Predavanja Og

8/19/2019 Predavanja Og

1/28

Organizacija građenja – predavanja – prof. Adamović

1. RAZVOJ ZNANOSTI O ORGANIZACIJI RADA

vrlo dug povijesni razvojdokaz, veliki broj građevina (od špilja do građevinskih spomenika!ehnika i organizacija građenja do danas nije u po!punos!irazjašnjena "morali su zna!i" organizira!i rad za !isuće radnika,osigura!i njihov smješ!aj i prehranu, izabra!i po!rebne građevinskema!erijale, njihova nalaziš!a i !ranspor! (vanjski i unu!arnji !e ihugradi!i.

#ajs!ariji pisani dokumen! o pos!ojanju organizacije rada kod građenja –$amurabi (%&'' g.n.p.e. – umje!no navodnjavanje ezopo!amije )A*O#+* (uklesan klinas!im pismom u s!up od crnog diori!a

planiranje rada (š!o, koliko, na koji na in

kon!rola proizvodnjeprora un po!rebnog radnog vremena i broja radnikaupu!e za radnadnice i kazne za loš rad

ojsijev savje!nik -e!ro sma!ra se prvim savje!nikom kod građenja jer jepredlagao klase rukovodilaca i !o za %', ', %'' i %''' ljudi./os!avljeni princip poslije cca. 0''' god. primjenjuje 1A2O3 u svojojhijerarhijskoj shemi organizacije predla4e op!imalni odnos u rukovođenju% ljudi a za!im za svakog višeg rukovodi!elja po e!iri pu!a više (% , 5',06',"

)na ajnije promjene u odnosu na organizaciju rada javljaju se pojavommanufak!urne proizvodnje – razvoj kapi!alizma.

/ojavom parnog s!roja (%&5 naglo se širi primjena mehanizacije uproizvodnji.

/rijelaz sa manufak!urne proizvodnje na indus!rijsku proizvodnjuzah!ijevalo je pre!hodno !ehni ku podjelu rada uz jasno de7niranje8pripreme, izvršenja i kon!role rada.

9aljnji razvoj proizvodnje koji !e4i prema au!oma!izaciji rada gdje radizvode s!rojevi (robo!i:robo!izacija !e4iš!e prebacuju na /;+/;< =proizvodnje koji preds!avlja klju uspjeha.

9o %>. s!oljeća problemi organizacije rada rješavani su ins!ink!ivno,empirijskim pu!em. #au ni pris!up organizacije rada javlja se po e!kom%>. s!oljeća.

Organizacija rada je na neki na in sin!eza #A=*< i ?-


2/28


;ije organizacija dolazi od gr ke rije i organon koja zna i ala!ka, sprava./ioniri nau ne organizacije rada bili su8

A23O;, CA# , C+3D;< $ – Amerikanci1A2O3 – 1rancuzA;E,


3/28


proma!ra!i Iprikuplja!i poda!ke I prou i!i izvući zakoni!os! primijeni!i upraksisvrs!ava!i ih I

ip organizacije koju zas!upa svrs!ava poslove koji se obavljaju u nekompoduzeću u šes! glavnih grupa !zv. %&IJERAR&IJS I TIP ORGANIZACIJE'

T *+, + /0 /2+ I/3 4 + 7 *+ /0 /2+ I /;O+)?O9#+

"+*7* + 0 + /0 /2+ IP/0 /2+ /0+ 47* 7 IR7, */2/:0;2 *+ /0 /2+ I #


4/28


ONTROLA8 sreds!vo provjere poslovanja – (plana i programa , jasno de7niranje sankcije

P4+* + + >7 0 ?*/0; 7:3+*+0;47 + @

J :+*0;2/ 7 + 8 svaka akcija u poduzeću mora bi!i u skladu saplanom i programom.

J :+*0;2/ /37*: 8 svako radno mjes!o u poduzeću mo4e ima!isamo jednog šefa. Osoba koja komandira uvijek mora bi!i prisu!no iliima!i svog zamjenika.&+ 474 + 78 poš!iva!i poredak po rangu, red po kojem se regulirajuodnosi.C *;47 +>7 + 78 na svakom s!upnju hijerarhijske s!epenice u šefu sukoncen!rirane sve kompe!encije. @ef ima sva prava i snosi svuodgovornos!.I*+ + 7;+27 + /: /2/4*/0; 8 svaki šef u svom djelokrugu rada morabi!i inicija!or akcije i primjer odgovorne osobe.A ;/4+; ; 8 osoba bez au!ori!e!a ne mo4e bi!i šef, jer bez au!ori!e!ane mo4e komandira!i. Au!ori!e! se ne dodjeljuje već se s!i e.D+0 + +*78 preduvje! uspjeha svake akcije.R : 8 u hijerarhiji, socijalnom i ma!erijalnom pogledu.T/,*/0; 8 svaka akcija mora bi!i !o no precizirana i !o no izvedena

(prema planu i programuE /*/3+,*/0; 8 izbjegava!i nepo!rebne izda!ke. /ravilo8 dobarslu4benik je jef!in, a slab slu4benik je uvijek skup.P472+,*/0; 8 uvje!uje jedins!vo i disciplinu. Di!na osobina svakogšefa.I*; 4 0 /: > 7 8 usklađivanje osobnog in!eresa sa in!eresom iprosperi!e!om poduzeća

J :+*0;2/ / ;+27 8 FBlo4na braća kuću grade"G

LILIAN I "RAN GILBRET&

/rou avaju odnos ovjeka i njegovog napora pri radu – najzna ajniji radovisu Fs!udija pokre!aG i Fs!udija zamoraG (s!udija rada zidara

Z7 ,7 @def. O4 7*+>7 + 7 47:7 0 7 * ,+3 *+ 7 4/+>2/:* 47:+

/0;+>7* 7 *7 2 4/+>2/:*/ ,+* 7 > 3+*+37 *+ ;4/?7 *7 /47 47:7 37; 4+ 7 7 + ;4/? /27.

R 7 +; 7 + 7@#au na organizacija rada !emelji se na prou avanju rada u s!acionarnojproizvodnji – !vornici (fordizam . #au na organizacija rada slabo je prisu!nau gradi!eljs!vu. #agli ulazak u gradi!eljs!vo – poslije ++. svje!skog ra!a

B!ranica :6:


5/28


posebno u oblas!i s!anogradnje radi iznala4enja novih me!oda građenja i!ehnoloških rješenja sa ciljem povećanja racionalnos!i, produk!ivnos!i iekonomi nos!i uz is!ovremeno povećanje brzine građenja.;azvija se indus!rijska proizvodnja – 4 7 4+ 7 + 7. ;ezul!a!i kemijskih idrugih is!ra4ivanja primjenjuju se u gradi!eljs!vu.

ijekom ++. svje!skog ra!a, vojska (BA9, 7 + ) . +zpodru ja svemirskih is!ra4ivanja, gradi!eljs!vo preuzima nove !ehnikeplaniranja, %34 F*/ 7*+47* ' . #ove me!ode adap!irane za primjenuna ra unalu – široka primjena u gradi!eljs!vu a !ime8 u podru juorganizacije proizvodnje, upravljanja i rukovođenja.

$. NA!ELA I PRINCIPI ORGANIZACIJE RADA (/0*/2*7 472+ 7/ 7>* ;/, )

Buvremena organizacija rada zasniva se na suvremenim oblicima inaprednoj !ehnologiji, !e na 4/47, * 0 7 * 7 / :+*+ 4/ 07koji su međusobno povezani. )a rješavanje slo4enih zada!aka na osnovinau nih me!oda, nu4na je primjena koriš!enja *7, 7 + 4+* + 7/4 7*+>7 + 47:7 .

$.1. GLAVNA NA!ELA ZA USPJE NO PROVO=ENJE ORGANIZACIJESU@

P4+3 *7 0;7*:74:+>7 + – !o je !ipiziranje, uni7ciranje, i!d. imese proizvod svodi na seriju kod kojih su određene dimenzije, !ehni kasvojs!va, kvali!e!e i!d. B!andardizacija omogućuje serijsku i masovnuproizvodnju.P4+ 4 37 4/+>2/:* – omogućava sagledavanje i usklađenje svihelemena!a u proizvodnji (projek! organizacije građenjaM 7*+>7 + 7 4/+>2/:* : primjena omogućuje povećanjeproizvodnos!i, masovnu i ujedna enu proizvodnju, ujedna enukvali!e!u (indus!rijska proizvodnjaN7,+* 4/+>2/:* – odabiranje na ina (!ehnologija proizvodnjepojedinih radnih procesa (izbor sreds!ava rada, me!oda rada,organizacije povezanos!i ovisnih procesaP4+3 *7 4/2 4727* 7 – provjera izvođenja radova svodi se na8

provjeru kvali!e!e proizvoda na !emelju pos!avljenih uvje!a iz!ehni ke dokumen!acije propisa, norma!iva, s!andarda, i!d"provjeru organizacije procesa proizvodnje provodi seuspoređivanjem izvršnih radova sa koli inom planiranihradova, planiranim vremenom, planiranim !roškovima i!d"

B!ranica : :


6/28


$.$. GLAVNI PRINCIPI ORGANIZACIJE RADA (/0*/2*7 : /27* 7 4/+>2/:* +)

PRINCIP ANALIZE I SINTEZE

PRINCIP RACIONALIZACIJEPRINCIP E ONOMI!NOSTI I PRODU TIVNOSTIPRINCIP PLANIRANJA I EVIDENCIJE

PRINCIP ANALIZE I SINTEZE

Osnovne me!ode za unaprjeđenje proizvodnje. A#A3+)A je ras!avljanjeslo4enih problema na manje jednos!avnije elemen!e koji se mogu lakorazumje!i, analizira!i i riješi!i.

/onovnim sas!avljanjem B+#


7/28


K – koris!an rad – koli ina proizvodnje izra4eno u m 0, m J , !, kom< – u!rošak energije za !aj rad izra4en u kL ili -.

;acionalnos! u gradi!eljs!vu pos!i4e se poduzimanjem odgovarajućih mjerau slijedećim podru jima8

U PODRU!JU PROIZVODNI& PROCESAU PODRU!JU LJUDS OG RADAU PODRU!JU UPRAVLJANJA I RU OVANJA

RACIONALIZACIJA PROIZVODNI& PROCESA

/rilikom provođenja proizvodnog procesa mo4emo koris!i!i niz mjerapomoću kojih se proizvodni proces mo4e izves!i s najmanje napora nanajprikladniji na in.

MJERE@

O; 7* 7* /247;*+ ;/ /27 8 !ehnološki proces !reba se odvija!inepres!ano u jednom smjeru kre!anja, najkraćim mogućim pu!emprema mjes!u ugradbeU 7* 7* ?; ;*+ 47>37 7 8 pros!ornih (visinski, daljinski ivremenskih (nedos!a!ak sinkronizacije između pojedinih operacija,pos!upaka i pokre!a

/4+?; * 0+ 472+;7 +

P4+* + ; F+?;78 izvore opskrbe pos!avi!i u !e4iš!e po!rošnje(smanjenje unu!ar !ranspor!aI>24? * 4+ 4 3 8 prije po e!ka rada – u!vrdi!i me!ode rada,organizaciju radnih mjes!a i resurseP 7*+47* 8 u!vrdi!i vremenski raspored odvijanja procesa ipo!rebnih resursa (ljudi, s!rojevi, novacP/: 7 >7: F * 7 8 odredi!i zadu4enja koja je moguće kvali!e!no ina vrijeme izvrši!i

//4:+*7 + 7 8 između pojedinih radnih mjes!a na svim nivoima,između proizvodnih procesa, među svim slu4bama u poduzećuU :*7, */0; 4/+>2/:* 8 u gradi!eljs!vu o!e4ana radi zimskogperioda, ubla4uje ga prefabrikacija i mon!a4no građenjeS + 7 +>7 + 78 u4i asor!iman, veće serije, omogućujevisokomehaniziranu proizvodnju (u gradi!eljs!vu indus!rijski na ingrađenja

// 47 + 7 8 suš!ina je u podjeli rada, usko specijaliziranihpoduzeća na kompleksnom zada!ku (specijaliziranih grupa u radnomprocesuS;7*:74:+>7 + 7 + ;+ +>7 + 78 s!andardni proizvodi jef!iniji su odnes!andardnih radi velike serije. =!vrđeni su s!andardi dimenzija,oblika, kvali!e!e i!d. – omogućuje indus!rijsku proizvodnju

RACIONALIZACIJA RADA RADNI A

B!ranica :&:


8/28


;azlikujemo 6 podgrupe8

ORGANIZACIJS O-TE&NI! A GRUPAORGANIZACIJS O-BIOLO A GRUPASOCIJALNO-E ONOMS A GRUPASOCIJALNO-PSI&OLO A GRUPA

jere koje je po!rebno poduze!i po svakoj podgrupi su slijedeće8

ORGANIZACIJS O-TE&NI! A GRUPA

R7 +/*7 +>7 + 7 47:*+ 3 0;78 (is!ra4ivanje op!imalnog rasporedasreds!ava za rad na radnom mjes!u, racionalni polo4aj radnikaR7 +/*7 7* +> /4 47:*+ 7 8 (ka!egorizacija radne snage premakvali7kacijama – marljivos!, okre!nos!, uvje4banos!, s!ru nos!,savjesnos!

7; /4+>7 + 7 47:/27 4 37 * + /2+3 240;737 8 u odnosu nanjihovu !e4inu, opasnos! po 4ivo! i zdravlje radnika i sl.P/ / ?7* 3 ;/:7 47:7 + ; */ / +M 7*+>7 + 7 47:*/ 4/ 07 8 povećanje produk!ivnos!i uzsmanjenje radaO /4 7*+>7 + 0 3 4 8 kao npr. poboljšanje radne discipline,

planiranje i evidencije, pravilno provođenje zadu4enja, ravnomjernoop!erećenje i sl.

ORGANIZACIJS O-BIOLO A GRUPA

Ovim su obuhvaćene one mjere koje su u vezi sa 7ziološko:biološkimosobinama ovjeka kao izvrši!elja rada.

R70 /4 : 47:7 + /:3/47 8 omogućuje da se u is!o radno vrijemepos!igne zna!no veća produk!ivnos! bez povećanja umoraR7:*+ 4+;73 8 ovisi o pojedincu i vrs!i posluO ;+37 */ / ; 4 * 47:*+ 7 8 pravilnim dimenzioniranjemveli ine !ere!a, ala!a" smanjenje umora, povećanje produk!ivnos!iI> /4 47:*+ 7 8 psiho!ehnika, u!vrđuju se sposobnos!i"+>+/ /? + 2 ;+ (F+2/;*+ 47:*+)8 higijena, smješ!aj, prehrana,rekreacija"

SOCIJALNO-E ONOMS A GRUPA

P472+ * */43P472+ */ *7 47 +27* 4 37 47:S;+3 +47*

B!ranica :M:


9/28


SOCIJALNO-PSI&OLO A GRUPA

P/ 27P4+>*7* 7P7F* 7 4 37 47:*+ >7 24+ 3 47:7 /:3/47 / /27* 7

RACIONALIZACIJA U UPRAVLJANJU I RU OVANJU

Ovim podrazumijevamo sve one mjere organizacijske prirode kojeposredno ili neposredno mogu u!jeca!i na povećanje produk!ivnos!i biloradnika ili poduzeća u cjelini.

P472+ *7 470 /: 7 47:7R70 /4 : : F*/0;+O2 7?; * + : +47* /: /2/4*/0;+I* /43+47* 0 0;727R 7 +47*

*a!egorija rukovodioca Bposobnos! =kupno NA * 1 O ;;adnik M : : %''

/oslovođa % 5'

' %'

%'

%''

@ef gradiliš!a 0 6 ' %'

% %''

ehni ki direk!or 6'

% % %'

%'

%'

%''

Ceneralni direk!or'

%'

%'

%'

%'

%'

%''

Bimboli sposobnos!i8 A K 7:3+*+0;47;+2*7T K ; *+, 7

K /3 4 + 7 *7" K *7* + 0 7O K /0+ 47*R K 47, */2/:0;2/

*a!egorija poduzeća Bposobnos! =kupno NA * 1 O ;

B!ranica :>:


10/28


alo poduzeće % 6'

0'

%'

%'

%''

Brednje poduzeće J'

0 % %'

%'

%'

%''

?eliko poduzeće'

%'

%'

%'

%'

%'

%''

?a4nos! pojedinih funkcija (znanja za du4nos! direk!ora, zavisno o veli inipoduzeća.

PRINCIP PRODU TIVNOSTI

P4/: ;+2*/0; 47:7 /:*/0 +>3 / +,+* 4/+>2/:*( /0;+ * ; ) ( ) + + / / 7 ;/47 ( ) / + 0 : 4/+>2/:* + (sreds!va rada, ma!erijal, energija, ljudski rad, s!rojni rad, i!d"

o zna i8 povećanje produk!ivnos!i veća proizvodnja sa is!o ulo4enimfak!orima (f (da se is!im fak!orima proizvodi više=obi ajeni pokaza!elj produk!ivnos!i – 0; 7* 4/: ;+2*/0;+

=Kpf

K – koli ina proizvoda, masa os!varene proizvodnje – rezul!a!proizvodnjef – bilo koji fak!or koji sudjeluje u proizvodnji (7nancijska sreds!va,

ma!erijal,energija, vrijeme,"

/rema navedenom mo4emo govori!i o84/: ;+2*/0;+ 47:* 0*74/: ;+2*/0;+ 3 7*+>7 +4/: ;+2*/0;+ 37; 4+ 7 7

PRINCIP E ONOMI!NOSTI

B!ranica :%':


11/28


P4+* + /*/3+,*/0;+ >7 ; 27 /0;274 * ?;/ 2 4/+>2/:* 07?;/ 37* +3 ;4/? /3 ;4/? /27 4/+>2/:* (rada, ma!erijala isreds!ava za rad . 7 + 0 3 4 kojima se 70*/ /2 727/*/3+,*/0; su one kojima se smanjuju gubici u proizvodnji8

+ + 47:*/ 24 3 *7 + * 4 ++ + 37; 4+ 7 + * 4 + ++ + 0 + : * :/2/ */ /4+?; * 7 3 7*+>7 + +

04 :0;727+ + /4 7*+>7 + 0 4+4/:

PRINCIP PLANIRANJA I EVIDENCIJE

/laniranje i evidencija međusobno su povezani87*+47* 3 4/+>2/:* sagledavamo buduće događaje i

poduzimamo po!rebne mjere za njihovu realizaciju2+: * + 7 preds!avlja regis!riranje i sus!avno prikupljanje poda!aka

o prošlim događajima (referenca, kra!ak prikaz povijes!i poslovanjaneke !vr!ke kroz izvedene radove i na !emelju !ih poda!aka korigira!iproizvodnju.

. TIPOVI PROIZVODNJEP4/+>2/:* /3 nazivamo proces s!varanja ma!erijalnih dobara, kojamoraju bi!i s!vorena djela!nošću ovjeka, koji mijenja oblik i izgledprirodnih dobara. ;ezul!a! !e djela!nos!i naziva se 4/+>2/:/3 .

)a s!varanje proizvoda po!reban je ,/2 i 04 :0;27 47:7 . Breds!varada nepres!ano se mijenjaju i usavršavaju. o zah!jeva od ovjeka da seusavršava (mijenja . +z međusobne ovisnos!i ova dva fak!ora proizlazi ;+

4/+>2/:* .

OBRTNI! A PROIZVODNJA

B!ranica :%%:


12/28


/roizvodnja ovisi o radnoj snazi i spre!nos!i ovjeka. Bpre!nos! se s!i eduljom vje4bom, praksom i u enjem. e4iš!e je u cen!ru djelovanja ili bli4ojokolici. ;adi se po narud4bi za pozna!og po!roša a, a po naj ešće vlas!i!imnacr!ima.

/odjela rada između izvrši!elja je nerazvijena. ehani ki uređaji i s!rojevislabo su zas!upljeni. 747 ; 4+0;+ 8+*:+2+: 7 *+ 747 ; 4 47:74 ,*+ *7,+* 47:7 *7 4/+>2/:

:*/0;72*+ / + /4 7*+>7 +

MANU"A TURNA PROIZVODNJAOvaj oblik proizvodnje razvija se iz obr!ni ke proizvodnje kao slo4eniji oblikorganizacije i proizvodnje a na pu!u ka indus!rijskoj proizvodnji. + dalje jeprisu!an pre!e4no ru ni rad, ali se uvodi / ;+2*+ 47: gdje je prisu!na

/: 7 47:7 i 0 + 7 +>7 + 7. =s!rojava se //4:+*7 + 7 i0 7 +27* 4/ 0 47:7 a uvodi se *7:>/4 i /*;4/ 7 4/+>2/:7 .

/oja ava se koriš!enje mehani kih uređaja i s!rojeva. ;azvija sekomercijala !r4iš!a, nabava i prodaja.

INDUSTRIJS A PROIZVODNJAOva proizvodnja zna i prerađiva ku radinos! u većem opsegu pre!e4nos!rojnim radom (mehanizacija proizvodnje , !e vrlo razvijenom inaprednom podjelom rada. /roizvodnja je masovna, ujedna ene kvali!e!e./roizvodi se za nepozna!og po!roša a. 747 ; 4+0;+ 8

4 ; F*/ 0;4/ *+ 47:47>2+ *7 /: 7 47:72+0/ 7 27 +; ;7 4/+>2/:73707 :*7, *+ 4/+>2/:7

4/+>2/:* 7 >7 * />*7;/ 7

/risu!na je znans!vena organizacija rada koja !reba omogući!i da seproizvede š!o veća koli ina proizvoda bolje kvali!e!e uz op!imalnupo!rošnju resursa u op!imalnom vremenu. /ri !ome !reba vodi!i ra una onajboljoj zaš!i!i radnika i radne okoline !e o maksimalnoj dobi!i.

indus!rijska proizvodnja au!oma!izirana proizvodnja (rad izvode robo!i

#. GUBICI U PROIZVODNJI

B!ranica :%0:


13/28


Osnovne organizacijske mjere kojima se e7kasno povećava racionalnos! iekonomi nos! su one kojima se smanjuju gubici u proizvodnji. /os!oje usvakoj proizvodnji. Hilj je sves!i ih na minimum. ogu se svrs!a!i u nekeosnovne grupe8

7) + + /: 47:7 47:*+ 7) + + 37; 4+ 7) + + 47:+ /? /4+?; * 7 3 7*+>7 +

:) + + 4+4/:* *7472+) + + /4 7*+>7 + 0 *7472+) + + ; */ /? *7472+

7) G + + /: 47:7 47:*+ 7 *70;7 0 + :@0 7 /4 7*+>7 + 47:*/ 3 0;7 (loš raspored ma!erijala,s!rojeva, radnih grupa, upo!reba neodgovarajućeg ala!a,suviše kre!anja ("u upravljanju u upravi" i!d.0 7 7 / 0 4 7 37; 4+ 7 (nema ma!erijala, ekanja"* :/2/ *7 / , */0; (>*7* ) 47:*+ 7 , bez specijalizacije

/?+ 2 ;+ 47:7 (nepovoljni – nedovoljna osvije!ljenos!, slaboprovje!ravanje, niske i visoke !empera!ure,"0 7 7 >7?;+;7 47:*+ 7 *7 47:*/3 3 0; ($ ) mjere* /: 07* 470 /4 : 47:7 + /:3/47* /: 07* 0 0;72 *7 47 +27* 7

/?+ 3 :0 + /:*/0+* /?;+27* 47:* :+0 + +*/ + >4/ + (4ivo!ni uvje!i, pu!ovanje na radno mjes!o,"

) G + + 37; 4+ 7 @3/ +;+ /*+2+ (dobrom organizacijom , * /*+2+(rezanjedaske470+ 7* 37; 4+ 7 7 (loša manipulacija, u!ovar, is!ovar,nepravilno skladiš!enje, vlaga, smrzavanje, miješanje ma!erijala,nepodesni na in !ranspor!a, loše prome!nice

/? /4+?; * 37; 4+ 7 7 (nes!andardni ma!erijal –prepravljanje

4 2 + / *7 /3+ 727* 37; 4+ 7 7 *7 0 7:+?; (dugouskladiš!enje, gubi!ak kvali!e!e* 072 0*/ 4 /27* 37; 4+ 7 /3 (loše rezanje,"* :/2/ *7 /*;4/ 7 *7 47: (rušenje

) G + + 47:+ /? /4+?; * 7 3 7*+>7 +/? 470 /4 : 0;4/ 27 ; */ /? /3 4/ 0/? /:4F727* 0;4/ 27 (izbacivanje iz procesa rada,"

* 0;4 ,*/ 4 /27* (nas!aju kvarovi, manji u inak"

4 2+? + + 4 37 / / ; 4 * 0;4/ 7 – š!e!ni efek!i

B!ranica :%J:


14/28


:) G + + 4+4/:* *7472+ – le4e u vanjskim u!jecajima (kiša, hladnoća ,ne mogu se o!kloni!i, ali je moguće u!jeca!i na smanjenje njihovognega!ivnog djelovanja (zaš!i!a nads!rešnicama od kiše, osiguravanjeizvođenja unu!rašnjih radova u objek!u i sl. #eke se pojave predviđaju iprocjenjuju (praćenje, s!a!is!ika po mjesecima ne predviđaju neradni dani.

) G + + /4 7*+>7 + 0 *7472+ *70;7 0 + :@* :/2/ * 4+ 4 3 4/+>2/:* (nesagledavanje!ehnoloških procesa, po!rebnih sreds!ava, ma!erijala, radnika,s!rojeva" : posljedice, povećani !roškovi, du4e građenje, lošakvali!e!a"* :/2/ *7 //4:+*7 + 7 / :+*+ 0 F + ;24; + (!rpigradiliš!e0 7 7 /4 7*+>7 + 7 0 F 2+: * + + /*;4/ (prekora enje

rokova, 7nancija"/? /4 7*+>+47* >7?;+; *7 47: – ljudi, s!rojeva, ma!erijala47: > 27 +; ;* ; *+, :/ 3 *;7 +

) G + + ; */ /? *7472+ *70;7 0 + :@4/3 * 47:*+ 3 0;7 ;/ 47:7 (iz pros!orije u pros!oriju,

iz e!a4e u e!a4u, uzdu4 ces!e,"4/3 * +2 ;47*0 /4;* :7 */0;+ (proizvodnja be!ona,

!ranspor!, ugradnja kapaci!e!i usklađeni prema srednjoj!ranspor!noj udaljenos!i, kod veće zas!oji u pripremi i ugradnji8

ekanje zbog !ranspor!a, kod kraće zas!oj u !ranspor!u4/3 * +2/0;+ /*0;4 + (zidanje zida – o!vora promjena

norme u inka zidara – pomoćni eka* :*7, */0; 47:*+ 4/ 07 /3 0*/3 4/ 0(iskop, u!ovar, !ranspor!* :*7, */0; ,+*7 7 47:*+ 7 /2+0*+3 4/ 0+37

LASI"I ACIJA VREMENA RADNI A

B!ranica :%6:


15/28


/4+0;7* 47: – vrijeme u!rošeno na izvršenje radnog procesa uuvje!ima dobre organizacije

P4+ 4 3*/ >724?*+ 47: – obuhvaća sve pripreme koje su

po!rebne za po e!ak rada !e nakon završe!ka rada a odnose se naradno mjes!o, ala!, ma!erijal....

O0*/2*+ 47: – radne operacije koje su neposredno vezane zaizvršenje određenog zada!ka – proizvodnja (be!oniranje,zidanje...

P/3/ *+ 47: – sas!oji se od radnih procesa koje dopunjujuosnovni rad u !oku proizvodnje (pomoćni radnik nosi ciglu, miješamor!

D/:7;*/ 24+ 3 – mo4e nas!a!i uslijed nenormalnih uvje!a kaorada u hladnoći, vlazi, uskim pros!orima ...O:3/4 se sma!ra kra!ko!rajnim prekidom u !oku rada u ciljuprikupljanja snage za daljnji rad. 9uljina odmora određuje seovisno o !e4ini rada.

T */ /? + 4 +:+ su nu4ni i mogu se unaprijed planira!i.

S 2+?7* 47: – nas!aje uslijed loše organizacije rada i pogrešnograda (loše pods!avljena arma!ura

Z70;/ +prirodne naravi neuklonivi (loše vrijemeorganizacijske naravi (uklonivinepravovremena nabava ma!erijala

4? * 47:* :+0 + +*

5. GRA=EVINS A PROIZVODNJA

5.1 747 ; 4+0;+ 7 47 2+*0 4/+>2/:*Crađevinska proizvodnja je dio ukupne indus!rijske proizvodnje jednezemlje. /roizvodnja odnosno proizvodni procesi u većini indus!rijskihgrana, uglavnom !eku kroz 7ksno pos!avljenje !ehnološke procese us!alnim građevinama (!vornicama , pod jasnim i de7niranim uvje!ima.9akle, proizvodna organizacija je 7ksna (s!alno na jednom mjes!u , arezul!a! proizvodnje proizvod se šalje po!roša u.

#asupro! !ome, građevinska proizvodnja odnosno većina !ehnološkihprocesa u gradi!eljs!vu s!alno se seli (od jednog da drugog gradiliš!a iprilagođava uvje!ima ovisno o novoj lokaciji.

B!ranica :% :


16/28


=slijed !oga !ehnološki procesi a !ime i organizacija s!alno se mijenja iodvija novim :druga ijim uvje!ima. /roizvodnja kao i organizacija vezani suuz mjes!o građenja. Ba dovršenjem građevine proizvodno organizacionipo!encijal (!vr!ka seli na drugu lokaciju – gradiliš!e, dok građevina –proizvod os!aje na mjes!u građenja.

Crađevinski radovi izvode se pre!e4no na o!vorenom pros!oru š!o zna i dase izvode izlo4eni u!jecaju nevremena, vrućine, hladnoće, vje!ra, prašine idrugih pojava. = zimsko vrijeme prekida se kon!inui!e! proizvodnje(građenja djelomi no ili u po!punos!i. akvi * 7;+2*+ vremenski, a idrugi (lokacijski u!jecaji es!o su nepredvidivi a š!o mo4e nega!ivnou!jeca!i na planiranje proizvodnje.

;azvojem znanos!i, !ehnologije i !ehnike razvijaju se i usavršavaju noveme!ode i na ini rada, novi građevinski s!rojevi i oprema š!o omogućavaubla4avanje nega!ivnih u!jecaja u građevinskoj proizvodnji.

/rimjena indus!rijskog na ina građenja uspješno ubla4ava nega!ivneu!jecaje. 9io proizvodnje smješ!a se u s!alne 7ksne pogone gdje seproizvode dijelovi građevina (s!upovi, grede, plo e ili poluproizvodi kaobe!on, arma!ura, opla!a i sl. /roizvodi koji se proizvode na gradiliš!u i !amomon!iraju ili ugrađuju. #a !aj se na in pos!i4e veći kon!inui!e! iravnomjernos! u proizvodnji.

5.$. T+ /2+ 47 2+*0 4/+>2/:*

ipovi građevinske proizvodnje karak!erizira oblik vrs!a i koli ina proizvoda(građevina ili radova .

/os!oje !ri !ipa građevinske proizvodnje87) / :+*7,*7

) 0 4+ 0 7) 370/2*7

7) P/ :+*7,*7 4/+>2/:* 7

/ojedina na proizvodnja pojavljuje se kod izgradnje pojedinih građevina8mos!, !unel, ces!a, zgrada, škola i sl.

47:*+ 4/ 0+ *+0 0;7 *+

47:*+ + 0 , 0;/ 4 3 ?;7 07 :* 240; 47:7 *7:4 ?;/ >7 ; 27 *+2 4>7 * 27 + 7 + 47:*0*7 .

B!ranica :%5:


17/28


4+3 * 0 3 7*+>7 + 7 *+2 4>7 */ ;+ 7 >747>* 240; 47:/27 (0 + 7 +>+47*+ 0;4/ 2+ +37 2

4/: ;+2*/0;)

>7 + 37; 4+ 7 7 0 2 ?;/ >7 ; 27 2 7 0 7:+?;7

+ 2 7* 7F+47* *7* + 0 + 04 :0;727. :*/ 47;*+ ;4/? /2+ + ;4/? /2+ 4+ 4 3*+ 47:/2747>3 4*/ 0 2 + + 0 / >+4/3 *7 :+*+ 4/+>2/:7

) S 4+ 0 7 4/+>2/:* 7

Ova proizvodnja nas!aje kod većeg broja građevina koje se pojavljuju poobliku, koli ini i !ehnologiji kao8 0;73 *7 *70 7 +*+ 0 47 2+*( 0; F >*+ 7*7 +).*arak!eris!ika serijske proizvodnje je da se određeni procesi periodi kiponavljaju. /odjelom rada na više is!ovrsnih procesa (e!apa moguća jeprimjena specijalizirane mehanizacije kao i specijalizirane radne snage(veća produk!ivnos! .

747 ; 4+0;+ @4+/:+,*/ /*72 7* +0;/ 4/ 07 47:7 /3/

4 ;+* 47: + 2 4/: ;+2*/0;.

/4+?; * 0 + 7 +>+47* 47:* 0*7 + 0;4/ 27-2 7 70*/0; /2 7* 4/: ;+2*/0;+.

;4/? /2+ 4+ 4 3*+ 47:/27 (470 /4 *+ *7 :+*+4/+>2/:7) 0 >*7;*/ *+F 4 0 4+ 4 37 24?+ >7

2 / +,+* 47:/27

Ovaj !ip proizvodnje zah!jeva dobro razrađenu !ehni ku dokumen!aciju kaoi dobar projek! organizacije građenja, razrađenu !ehnologiju sa usklađenimradnim procesima. Obzirom da serija mo4e bi!i mala, srednja ili velikaproizvodnja se mo4e pribli4i!i pojedina noj odnosno masovnoj proizvodnji.

) M70/2*7 4/+>2/:* 7

asovna proizvodnja vezana je uz velike koli ine is!ovrsnih poslova krozdulje vrijeme !j. uz velike serije. /ojavljuje se kod velikih zemljopisnihradova au!oces!a, s!ambenih naselja i sli no. e kod masovne proizvodnjepoluproizvoda kao š!o su be!oni, asfal!i, opla!a i razne prefabrikacije.O27 *7,+* 4/+>2/:* >7 ; 27@

+0 +;+27* ;4F+?;7 : /4/,*+ 7*+47* 4 ; /:*0; :+ ...

B!ranica :%&:


18/28


2 + 7 */2,7*7 7 7* 7

4+3 *7 2+0/ / 4/: ;+2* 3 7*+>7 + +7 ;/37;+>7 +

: ;7 */ 4/ ,727* ; */ /? + 4/ 07470;72 7* 3 (7*7 +>7 + 0+*; >7) 47:*+ 4/ 07 *747:* / 47 + + /0; 07 + 3 4/2/ * 70 + 7 +>7 + (:/2/:+ :/ 2 F 7*/0;+ 4 ;+* K

/2 7* 7 4/: ;+2*/0;+)

: ;7 * 47>47: ; *+, + / 47;+2*:/ 3 *;7 + .

5. . N7,+*+ 47 2+*0 4/+>2/:*

U 47:+; 0;2 0 747 ; 4+0;+,*7 ;4+ *7,+*7 4/+>2/:* @7) 4/+>2/:* 7 / 4 :/0 + :

) 747 *7 4/+>2/:* 7) ;7 ;*7 + 7*,7*7 4/+>2/:* 7

/rimjer8 pe! jednakih kons!rukcija, građevina ili e!apa !ri osnovna procesa8• !esarski radovi :::::::::::::• armira ki radovi : : : : : : : :• be!onski P . P . P . P . P

rajanje jednog procesa na jednoj e!api k %dan.

7) P4/+>2/:* 7 / 4 :/0 + : @*arak!eris!ika ove proizvodnje da se nakon završe!ka određenih radnihprocesa na jednoj građevini ili e!api po ne sa is!im redoslijedom na drugoje!api i !ako redom"

građevina ili e!apa

m – broj radnihe!apa (n – broj radnihprocesa (Jk – vremenska jedinica (%. dan

– !rajanje radova

kQmQn %QJQ % dana

B!ranica :%M:


19/28


P4/+>2/:* 7 / 4 :/0 : 747 ; 4+>+47@P4+0 ;7* 4 +: /*;+* +; ;7 47:*/ 4/ 07 K +0;+

4/ 0 +>2/:+ 0 027 + ;4 + :7* (37; 4+ 7 47:*+ +/:4 * 27 + 7 + ) . O2: 0 / +0 /4+?; *+47:*+ + *+2 4>7 * 0;4 .O27 *7,+* 4/+>2/:* 4+3 * 0 /: 37* +

/ :+*7,*+ 47 2+*7 (7:7 ;7 + 737) 37 +/24?+*7 / 47*+, *+ 4/0;/4*+ 3/ */0;+ + +

2+0/ +3 / ;+37 37 ; / 4;* /24?+*( 2 ;/27*/ ; */ / + /3) 2+0/ / 47:* ...

) P747 *7 4/+>2/:* 7*od ove proizvodnje svi radni procesi zapo inju na svim građevinama ili

radnim e!apama is!ovremeno. o zna i da radove !reba zapo e!i sa !oliko!esarskih brigada koliko ima građevina ili e!apa. /o završe!ku nas!avljajuarmira ki i !o !akođer onoliko brigada koliko ima i e!apa, za!im be!onirci.....

građevine i e!ape

kQn %QJ J)ah!ijeva 2 + /* *;47 + 47:* 0*7 37; 4+ 7 7 + 0;4/ 27 .

aksimalno skraćenje radnog vremena izvođenja radova. N7 0 +*7,+* 47:7 . /rimjenjuje se u posebnim slu ajevima (viša sila .

) T7 ;*7 + + 7*,7*7 4/+>2/:* 7Ovim na inom proizvodnje pos!i4e se kon!inui!e! ravnomjernos!i i ri!am uradu. 9ovršenjem !esarskih radova na prvoj e!api is!a grupa !esara prelazi(drugi dan na drugu e!apu dok na prvu kreće grupa armira a. reći dan!esari su na !rećoj e!api, armira i na drugoj a be!onirci kreću na prvue!apu.

B!ranica :%>:


20/28


m:broj radnih e!apa (n: broj radnih procesa (Jk: vremenski jedinica (%dan

:!rajanje radova kQ(mRn:% %Q( RJ:% &danaOvim na inom građenja se pribli4ava indus!rijskoj proizvodnji (bez zas!ojakao na !raciZ7 /27 2 4/+>2/:* 27F*/ @

/0+ 47;+ 2 + 4/ 47 2+*7 ( 4/+>2/:7) + + ;7 7(:+ /27 47 2+*7) : ujedna avanja koli ine is!e!ehnologije

4/2 0;+ /: 47:*+ 4/ 07 ; 4+3 *70 + 7 +>+47* 47:* 0*7 .

0 70+;+ ,+* 47:*+ 4/ 07 ; 4+3 *70 + 7 +>+47* 47:* 0*7

0 70+;+ ,+* 47:*+ 4/ 07 ( 4>+* )/0+ 47;+ /;4 4 0 407 >7 02 4/ 0>7 ; 27 0 :/ 47 /4 7*+>7 + 7 + 7*+47*

5.#. "7 ;/4+ 47 2+*0 4/+>2/:*

Bvaka proizvodnja pa !ako i građevinska, izlo4ena je u!jecaju vanjskihimbenika – fak!ora koji mogu ima!i manji ili veći u!jecaj na odvijanje !oka

proizvodnih procesa.

B!ranica :0':


21/28


Droj ovih fak!ora je vrlo velik i njihov u!jecaj se es!o isprepliće. +z !ograzloga od in!eresa su samo oni fak!ori iji je u!jecaj dominan!an i !akvefak!ore nazivamo klju nim ili bi!nim fak!orima proizvodnje a !o su8

47:*7 0*7 737; 4+ 7* 4 + 73 7*+>7 + 7 (3 7*/-/ 4 3 */0;)

RADNA SNAGA ili ljudski fak!or je nosilac proizvodnje. Bvojimin!elek!ualnim sposobnos!ima nosilac je razvi!ka i progresa.

Clavne karak!eris!ike vezane za ljudski fak!or su80;4 ,*/0;

2 F 7*/0;47:*7 0 /0/ */0; (>:472 0;74/0;)

472+ 7* +> /4 >27* 7 + >7*+37* 70724?727* + 0 + 7 +>7 + 7

#aro i! zna aj za produk!ivnos! i kvali!e!u rada imaju psihološki fak!ori8

3/;+2+47*/0; >7 47:0+0; 3 *7 47 +27* 7 + *7,+* +0 7; >747: ( 472+,*/)47:*+ 2 ;+47:*7 7;3/0 47 + /:*/0+ 47:*/3 / ;+2

>7+*; 4 0+47*/0; / ;+27 >7 0B!alni proces razvoja !ehnike i !ehnologije zah!jeva permanen!nousavršavanje i specijalizaciju kako radnika !ako i rukovodećeg kadra, a š!ozah!ijeva s!alnu po!rebu za dopunskim školovanjem (cijelo:4ivo!noobrazovanje . /osebnu ulogu u procesu proizvodnje ima s!ru nos! iobu enos! rukovodećeg kadra.

MATERIJAL I ENERGIJA. +zbor ma!erijala mo4e ima!i zna ajan u!jecaj naproduk!ivnos! proizvodnje i na kvali!e!u proizvoda (lokalna nalaziš!aSili",!ipizirani proizvodiSili"= građevinars!vu ma!erijale dijelimo na8

/0*/2*/3/ */ /*0

O0*/2*+ 37; 4+ 7 +@ !o su 0+4/2+* i / 4/+>2/:+ (indus!rijskiproizvodi !e sklopovi koji neposredno sudjeluju u realizaciji !ehnološkogprocesa.

B!ranica :0%:


22/28


23/28


*od izvođenja građevinskih radova po!rebno je koordinira!i razne vrs!eradova. Blo4enos! u izvođenju ovisi o !ipu kons!rukcije i uvje!ima podkojima se građenje odvija (klima, osvje!ljenje, prašina"=spješnos! ovisi o pravilnom izboru na ina rada (!ehnologiji , sreds!ava zarad !e ljudi i s!rojeva.;adi lakše organizacije rada, određivanja po!rebnih sreds!ava i u!roškavremena, u!vrđivanja u!roška 7nancijskih sreds!ava i!d. po!rebno je0 /F * 47:* 4/ 0 ras!avi!i na :*/0;72*+ dijelove koji se mogulakše prou ava!i, analizira!i i organizira!i.9obrom organizacijom i planiranjem !ih jednos!avnih dijelova !e njihovimponovnim objedinjavanjem u jednu cjelinu doves! će do uspješneproizvodnje slo4enog radnog procesa (princip analize i sin!eze .

6.1. RADNI PROCESI

Bvi radovi od kojih se sas!oji neka građevina mogu se razvrs!a!i u raznegrupe radova koji se zovu 240;7 47:7 />+ + 7 47:7 + /: />+ + 7 47:7 .#a !aj na in svaka građevina mo4e se ras!avi!i prema is!im radovima.

?;B A ;A9A /O)+H+-A ;A9A /O9/O)+H+-A /O)+H+-< ;A9A)emljani radovi : skidanje humusa

: iskop !rakas!ih!emelja

ako su sis!ema!izirane norme

esarski radovi : opla!a plo a: opla!a s!upova

Armira ki radovi : arma!ura plo a

: arma!ura s!upovaDe!onski radovi : be!oniranje plo a: be!oniranje s!upova

=nu!ar !ih radova nalazi se i!av niz građevinskih procesa kao š!o su8 iskopzemlje bagerom, zidanje zida opekom, be!oniranje plo e, pripremaarma!ure, i!d" i procesi mogu bi!i8 /0*/2*+ 47:*+ 4/ 0+ i /3/ *+47:*+ 4/ 0+ .

O0*/2*+ 47:*+ 4/ 0+ su oni koji neposredno određuju osnovnuproizvodnju (npr. zidanje zida, be!oniranje AD kons!rukcije, i!d" . Oni suodređeni na inom građenja, izborom !ehnologije i slo4enošću građevine.

P/3/ *+ 47:*+ 4/ 0+ su oni koji obuhvaćaju pomoćne radnje po!rebneza odvijanje osnovnih radnih procesa (priprema be!ona, !ranspor! be!onaza AD kons!rukciju ili priprema mor!a, !ranspor! mor!a, !ranspor! opeke zazidanje zida i sl.

;adni procesi (osnovni i pomoćni mogu bi!i +*:+2+: 7 *+ kada ga moguobavlja!i pojedina no (li ilac, s!aklar i 4 *+ kada u procesu sudjelujeviše radnika (be!oniranje, mon!a4a opla!e, armiranje .

De!oniranje AD plo e

B!ranica :0J:


24/28


/omoćni radni procesi Osnovni radni procesi9ovoz /roizvodnja

be!ona ranspor!be!ona

De!oniranje

6.$. SLOŽENI RADNI PROCESI

Blo4eni ili kompleksni radni proces je skup procesa koji se obavljajuvremenski povezano, a nalaze se u organizacijskoj povezanos!i u ciljudobivanja određenog proizvoda npr. AD kons!rukcije.

RADNI PROCES je karak!eriziran !ime da se za vrijeme njegovog odvijanjane mijenja sas!av radne grupe, dok se ala! i ma!erijal mogu mijenja!i u!oku rada (armira 8 me!ar, sje enje, savijanje, kliješ!a,"

RADNA OPERACIJA je dio radnog procesa kod kojeg se rad odvija s is!imsas!avom radne grupe, is!im ala!om i is!im ma!erijalom. Ako radna grupapromijeni ala! ili ma!erijal, !ada je ona prešla na drugu radnu operaciju.

/rimjer8 )idanje8 opeka, ekić %. radna operacija;azas!iranje mor!a8 mor!, 4lica, posuda 0. radna

operacija*on!rola8 visak, libela J. radna operacija

RADNI POSTUPA je dio radne operacije koju karak!erizira speci7 ni dio

radnje (primjer8 !oranjska dizalica, kva enje, podizanje, okre!anje,"

B!ranica :06:

Blo4eni radniproces

;adni procesA; A =;A

;adni procesO/3A A

;adni procesD< O#

;adna operacija-


25/28


/odjela (raš lanjivanje na radne procese i radne operacije radi se zapo!rebe8

/4 7*+>7 + 47:7; */ /? / 4 :/0 + :7

7*+47* 7 24 3 *77*+47* 7 ;4/? /2747:*+ 7 7 +; ;7

/odjela na radne pos!upke radi se za po!rebe84/ ,727* 7 47:7

7*7 +>+47* 7 47:747 +/*7 +>+47* 7 47:7

6. . TE&NOLO I PROCESI

ehnološki proces je skup više pojedina nih slo4enih procesa radameđusobno povezanih u organizacijsku cjelinu koji obuhvaća cjelokupanrad. On u!vrđuje redoslijed i na in izvršavanja pojedinih dijelova slo4enogradnog procesa. ;ad vrše ljudi ili s!rojevi a za izradu proizvoda mogu sekoris!i!i razne me!ode rada sa raznim ma!erijalima, redoslijedom i sl.*akoV određuje se u!vrđivanjem ili odabiranjem !ehnološkog procesa(!ehnologije .

=!vrđivanje !ehnološkog procesa je polazna faza za8/4 7*+>7 + + 7*+47* 4/+>2/:*

/:4 +27* ;47 7* 7 / :+*+ 47:/27 7 ;+3 + 47:/27 +*+

)a u!vrđivanje ;4/? /27 za neke građevine po!rebno je ima!i saznanjekako će se izves!i rad, na koji na in, s kojim ljudima, s!rojevima i s kojimma!erijalom š!o zna i i s kojom !ehnologijom.

)a prou avanje ; */ / + po!rebno je8/ + *+;+ 3/ *7,+* 47:7/:4 :+;+ 0;4 ; 4 47:* 0*7/:4 :+;+ K +>7 47;+ 0;4/ 2 + 4 7/:4 :+;+ 0+0; 3 ;47*0 /4;7 + ;47*0 /4;*7 04 :0;270 7:+;+ /2+0* 4/ 0 + * + /2 7 7 +; ;/:4 :+;+ 24+ 3 >7 +>24? * / :+*+ 4/ 07

)a prou avanje i s!udiju !ehnoloških procesa primjenjuju se dvije me!ode83 ;/:7 :+ 7 4737 ;/ 7 i 3 ;/:7 74; 4/ 07 .

M ;/:7 :+ 7 4737 ;/ 7*od ove me!ode !ehnološki proces se prikazuje po !ehnološkom redoslijeduodvijanja rada prikazom s!rojeva, vozila, ljudi, ma!erijala i sl. shema!skimcr!e4ima ili simbolima uz po!rebno !uma enje ili legendu. uma enjepodrazumijeva upisivanje kapaci!e!a, s!ruk!uru i broj ljudi, usklađenje

B!ranica :0 :


26/28


kapaci!e!a, odabir grupe i sl. Ovakvi dijagrami mogu se prikaziva!i kao!locr! ili pogled na određeni proces.Ova me!oda pogodna je za prikazivanje kon!inuiranih !ehnoloških procesaposebno kod ovih kod kojih se predme! proizvodnje kreće.

9ijagram !oka8 De!oniranje AD kons!rukcijekamion be!onara !oranjska dizalica pervibra!ordovoz proizvodnja

be!ona!ranspor! be!ona be!oniranje

*od s!udije !ehnološkog procesa me!odom dijagrama !oka !reba sepridr4ava!i slijedećih pravila8

/:4 :+;+ ,* / 47 + + * * 7 7 +; ;>7 027 / 47 + / 7 / 0 4 ,* / 47 + ;4 7/:4 :+;+ 7 7 +; ; / + :*7 + + 2 + /: 7 7 +; ;7 ,*/ 47 +

: 0 4 7>+ 0 /*;+* +47*/ ;/ 7 4/+>2/:* *7:+0 /*;+* +47*+ ;/ /;4 */ 4 :2+: ;+ ;>2. 4 7;/4:/2/ */ 7 7 +; ;7 K 0 7:+?;7 47:+ +3+*+47* 7 3/>70;/ 7 4/+>2/:* +

M ;/:7 74; 4/ 07*od ove me!ode radnje iz !ehnološkog procesa prikazuju se pomoćusimbola. Bimboli se opisuju po vrs!i rada, kapaci!e!ima, s!ruk!uri i sl. alinijom se prikazuje !ehnološka ovisnos!.

radnja8 ozna ava se krugom

!ranspor!8 manji krug ili s!relica preds!avlja promjenu mjes!ama!erijalaovjeka i sl.

odlaganje ili zas!oj8 !roku!

kon!rola8 kvadra!, vaganje, mjerenje, ispi!ivanje i sl.

B!ranica :05:


27/28


. PLANIRANJE PROIZVODNJE

/laniranje je svjesno usmjeravanje procesa druš!vene proizvodnje ilirazvoja u skladu s pos!avljenim ciljevima. /laniranje je predviđanjebudućih događaja u indus!riji, poljoprivredi, gradi!eljs!vu, obrazovanju i!d.!emeljenih na pos!avljenoj organizaciji i predviđenoj !ehnologiji. 9ugoro niplanovi odnose se na vrijeme od pe! i više godina. *ra!koro ni planovi radese na razdoblje od jedne godine. = poduzećima se na !aj na in planiraju8

47:*7 0*7 7 K :0 + /; * + 7/;4 *7 04 :0;27 >7 47: (37; 4+ 7 0;4/ 2+ */27 )

*+ 4+ /::/ /:7 + * + /27 470 /: 7/0;7 /

/laniranje izgradnje građevine – plan građevinske proizvodnje obuhvaćaniz smišljenih mjera od pripreme gradnje preko građenja sve do po e!kakoriš!enja s ciljem produk!ivnos!i i ekonomi nos!i.

jere planiranja obuhvaćaju8:+4 ;* 3 4 (+: * ) /: / + 0 4 ?727 /0*/2*+

7473 ;4+ > : ;7 +>+47* 7

3 4 >7 : ;7 */ + + / 47;+2*/ 7*+47* / 07 :72702 : ;7 4/+>2/:* 47?, 73 /3 02+ 4/ 07.S7 :727 0 7 7 +; ;+ (47:*7 0*7 7 37; 4+ 73 7*+>7 + 7) 24+ 3 + */2,7*7 04 :0;27.

M ;/: 7*+47* 7 47 2+*740;2*od malih, jednos!avnih projeka!a sve ak!ivnos!i, po!rebni resursi,ograni enja i međuzavisnos!i mogu se predo i!i i obuhva!i!i % 72+' š!ozna i planiranje se obavlja neformalno (bez određenih me!oda . Uak i upojedinim fazama većih projeka!a moguć je !akav pris!up. eđu!im, kadaveli ina i kompleksnos! projek!a prijeđe okvire koji mo4e obuhva!i!i ljudskimozak po sis!emu Fu glaviG, po!rebno je uves!i neki oblik formalnogplaniranja da bi se osigurao e7kasan rad i uspjeh u realizaciji projek!a.

/laniranje ( /437 */ je sreds!vo za8/: ,+27* ; / 7:7 7 / : + / + / ;4 7 *7 472+;+/:4 +27* / :+*+ 4 0 4077 / 7 + (03 ?;7* :/: 7 3 0;7) ;+ 4 0 407 *7 /0*/2+24 3 *77 / 7 + + /:4 +27* /: /2/4*/0;+

/3 *+ 7 + +>3 0 :+/*+ 7 4/ ;

B!ranica :0&:


28/28


//4:+*7 + 02+ 7 ;+2*/0;+ :+ :/ 3 *;7 + +:/ 3 *7;7

/*;4/ +>24? * 74/ * 24 3 *7 >724? ; 7

4 ?727* * /, +27*+ :/ 7 7 7 + 4/3 *7D . /laniranje u građenju u kojemu se predviđaju događaji (ak!ivnos!i uokviru slo4enog procesa, a za!im se na !emelju predviđenih poda!aka ipodloga !e pos!avljene organizacije i !ehnike vrši povezivanje !ih događaja(ak!ivnos!i , određuje se njihovo vremensko !rajanje i vrši raspodjelapo!rebnih resursa.

Predavanja Og

Documents