučajui lošeg poslovanja DD, koji na taj nčin ulažu svoj kapital lišeni su obaveza, ali i prava da upravljaju društvom neposredno. Upravljanje se vrši od strane profesionalaca koje angažuju njihovi prestavnici.. DD je poseban oblik privrednog društva čij je početni kapital unaprijed određen i podijeljen na dionice sa pravnim subijektivitetom i sa takvom odgovornošću da društvo odgovara prema trećim licima cijelokupnom svojom imovinom. Dok dioničari ne odgovaraju za obaveze društva.DD ne odgovara za obaveze dioničara ali postoje slučajevi kada dioničar može odgovatati za obaveze društva

- kada koristi društvo za ostvarivanje ličnih ciljeva- kada ga koeisti za prevaru svojih povijerilaca- kada utiče na smanjenje imovine, zloupotreba u svoju ili korisr nekih trećih lica.

Po našem pravu osnovni kapital iznosi naj manje 50.000,00 KM, ali kada se radi o finansijskim institiucijama koje imaju oblik DD osnivački kapital će imati znatno veći iznos, tako za banke iznos 15.000.000,00 KM, za osiguranja 1-2.000.000,00 KM što zavisi od vrste osiguranja. Društvo za

Page 12: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

upravljanje fondovima minimalan iznos 1.000.000,00 KM a osnivački iznos se mora povećati 250.000,00 KM za svaki novo osnovani fond.Minimalan iznos nominalne vrijednosti za jednu dionicu po zakonu je 10,00 KM. DD se može osnovati na dva načina, i to:

- simultano- sukcesivno- (normativni sistem)

simultano osnivanje DD je kada osnivači sami sa drugim poznatim licima bez javnog poziva izvrše otkup i upis svih dionica. Sukcesivno osnivanje: osnivanje se vrši u određenim fazama (etapama), upućuje se javni poziv, odnosno tender, svim potencijalnim dioničarima da izvrše upis i uplatu dijela ili čitave emisije dionica, taj poziv se objavljuje u sredstvima javnog informisanja i sadrži zakonom propisane elemente.

Dionica: Dionica je vrijednosni papir kojeg mogu emitovati DD i KDD, dok ih ostala privredna društva kao i fizička lica ne mogu emitovati, ali ih mogu kupovati, sticati predviđena prava dionicama i sa njima trgovati. Dionice se svrstavaju u dugoročne vrijednosne papire, koji prestavljaju skup prava i obaveza jednog dioničara, tj člana DD. To pravo i obaveze mogu biti različiti što zavisi od vrste, (tipa) dionice.. Pravo članstva u DD može prestati na više načina, i to:

1. transferom, (prenosom) dionice na treće lice2. isključivanjem iz DD zbog ne izmirenja obaveze, tj uplate dionice3. prestanak rada DD osim u slučaju kada se radi o statusnim promijenama (spajanje pripajanje i

podijel)Dionica je prenosiv vrijednosni papir (NEGCIBILNI) u principu nema nikakvih granica u prenosu dionice sa jednog lica na drugo. Dionica je pismeni dokument (pisana isprava) ili elektronski zapis. Dionica je korporativni vrijednosni papir, što znači da daje njeno vlastito pravo na promijenjivu dobit, (dividendu, superdividendu). Klase dionica:

1. obične dionice2. prioritetne dionice3. dionice bez prava glasa4. dionice zaposlenih radnika5. vlastite (sopstvene) dionice

Upravljanje DD je veoma kompleksno i uglavnom se primjenjuje tri metoda korporativnog metoda upravljanja DD za njih se koriste slijedeći nazivi:

a) anglosaksonski, b) Njemački, i c) JapanskiPrestanak DD: prema našem ali i drugim pravima, DD može prestato:

1. odlukom skupštine2. statusnim promijenama (spajanjem. Pripajanjem, podijelom)3. odlukom komisije za vrijednosne papire i nadležnog suda4. stečajem

statusne promijene DD jeusua: spajanje, pripajanje i podijela, u datim slučajevima važe odrđena pravila koja se uglavnom odnose i na druge vreste privrednih društava:

D.O.O: društvo sa ograničenom odgovornošću. Prema zakonu privrednim društvima FBiH osnovna glavnica iznosi 2.000,00 KM, bez obzira dli ga osniva jedno ili više lica. (po ranijem zakoni kada je osnivalo ga jedno lice osnivčka glavnic je iznosila 2.000KM a kada su ga osnivala dva ili više lica iznosila je 10.000KM ). Osnovna glavnica podijeljena je na uloge koji se izražavaju u novcu, bez obzira u kom su obliku u društvo uneseni. Svrstava se u društvo kapitala, kojeg čini zbir uloga članova, ina status pravnog lica koji se stiče upisom u sudski registar nadležnog organa. DOO je odvojena od imovine njegovih članova. Za preuzete obaveze društvo odgovara cijelokupnom svojom imovinom, dok članovi ne odgovaraju za obaveze društva osim u striktno zakonom predviđenim slučajevima. Članovi društva odgovaraju do visini svog uloga u slučaju gubitka kojeg društvo ostvri, tj snose rizik za njegovo poslovanje. Za osnivački akt uzimaju se ugovori o osnivanju,

Page 13: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

ako se radi o više članova, a ako se radi o jednom licu uzima se odluka o osnivanju. DOO ima statut kao najviši organizacioni pravni akt, kojeg donose osnivači u zakonom propisanom roku. Firma ovog društva pored naznake dijelatnosti mora sadržati skrćenicu D.O.O. i jedinstveni idenfikacioni broj. Ulozi u društvu se mogu prenositi ugovorom ili nasleđivanjem, što upućuje na to da je prenos udijela slobodan. DOO mogu osnovati fizička, pravna, domaća i strana lica. Osniva se na jednostavan način bez veće formalnosti, u praksi se osnivači međusobno poznaju , što olakšava upravljanje odnosno rukovođenje društva. DOO prestaje sa radom:

1. istekom vremena u kojem je ono predviđeno da postoji ili sitek vremen navedenog u osnivačkim aktima

2. odlukom nadležnog organa (skupštine, članova društva)3. pristupanjem statusnim promijenama ili promijenom oblika društva4. pravosnažna odluka nadležnog suda5. provođenjem stečajnog postupka

Zastupanje i prestavljanje privrednih društava:Zastupanje možemo posmatrati u užem i širem smislu:U užem smislu zastupanje je ovlaštenje dato zastupniku po kome on može sklapati pravne poslove sa trećim licima i preduzimati druge radnje u ime i za račun zastupanog.U širem smislu pod zastupanjem se podrazumijeva svako dijelovanje za drugog bez obzira dali zastupani time stiče prav ili obaveze prema tećim licima, tj dali za to postoji proopisano punomoćje ili ne.U privrednom pravu postoji više vrsta zastupanja:

1. zakonsko zastupanja. Slučaj kada se ovlaštenje za zastupanjajednog privrednog subijekta crpi iz samog zakona EXLEGE. Za tako zastupanje nije potreban nikakav akt vlasti niti akt privrednog organa o privrednom društvu. Po zakonu o privrednom društvu zakonski zastupnici privrednog društva su direktori tj poslovni organi

2. statutarno zasutpanje: ova vrsta zastupanje proističe iz opštih akat priverdnog društva (prvila statuta.) odredbama tih opštih akatautvrđuje se pravo ili obaveza jednog ili više fizičkih lica da zastupaju jedno privredno društvo.

3. ugovorno zastupanje: jeste poseban vid zastupanja privrednog društva koje proističe iz ugovora sklopljenog između privrednog društva vlastodavca i drugogo lica takozvanog punomoćnika, ovaj ugovor je naj češće teretan što znači da privredno društvo plaća ili nagrađuje lice koje ga zastupa. Zakon o bligacionim odnosima kod ove vrste zstupanja razlikuje: poslovnu punomoć, punomoć trgovačkog putnika, punomoć o zaposlenjeu zakon o privrednom prometu reguliše poseban vid ovog zastupanja koje se naziva prokura.

Prokura: institut prokura je relativno novi u privrednom pravu i prestavlja naj širi oblik trgovačkog punomoćstava. Zbog njenog značaja reguliše se direktno zakonskim odredbama. Prokura je pismeni ovlaštenje za jedno licete takozvanog PROKURISTA kojim mu se daje ovlaštenje za preduzimanje svih radnji i poslova u ime i za račun zastupanog društva koje se odnose na njegovo cijelokupno poslovanje. Obavezno se daje u pismenoj formi. Prokura može prestati:

- opozivom od strane privrednog društva- prestankom društva- otkazom prokuriste- otvaranjem postupka stečaja ili likvidacije- smrću prokuriste- ograničenjem ili gubljenjem poslovne sposobnosti- u slučaju kada prokurista postane lično odgovoran član društva ili uprave pa time postane

zakonski zastupnik tog društva- kada prokuristi prestane radni odnos u privrednom društvu, a sticanje prokure je bilo vezano

za njegov takav statussvaki slučaj prestanka prokure privrednog društav je obavezno prijaviti nadležnom sudu kod kojeg je ona i registrovana u roku od tri dan od dana prestanka takvog ovlaštenja.

Page 14: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

ATRIBUTI PRIVREDNIH DRUŠTAVA

Privredna društva imaju određene atripute , odnosno poslovne individualnosti i to:1. ime, odnosno firmu2 dijelatnost ili predmet poslovanja 2. sijedište ili nacionalnu pripadnost 3. jedinstveni identifikacioni broj

Privredno društvo u pravnom prometu učestvuju pod svojom firmom, odnosno imenom, čime se njegov subjektivitet odvaja od subjektiviteta članova, odnosno osnivača. Firma je predmet posebne zaštite u kontekstu prava industrijske svojine. Firma mora biti napisana na jeziku koja je u službenoj upotrebi u BiH, odnosno entitetima. A izuzetno i uz upotrebu stranih riječi. Firme privrednih društava dijele se na firme koje se koriste kod personalnih personalnih društav i društava kapitala. Firma sadrži obavezne elemente, ali može sadržati i fakultativne sastojke. Obavezni elementi su oni koji proističu iz zakona, gdije spadaju: oznaka kojom se bliže označava ime, npr ''Mejdan'' D.O.O . Zatim oznaka koja upućuje na dijelatnost privrednog društva uz navođenje adrese i četvrta je označavanje oblika organizacije privrednog društva: DOO, DD, Načela firma: Za firmu privredno društvo vezuju se određena načela od kojih su najznačajnija:

1. Načelo obaveznosti (obligatornosti) što znači da svako privredno društvo mora imati firmu koja je određena osnivačkim aktom i upisana u javni registar i koje mora biti istaknuto na poslovnim prostorijama.

2. načelo jeste načelo istinitosti: koje znači da svi dijelovi firme moraju biti istiniti, odnosno odgovarati stvarnom stanju upisanom u javni, odnosno sudski registar.

3. načelo dinstikcije (posebnosti) isključivosti firma jedno privredno društvo mora se bitno razlikovati od firme drugih društava. Primjena ovog načela sada vodi računa po službenoj dužnosti. Tj načelo prvi u vremenu prvi u pravu

4. načelo javnosti odnosno publiciteta podrazumijeva obavezu privrednog društva da na svoje poslovne prostorije javno istakne svoj puni i skraćeni naziv. Da pod tim imenom vodi poslovnu korespodenciju sa trećim licima. Podatci u javnom registru objavljuju se u službenim glasilima. Mogućnost svakog trećeg lica koje dokaže svoj pravni interes da izvrši uvid u javni registar i da određenim uslovima vrši kopiranje odnosno prepis ili umnožavanje određenih dokumenata to jest provijeravanje njihove vrijednosti.

5. Načelo zakonitosti koje podrazumjeva pravo i obaveze organa koje vodi javni registar da dobije registraciju firme ukoliko ona sadrži neko zabranjene odnoso nedopuštene elemente.

Djelatnost privrednih subijekata:Dijelatnosti jednog privrednog subijekta može se vršiti danom upisa u javni registar, ali se ona tokom poslovanja može mijenjati odnosno dopunjavati. Naime pored registrovane privredni subijekt mož izvršiti dopunu registracije i obavljati još neku dijelatnost kojom će se u daljem periodu baviti. Vrste dijelatnosti i njihov uži modalitet utveđuje se posebnim propisima takozvanom standarnom klasifikacijom dijelatnosti SKD. A koja se utvrđuje posebnim zakonom. Obavljanje poslovne dijelatnosti smatra se i činjenicom da jedan privredni subijekt ispoljava svoju pravnu i poslovnu odgovornost u skladu sa pravnim poslovima zaključenim izvan registrovane dijelatnosti smatra se pravno ne važećom. Osim ako su ispunjeni određeni uslovi to jest kada su zaključeni od lica koja su po osnovi svog položaja ili na drugi način ovlštena da zastupaju i predstavljaju određeni privredni subjekti a da pri tome treće lice nije znalo odnosno nije moralo znati da su zaključeni izvan registrovane dijelatnosti tog privrednog subijekta

Sijedište privrednog subijekta:

Page 15: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

Sijedište privrednog subijekta jeste geografska lokacija u domaćoj ili stranoj državi i prestavlja jedan od bitnih atrubuta. Važi za individualizaciju jednog privrednog subijekta u pravnom prometu. Sijedište ima veoma važan ekonomski i pravni značaj, a za njegovo određivanje postoji više kriterija.

1. sijedište je mijesto koje je kao takvo upisano u registar društava2. mijesto odakle se upravlja poslovanjem privrednim društvima3. mijesto gdije društvo obavlja svoju poslovnu dijelatnost4. mjiesto koje je određeno u osnivačom aktu.

Po našem pravu vrši se konbinovanje nekih od datih karakteristika pa se smatra pa se smatra da je sijedište koje ima njegove podružnice odnosno AFILACIJE ili FILIJALEPoseban problem utvrđivanja sijedišta u pravnoj teoriji postoji kada se radi o multinacionalnim konpanijama ali je prevlađivalo stajalište da se za njihov sijedište uzima ono mijesto gdije je registrovana njihova takozvana matica. Sa pravnog aspekta značaj za reperkasije koje se vežu za sijedište jednog privrednog društva . ta činjenica ima poseban značaj kao utvrđivanje propisa koji se primjenjuju na određene poslovne angažmane odnosno sporove koji u vezi njih nastanu. Zatim primjena običaja običajnih pravila, uzansi i slično. Direktno se veže za sijedište jednog pravnog subijekta. Sa ekonomskog aspekta činjenica sijedišta jednog privrednog društva presudno utiče na primjenu propisa koji se odnose na fiskalne i poreske obaveze i primjenu drugih propisa iz oblasti finansija i računovodstva.Jedinstveni identifikacioni broj Je takođe atribut privrednih društava sa fiskalnog odnosno poreskog aspekta, to je broj kojeg dobijaju svi poreski obveznici od poreske uprave FBiH koji su jedinstveni i podvodi se pod odgovarajućeg predzakonske propise U FBiH zove se jedinstveni identifikacioni broj a u RS se zove matični broj.

Registracija privrednih subjekata: Jeste proces koji se provodi po postupku koji je urđen kogentnim pravnim normama i kod nadležnih pravnih organa. Preovlađujuće je da se radi u sudovima ali treb imati i u vidu javne registre. Registracija zahtijeva i provođenje određenog postupka za komisije za vrijednosne papire. U BiH ne postoji centralni registar privrednih subijekata. Ali prema propisima EU takva registar će neophodno uspostaviti u sto kraćem vremenskom periodu i zasnovati ga na jedinstvenoj elektronskoj bazi podataka. Registrovanje privrednih subijekata podrazumijeva upisivanje svih relevantnih činjenica iz stanja od početka poslovanja pa do prestanka privrednig subijekta. Postupak se pokreće prijavom koju podnosi i potpisuje ovlašteno lice a organ nadležan za registraciju dužan je u registar unijeti sve registarske podatke. To su firma i sijedište , oblik organizovanja, dijelatnosti, podružnice ako ih društvo ima. Podatci o licima ovlaštenim za zastupanje privrednih društava. Podatci o članovima, ulozima odgovornostima članova, odnosno osnivača. O vlasništvu osnovnog kapitala dionicama i udijelu. Konačno registarski podatci obuhvataju i dodatne podatke neophodne za bližu identifikaciju privrednog društva. Ito broj i datum osnovnog akta. Vrste upisa: Upis privrednih društava u javni registar se može klasifikovati na:

1. konačni (bezuvijetni, bezuslovni)2. uslovni (privremeni)3. obavještajni upis

1. konačni upis prestavlja upis činjenica koje su definitivne i koje nemeju vremenksko ograničanje.

2. uslovni ili privremeni upisi jesu oni koji su vremenski ograničeni i koji da bi bili pravovaljani tj pravovažeći u smislu obavljanja dijelatnosti podrazumijevaju da se u određenom roku ispune određeni uslovi nakon čega taj upis postaje konačan. Ova vrs upis još se naziva i prednotacija i njome se ostavlja mogućnost da se neke činjenice mogu ispraviti. Da su one takve da se sa sigurnošću ne mogu postaviti npr. otvaranje stečajnog postupka koji ne mora rezultirati prestankom društva, već se kroz postupak reorganizacije može nastaviti njegova egzistencija tj poslovanje.

3. obavještavjući upis (adnotacija) u suštini prestavlja sačinjavanje odrđenih zabilješki o odrđenim činjenicama ili stanjima privrednog društva kojima se treća lica upoznaju stime a što može imati uticaj na njihove međusobne poslovne odnose. Ove zabilješke se brišu po službenoj dužnosti onda kada prestanu abnotirana stanja ili činjenice.

Page 16: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

Načela registrovanja privrednog subjekta: U mnoštvu načela registrovanja privrednog društva posebno su važna slijedeća: 1. načelo obaveznosti i obligatornosti, to znači da upis u javni registar podrazumijeva upise svih privrednih subijekata sa podatcima koji su releventni za pravni promet2. načelo zakonitosti (legalitete), znači da se u javni registar privrednog društva upisuju samo podatci koji su zakonom utvrđeni i u postupku koji je regulisan zakonskim i podzakonskim propisima3. načelo javnosti ili publiciteta, podatci iz javnog registra i riješenje o registracije javno objavljuju u odgovarajućim službenim glasilima i tako čine dostupnim svim subijektima, pravnim i fizičkim licima. Ovo načelo se realizuje po službenoj dužnosti i ima deklerativni karakter ( da u slučaju da podatci u službenim glasilima ne budu valjani važit će oni podatci koji su upisani u javni registar)

4. načelo jedinstvenosti koje se u BiH primjenjuje tako što se registar privrednh subijekata vodi na jedinstven način na nivou entiteta i distrikta brčko.

5. načelo konstitutivnosti, znači pretvaranja fkatičkih činjenica u pravne tj, u selekcionisanje svih radnji i postupaka koji su provela prilikom konstituisanja jednog privrednog subjekta u činjenice koje obuhvata jedan javni tj sudski ragistar

6. načelo istinitosti (stvarnosti) podrazumijeva kda se podatci upisani u sudsi registar tačni tj istiniti smatraju sve dok se drugačije ne dokaže. Ta tačnost se podrazumijeva i u formalnom i u materijalnom smislu, a ona lica koja bi zbog te predpostavljene istinitosti bila izložena određenim mogućim štetnim poslijedicama mogu takve eventualne poslijedice uklonit

7. Načelo pismenosti, (formalnosti) primjenjuje se u cijelom toku registracije i podrazumijeva da počevši od prijave pa do svih priloga koji se uz nju prilažu sve mora biti dato u pismenoj formi i popunjeno na odgovarajućim formularima.

Pored javnog registra za upis privrednog društva postoje i drugi registri koji su vezani za privredna društva i njihovo egzistiranje

1. kada se radi o dugoročnim vrijednosnim papirima kao što su: dionice, obveznice, certifikati razni investicioni papiri itd. Onda se oni registruju u registru vrijednosnih papira čime se vrši kontrola zakonitosti i prometa vrijednosih papira

2. zemljišne knjige ili gruntovne knjige koje se odnose na stvarna prava nad nepokretnim stvarima kao što su vlasništvo ili svojina službenost ili služnost. Dugoročni zakup, hipoteka i sl. U ovim knjigama se vodi i katarstarka evidedncija pojednog stanja nepokretnsti. Postoje posebne evidencije brodova, aviona pojedinih oblika industrijske svojine i slično.

Gruntovno – vlasništvo, svojinaKatastarski – posijed

Stečaj

Stečaj kao način prestanka privrednih subijekata kojim zakonodavno regulišr posebnim zakonom. Naj jednostavnije rečeno je postupak koji se provodi nad imovinom dužnika radi namirivanja povijerilaca jeste onemogućavanje poslovne aktivnosti privrednog dužnika kod kojeg su ispunjeni uslovi za stečajane čime se sprečava stvaranje dljih poslovnih gubitaka I nanošenje štete poslovnim partnerima. Institut ili ustanova stečaj počiva na više načela koja naj bolje upućuju na njegovu svrhu.

1. načelo jednakosti načelo univerzalnosti upućuje na to da se stečaj odnosi na svu imovinu stečajnog dužnika i da ona kao takva služi za kolektivno i srazmijerno namirivanje potraživanja svih povjerilaca.

2. načelo unovčenja imovine stečajnog dužnika..3. načelo ogtaničenja stečajnog dužnika 4. načelo atrakcije (privlačnosti) 5. načelo ekonomičnosti

Page 17: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

Pokretanje stečajnog postupka: Pokretanje stečajnog postupka se vrši na osnovu pismenog predloga, zahtijeva stečajnog dužnika ili bilo kojeg povjerioca. Rok za podnošenje predloga ili zahtijeva za stečajni postupak jeste 30 dana računajući od dana nastupanja insolventnosti. Odnosno pasiva mu je veća od aktive, ili dugovi su veći od potraživanja

Stečajni dužnici (subijekti stečajnog postupka) po našem pravu mogu biti:1. svi privedni subijekti sa pravnim subijektivitetom2. dužnik pojedinac tj komplementar u komaditnom društvu, osnivač društva sa njegovom

solidarnom odgovornošću.3. javni pravni subijekt, tj javno preduzeće

Razlozi sa pokretanje stečajnog postupka:1. insolventnost2. prijeteća insolventnost

Stečajna masa: obuhvata svu imovinu stečajnog dužnika koju on ima u vrijeme otvaranja stečajnog postupka. U nju će ući i imovina koja se stekne za vrijeme vođenja stečajnog postupka.

Faze stečajnog postupka: 1. predhodni postupak2. otvorenje stečajnog postupka3. prijavljivanje i ispitivanje tražbina4. unovčenje imovine stečajnog dužnika5. namirenje stečajnih povjerioca6. zaključivanje stečajnog postupka7. reorganizacija stečajnog dužnika

Likvidacija privrednih subjekata: Likvidacija je modalitet prestanka poslovanja subijekta koji se provodi nad njegovom imovinom tako što se ona pretvata u novčanu masu sa ciljem da se u potpunosti namire povjerioci. Likvidacija može biti dobrovoljna ali i na osnovu odluke nadležnog likvidacionog suda ito onog na čijem prostoru subijekt likvidacije ima svoje sjedište. Likvidaciju treba razlikovati od stečaja jer se ona provodi nad subijektom koji je solventan i prema svim pokazateljima iz njegove imovine mogu se namiriti svi povjerioci, a ostatak likvidacione mase dijeli se članovima likvidacionog društva koje se na taj način gasi.Razlozi za likvidaciju su sledeći:

1. kada je nadležni državni organ jednom privrednom društvu svojim aktom zabranio vršenje dijelatnosrti.

2. kada se pravosnažnim sudskim riješenjem utvrdi ništavnost upisa u sudski registar tj ništavnost osnivanja tog poslovnog subjekta

3. u slučajevima koji su zakonom utvrđeni kao razlozi za provođenje likvidacionog postupka a to su:

- protok vremena na koje je osnovano društvo - izvršene statusne posmijene- i kada ne postoje zakonski uslovi da društvo egzistira i posluje u onom obliku u kojem je

osnovano i upisano u sudski registar.

EVROPSKO PREDUZEĆE Evropska Unija ima niz direktiva tj propisa na kojima se na poseban način riješavaju pitanja: osnivanja, ragistriranja i poslovanja privrednih društava. Ta pravna pravila u EU se harmonizirana tj postoje obaveza svih činilaca da usklade svoje propise sa propisima EU, ta obaveza stoji i za buduće članice, odnosno kandidate za ulazak u EU zavisno od faze u kojoj se načazi u tom postupku proključenja. Na taj način se stvar takozvano nacionalno pravo koje će u budućnosti prestavlati čvrću obavezu i to ne samo za članice EU nego i za privredna društva koja budu poslovala sa poslovnim subjektima koji imaju sjedište na teritoriji EU. Ideja o pravnom regulsanju evropskog preduzeća potiče

Page 18: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

još od 1948g, kada je inicirano stvaranje pravnog okvira za formiranje preduzeća tipa transnacionalnih konpanija. Te godine je osnovano 50-ak experimentalnih preduzeća na kojima bi se testirao mogući pravni okvir, pri čemu je neophodno bilo donijeti pravila tj statut evropskog preduzeća. Tek 1967g. Eksperimentalna grupa stručnjaka ponudila je nacrt propisa o evropskom tipu dioničkog društva kojim su regulisana slijedeća pitanja.

Evropsko preduzeće nadnacionalnog karaktera i za njegovo osnivanje se primjenjuju propisi harmonizovanog evropskog prava. Kod njegovog osnivanja se isključuju norme nacinalnog prava. Predložen je dvostruki sistem upravljanja sa tendencijom uvođenja tripatridnog ili trostrukog upravljanja i to: od strane vlasnika kapitala, radnika zaposlenim u preduzeće i države. Nakn dorede tih pravila koja su vršena tkom više decenija, tek 2001g. Usvojen je statut evropskog preduzeća, njime se utvrđuje način i uslovi osnivanja, donošenje statuta i sa kojim minimalnim odredbama, imenovanje organa, način i dejstvo registracije, zastupanje takvog preduzeća i druga pitanja. Vezano za ulog i očuvanje osnovne glavnice utvrđeno je koliko iznosi minimalni osnicački kapital, zatim da se ulozi mogu dati u stvarima i u nocvu, a detaljno se reguliše pitanje raspodijele dobiti i emitovanje pojedinih klasa dionica. Vezano za organe evropskih preduzeća reguliše se pitanje skupštine način odlučivanja dioničara, države i radnike organizacije uprave i kontrolne mehanizme u ovom preduzeću. Navedene statutom i smijernicama koje iz njega proističu obuhvaćena su pitanja polaganja računa, revizije poslovanja, podnošenje izviještaja, itd. Osnovne karakteristike evropskih preduzeća se sastoje u sledećem: Osnivači evropskog preduzeća mogu biti DD, DOO, i druge firme koje imaju svojstva poslovnog subjekta ali pod uslovom da su osnovana u skladu sa propisima država članica EU kao i da imaju statutom predviđeno i registrovano sijedište i glavnu upravu u nekoj od članica EU . to evropsko preduzeće ima oblik dioničkog društva i ima pravni subjektivitet u svim članicama EU, minimalni osnicački kapital za Evropsko preduzeće iznosi 120 000 €. Osnivanje evropskog preduzeća mora biti objavljeno u službenim glasilima EU. Evropsko preduzeće ima nacinalni tretman u svim članicama EU. Može se osnovati spajanjem više preduzeća, zatim formiranjem holding konpanija ili tranformacijom postojećeg preduzeća iz jedne država članica u jedno evropsko preduzeće. Naj veći organ upravljanja EP je skupština koja može biti generalna i održava se najmanje jedanput godišnje ito naj kasnije šest mijeseci od okončanja finansijeske godine. U EP mogu postojati upravni izvršni, tj nadzorni odbor sa knpetencijom koju mu daje navedeni statut i drugi propisi unije iz navedene oblasti. Odgovornost članova EP je takva što se svi članovi EP obavezuju obavljati svoju funkciju u interesu EP i kako je decidno utvrđeno posebno imajući u vidu interes zaposlenih i akcionara. Članovi upravnog i nadzornog odbora imaju takouvanu solidarnu odgovornost za poslovne gubitke ali i štetu koju počine preduzeću, to pod uslovom ako su kršili obveze ili donosili ne zakonite akte ili preduzimali takve radnje prilikom vršenja izbornih funkcija. Na vrlo transparentan i poseban način riješena su pitanja učešća zaposlenih u EP. Participacija radnika u upravljanju započela je putem takzvanih evropskih radničkih savjeta. Praksa koja je na tom polju dala rezultate imala je uticaj na komisiju EU da 1989g, izda određena upustva vezana za učešće radnika u upravljanju. Ta su upustva usvojena 1991g. A u osnovi svode se na sledeće:Zaposleni u EP imaju pravo na postavljanje i opoziv 1/3 članova nadzornog odbora ako se radi o dvostrukom sistemu upravljanja i ½ ako se radi o jedinstvenom sistemu upravljanja.shodno tome generalna skupština i prestavnici zaposlenih imaju pravo predlaganja kandidata za upravni i nadzorni odbor. Stavljanje prigovora na određene kandidate, pravo na vođenje pregovora i zaključivanje kolektivnih ugovora sa organima uprave o učešću zaposlenih u kapitali EP kao i njegovom profitu i konačno u određenim slučajevima radnici imaju pravo da ih nadzorni tj upravni odbor obavještava svaka tri mijeseca o pitanjima koja su relevantna za poslovanje preduzeća.Evropsko preduzeće može prestati na više načina koji su u osnovi slični modalitetima prestanka PD po našem pravu.

1. protok vremenea na koje je osnovano2. odluka generalne skupštine preduzeća3. odluka generalnog suda kod kojeg je preduzeće registrovano4. osnivački kapital spadne ispod odgovarajućeg minimuma

Page 19: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

5. ukoliko godišnji izviještaj o poslovanju nije podnešen nadležnim organima u poslednjie 3 godine neprekidno ili u nekim drugim rokovima koje propisuje pravo države u kojoj je registrovano EP

VRJEDNOSNI PAPIRI ( V.P.) Pojam I osobine vrjednosnih papira

V P je isprava o nekom gradjanskom tj imovinskom pravu koje je usko vezano za papir I čije iskorištenje je vezano za posjedovanje te isprave.Kod VPa postoje tri lica :

1. idavalac VPa2. korisnik ili povjerilac VPa3. dužnik (najčešće izdavalac dužnik)

kod svakog VPa postoje dvije vrste prava - pravo iz VPa - -pravo na VP

zakoniti imalac VPa može sa Vpom raspolagati na jedan od sledećih načina :može ga držati kod sebe može ga pokloniti, prodati, založiti ( osobine VPa)

Osnovne funkcije VPa1. VP su instrumenti plaćanja ( mjenica ili Ček )2. VP su instrumenti dugoroč. Kreditiranja3. – su instrumenti kratkoroč. Kreditiranja4. – su instrumenti akumulacije kapitala5. VP imaju funkciju instrumenta robnog prometa

Bitni elementi VPa su :Oznaka vrste VPa (mjenica , ček ili slično)Naziv I sjedište firme ili ime I adresa izdavaoca VPa Firma tj. naziv ili ime lica na koje glasi VP Tačno utvrdjena odnosno označena obavezaMjestoo I datum izdavanjaPotpis izdavaoca.

Osnovne teorije o vrijednosnim papirima:- teorija kreacije … sastavljanje ili pisanje VPa I stavljanje potpisa na VP- teorija emisije… idavalac VPa je donio pravnu odluku o nastanku pravnog odnosa kada je

papir emitovao tj. pustio u opticaj- teorija ugovora … odnos tj dejstvo ugovora nastaje kada izdavalac preda ispravu njenom

korisniku- teorija poštenja- teorija pravnog privida - teorija stimulacije- teorija delegacije.

Vrste vrijednosnih papira1.Korporacioni VP

2.stvarno pravni papri 2. obligaciono pravni papri

Page 20: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

Prenos VPa

Mogu se prenositi na više načina 1. ustupanjem (cesijom)2. indosiranjem –indosamentom3. tradicijom –prostom predajom

Cesija – je način prenosa potraživanja u obligacionom pravu. To je ustupanje tražnje putem ugovora između povjerioca I trećeg lica koje se zove cesionar. Cesija je dakle promjena povjerioca.Indosament – na poledjini tog VPa se bilježi da ostvarenje prava koje je pripadalo licu označenom na VPu , po njegovoj naredbi od tog trenutka pripada nekom drugom licu, koje se bilješkom na ispravi označava.

Mjenica‘’ VP kojim jedno lice daje bezuslovno obećanje da će isplatriti određenu svotu novca ili kojom izdaje bezuslovan nalog drugom licu da ono u odredjeno vrijeme I na odredjenom mjestu isplati odredjenu ( upisanu ) svotu novca licu naznačenom u toj ispravi ili isplati trećem licu za koje ono to naredi ‘’.

Mjenice mogu biti :- sopstvene ( vlastite ili solo mjenice ako se daje bezuslovno obećanje )- trasirane ( mjenice ako izdavalac daje bezuslovan nalog drugom licu da ono isplati mjeničnu

svotu ).Mjenično pravo predstavlja skup pravnih pravila kojima se regulišu mjenični poslovi I odnosi lica koja te pooslove obavljaju. Ekonomske funkcije mjenice su :

- sredstvo plaćanja - ona omogućava gašenje niza obaveza - služi kao kreditno sredstvo- vrši se mobilizacija kapitala- koristi se kod ostvarenja prava zaloge- mjenične transakcije kreditnog karaktera- vrši se polaganje kaucije- spada u grupu berzanskih hartija

Bitni elementi mjenice:- Označenje da se radi o mjenici- Bezuslovan nalog da se isplati odredjena svota novca - Ime, odnosno naziv, firma onoga ko treba da plati ( trasat)- Označenje kada treba da plati - Mjesto gdje treba platiti - Ime , odnosno firma onoga kome treba platiti - Dan I mjest o izdavanja mjenice I - Potpis onoga ko je izdao mjenicu.

Nebitni elementi mjenice (mjenične klauzule )- Duplikatna klauzula- Klauzula o naredbi - Klauzula o moneti - Klauzula o pokriću - Klauzula valute- avizna klauzula- kasatorna klauzula- klauzula bez troškova- klauzula bez obaveza

Mjenične radnje- Izdavanje mjenice

Page 21: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

- Prenos mjenice- Prijem mjenice- Mjenično jamstvo- Isplata mjenice- Regres- Protest- Intervencija- Umnožavanje I prepis mjenice

Ček‘’ ček je VP kojim njegov izdavalac daje bezuslovan nalog banci, nekom drugom licu da u čeku označenom korisniku ( remitentu) ili donosiocu čeka po vidjenju isplati odredjenu svotu novca u gotovini ili prenos na odredjeni račun iz njegovog pokrića kod trasata’’.

Ček je jedan od najviše korištenih VPa . ima različite funkcije:1. Funkcija sredstva plaćanja

- postojanje novca u trenutku kada se izdaje ček - ček dospijeva po vidjenju

2. Kreditna funkcija čeka- kreditiranje kroz tekuće račune - eskontovanje čeka2. funkcija olakšavanja platnog prometa- sprečavanje mobilizacuje velike količine gotovog novca - otklanjanje rizika koji je povezan sa plaćanjem putem gotovog novca 4. funkcija sredstva obezbjedjenja plaćanja

Pravna priroda čekaPostoje 3 teorije o pravnoj prirodi čeka:

- ugovorna teorija- teorija jednostranog akta - kompromisna teorija

Vrste čekova Prema kriteriju imaoca prava iz čeka dijele se na :

- ček na ime - ček po naredbi- ček na donosioca - alternativni ček - trasirani ček po sobstvenoj naredbi - sopstveni trasirani ček

prema kriteriju namjene dijele se na :- gotovinski ček - obračunski ček- karirani (precrtani) ček- putnički ček- cirkulacioni ček- certificirani ček- vidjeni ček- dokumentovani ček- akreditivni ček - loro ček- nostro ček- limitirani ček- komisioni ček

Page 22: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

- poštanski ček

Elementi čekaPostoje bitni elementi koji se dijele u dvije grupe:

1. Opšti elementi- označavanje da se radi o čeku- bezuslovni nalog za isplatu odredjene svote novca

2. personalni elementi- označenje trasata- svojeručni potpies trasanta

3. geografski elementi- označenje mjesta izdavanja- označenje mjesta plaćanja3. kaledarski elementi- datum izdavanja čeka - kaznene sankcije I njegona ništavnost4. fakultativni elementi ( nebitni elementi)- navodjenje remitenta - navodjenje akceptanta

Zabranjene klauzule su :- klauzula o akceptu- o kamati- o domiciliranju- o dospjelosti - bez obaveza

Čekovne radnje- idavanje čeka - umnožavamnje čeka - prenos čeka- avaluiranje čeka- intervencija - prezentacija čeka na isplatu - isplata čeka- opoziv čeka- protest - notifikacija- regres- čekovne tužbe- čekovni prigovori- amortizacija čeka- zastarjelost

Page 23: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

Obveznica‘’ je pismena isprava kojom se njen izdavalac obavezuje da će licu naznačenom u njoj ili po njegovoj naredbi ili donosiocu obveznice isplatiti naznačenog dana tj. po dospjelosti iznos koji je u obveznici naveden, odnosno da će isplatiti iznos anuitetskih kupona’’.

Kao I dionica I obveznica je dugoročni vrijednosni papir.

Podjela obveznica

Po kategoriji izdavaoca:- državne obveznice- obveznice banaka idrugih finansijskih organizacija- obveznice preduzeća I drugih pravnih subjekata

po odredjenju korisnika:- obveznice na ime - obveznice na donosioca

Po vrsti obezbjedjenja:- garantovane obveznice - negarantovane obveznice

Po osnovi vrste monete:- obveznice koje glase na domaću valutu- na stranu valutu

Zavisno od demisione vrijednosti:- obveznice iznad nominalne vrjednosti- ispod..- jednake..

Prema fiskiranosti potraživanja:- obveznice sa fiksnom kamatom - ..nefiksnom kamatom

Prema mogućnosti konverzije:- zamjenjive obveznice- nezamjenjive obveznice

Prema roku dospjelosti:- kratkoročne obveznice ( rok otplate do pet godina)- dugoročne ( preko 20 godina)- srednjoročne ( izmedju 5 I 20 godina)

Prema načinu naplate nominalnog iznosa:- jednokratne obveznice- anuitetne obveznice

Prema načinu naplate kamate:- obveznice bez kupona- sa kuponom

Bitni elementi obveznice- oznaka da je obveznica- firma tj. naziv I sjedište izdavaoca- firma tj. ime kupca ili oznaka da glasi na donosioca- novčani iznos na koji glasi - visina kamatne stope ako je kamata predviđena- procenat učešća dobiti ako je dobit predviđena

Page 24: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

- rokove otplaćivanja glavnice I kamate- mjesto I datum izdavanja I serijski broj obveznice- faksimil potpisa ovlaštenih lica - prava iz obveznica.

Dijelovi obveznice

-ako se isplačuje u jednom iznosu ondaje samo u jednom dijelu a ako je previđena anuiteta, sastoji se iz dva dijela:

- obveznica - talon

Radnje sa obveznicama - izdavanje - prenos - amortizacija

Obveznice se koriste kao:- kaucije- stvarno sredstvo obezbjeđenja- sredstvo plaćanja- sredstvo obezbjeđenja plaćanja- sredstvo obezbjeđenja kredita (lombardnih kredita)

Hipotekarne obveznice su obezbjeđene hipotekom na određenim nekretninama (zemljištu, zgradama).

Blagajnički zapis

‘’je pisana isprava koja glasi na ime ili na donosioca, kojom se njen izdavalac (banka, druga depozitna organizacija, društveno politička zajednica) bezuslovno obavezuje da imaocu hartije o roku dospjelosti koji je do godinu dana, isplati nominalni iznos sa kamatom’’.

Izdavalac blagajničkog zapisa duguje glavnu obavezu (nominalni iznos zapisa) I sporednu obavezu (plaćanje kamate).

Komercijalni zapis‘’ je pisana isprava koja glasi na ime ili na donosioca a kojom se njen izdavalac (svako pravno lice) bezuslovno obavezuje da imaocu isprave o roku dospjelosti ( do godinu dana) isplati nominalni iznos zapisa sa ili bez kamate ili obezbjedi druge pogodnosti’’.Ovo je kratkoročni VP koji za razliku od blagajničkog zapisa ne mora u cjelini predstavljati novčanu obavezu. Umjesto kamata, izdavalac se može obavezati na davanje određenih pogodnosti imaocu komercijalnog zapisa (obezbjeđenje poslovnog prostora, stana, kuće ili otkup proizvoda po unaprijed utvrđenim cijenama i dr).

Robne hartije od vrijednosti

‘’robni VP su oni u kojima je inkorporisano pravo na raspolaganje stvarima(robom) koje su upisane u ispravu.Isprava sadrži obavezu dužnika da preda stvari ovlaštenom imaocu robnog VP.

Vrste robnih VPa:- teretnica - prenosivi tovarni list u željezničkom prevozu- prenosivi tovarni list u drumskom prevozu- .u avionskom prevozu- prenosiva ispreva kod kombinovanog(multimodalnog) prevoza

Page 25: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

- skladišnica.

UGOVOR O KOMISIONU

Definiše se kao ugovor o privredi, kojim se jedno lice- komisionar obavezuje da će na osnovu naloga druge strane –komitenta, ili nalagodavca, u svoje ime, a za račun komitenta obaviti jedan ili više poslova (pravnih,) koje mu ovaj povjeri I zašto se ovaj obavezuje da će platiti određenu naknadu (proviziju).Radi se o imenovanom, dvostarnom, teretnom,neformalnom ugovoru.Komisionar obavlja niz taktičkih I pravnih radnji u cilju prodaje robe, što je ne samo u komitentovom nego I u njegovom interesu.

Tri vrste pravnih odnosa proizilazi iz ugovora o komisionu:1. komitent-komisionar -što se tretira kao interni odnos2. komisionar-treće lice -što se tretira kao eksterni odnos3. treće lice -komitent -što se naziva završnim odnosom

Bitni elementi su:- ličnost komisionara- predmet ugovora- naknada-provizija (ugovara se % po vrijednosti posla ili paušalno)

Osnovne obaveze komisionara:- izvršavanje naloga- zaštita interesa komitenta- obavještavanje o izvršenim poslovima- čuvanje poslovne tajne- čuvanje komitentove robe- polaganje računa komitentu- vračanje svih očekivanih I neočekivanih koristi komitentu- donošenje svih potraživanja I drugih prava koje je stekao prema trećim licima

Obaveze komitenta:- plaćanje provizije- naknada troškova- preuzimanje obaveze od komisionara (preuzeti dugovi, akceptirane mjenice I dr.)- trpljenje komisionarevih prava zaloge, pridržavanje prvenstva naplate.

Vrste ugovora o komisionu:1. ugovor o konsignaciji2. ugovor o komisionu s klauzulom STAL DEL CREDERE3. ugovor o samostalnom istupanju komisionara

UGOVOR O USKLADIŠTENJU

To je ugovor o obavljanju privrednih usluga, kojim se skladište obavještava da primi određenu robu na skladištenje, da preduzme potrebne ili ugovorene mjere radi njenog očuvanja u određenom stanju, te da je preda na zahtjev druge ugovorene strane-poslodavca ili nekog drugog ovlaštenog lica tj. imaoca skladišnice a ostavodavac se sa druge strane obavezuje mu zato plate određenu naknadu tj. proviziju. Radi se o samostalnom imenovanom dvostrano obaveznom, teretnom, sa trajnim prestacijama(davanje,činjenje) neformalnom, u pravilu formularnom ugovoru I ugovoru INTUITU PERSONACI što znači da ima izvršiti lično lice koje je zaključilo ugovor, osim u slučajevima nužde I kada na to pristine ostavodavac.Postoje više vrsta skladišta:

Page 26: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

- javna skladišta- carinska- konsignaciona- tržnice na veliko.

Obaveze skladištara (prava ostavioca):- obaveza prijeme robe (važi samo za javna skladišta)- obaveza čuvanja robe (važi za sva skladištaa9- vođenje skladišnih knjiga- obaveza izdavanja skladišnice (skladišnica je VP koji se izdaje na zahtjev ostavodavca, a ako

se takav zahtjev ne podnese, onda se izdaje samo potvrda o primljenoj robi na čuvanje)- omogučavanje pregleda robe- staranje o interesu poslodavca- izvršenje naloga ostavodavca- predaja uskladištene robe ovlaštenom licu po nalogu ostavodavca ili samom ostavodavcu.

Odgovornost skladištara:- vraćanje robe ovlaštenom licu po pravilu u primljenom stanju- odgovornost za svaku štetu, gubitak ili oštećenje robe, osim ako je šteta nastala uzrokom više

sile.Odgovornost skladištara je ograničena do visine stvarne štete tj. vrijednosti robe.

Prava skladištara:- obavještavanje o svojstvima robe od strane ostavodavca, posebno onih koja su bitna za

očuvanje robe- pravo na naknadu tj proviziju- pravo na osiguranje robe- pakovanje - utovar-istovar- carinjenje- pravo na naknadne troškove (vozarina, ležerina I sl.)- pravo zakonske zaloge radi obezbjeđenja svojih potraživanja

Bitni elementi ugovora o uskladišteju su:- stranke- predmet ugovora- cijena usluge propisana tarifom.

UGOVOR O ŠPEDICIJI

Radi se o trgovačkom ugovoru koji se pojavio I razvio vezano za prevoz robe na većim daljinama. Zaključuje se izmedju špeditera ( otpremnika) I korisnika špediterskih usluga ( komitenta ) kojim se špediter obavezuje da će u svoje ime a za račun komitenta izvršiti otpremu stvari I druge poslove vezane za tu otpremu, a komitent se obavezuje da će za to platiti odredjenu naknadu.Osnovni posao špeditera je otprema stvari a to podrazumjeva pripremu za prevoz, sortiranje stvari, pakovanje , obilježavanje, zaključivanje ugovora o prevozu, carinjenje, osiguranje, ukrcaj, skladištenje.Špedicija može biti :

- domaća- medjunarodna- pomorska I kontinentalna- lokalna I centralna

Postoje dvije vrste pravih odnosa iz ugovora o špediciji:- špediter- komitent- špediter- treća lica

Ova vrsta ugovora omogućuje :

Page 27: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

- ekonomičnije poslovanje- smanjenje mater. troškova - skraćenje vremena za obavljanje radnji I sl.

Bitni elementi ugovora su:- stranke- predmet špediterske usluge - cijena usluge

Obaveze špeditera :- instradacija – odredjivanje prevoznog puta, sredstva I načina transporta- organizovanje prevoza stvari- postupanje po nalozima komitenta- čuvanje interesa komitenta- polaganje računa poslije okončanja posla

Obaveze komitenta:- predaja stvari na otpremu blagovremeno, uredno I uz prateću dokumentaciju- plaćanje provizije po ugovoru - naknada nužnih I neophodnih troškova po njihovom nastajanju

Špediterske isprave:- FCR ona predstavlja dokaz da je roba primljena na otpremu- FCT dokaz da je roba ne samo primljena na otpremu nego da je zaključen ugovor o prevozu,

te da je špediter robu predao na prevoz.- FBL špediterski konosman za kombinovani transport ( ima osobine VP )

UGOVOR O PREVOZU STVARI ŽELJEZNICOM

To je pravni posao u kojem se željeznica obavezuje da izvrši prevoz odredjene robe od otpremne do uputne stanice za odredjeno vrijeme I u neoštećenom stanju, a pošiljalac se obavezuje da će za to platiti odredjenu cijenu.Ugovor o prevozu robe željeznicom je imenovani , dvostrani, teretni ugovor sa trenutnom ili sukcesivnom obavezom, u biti neformalan, u osnovi realan zato što se smatra zaključenim u momentu predaje robe na prevoz.Željeznički prevoz može biti:- medjunarodni I unutrašnji - sporovozni, brzovozni I ekspreni prevoz robe.

Bitni elementi ugovora o prevozu stvari željeznicom su:- ugovorne strane- uputna stanica- primalac- predmet prevoza- mjesto I datum zaključenja ugovora - čas prijema - prevozni I drugi troškovi- obavljanje odredjenih radnji ( carinjenje )- spisak isprava

Page 28: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

UGOVOR O PREVOZU STVARI DRUMOMJe pravni posao u kojem se jedna ugovorna strana- drumski prevozilac, obavezuje da izvrši prevoz odredjene robe drumskim prevoznim sredstvima na odredjenoj prevoznoj relaciji za odredjeno vrijeme u neoštećenom stanju te nakon izvršenog prevoza preda ovlaštenom licu, a druga ugovorna strana – pošiljalac se obavezuje da za to plati odredjenu naknadu.Pored podjele na medjunarodni I unutrašnji prevoz postoje još I : -Javni drumski prevoz

- prevoz za sopstvene potrebe - linijski drumski prevoz- slobodan drumski prevoz

Obaveze drumskog prevozioca:- postavljanje vozila na utovar- preuzimanje robe na prevoz- izdavanje tovarnog lista- kontrola robe- izvršenje prevoza- čuvanje robe- postupanje po zahtjevima za izmjenu ugovora- predaja robe

Prava prevozioca:- pravo na prevozninu- naknada vanrednih troškova- naknada za sporedne usluge- naknada štete prema licima- pravo zaloge

Odgovornosti drumskog prevozioca:- odgovornost za transportne štete- odgovornost za zakašnjenje - odgovornost više prevozilaca

Bitni elementi ugovora:- stranke- primalac- mjesto otpreme- mjesto opredjeljenja- stvari koje se prevoze - naknada za prevoz

UGOVOR O PREVOZU ROBE VAZDUŠNIM PUTEM

Ovaj prevoz može biti domaći I medjunarodni, s tim što je medjunarodni masovniji I značajniji.Karakteriše se kao imenovan, dvostran, teretan, neformalan, te formularan tj. tipski ugovor trgovačkog prava. Najznačajnije vrste ovog ugovora su:

- ugovor o prevozu robe- prtljaga- robe I putnika- jedne stvari - više stvari - o korištenju čitavog kapaciteta

Page 29: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

- dijela kapaciteta- ugovor o jednom prevozu - o više prevoza- ugovor o prevozu na odredjeno vrijeme

Vazdušni prevozilac autonomno odlučuje koje će stvari uzeti na prevoz, a pošto je ugovor u principu neformalan utvrdjuje se predajom vazduhoplovnog tovarnog lista kojeg naručilac prevoza popunjava I predaje prevoziocu koji ga potpisuje I ovjerava.

Bitni elementi ovog ugovora su:- predmet ugovora - prevozna relacija - prevoznina

Obaveze vazdušnog prevozioca :- izvršenje vazdušnog prevoza na ugovoreni način- idavanje tovarnog lista - predaja robe

Obaveze naručioca:- plaćanje prevoznine - naknada nužnih I korisnih troškova- predaja potrebnih dokumenata

UGOVOR O LICENCIJe ugovor kojim se davalac licence obavezuje da će sticaocu licence u cijelosti ili djelimično ustupiti pravo iskorištavanja nekog objekta, industrijske svojine, a sticalac licence se obavezuje da će mu za to platiti odredjenu naknadu.Formalan je ugovor jer je njegov pismeni oblik uslov pravovažnosti. Dvostaran je teretan I naplatan.Njime se uređuju odnosi između izumitelja I trgovački subjekata koji ekonomski iskorištavaju izume tih lica.Premet ugovora o licenci može biti :

- izum (pronalazak)- tehničko znanje I iskustvo (know how)- industrijski uzorak I model- robin I uslužni žig.

Vrste ugovora o licenci:- isključiva licenca- neisključiva licenca- ograničena licenca- neograničena licenca- podlicenca.

Osnovne obaveze davaoca licence:- da u određenom roku preda sticaocu licence predmet licence- da sticaocu licence preda sva potrebna upustva I obavještenja- da garantuje tehničku izvodljivost I tehničku upotrebljivost predmeta licence

Osnovne obaveze sticaoca licence:- da davaocu licence plati određenu naknadu u vrijeme I na način određen u ugovoru- iskorištava predmet licence na ugovoreni način I u ugovorenom obimu

Page 30: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

- da se uzdrži od korištenja naknadnih usavršavanja licence, ako zakonom I ugovorom nije drugačije utvrđeno

- da robu bilježi oznakom iz koje je vidljivo da je proizvedena po licenci

Način prestanka ugovora o licenci:- protokom određenog vremena- otkazom- raskidom.

UGOVOR O GRAĐENJU

To je jedan od važnijih ugovora, radi se o veoma složenom ugovoru u kojem osim ugovorenih strana učestvuje veliki broj subjekata po različitim osnovama.Ugovor o građenju do početka XX vijeka nije bio posebno regulisan u uporednom pravu, a definiše se kao:‘’ugovor kod koga se jedna strana- izvođač gradnje (graditelj) obavezuje da drugoj strain, naručitelju gradnje tj. investitoru, prema predviđenom projektu sagradi određeni građevinski objekat na određenom zemljištu ili da na takvom zemljištu ili već postojećem objektu izvrši određene građevinske radove u ugovorenom roku, a investitor se obavezuje da za to isplati određenu naknadu’’.Bitni elementi ovog ugovora su:

- predmet ugovora- rok I - cijena.

Prije sklapanja ugovora investitor je dužan da obezbjedi:- građevinsku dozvolu - finansijska sredstva- investiciono-tehničku dokumentaciju,- saglasnost komunalnih organizacija, urbanističkih radova kao I - saglasnost za izgradnju objekta ( od odgovarajučih državno-pravnih organa).

Obaveze izvođača su:- izvršenje ugovorenih poslova sa pažnjom dobrog privrednika- izvođenje ugovorenih radova uz pridržavanje tehničko-projektne dokumentacije- upotreba ugovorenog a ne nekog drugog materijala- poštovanje ugovorenog roka- obezbjeđenje I osiguranje gradilišta- vođenje građevinskih knjiga- predaja predmeta ugovora-objekta.

Obaveze investitora su:- obezbjeđenje projektne I druge dokumentacije- uvođenje u posao tj. predaja gradilišta - plačanje ugovorene cijene- izvršenje nadzora nad radom izvođača (kvalitet I kvantitet radova I materijala)

ugovor o građenju prestaje:- izvršenjem,- nemogučnosti izvršenja zbog izmjenjenih okolnisti I - u slučaju prekomjernog oštećenja.

Page 31: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

Ali on može prestati I sporazumom stranaka. Moguć je I jednostrani raskid ugovora (po zakonu o obligacionim odnosima) uz napomenu da raskid može biti u cjelini ili djelimičan.

UGOVOR O OSIGURANJU

Definiše se kao pravni posao kod koga se jedna strana- osiguranik obavezuje drugoj strani –osiguravaocu, platiti određenu sumu novca na ime premije osiguranja, a druga strana se obavezuje da će osiguraniku ako nastupi osigurani slučaj isplatiti ugovorenu sumu novca ili nadoknaditi štetu.Pored navedenih stranaka mogu se pojaviti I druga lica:

- osigurana lica- korisnik osiguranja- oštećeno lice.

Vrste osiguranja su:- dobrovoljno osiguranje- obavezno- kopneno- pomorsko- vazdušno- imovinsko- lično- uzajamno- reosiguranje- premijsko- osiguranje motornih vozila I- transportno ( kasko I kargo).

Bitni elementi su:- predmet osiguranja- suma osiguranja- premija osiguranja- polisa osiguranja

Obaveze osiguranika:- prijava okolnosti od značaja za procjenu rizika- plačanje premije osiguranja- blagovremeno obavještavanje o nastanku osiguranog slučaja (tri dana)- sprečavanje nastupanja osiguranog slučaja

Obaveze osiguravatelja:- postupanje po pravilima dobrog privrednika- isplata naknade ili ugovorenog iznosa- naknada nužnih I korisnih troškova osiguranja

Page 32: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

UGOVOR O KUPOPRODAJIUgovor o prodaji tretiramo kao neformalni ugovor, ne zahtjeva neku posebnu formu.Spada u vrstu dvostrano obaveznih teretnih ugovora. Spada u tip imenovanih (nominantnih ) ugovora sa stanovišta trgovačkog prava.Spada u red klauzalnih ugovora zato što se iz njih vidi razlog nastajanja obaveze.Ugovor o prodaji je sinalogmatičan što znači da su istovremeno obaveze kupaca prava prodavca I obratno. Putem ugovora o prodaji zasniva se dužničko-povjerilački odnos između kupca I prodavca.Postoje tri osnovna tipa ugovora o prodaji:

- prodaja građanskog - poslovnog- međunarodnog poslovnog prava.

Dejstvo ugovora o prodaji-podrazumijeva pravne posljedice koje takav ugovor proizvede. Ta dejstva možemo podijeliti na:

- stvarno-pravna dejstva - obligaciono pravno dejstvo

Bitni elementi ugovora :- stranke (kupac-prodavac)- predmet kupoprodaje (stvari pokretne-nepokretne)- cijena.

Fakultativni elementi ugovora o prodaji:- kvalitet- transportne klauzule- ambalaža.

Prava I obaveze ugovornih stranaOsnovne obaveze prodavca su:

- isporuka stvari - garancija za materijalne nedostatke- garancija za pravne nedostatke- ispostavljnje računa (fakture)

Prodavac neće odgovarati za neznatne I zanemarljive nedostatke s kojim su kupci bili upoznati ili su mogli biti upoznati za stvari prodate javno na dražbi (tu važi pravilo viđeno-prodato).

Kupac je dužan primljenu robu pregledati I o nedostatcima obavijestiti prodavca.

Obaveze kupca:- da pregleda stvar (robu)- da preuzme robu koja je predmet kupoprodaje- da plati cijenu- da obavijesti prodavca o nedostatcima na kupljenoj robi.

Način plačanja – volja ugovorenih strana nije primarna kod načina plaćanja . volja stranaka se svodi na to da oni utvrđuju da li će se plaćanje izvršiti gotovinom, VPom ili uz otkup robnih dokumenata.

Odgovornost prodavca:- zakašnjenje isporuke

Page 33: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

- materijalni nedostaci- pravni nedostatci.

UGOVOR O TRGOVAČKOM POSREDOVANJU -mešetarenju

Je ugovor o obavljanju privrednih usluga u kojem se jedna strana- posrednik obavezuje da će nastojati naći I dovesti u vezu sa drugom ugovornom stranom tj, nalogodavcem ili komitentom lice koje bi sa njim pregovaralo o zaključenju nekog ugovora, a nalogodavac se obavezuje da će mu za to isplatiti odredjenu naknadu j. proviziju ako ugovor bude zaključen. Radi se o dvostranom teretnom ugovoru, neformalnom, imenovanom, komutativnom ali ga treba posmatrati kao ugovor mješovitog tipa iz razloga što u njemu ima dosta elemenata ugovora o nalogu I ugovora o djelu.

U osnovi razlikujemo:- trgovinsko posredovanje- bankarsko posredovanje- berzansko- pomorsko- transportno- posredovanje kod osiguranja I slično

Bitni elementi su :- ličnost posrednika - predmet ugovora- cijena

Osnovne obaveze posrednika :- pronalaženje I povezivanje trećeg lica sa nalogodavcem- obavještavanje nalogodavca o značajnim činjenicama- postupanje po nalozima nalogodavca - zaštita interesa nalogodavca - čuvanje poslovne tajne- vodjenje posredničkog dnevnika- vraćanje uzoraka ili modela

Obaveze nalogodavca:- plaćanje provizije- plaćanje vanrednih troškova- sarađivanje sa posrednikom

Page 34: Privredno Pravo - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz

UGOVOR O TRGOVAČKOM ZASTUPANJU

Definiše se kao ugovor izmedju nalogodavca I zastupnika kojim se zastupnik obavezuje, da se stalno stara da treća lica zaključuju ugovore sa njegovim nalogodavcem, da u tom smislu posreduje I zaključuje ugovore po ovlaštenju I u ime I za račun svog nalogodavca koji se obavezuje da za svaki zaključenui ugovor isplati odredjenu naknadu tj. cijenu za zastupničke usluge.Odnos nalogodavca I zastupnika se zasniva na ovlaštenju koje može biti : - generalno ovlaštenje

- specijalno ovlaštenje- ovlaštenje na odredjeno vrijeme - na neodredjeno vrijeme

Obaveze trgovačkog zastupnika:- vršenje poslovnog zastupanja - stručna zaštita nalogodavca- obavještavanje nalogodavca o značajnim okolnostima - čuvanje poslovne tajne- vodjenje poslovnih knjiga- polaganje računa o svom zastupanju- vraćanje stvari ( uzorak, model ) pri prestanku ugovora o zastupanju

Obaveze nalogodavca:- predaja modela, uzoraka I drugog materijala- saradnja sa zastupnikom- obaviještavanje zastupnika- plaćanje naknade tj. provizije- plaćanje vanrednih troškova.