1. Pojam, vrste i razvoj finansijskog tržišta def. Tržište (roba i usluga): organizovan prostor sa svim potrebnim elementima nepohodnim za njegovo funkcionisanje na kojima se organizovano susreću ponuda i tražnja roba i usluga. Osim roba i usluga na tržištu se radi podmirivanja potreba određenih subjekata za novcem, mogu pojaviti i finansijska sredstva kao supstituti roba i usluga i to: domaća i strana novčana sredstva, hartije od vrednosti, razna potraživanja, novčani i platni nalozi i sl. def. Finansijsko tržište: organizovano mesto i prostor na kome se traže i nude finansijsko- novčana sredstva i na kome se u zavisnosti od ponude i tražnje formira cena tih sredstava. Formiranje cena novčanih sredstava na finansijkom tržištu izražava se kamatnom stopom. Ukoliko je pri ponudi tih sredstava od osnovnog značaja održavanje likvidnosti, onda se rok na koji se ta slobodna novčana sredstva nude utvrđuje na sasvim kratkom vremenskom intervalu, pa samim tim će i kamatna stopa, odnosno cena ponuđenih efekata niti niža. Ukoliko se nude novčana sredstva, koja iz bilo kog razloga mogu biti slobodna na duži rok, onda će kamatna stopa, odnosno cena ponuđenih sredstava biti veća i to zbog toga što se ova cena zbog dugog roka sastoji iz tzv. čiste kamate i riziko premije . (definisane zakonitosti finansijskog tržišta)
59
Embed
Trziste Novca SKRIPTA - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude.biz
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
1. Pojam, vrste i razvoj finansijskog tržišta
def. Tržište (roba i usluga): organizovan prostor sa svim potrebnim elementima nepohodnim za
njegovo funkcionisanje na kojima se organizovano susreću ponuda i tražnja roba i usluga.
Osim roba i usluga na tržištu se radi podmirivanja potreba određenih subjekata za novcem, mogu
pojaviti i finansijska sredstva kao supstituti roba i usluga i to: domaća i strana novčana sredstva,
hartije od vrednosti, razna potraživanja, novčani i platni nalozi i sl.
def. Finansijsko tržište: organizovano mesto i prostor na kome se traže i nude finansijsko-
novčana sredstva i na kome se u zavisnosti od ponude i tražnje formira cena tih sredstava.
Formiranje cena novčanih sredstava na finansijkom tržištu izražava se kamatnom stopom. Ukoliko je
pri ponudi tih sredstava od osnovnog značaja održavanje likvidnosti, onda se rok na koji se ta slobodna
novčana sredstva nude utvrđuje na sasvim kratkom vremenskom intervalu, pa samim tim će i kamatna
stopa, odnosno cena ponuđenih efekata niti niža. Ukoliko se nude novčana sredstva, koja iz bilo kog
razloga mogu biti slobodna na duži rok, onda će kamatna stopa, odnosno cena ponuđenih sredstava biti
veća i to zbog toga što se ova cena zbog dugog roka sastoji iz tzv. čiste kamate i riziko premije .
(definisane zakonitosti finansijskog tržišta)
Kada je to moguće? Tako definisane zakonitosti delovaće samo u slučaju kada određeni subjekti-fizička
i pravna lica koja raspolažu dovoljnim iznosima slobodnih novčanih sredstava i mogu ponuditi drugim
fizičkim i pravnim licima kojima su ta sredstva potrebna radi proizvodnje, prometa,..
Stabilna nacionalna valuta-nacionalna valuta mora biti u toj meri stabilna da uliva povernje i davalaca i
primalaca novčanih sredstava.
Uloga finansijskog tržišta- osnovna uloga finansijskog tržišta je u pružanju i stvaranju mogućnosti
alokacije novčanih sredstava. To praktično znači prenos novčanih sredstava sa onih fizičkih i pravih lica
koja raspolažu slobodnim iznosima; do onih koji ih žele samostalno uložiti, na ona fizička i pravna lica
čiji je dohodak nedovoljan za finansiranje tekućih razvojnih planova iz oblast proizvodnje, potrošnje,
prometa,...za koje se pretpostavlja da su društveno i ekonomski opravdani.
Finansijsko tržište-omogućuje ostvarenje optimalnosti u korišćenju resursa.
Podela tržišta na:
-produktno ili robno, na kojem se nude i traže razne vrsta roba i usluga
-finansijsko tržište, na kojem se nude i traže novčana sredstva
Vrste finansijskog tržišta
Prema predmetu poslovanja finansijsko tržište se dalje deli na:
1.Novčano tržište: na kome se traže i nude kratkoročna novčana sredstva. Zadatak novčanog tržišta
je? Da svakom privrednom subjektu omogući da dođe u posed kratkoročnih novčanih sredstava koja su
mu potrebna za održanje likvidnosti ili robni promet ili proizvodnju. Zahvaljujući postojanju i
funkcionisanju novčanog tržišta, imaoci slobodnog novca transformišu svoj novac u one novčane tržišne
instrumente koji se brzo mogu zameniti u novac kao i druge likvidne plasmane.
2
def. Novčano tržište-kao ukupnost svih novčanih transakcija u okviru jedne nacionalne ekonomije
i osnova ponude i tražnje kratkoročnih slobodnih novčanih sredstava...
Novčano tržište-najširi deo finansijskog tržišta i u sebi objedinjuje:
-tržište žiralnog novca, na kome se vrši kupovina i prodaja kratkoročnog žiralnog novca i kratkoročnih
hartija od vrednosti
-kreditno tržište, na kome se daju ili uzimaju kratkoročna novčana sredstva u formi kredita
-eksontno i lombardno tržište, na kome se povlače kratkoroča sredstva centralne banke
-tržište kratkoročnih hartija od vrednosti
2. Tržište kapitala: na kome se novčana sredstva traže i nude dugoročno. Kada su nekome potrebna
investiciona sredstva on ih može pribaviti na tržištu kapitala emitujući obveznice tzv. „zajmovni
kapital“ ili emitujući akcije „akcijski kapital“. Specijalizovano tržište na kojem se trguje dugoročnim
novčanim sredstvima-kapitalom i dugoročnim hartijama od vrednosti-vrednosnim papirima. Tržište
kapitala omogućava pojedincima i korporacijama da menjaju strukturu svojih portfelja,..
3. Devizno ili internacionalno tržište novca: na kome se vrši kupovina i prodaja stranih sredstava
plaćanja, usklađuje ponuda i tražnja deviza i utvrđuje kurs deviza koji su predmet poslovanja.
Utvrđivanje deviznog kursa vrši se u okviru intervencionih tačaka pri čemu se interventa-
Centralna Banka obavezuje da će otkupiti neograničen broj deviza koji se nudi po donjem
intervencionom kursu i da će prodati neograničene količine deviza ako se traže po gornjem
intervencionom kursu. Šta je osnova za postojanje deviznog tržišta? Međunarodni platni promet. Šta je
osnovna funkcija učesnika na deviznom tržištu? Osnovna funkcija učesnika na deviznom tržištu je da
od nosilaca deviznih sredstava kupe raspoloživa sredstva radi i da ih prodaju zainteresovanim
uvoznicima radi plaćanja njihovih obaveza u inostranstvu. Nerazdvojni deo tržišta novca.
, sastoji se od:
-emisionog ili primarnog tržišta, koje predstavlja jedinstvo svih aktivnosti i poslovnih operacija
vezanih za izdavanje hartija od vrednosti i njihov prvi otkup od strane kupca;
-sekundarnog tržišta, koje predstavlja dalji život već emitovanih hartija od vrednosti, odnosno njihovu
dalju kupovinu i prodaj
Istorijat?
3
2. Poslovi na finansijskom tržištu
Poslovi na finansijskom tržištu su raznovrsni, značajni i mnogobrojni. Neki od njih su zavisni od vrste
finansijskog tržišta a neki su jedinstveni i zajednički za sva finansijka tržišta.
Osnovni poslovi na:
Novčanom tržištu su:
1. kupovina i prodaja kratkoročnog novca i određenih hartija od vrednosti u cilju osiguranja likvidnosti,
2.davanje i uzimanje kratkoročnih kredita
3.realizacija kamatne arbitraže i
4.realizacije određenih špekulativnih aktivnosti.
Tržištu kaptitala su kupovina i prodaja dugoričnih novčanih sredstava-kapitala i hartija od vrednosti,
posredstvom široke mreže berzanskih posrednika kao što su: obveznice, akcije, certifikati i druge hartije
od vrednosti koje su uvršćene u listu hartija od vrednosti sa kojima se može trgovati na tržištu kapitala.
Deviznom tržištu su:
1. kupovina i prodaja deviza koju vrše posrednici u svoje ime i za svoj račun,
2.kupovina i prodaja deviza od strane ovlašćenih lica tj. ovlašćenih banaka tzv. dileri i
3.otkup i prodaja deviza od strane interventa-nacionalne banke.
Jedinstveni i zajednički poslovi, bez obzira na vrstu finansijkog tržišta su:
a) promptni ili kasa poslovi kupovine i prodaje kod kojih se svaka kupovina ili prodaja novčanih
sredstava, hartija od vrednosti ili deviza, jednom rečju svaka novčana transakcija, izvršava
odmah, najkasnije u roku od dva do pet radnih dana od dana zaključenja posla.
b) terminski poslovi kupovine i prodaje kod kojih se svaka kupovina ili prodaja novčanih
sredstava, hartija oh vrednosti ili deviza jednom rečju svaka novčana transakcija realizuje na
određeni rok koji počinje nakon roka utvrđenog za promptne kupoprodaje.
4
*Specifičnost terminske kupoprodaje deviza je, pored kupoprodaje na rok i u tome što Centralna
Banka nije obavezna pri odstupanju kurseva da interveniše što je slučaj kod promptnih poslova
kupovine i prodaje deviza.
Druge osobine poslovanja na finansijskom tržištu:
-kao poslovi na finansijskom tržištu mogu se smatrati samo oni poslovi koji su zaključeni u za to
određenoj organizovanoj prostoriji, u određeno vreme,...čiji se predmeti prodaju ili kupuju..
-celokupno poslovanje finansijskog tržišta kontroliše se putem rasnovrsnih organa
-poslove finansijskog tržišta mogu obavljati samo članovi tržišta a posredničke poslove na finansijskom
tržištu mogu obavljati samo za to ovlešćena lica-posrednici tzv. mešetari, brikeri, dileri,...
-izvršeni poslovi obračunavaju se putem „ obračunske i klirinške institucije tržišta“ kod koje svaki član
tržišta ima svoj račun na kojem raspolaže određenim novčanim sredstvom poterbnim za regulisanje
poslova kupoprodaje.
3. Koncept tržišta novca
def.Tržište novca: međubankarsko tržište žiralnog novca i kratkoročnih hartija od vrednosti; predstavlja
najznačajniji deo novčanog tržišta jedne nacionalne ekonomije. Njime se omogućava kupovina i prodaja
međubankarskog žiralnog novca i kratkoročnih hartija od vrednosti.
Koji su ciljevi tržišta novca?
-obezbeđenje i održavanje optimalne likvidnosti novčanog i kreditnog sistema zemlje
-zadovoljavanje tražnje za novčanim sredstvima subjekata tržišta
-ostvarivanje dopunskih prihoda banaka i drugih učesnika
5
-obezbeđuju se svi potrebni preduslovi da se, kroz cenu novca i kratkoročnih hartija od vrednosti
koja se formira u procesu funkcionisanja tržišta novca uravnotežuje ponuda i tražnja novčanih
sredstava kao osnovni postulat stabilnog tržišta i tržišnog privređivanja
Koje su razlike između novčanog tržišta i tržišta novca?
Novčano tržište predstavlja ukupne tržišne transakcije jedne nacionalne ekonomije. U okviru
novčanog tržišta funkcioniše niz užih i specijalizovanih tržišta, koje zajedno čine njegov integralni deo.
Jedno od najznačajnijih specijalizovanih tržišta je tržište novca čiji je osnovni zadatak ostvarivarnje
jedinstva i koordinacije osnovnih bankarskih principa likvidnosti i rentabilnosti!
Novčano tržište je opšteg i znatno šireg karaktera. Tržište novca je organizovani mehanizam u
institucionalnom smislu reči sa tačno utvrđenim učesnicima, njihovim pravima i obavezama,
definisanim prostorom i vremenom funkcionisanja, i regulisanim uslovima pod kojima se obavljaju
finansijske transakcije i tehnologija rada.
Učesnici na novčanom tržištu su svi subjekti finansijskog sistema jedne nacionalne ekonomije. Učesnici
na tržištu novca jedino i isključivo za posebno ovlašćene banke, specijalizovane posredničke finansijske
institucije i centralna banka.
Razlika između između novčanog tržišta i tržišta novca je prepoznatljiva i u sadržini predmeta rada kao i
u obimu tržišnih transakcija. Naime predmet rada novčanog tržišta osim trgovanja viškovima novčanih
sredstava i kratkoročnim hartijama od vrednosti (što je premdet rada tržišta novca) je još i trgovina
gotovinom, devizno tržište, kreditno tržište (uzimanje i davanje svih oblika kredita), eskontno i
reeskontno kao i lombardno tržište novčanih sredstava.
Obim novčanih transakcija na novčanom tržištu je 30 puta veći!
6
4. Tržište novca i njegova međuzavisnost i uslovljenost sa deviznim tržištem i tržištem kapitala
Tržište novca i devizno tržište
U industrijskim razvijenim zemljama u kojima je najrazvijenije finansijsko tržište postoji velika
međuzavisnost i uslovljenost funkcionisanja tržišta novca kao nacionalnog tržišta i deviznog tržišta kao
internacionalnog tržišta. Ta međuzavisnost i uslovljenost je rezultat velikog broja činjenica:
1. Konvertibilnost nacionalnih valuta i održavanje stabilnih kurseva: zaključivanjem platnih i
monetarnih sporazuma vlada i centralnih banaka industrijski najrazvijenije zemlje praktično su se
obavezale na uvođenje potpune konvertibilnosti svojih nacionalnih valuta kao i na održavanje njihovih
stabilnih kurseva. time su sve barijere i prepreke vezane za ostvarivanje slobode plaćanja tih zemalja
eliminisane.
2.Sa tehničko-tehnološkog aspekta: sistem plaćanja i naplata između ovih zemalja doveden je do
savršenstva i potpune elektronike što eliminiše ranije poteškoće u poslovanju sa stranim-deviznim
sredstvima plaćanja.
Zahvaljujući ovim činjenicama tržište novca u najrazvijenijim zemljama se u isto vreme smatra
nacionalnim i internacionalnim.
3.Obim transakcija: svako povećanje na deviznom tržištu direktno dovodi do smanjenja obima
trgovine na tržištu novca kao nacinalnom tržištu. Ova činjenica je od velike važnosti naročito kod
utvrđivanja prognoze vezane za buduća kretanja ponude, tražnje i cene novca na nacionalnom tržištu
novca. Na taj način devizno tržište predstavlja neku vrstu regulatora i ograničavajućeg faktora u
funkcionisanju tržišta novca.
4. Centralna Banka: uslovljenost i zavisnost tržišta novca od deviznog tržišta ogleda se i u odnosu
aktivnosti i odgovornosti centralne banke kao monetarne vlasti prema funkcionisanju svakog od ovih
tržišta. Pri tom se može reći da je njena uloga izraženija i važnija naspram deviznog tržišta, što naročito
dolazi do izražaja u kriznim i nestabilnim situacijama na internacionalnom planu.
Zavisnost tržišta novca i tržišta kapitala
7
1.Dugoročni karakter kapitala sa kojim se trguje na tržištu kapitala vezan je samo za korisnike tog
kapitala, a ne i za davaoce tog kapitala-kupce hartija od vrednosti. Davaoci kapitala, zahvaljujući
funkcionisanju sekundranog tržišta hartija od vrednosti-kao dela tržišta kapitala, uvek su u mogućnosti
da svoj dugoročno uloženi novac pretvore u likvidni novac , prodajom svojih hartija od vrednosti.
Pretvarajući na taj način svoju imovinu u novac, koji će uz kamatu deponovati banci, oni direktno utiču
na povećanje ponude na tržištu novca. (( kada ćemo se odlučiti za prodaju HoV-u slučaju pojave rizika
gubitka od pada kursa HoV)
I obrnuto, u slučaju prestanka riziko gubitka od pada kursa HoV i nastanu izgledi za ostvarivenje veće
dobiti ulaganjem kapitala na tržištu kapitala, onda će davaoci kapitala svoj novac pertvoriti u kapital i
tako smanjiti ponudu na tržištu novca.
2. Kreditna politika banaka: indirektna zavisnost; Kada je situacija na tržištu novca povoljna, tj. kada
postoji višak ponude nad tražnjim onda će banke da inteziviraju svoji kreditnu aktivnost odobravajući
kredite svojim komitentima. Komitenti će dobijena novčana sredstva koristiti za kupovinu HoV koje im
donose veću dobit.
5. Organizaciona forma i učesnici na tržištu novca
Organizaciona forma
U institucionalnom smislu reči, poznata su tri osnovna oblika organizovanja tržišta novca i to:
1.institucionalizovano tržište novca
2.neinstitucionalizovano tržište novca
3.tržšte novca organizovano kao mešavina institucionalizovanog i neistitucionalizovanog tržišta novca
Institucionalizovano tržište novca: često se naziva i centralizovano; je posebna posrednička
finansijska organizacija specijalizovana za obavljenje poslova na tržištu novca. Kao takva, ona obavlja
sve transakcije na tržištu novca u ime i za račun svojih članova. To je klasična posrednička institucija
koja po nalogu svojih komitenata, dilera izvršava se poslove na tržištu novca.
Prednosti: ponuda i tražnja koncentrisane su na jednom mestu i u isto vreme, tako da utrvrđivanje cene
može da bude efikasnije
Nedostataci:
8
-likvidnost ovog tržišta je daleko manja pošto je zbog postojanja porednika za svaku tržišnu
operaciju poterbno duplo više vremena što ima za posledicu daleko manji obim realizovanih transakcija
-teško ostvaruje usklađenost dva osnovna tržišna cilja: konkurencija među učesnicima i efikasnost
realizacije tržišnih operacija po najbolje mogućim cenama.
Ovaj oblik tržišta novca prisutan je samo na početku prelaska zemlje na tržišni način privređivanja. tzv.
mlada tržišta novca.
Neinstitucionalizovano tržište novca: ili slobodno tržište, nastalo je kao rezultat i želja svih učesnika
na njemu da odstrane sve negativnosti institucionalnog tržišta novca. U toku funkcionisanja ovog tržišta
utvrđeno je da se taj osnovni cilj i ostvario pri čemu su se međutim izgubile i sve one pozitivnosti i
prednosti institucionalizovanog tržišta novca. Iz tih razloga, a tražeći savršenstvo u ovoj oblasti
organizovalo se tržište novca na mešovitoj osnovi.
Tržište novca na mešovitoj osnovi: koristi pozitivnosti oba oblika na jednoj strani i eliminiše
negativnosti oba oblika na drugoj strani. Tržište novca je neinstitucionalizovano ali u isto vreme
centralizovano od strane najvažnijeg i najjačeg učesnika na njemu, od strane centralne banke,
koja na taj način reguliše ukupnu ponudu i tražnjnu novčanih sredstava i hartije od vrednosti kao
i ukupne transakcije na tržištu novca.
Za razliku od deviznog tržišta i tržišta kapitala koja su institucionalizovanog karaktera, u najrazvijenijim
zemljama u principu ne postoji institucionalizovano tržište novca.
9
Učesnici na tržištu novca
Tržište novca predstavlja skup precizno regulisanih poslovnih odnosa koji se uspostavljaju između:
-centralne banke i drugih učesnika ili
-između poslovnih banaka ili
-između specijalizovanih i za to ovlašćenih finansijksih posrednika međusobno i sa poslovnim bankama
Iz takve definicije nedvosmisleno proizilazi da su učesnici na tržištu novca:
1. centralna banka kao monetrana vlast
2. poslovne banke kao osnovni učesnici i nosioci trgovine novcem
3. specijalizovane i za to posebno ovlašćene posredničke finansijske organizacije kao značajni
učesnici u trgovini, pre svega kratkoričnih hartija od vrednosti i kao jedini posrednici između
centralne banke i poslovnih banaka s jedne strane i velikog broja sitnih imaoca novčanih
sredstava s druge strane.
**Sva ostala društveno- pravna i fizička lica kao subjekti ekonomskog sisitema jedne zemlje, ne mogu
imati niti steći pravo učešća na tržištu novca. Ovi subjekti međutim za svoje potrebe mogu koristiti
usluge tržišta novca in direktno i preko zvaničnih učesnika i to:
-država i paradržavne institucije i organizacije preko centralne banke
-sva druga pravna i fizička lica preko poslovne banke ili za to posebno ovlašćene posredničke
finansijske organizacije
1. Centralna banka: kao monetarna vlast je osnovni i najvažniji učesnik na tržištu novca. Ta i takva
njena važnost proizilazi i njene uloge na tržištu novca.
Najznačajnije uloge:
1. ona vrši funkciju „banka banaka“ vodeći koda sebe evidenciju o stanju na računima svih poslovni
banaka i drugih učesnika na tržištu novca
10
2. ona je autonomna, potpuno samostalna u regulisanju, propisivanju i sprovođenju pravila
ponašanja, funkcionisanja i načina rada na tržištu novca koja su neprikosnovena i potpuno obavezujuća
za sve druge učesnike na tržištu novca
3. centralna banka samostalno donosi odluke kojima se utvrđuju uslovi poslovanja na tržištu novca i to
pre svega odluge vezane za:
-cenu novca izraženu u većoj ili manjoj eskontnoj stopi
-obim ponude izražen u povećanju ili smanjenju novčanih kontigenata
-obim tražnje izražen u povećanju ilil smanjenju obavezne rezerve
-obim javnog duga izražen u prodaji ili kupovini državnih hartija od vrednosti
Za ostvarivanje ove uloge centralna banka se služi svojim instrumentarijom : kreditno-monetarom i
deviznom politikom u koordinaciji sa fiskalnom politikom i politikom unutrašnjeg i spoljnog duga.
Promene diskontne i eskonte stope, rediskontnog kontigenta, stope obavezne rezerve, obima kredita
državi,..i druge aktivnosti centralne banke imaju direkt odraz na tržište novca.
Centralna banka je prektično osnivač, regulator i kontrolor ukupnih poslovnih aktivnosti na
trežištu novca. Osnovni mehanizam putem koga centralna banka ostvaruje sve svoje ciljeve i
zadatke je putem i preko tržišta novca. Situacija na tržišti novca tako postaje osnovni indikator
stvarnog stan ja u ekonomiji te zemlje.
2. Poslovna banka: je drugi tip učesnika na tržištu novca. Ona se može javiti u dvostrukom odnosu. U
prvom slučaju ona može imati poslovni odnos sa cetralnom bankom, a u drugom može imati poslovni
odnos sa drugim legitimnim učesnicima na tržištu kapitala.
Koje to uslove poslovna banka treba da ispuni kaoko bi stekla svojstvo učesnika na tržištu novca?
-da ima svoj žiro račun, konto čije je stanje savog trenutka poznato centralnoj banci
- banka mora da bude u neposrednom poslovnom odnosu sa centralnom bankom na području izdavanja i
držanja obavezne rezerve i ostalih instrumenata kreditno-monetarne i devizne politike
- banka mora biti samostalna finansijska in stitucija, osnovana po zakonu,..
11
-banka mora imati posebnu organizacionu formu sa svim svojim delovima osposobljenim za obavljanje
poslova na tržištu novca
Poslovna banka kao učesnik na tržištu novca, ukoliko obavlja poslove za nekog od neučesnika, MORA
te poslove sa drugim učesnikom obavljati samo u svoje ime i za svoj račun i uz svoju odgovornost i
rizik. To se odnosi i na centralnu banku ukoliko ona obavlja poslove za državu i njene organizacije,..
3. Specijalizovana i za to posebno ovlašćena posredničko finansijska organizacija: treći tip
učesnika; U pitanju je ne svaka obična finansijska organizacija već samo ona koja je specijalizovana za
obavljanje poslova na tržištu novca i za to ima dozvolu. Ne može biti svaka posrednička finansijksa
organizacija već samo ona koju prihvati centralna banka.
Dve osnovne grupe posredničke finansijske institucije su:
prva: posrednici koji poslovne transakcije obavljaju u svoje ime i za svoj račun, pa stim u vezi
raspolažu i svojim spostvenim sredstvima kao i spostvenim portfeljom HoV;
druga : manje značajna; čine posredniček organizacije brokerskog tipa koji uvek posluju u tuđe ime i za
tuđ račun. Njihov zadatak je da na novčanom tržištu dovedu u vezu kupca i prodavca novčanih sredstava
i HoV bez bilo kakvog angažovanja sopstvenih sredstava. Za svoje usluge naplaćuju posredničku
proviziju.
12
6. Instrumenti i tehnologija rada na tržištu novca
18. Instrumenti i tehnologija rada na tražštu novca, predmet rada i instrumenti tržišta novca
Predmet rada na tržištu novca
Predmet rada na tržištu novca: trgovina novcem, odnosno kupovina/prodaja kratkoročnih novčanih
sredstava i kratkoročnih HoV; Novac sa kojim se trguje ne može biti gotov novac, domaći ili
strani,..već samo i jedino žiralni. I to ne ukupan žiralni novac, koji učesnici imaju na svom računu već
samo viškovi tog novca na tačno utvrđeni dan i sat.
Novac sa kojim se trguje na tržištu novca ne može biti neki novac emitovan od strane centralne
banke van monetarnih okvira i optimalne novčane mase. Predmet trgovine na tržištu novca ne mogu
biti viškovi žiranog novca na računima neučesnika tržišta novca. Takođe predmet trgovine na
primarnom tržištu novca, ne mogu biti bilo koje kratkoročne HoV već samo one koje emituje centralna
banka i one HoV koje ona proglasi HoV tržišta novca. **To je osnovna razlike ove trgovine u odnosu
na trgovinu HoV na sekundranom tržištu novca na kome se može trgovati sa svim oblicima i vrstama
HoV.
Znači, na tržištu novca, vlasnici žiralnog novca prodaju, a učesnici na tržištu novca koji imaju manjak
žiralnog novca kupuju njihov višak, na jednoj strani a na drugoj strani imaoci slobodnih novčanih
sredstava kupuju ktatkoročene HoV od vlasnika koji ih prodaju, odnosno kojim su potrebna novčana
sredstva.
Višak žiralnog novca na tržištu novca činu ponudu, a njegova kupovina tražnju.
Višak žiranog novca čini saldo potraživanja poslovne banke ( pod pojam poslovne banke-
podrazumevamo i specijalizovane i za to posebno ovlašćene finansijske posredničke institucije) na
njenom žiro računu i to onaj saldo koji nastaje nakon izvršenih svih dispozicija, naloga i drugih
novčanih transakcija.
Saldo potraživanja=višak likvidnih sredstava zahvaljujući postojanju tržišta novca i njegovom
funkcionisanju može taj višak:
-prodati drugoj poslovnoj banci
13
-može kupiti HoV tržišta novca
-izmiriti svoje obaveze prema centralnoj banci po osnovama obavezne rezerve, u kom slučaju taj saldo
ne ostvaruje nikakve prihode, ne menja vlasnika,..
Predmet rada tržišta novca:
-kupovina i prodaja saldo potraživanja između učesnika na tržištu novca-međubankarska
kupoprodaja novčanih viškova
-kupovina i prodaju HoV između učesnika
Ko su partneri u poslu?
-dve poslovne banke
-centralna banka i jedna poslovna banka
Instrumenti tržišta novca
Međubankarska kupoprodaja novca:
-DNEVNOG NOVCA
-TERMINSKOG NOVCA
Saglsano prethodnoj podeli, poslovi vezani na tržištu novca sa potraživanjima na kontima poslovnih
banaka svrastavamo na:
-poslove na tržištu dnevnog novca
-poslove na tržištu terminskog novca
Dnevni novac:svaki saldo potraživanja na kontu, svaki višak likvidnih sredstava koja poslovna banka
ponudi drugom učesniku na tržištu novca :
-na rok od jednog dana, na rok od 24 sata od dana kada novac uzimaju ili dobiju na svoj račun
-sa otkaznim rokom od jednog dana,..
To praktično znači da banka koja je uzela novac uzela tzv. novac dana, dnevni novac.
14
Terminski novac: svaki saldo potraživanja na žiro kontu, svaki višak likvidnih sredstava koja poslovna
banka kao ovlašćeni učesnik na tržištu novca ponudi drugom zainteresovanom učesniku na:
(u zavisnosti od zemlje): na rok od tri meseca
na rok od jednog do 12 meseci
Terminski novac za razliku od dnevnog predstavlja i pokazuje stabilne izvore bankarski sredstava.
Terminski novac je većeg kvaliteta i za primaoca....
Terminski novac može biti-prema roku dospeća:
- terminski novac sa utvrđenom valutom vraćanja na tačno određen dan-
- terminski novac sa otkaznim rokom -po isteku otkaznog roka, koji ne može biti kraći od mesec niti
duži od god.
Hartije od vrednosti na tržištu novca
Pod HoV na tržištu novca podrazumevamo samo one HoV koje su od strane centralne banke emitovane
ili su od nje dobile dozvolu, odnosno neku vrstu saglasnosti da se sa njima može trgovati na tržištu
novca. Da li će se neka HoV, van izdanja centralne banke, smtarati HoV tržišta novca , odluku o tome
autonomno i iskljičivo donosi centralna banka. Na ovu odluku centralne banke utiče spremnost centralne
banke da :
-dotičnu HoV proglasi podobnom za diskont i za svoje poslovne transakcije u okviru politike otvorenog
i zatvorenog tržišta
-da tu HoV rediskontuje ne tereteći pri tom rediskontni kontignet banke čije se HoV uzima u rediskont
((diskontni posao-kupovanje kratkoročnih HoV, naročito menica čiji rok plaćanja još nije dospeo,
diskont-odračunavanja, odbijanje procenta pri isplaćivanju menica kojima još nije dospeo rok plaćanja;
diskontirati-odbiti, odračunati; naročito menice, pre isteka roka dospeća po odbitku izvesnih procenata
za gotov novac kupiti ili prodati
diskontni račun-izračunavanje sadašnje vrednosti izvesne HoV u gotovom, čiji rok dospeća tek kasniej
dolazi;
rediskont-ponovo diskontovanje; kada banka ili bankar ponivo daju u eskont menice koje su sami
eskontovali da bi na taj način došli do zarade;))
15
Rediskontni kontigent:
Centralna banka reguliše emisiju novog novca u opticaju. Kako?
Način emisije novog, odnosnog primarnog novca na osnovu diskontovanja komercijalnih menica
izdatih na bazi robnih transakcija. Menica izdata od strane kupca prodavcu može biti ustupljena
prodavčevoj banci na eskont u slučaju kada prodeavac ima poterbe za gotovinom, odnosno žiralnim
novcem. Ovako dobijenu menicu poslovna banka može unutar roka njenog dospeća diskontovati kod
centralne banke. Ali prvi i osnovi uslov je da dotična poslovna banka kod centralne banke ima još
neiskorišćeni rediskontni kontigent.
Rediskonti kontigent je obim novog, primarnog, svežeg novca koji centralna banka u okviru svog limita
odobrava poslovnoj banci sa isključivo namenom povlačenja sredstava iz tog kontigenta od strane
poslovne banke koja je menicu rediskontovala kod centralne banke.
To praktično znači da HoV kojima se trguje na tržištu novca mogu biti osim HoV izdanja centralne
banke, samo one HoV koje se uvek mogu rediskontovati kod centralne banke uz određenu diskontnu
stopu, a da se pri tom rediskontnom vrednošću HoV ne tereti rediskontni kontigent centralne banke
odobren poslovnoj banci. Ova činjenica može poslužiti kao dokaz da menice komercijalnog karaktera
koje poslovna banka eskontuje kod centralne banke na teret svog rediskonrtnog kontigenta NISU HoV
koje imaju karakter HoV tržišta novca, već se sa njima konkretno trguje na kreditnom, eskontnom
tržištu.
Koje su to tipične HoV sa kojima se trguje na tržištu novca? Diskontne HoV-u svojoj iskazanoj
vrednosti sadrže nominalnu vrednost uvećanu za kamatu.
HoV sa kojima se obavljaju transakcije na tržištu novca su u stvari diskontne HoV vrednosti kojima se
zasnivaju kupoprodajni odnosi između:
-dve poslovne banke
-poslovne banke i centralne banke
-države i poslovne banke
-države i centralne banke
16
-države i njenih organizacija
( država može koristiti usluge tržišta novca preko centralne banke)
Sve HoV tržišta novca možemo svrstati u tri osnovne grupe:
-HoV državnih, ili paradržavnih institucija
-HoV centralne banke
-HoV firmi i drugih organizacija
HoV državnih ili posebnih paradržavnih institucija
Jedne od najvažnijih HoV tržišta novca u zemljama razvijene tržišne privrede su državna obveznica i
blagajnički zapis. Taj nihov značaj proizilazi iz činjenice da se ovim instrumentima finansiraju iz realnih
izvora privremeni budžetski deficiti.
Državna obveznica: vrlo atraktivan insrument koristan za svaku državu i za milionski auditorij vlasnika
slobodnih novčanih sredstava. Izdavalac državne obveznice je država, tj njen organ. Izdavanjem državne
obveznice preko centralne banke ostvaruju se dva važna cilja. Na jednoj strani država izdavanjem
obveznica iz realnih izvora prikuplja slobodna novčana stresdstva koja su joj poterbna za usklađivanje
priliva i odliva budžeta. Na drugoj strani država smanjuje ili u potpunosti eliminiše svoje zahteve za
kreditima kod centralne banke čime se u potpunosti otklanja mogućnost deficitarnog finansiranja države
iz primarene emisije što je jedan od osnovnih i najvažnijih razloga inflacija, odnosno monetarne i
privredne nestabilnosti.
Država , inicijalni izdavalac državnih obveznica, je obavezna da kao dužnik izvrši sve obaveze prema
centralnoj banci po osnovu prodatih državnih obveznica, a centralna banka je s druge strane obavezna da
17
državi na njen račun doznači protuvrednost prodatih obveznica. Na taj način centralna banka uspešno
obavlja svoju posredničku funkciju.
dodoati elemente
Blagajnički zapisi države: radi obezbeđenja sredstava za pokriće tekućih budžetskih deficita, dakle za
iste namene za koje država izdaje obveznica. Tražnja za ovom HoV je iznad tražnje za obveznicama.