POVIJEST UPRAVE
PAGE
POVIJEST UPRAVE
- s k r i p t a -
P R A V N E K O L E
Zaetci glosatorske kole
Zaetke glosatorske kole nalazimo u 11. st. u sjevernoj Italiji,
gdje se javlja potreba za pravnim strunjacima. JIRNERIUS u Bologni
poetkom 12.st. osniva pravnu kolu u kojoj pouava (rimsko) pravo.
Zato se ova pravna kola naziva glosatorskom, najznaajniji
predstavnici? Ti pravnici i njihovi uenici prouavaju Corups tako to
izmeu redaka piu tumaenje rijei i sadraja. Ta biljeka tumaenje
zvala se GLOSSA, pa se i takav tadanji stil prouavanja rimskog
prava naziva glosatorskoim. Bolonjski uenici: Martinus, Bulgarus,
Jacobus, Hugo, Azo, Irnerius.
Odlike djelovanja glosatorske kole.
Najvie su prouavali obvezno pravo. Glosatori su uvelike
izgradili dogmatsko-pozitivnu metodu koja e ostati svojstvena nainu
miljenja europskog praktinog prava. Glosatori su rimsko pravo
prouavali pragmatino, kazuistiki, fragmentarno, antihistorijski i
dogmatski.
Postglosatorske kole
Prouavaju rimsko pravo pod utjecajem vlastitog iskustva. Bave se
rimskim pravom u tumaenju glosatora. Proirili su interes na rimsko
javno pravo. U pogledu metode postglosatori ne donose nita novoga.
Usvojili su metodu koju izgrauje teologija. Pridonijeli su
izgradnji dogmatsko-kazuistike metode (to je izrazita metoda
pozitivnog prava).
Poznati postglosatori: Pistoia, Ubaldis, Bartolus (s njim poinje
meunarodno privatno pravo).
Elegantna kola (Francuska historijska kola)
Iznikla iz klime Francuskog dvora 16.st., a simbol ove kole je
kraljica-majka Katarina Medicci. Najznaajniji predstavnici su:
Cujacius, Baaro, Jacobus, Donnelus.
Temeljne znaajke Francuske pravne kole
Pravu prilazi historijski na viestruki nain. Prouavaju dravno
ureenje (zakonodavni, upravni i sudski sustav) i drutvene prilike u
kojima su pravni instituti nastali. Razlikuju historiju zakona od
historijske pravne zbilje i historije starina. kola Prirodnog
prava
Smatra se da je kola prirodnog prava poela 1625.g. kada je Hugo
Grotius objavio svoju knjigu (O pravu rata i mira). Uenje kole
Prirodnog prava
Uenje ove kole privlai skoro sve velike umove 17. i 18. st. Oni
o velikim moralnim, politikim i pravnim pitanjima raspravljaju
metodom i rjenikom te kole. Zajedniko svim pristaama ove kole je
racionalistika metoda, odbijanje historije i iskustva, usvajanje
dogmatskog i apstraktnog racionalizma. Predstavnici: Hobbes, Locke,
Montesniqe, Wolf. Montesniqe objasni osnovne uenja p.p.
Smatra da prirodnu sredinu kroz dugotrajno povijesno djelovanje
uobliuje ne samo fizika ve i duhovna svojstva ovjeka. Istie vanost
prava i pravne drave kao jamca slobode, pravo stavlja i nad
trenutnih nosilaca vlasti. Historijska pravna kola
Naglaava nacionalna posebnost prava i naglaava da je pravo
nedjeljiv dio duha nacije, naglaava samo razvoj duha nacije.
Naglaena je historija kao oblikovatelj duha nacije.
Bartolus de Sassoferato
Nastojao je ukloniti razlike izmeu rimskog prava, s njime poinje
meunarodno privatno pravo. Baltazar Bogii
Pristaa historijske kole. Prouavao je slavenska , junoslavenska
narodna prava, te je postao jedan od europskih strunjaka za to
pravo. B A B I L O N
1. TO JE TEOKRACIJA?
TEOKRACIJA je vladavina Boga nad narodima. Sve prirodne pojave,
pa i one u drutvu, objanjavali su postojanjem oduhovljenog,
razumskog uzroka koji je iza njih i koji ih pokree. Te sile
predoavane su ovjekoliko ali njihove moi su nadljudske. ovjek im se
pokorava zato to ivi u strahu od kazne od natprirodnog gospodara.
Uz ope, zajednike bogove postoje i posebni pa i pojedinani bogovi
koji su predstavnici i zatitnici pojedinog naroda u svijetu
bogova.
Tako se prve drave javljaju kao teokracije, njima upravlja
bog-zatitnik kao njihov vanzemaljski predstavnik i zatitnik u
svijetu bogova, a njegov hram, sveenstvo, odnosno prvosveenik kao
njegovo zemaljsko i smrtno, ali nita manje svemono oruje, Taj
prvosveenik naziva se ensi, patesi ili iaku.
2. TIJEK RAZVOJA DRAVNOSTI U MEURJEJU EUFRATA I TIGRISA
Tokom 5. i 4. tisuljea pojedina plemena se trajno naseljavaju u
podruju Eufrata i Tigrisa, te ona na pogodnim mjestima podiu
naselja pogodna kako za obradu susjednih podruja tako i za obranu.
Tako se javljaju gusta naselja, koja se esto utvruju i zidinama.
Prva takva naselja javljaju se u junoj Mezopotamiji (Meurjeju), to
su Eridu, Ur, Uruk, Laga, Larsa, Uma, Skurupak, Isin itd. To
podruje june Mezopotamije nazivaju Sumer.
3. NAJVII DRAVNI FUNKICONERI U BABILONU I NJIHOVE FUNKCIJE
Vladar-lugal je nosilac sve vlasti i on je ostvarenje moi
boga-zatitnika grada, ali zbiljski je najvanija vojna vlast.
Nubanda, vladarev pomonik, je upravitelj dvora i carskih imanja,
upravljao je javnim radovima, a i dravnim financijama koje se
temelje ponajvie na dravnim imanjima.
Iaku je drugi najvii slubenik sredinje vlasti, upravlja dravnom
upravom na cijelom dravnom podruju, a to znai da je u njegovim
rukama vojni i upravno-sudbeni stroj.
4. NA KOJE SE KLASE DIJELI BABILONSKO DRUTVO, OBJASNI SVAKU OD
NJIH?
Osnovna pravna podjela drutva je ne slobodne i neslobodne, tj.
robovlasnike i robove. Svi oni koji su slobodni su u klasi
robovlasnika. Slobodni ljudi su po Hamurabijevom zakonu bili
podijeljeni na dvije skupine: avilu (gospodin) i mukenu (siromah).
Avilu je bio gornji sloj, birokracija i vojska, i uope gornji
drutveni sloj dok su mukenu (siromah, puanin, napola slobodan) bili
nii proizovoaki drutveni sloj.
Drugu klasu ini su robovi, tj. ljudi koji su u neijem vlasnitvu,
koji nisu osobno slobodni.
5. ILKU SUSTAV
Ilku je polustajaa vojna formacija, onaj dio vojske koji nije
stalno na okupu, ali koji je bio stalno spreman, koga se lako
pozivalo, i koji je vjerojatno bio glavna udarna snaga vojske, bili
su vojni profesionalci. To su bili vojnici-zemljoradnici. Kao oblik
plae za svoju slubu dobivali su komad zemlje dovoljan za uzdravanje
obitelji i koju su sami obraivali. Ilku-vojnik zemlju moe dati u
zakup samo kad je u ratu, ukoliko zemlju ne obrauje uzastopno tri
godine, gubi i nju i slubu. Ilku-ovlatenici nisu plaali porez, tj.
njihova jedina obveza prema dravi je osobna vojna sluba. Iako nisu
bogati, spadaju u razred avilu i to je razlog privlanosti ste
slube.
6. POLOAJ ROBOVA U BABILNOSKOM DRUTVU?
Robovi su druga klasa babilonskog drutva, mnogo vie izrabljivani
nego nii slojevi klase slobodnih, oni su ljudi u neijem vlasnitvu i
nisu osobno slobodni. Rob je ovjek koji je imao odreenu pravnu i
poslovnu sposobnost. Rob je zakljuivao brak, kako sa osobnom
ropskog poloaja, tako i sa slobodnima. Djeca su nasljeivala status
majke (tj. slobodni su ako je majka slobodna i obrnuto), a slobodan
ovjek je svoju djecu sa robinjom mogao uiniti slobodnima izjavom:
Vi ste moja djeca, odnosno adopcijom.
Robom se moglo postati na razne naine: zarobljenitvom u ratu,
sudskom presudom, samopredajom u ropstvo, glava obitelji je mogla
prodati svoju djecu i enu u ropstvo, nasljeem ropskog stanja
roenjem od oba roenjem od oba roditelja roba. Vlasnici robova su
bili: drava, hramovi, gradske ili seoske opine, i pojedinci. Robovi
su radili sve poslove, zavisno od njihove sposobnosti: kao
poljoprivredni radnici, obrtnici, trgovci, pisari, sluge, itd.
7. INSTITUT DUGOVINSKOG ROPSTVA
Ropstvo je moglo biti trajno i privremeno. Hamurabijev zakon
dugovinsko ropstvo ograniava na 3 godine, nakon toga rob mora biti
osloboen bez obzira da li je svojim trogodinjim radom isplatio dug.
Tako je drava utjecala na visinu zajmova. Ukoliko bi dugovinski rob
umro od zlostavljanja, Hamurabijev zakon odreuje da se ima ubiti
gospodarev sin. Nakon Hamurabija, ove odredbe ne vrijede te osobe
koje su pale u dugovinsko ropstvo ostajali su robovi dok ne odrade
svoj dug.
8. POLOAJ ROBA U PRAVNOM PROMETU U BABILONU SVOJOM POKRETNOM
IMOVINOM I KAO ZASTUPNIK GOSPODARA?
Rob je bio vlasnik svoje pokretne imovine, i s njom je mogao
postupati u pravnom prometu kao i slobodan ovjek. Rob je mogao
nastupati u pravnom prometu kao zastupnik svoga gospodara,i pri
tome su ugovori morali biti sainjeni u pismenom obliku ili pred dva
svjedoka. Rob je smatran pokretnom imovinom gospodara, pa je i ta
imovina predmet svih pravnih poslova.
9. KADA JE VLADAO HAMURABI I KOJA SU NJEGOVA DOSTIGNUA?Hamurabi
vlada od 1792-1750 godine pr.n.e. i tada se Babilon prostirao od
Perzijskog zaljeva na jugu do Ninive na sjeveru, od planina Elama
na istoku do Sirije na zapadu. Vladao je prostorom koji daleko
prelazi granice Mezopotamije.
10. ZAKONICI U MEZOPOTAMIJI PRIJE HAMURABIJA?
Drave Mezopotamije su ve potkraj 3. tisuljea svoju volju poele
izraavati normativnim aktima. To su:
1. Ur Namu koji je izdao zakon koji je sauvan u fragmentima.
2. Lipid Itar izdaje zakon koji je sauvan u veim dijelovima od
Ur-Namuvog, i koji je znaajan dokument za razvoj za razvoj kaznenog
prava.
3. U dravi Enun oko 1930.god. pr.n.e. izdan je zakon koji po
vladaru nosi naziv Zakon vladara Bilalame.
11. SUDSKI SUSTAV BABILONA ZA VRIJEME HAMURABIJA?
U Babilonu je bilo dravno, svjetovno sudstvo. Vladar je vrhovni
sudac a na niim razinama, u njegovo ime, dravni inovnici. Sudstvo
je dio dravne uprave, a sudska organizacija uglavnom je istovjetna
sa upravno-vojnom. Od Hamurabija prvi put u povijesti poinju sudovi
sa svjetovnim sucima zato to nije dopustio da sudstvo ostane u
rukama sveenstva, ipak je sveenstvo zadralo stanovitu ulogu u
sudstvu zato to se pred njima prisee, oni su posrednici u pozivanju
na sud a esto su i izborni suci, sudski biljenici, vjetaci porota.
Od tada redoviti sud je mjesni sud sastavljen od upravitelja grada
(rabinau) kao predsjedatelja a ponekad sudi i uz 4-8 prisjednika
(gradski odlinici). Nezadovoljna stranka je mogla uloiti priziv na
vii sud: sud pokrajine; ovaj sud ini upravitelj pokrajine (akanaku)
obino sa 6 ili 10 prisjednika. Ovi sudovi su naroito vodili rauna o
kraljevim imanjima, i uope njegovim materijalnim interesima u
pokrajini. Nezadovoljna stranka je mogla uloiti priziv i samom
lugalu. Uz ove sudove u svakoj pokrajini postoji sudsko vijee od
4-8 profesionalnih sudaca, slubenika, koji uz sudske vre i upravne
poslove, naroito poslove uprave oko dravne imovine. Svaki od tih
sudova je imao sudske vojnike (policija), sudske pisare i
arhivare.
12. OBLICI VLASNITVA U BABILONUPostoji zajedniko i privatno
vlasnitvo. Kao subjekti zajednikog vlasnitva javljaju se
drava-vladar, hramovi, gradovi, sela. Objekt tog vlasnitva su
najvie zemlja i druge nekretnine, ali i pokretnine: stoka, robovi,
poljoprivredno orue, kao i sve druge pokretnine.
Zemlja u zajednikom vlasnitvu je obraivana i davanjem u
individualni zakup. Zakup ne moe biti predmet pravnog prometa niti
inter vivos niti mortis causa.
Privatni vlasnici zemlje plaaju porez u plodinama. Privatno
vlasnitvo je predmet prometa kako inter vivos tako i mortis causa.
Promet nekretninama se obavlja pismenim ugovorom, kao to se
prijenos svakog vlasnitva najee obavlja na taj nain.
Vlasnitvo, naroito dravno i hramovno vrlo je strogo zatieno.
Kraa se u nekim sluajevima nadoknauje tridesetorostrukom
vrijednosti ukradene stvari, odnosno ako lopov nije u stanju to
nadoknaditi, biti e osuen na smrt.
13. OSOBNI NAJAM PREMA HAMURABIJEVOM ZAKONIKU?
Ovaj ugovor je zakljuivan slino ugovoru o najmu robova. Imamo
vrlo razliite vrste radnika koji zakljuuju ove ugovore: ciglari,
kamenoresci, zidari, koari, krojai, poljoprivredni radnici,
pastiri, itd. U ove ugovore spadaju i naknade lijeniku, veterinaru,
graevinaru, brodograditeljima, itd. za njihove usluge. Veliina
naknade za poslove zavisi od toga da li je usluga uinjena avilu-mu,
muenu-u ili robu. Za istu uslugu imuniji plaaju vie. Radnik,
odnosno izvoa posla odgovara za strunost i kakvou izvedenog posla.
Hamurabijev zakon, ovisi o stupnju tete, odnosno posljedici
nestrunosti, predvia razne naine obeteena: imovinska, tjelesna,
smrt. Cilj tih kazni nije samo da se teta nadoknadi, nego da se
osigura strunost radnika. Najamnina za izvreno djelo plaa se u itu
ili drugim proizvodima i novcu.
14. KAKO SE PREMA HAMURABIJEVOM ZAKONIKU ZAKLJUUJE BRAK?
Sam brak zakljuuje se ugovorom, inae je nitav, a bitan cilj tog
ugovora je da se utvrde meusobne obaveze, taj ugovor zakljuuju
mladoenja i djevojin staratelj. Ugovorom o braku budui supruzi se
mogu osloboditi odgovornosti za prijebrane imovinske odgovornosti
svakog od njih, ali za obveze nastale za vrijeme braka kao i
imovinu steenu za vrijeme braka, odgovaraju zajedniki, tj. ena ima
pravo na pola imovine a pola pripada gospodaru.
15. TIRHATU?
Prilikom zakljuenja ugovora o braku, mladoenja je esto davao
enidbeni dar (tirhatu), koji je jamstvo za zakljuenje braka.
Veliina tirhatua bila je slika ozbiljnosti namjere obje strane da
brak zakljue, enidbeni dar daje pravo na odustanak, jer ako
mladoenja odustane gubi tirhatu, a ako odustane djevojina strana
vraa dvostruki iznos primljenog tirhatua. Mlada prilikom dolaska u
muevu kuu donosi miraz (eriktu), koji obino prelazi tirhatu, a
mirazom upravlja mu kao dobar domain. Tirhatu i eriktu su oblik
imovinskog jamstva za ponaanje supruga u braku.
16. NAINI KANJAVANJA PREMA HAMURABIJEVOM ZAKONIKU?
Kazna ima svojstvo odmazde, i time se postie bitna drutvena
svrha kazne: generalna i specijalna prevencija. Izreenom kaznom
treba postii popravljanje kanjenog. Odmazda se vri kroz naelo
taliona (lex talionis): zub za zub, oko za oko. Cilj odmazde nije
samo tjelesna nego i duevna patnja, ali sve je vea zamjena tjelesna
kazne novanom. Najei nain kanjavanja je imovinska kazna koja svojom
veliinom ima svojstvo odmazde. Velike novane kazne su esto
imovinski, a time i drutveno, poinitelja posve unitavale i bile
(zbog neplaanja) put pretvaranja poinitelja i lanova njegove
obitelji u robove. Babilon pojam krivnje vee uz stanje svijesti, u
svakom djelu postoji element svijesti i on nije isti, niti su
posljedice iste. Stupnjevi svijesti razlikuju se kod raznih
socijalnih grupa, zanimanja, uzrasta, pa i spolova. Pravo najvie
oekuje izotrenu svijest naspram nosilaca vlasti, i zato povrede
nanesene njima, razredu avila, najotrije kanjava, dvostruko vie
nego za iste povrede poinjene mukenu, a povrede ovih dvostruko vie
nego za iste povrede roba. Za neke delikte su propisani i sami
naini izvrenja smrtne kazne: bacanje u vodu, spaljivanje, vjeanje,
otkinuti ruke i noge, jezik, uho, dojke, iskopati oe, izbiti zube
sve su to este kazne i ne uvijek po talionu. Postoji kazna ibanja,
pretvaranja u roba ili igosanje, ianje kose (znak sramote i ropskog
stanja).
17. KAKAV OBLIK IMAJU PRESUDE U BABILONU I TO SVE PRESUDA
SADRI?
Sudske presude imaju oblik ugovora, to jest dokaz za budue
odnose, bile su napisane isto kao ugovori: na ploici je napisan
bitan sadraj izjava stranaka, prisege stranaka, izjave i imena
svjedoka, bit presude. Stranke su se morale obvezati da nee ponovno
pokrenuti postupak po istoj stvari, a stranka koja je temeljem
presude bila obvezna na odreenu inidbu, prisegla je da e ju
izvriti.
18. TO JE BABILONSKI VLADAR ZA SVOJ GRAD-DRAVU, A TO ZA POKORENE
DRAVE?
Vladar je za svoj grad-dravu patesi, a za pokorene drave je samo
lugal.
19. KOJA KAZNA SE IZRICALA LANOM SVJEDOKU U BABILONSKOM PRAVNOM
SUSTAVU?
Lanom svjedoku je izricana ona kazna koja bi bila izreena strani
protiv koje svjedoi kad bi to svjedoenje bilo istinito.
20. KAKVO SVOJSTVO IMA KAZNAU BABILONU I TO JE DRUTVENA SVRHA
KAZNE?
Kazna ima svojstvo odmazde, i time se postie bitna drutvena
svrha kazne: generalna i specijalna prevencija. Izreenom kaznom
treba postii popravljanje kanjenog.
21. KADA I GDJE SE ODVIJALA POBUNA POD VODSTVOM URUKAGINU I KOJI
SU JOJ GLAVNI DOMETI?
U dravi Laga oko 2400. godine pr.n.e. izbila je pobuna pod
vodstvom Urukaginu protiv sveenstva i prvosveenika koji su gazili
kolektivizam u korist hramove birokracije i prenaglaavanje
duhovno-ideoloke uloge prvosveenika a zaboravljanje da on mora
imati i sposobnosti za vojne poslove. Urukaginu je dokinuo
novostvorene povlastice sveenstva i oblike izrabljivanja te je
postao novi vladar Lagaa. Tad je izvren pokuaj odvajanja slube
prvosveenika (sangu-maha) od vladarske svjetovne slube u kojoj je
najbitniji dio najvie vojno zapovijedanje (lugal).
22. NA KOJI JE NAIN U BABILONU OTKUPLJIVAN VOJNIK KOJI JE PAO U
STRANO ZAROBLJENITVO?
Vojnika koji je pao u zarobljenitvo, drava je otkupljivala iz
sredstava njegove obiteljske imovine, a ako ova nije dostatna, onda
sredstava daje hram njegova grada, a tek ako ni to nije dovoljno
onda plaa drava.
23. NAVEDITE KAKO JE NAKON HAMURABIJA BIO SASTAVLJEN MJESNI A
KAKO POKRAJINSKI SUD?
Redoviti sud je mjesni sud sastavljen od upravitelja grada
(rabinau) kao predsjedatelja a ponekad sudi i uz 4-8 prisjednika
(gradski odlinici). Nezadovoljna stranka je mogla uloiti priziv na
vii sud: sud pokrajine; ovaj sud ini upravitelj pokrajine (akanaku)
obino sa 6 ili 10 prisjednika.
A T E N A
24. Objasnite nain nastanka polisa?
U tom ratnikom vremenu, a istovremeno i trajnom naseljenju,
spasiti se od napada nije vie moglo znaiti otii, nego ostati a ipak
preivjeti. Zato se prave gradine, tj. utvrde koje su zbjeg i
spremite za ljude i bogove zatitnike. Zajednica dobiva svoje
prostorno jezgro, svoj vidljivi, prostorni simbol, ono to ini
vidljiv znak moi i trajnosti zajednice, svoj grad kao utvrdu,
svetite: polis kao materijalizacija duhovne biti zajednice.
25. Objasnite nastanak dravnosti na Atici?
Na Atiki poetkom 1. tis. pr.n.e. ive etiri jonska plemena:
Geleonti, Egikoreji, Argadi i Hopleti, okruena uglavnom Doranima.
Zbog trajnog susjedstva, a istovremeno i trajne zajednike
ugroenosti od Dorana, ova etiri plemena ine trajni obrambeni vojni
savez (simahiju). Na Atiki se die strma uzvisina (akropola) koja je
bila pogodna za utvrdu kao zbjeg u ratu i mjesto za zajednikog
zatitnika sva etiri plemena Atike obitavalite boice-djevice Atene.
Tako to mjesto postaje Atenin hram, grad Atena. To postaje
okupljalite i mjesto svetkovine za sva etiri plemena. Uz to ide i
razmjena dobara koja se obavlja u podnoju brijega, dakle, zapoinje
Atena kao trgovite.
26. Bit Tezejevih reformi?
Zbog potrebe priznavanja prostornih obiaja, zato to postoje
slini, isti ali i razliiti obiaji etiri atika plemena, atensko
drutvo zbog nepoznanica zapoinje stvaranje zajednikih obiaja. Bit
Tezejevih reformi je synoiksimos, tj. savez sva etiri plemena. Taj
savez se oitovao u izboru zajednikog bazileja, koji poput bazileja
svakog plemena (koji i dalje postoje) doivotno vri te iste poslove
kad se oni tiu sva etiri plemena, dakle, on je vojskovoa,
prvosveenik i sudac za sve poslove koji izlaze iz okvira jednog
plemena.
Tezeju se pripisuje podjela drutva svih plemena na eupatride
(plemeniti, nasljedna plemenska aristokracija), geomore
(zemljoradnike) i demiurge (tvorci tj. obrtnici). Odredio je da
drutvene poslove mogu obavljati samo eupatridi, to je sve ve bila
zbilja kojoj je dana obiajna potvrda.
Pripisuje mu se podjela Atike na naukrarije (naus=laa) tj. 48
oblasti (12 u svakom plemenu), i svaka je duna sagraditi ratni brod
i opremiti njegovu posadu te dati dva naoruana konjanika. Bila je
to vrsta porezne obaveze. O toj obavezi u svakoj naukrariji brinuo
je naukrar.
27. Tko je bazilej, tko polemarh, a tko arhon eponymos?Bazilej
plemenski starjeina, voa plemena. Polemarh meuplemenski i
nadplemenski organ, zajedniki vojni zapovjednik. Arhon eponymos
zajedniki slubenik za sudbene i uprave poslove. Te slube od sredine
8. st. pr.n.e nisu vie doivotne nego 10-godinje, i samo jednom u
ivotu mogu biti birani za jednu od njih.
28. to je to aeropag, a tko su tezmoteti?
Aeropag je skup bivih arhonata koji mogu biti samo eupatridi,
okupljali su se na Aresovom brijegu, zbor iskusnih i utjecajnih
poznavalaca arhontske slube koji su istovremeno i sudac i kritiar.,
u 7. st.pr.n.e postaju sva vlast. Najvaniji organ vlasti koji je
nadzirao sve druge organe, on je vrhovno sudite i sredite politikih
odluka. Narod postaje neprijatelj te svevlasti u rukama nekolicine,
smatraju da arhonti netono tumae zakon i da ga zloupotrebljavaju i
to je dovelo do opeg zahtjeva da se zakoni ispiu. Aeropag je odluio
da radi otklanjanja sumnje u sadraj zakona, uspostavi 6 novih
slubenika, poznavatelja zakona: tezmoteti. Oni su imali teak
zadatak zbog razliitosti obiaja na atenskom prostoru i vremena u
kojem su se obiaji stvarali. Prirodom zbornog odluivanja zbor
tezmoteta bio je usporen, to se tumailo kao nesposobnost. Zato je
aeropag taj zadatak povjerio arhontu Drakonu 621.g. pr.n.e.
29. Objasnite bit Drakonovih promjena.
Drakonovi zakoni donose proirenje sudske nadlenosti atenske
drave, predavanje odreenih delikata u njenu nadlenost, zamjena
krvne osvete novim oblicima kanjavanja meu kojima je i smrt esta
kazna. Osniva se i novi sudski organ sud efeta koji ine: bazilej,
polemarh, eponim i 48 naukrara. U njegovoj nadlenosti je nehotino
ubojstvo i pokuaj ubojstva Atenjanina,ubojstvo meteka ili roba,
delikti teke tjelesne ozlijede. Efeti sude u tri vijea po 17
lanova. Atenska drava Drakonovim promjenama izrasta uglavnom kao
sudac. No te promjene nisu rijeile bit, kovani novac ulazi u promet
i trgovina postaje nepotena, seljak se ne moe svojim proizvodima
natjecati na tritu, daje zemlju u zalog novarima i biva uvuen u
dugovinsko ropstvo. Seljak gubi sve pa i slobodu, trgovci su
nezadovoljni to nemaju utjecaja na vlast, a i eupatridi uvueni u
igru trita bivaju osiromaeni. Prijeti val nasilja (pokret
nezadovoljnih) a aeropag je nesposoban da predloi rjeenje, sloili
su se da se rjeenje prepusti estitosti jednoga arhontu eponimu
Solonu.
30. Objasnite Solonove gospodarske reforme?
Imale su za cilj spasiti irinu politike osnove vlasti.
Izrabljivanom sloju Atenjana zbacio je teret zaduenosti i ropstva,
proveo je sisahtiju (stresanje tereta). Atenjanin vie ne moe pasti
u dugovinsko ropstvo u Ateni. Svi Atenjani koji su u dugovinskom
ropstvu postaju slobodni ukoliko su jo u Ateni, a one koji su kao
dugovinski robovi dospjeli izvan Atene, otkupila je drava. Svi
dugovi koji su prijetili ropstvom slobodnom Atenjaninu ukinuti su.
Izvrena je devalvacija: dotadanji eginski talanat zamijenio je
eubejski talanat. Ukinuta je hipoteka kao oblik osiguranja za
vraanje duga. Solon je pomogao irokom krugu dunika, a otetio bogate
koji su bili zajmodavci.
31. Objasnite Solonove politike reforme?
Poivaju na prirodu sa zemlje. krta atika zemlja nije se mogla
natjecati sa jeftinim uvezenim plodinama pa je to razlog to je dio
zemljita bio zaputen. Trebalo je potaknuti ulaganje u
poljoprivredu, a to je mogue ako prirod, a ne povrina zemlje,
postane mjerilo neijeg zemljoposjeda. Zato je Solon politika prava
uinio ovisnima o prirodu sa zemlje i to prirodu mjerenom koliinom
poljoprivrednih proizvoda, uzimaju se u obzir ito, ulje i vino
osnovni poljoprivredni proizvodi. Tako je potaknuo ulaganje u
poljoprivredu i podigao vrijednost zemlje. Ova mjera je bila
uperena protiv trgovako-novarskog sloja. Politika ast mjerena
poljoprivrednim prirodom je osnova vlasti pa se takva politika
organizacija zove timokracija.
32. to je sisahtija?
Sisahtijom (stresanjem tereta) Solon je izrabljivanom sloju
Atenjana zbacio teret zaduenosti i ropstva. Atenjanin vie ne moe
pasti u dugovinsko ropstvo u Ateni. Svi Atenjani koji su u
dugovinskom ropstvu postaju slobodni ukoliko su jo u Ateni, a one
koji su kao dugovinski robovi dospjeli izvan Atene, otkupila je
drava. Svi dugovi koji su prijetili ropstvom slobodnom Atenjaninu
ukinuti su.
33. Objasnite podjelu slobodnih graana prema Solonovim
promjenama?
Prema koliini plodina sa zemlje svi slobodni graani (plemenito
podrijetlo vie nije od vanosti) su podijeljeni na:
pentaoksiomedimni (oni koji imaju vie od 500 medimna priroda sa
zemlje, tj. 500 mjera ulja, vina ili ita; medimnos oko 50 litara),
hipeis (konjanici; koji imaju izmeu 300-500 medimna), zeguiti
(jarmai; koji imaju izmeu 200 do 300 medimna) i thetes (eteoci;
koji imaju manje od 200 medimna ili uope nemaju priroda sa zemlje).
Prema pripadnosti razredu odreuju se dunosti (graanske i vojne) i
politika prava.
34. Objasnite bit Pizistratove vladavine.
Pizistratova vladavina naziva se tiranija, iako je on pokazao
snagu demokracije kroz nju je prvenstveno provodio svoju osobnu
vlast. Pizistrat je prvi atenski demagog, voa, to je demokracija
jednog u ime veine. Iako bez ikakve slube on snagom svog govora u
skuptini i politikim spletkama postaje neto poput stranakog voe.
Pizistrat jaa skuptinu da bi kao voa naroda uzdigao sebe. Svoju
imovinu koristi za davanje seljacima jeftinih zajmova, uvodi
pokretne sudove koji odlaze na selo i tamo dijele pravdu (da
seljaci ne idu u grad i da u njegove raspre ne unose svoj utjecaj),
izgrauje Atenu (akvedukti, kanalizacija, javne graevine itd.) i
tako zapoljava gradsku sirotinju, i obrtnike, podie atensku
trgovinu te tako privlai trgovaki sloj. Sve su to bile naznake
jedne nove drave, drave kao gospodarskog imbenika i vlasti kao
kolovanog i poduzetnog inovnitva.
35. Objasnite bit Klistenovih promjena.
Klisten postaje utemeljitelj demokratske struje dravnika.
Klistenovi reformama Atena je zakoraila na put stoljetne slave, to
doba naziva se zlatno doba Atene kao politike zajednice.
Bit njegovih promjena je pobjeda gradskog dijela zajednice,
njegove politike i interesa, pobjeda robovlasnike buroazije. Ukida
plemena kao osnove atenske drave, prostor postaje bitna osnova
drave. Atenski dravni prostor podijeljen je na treine: seosku,
gradsku i primorsku. Narodna skuptina dobila je znaajne nadlenosti,
svake godine bira 10 stratega te druge vojne i financijske
slubenike iz kruga svih atenskih graana, te vano demokratsko
sredstvo ostracizam, ime se odluila na anonimnu demokraciju.
36. to je to ostracizam?
Ostracizam je bio pokazatelj politikog ugleda i Atenjani su ga
nazivali asno progonstvo. To je bio oblik progonstva ne zbog
delikta ili urote protiv demokracije, nego samo zato to demokracija
trai savjesnog i odgovornog graanina, takvog koji kada osjeti da ga
narod slijedi mora ustuknuti i upitati se odakle mu sigurnost u
svoje vienje politikih odluka. O ostracizmu se raspravljalo u
narodnoj skuptini svake godine prilikom estog redovitog zasjedanja.
To je bio jedini sluaj kada se u skuptini zahtijevao kvorum, tj.
najmanje 6.000 graana da bi skuptina mogla zasjedati. Svaki
prisutni je na komadu glinene ploice (ostrakon) mogao ispisati ime
onoga za koga misli da je stekao veliki politiki ugled i utjecaj.
Onaj ije je ime na najmanje 3001 ploici morao je u roku od 10 dana
napustiti Atenu i izvan nje boraviti 10 godina. Atena se odluila za
anonimnu demokraciju i postala je sumnjiava prema onima koji misle
da svojom logikom i odgovornosti mogu samostalno voditi puk. Atena
je najee ostracizmom prognanima odreivala mjesto boravka, tako ih
je u sluaju potrebe mogla pozvati.
37. Atiko-delski savez.
Atiko-delski savez (477-404.g.pr.n.e.) je bio obrambeni savez
preko 200 polisa sa sreditem na otoku Delosu gdje je svehelensko
Apolonovo svetite. Njegov utemeljitelj je Astrid, voa aristokratske
struje. O poslovima saveza lanice odluuju na skuptini izaslanika
svih polisa, a kao svoj prilog vojnoj moi daju ili brodovlje ili
mornaricu ili novac za izgradnju brodova i njihovu posadu.
38. Objasnite institut grafe paranomon?
Periklove promjene uvele su institut grafe paranomon, to je
javna tuba koju svatko moe podii protiv zakonskog prijedloga, ili
njegova predlagaa, ili ve donesenog zakona, a s obrazloenjem da je
ta zakonska odredba protivna demokraciji. Grafe paranomon dala je
mogunost pojedincu koji bi uoio nedemokratsku prirodu prijedloga
skuptine, da pokrene postupak pred helilajom koja bi odluivala o
usklaenosti prijedloga sa obiajem predaka.
39. to je to kleruhija?
Atenska poljoprivreda nije mogla izdrati nadmetanja sa jeftinim
itaricama iz znatno plodnijih zemalja, to je dovodilo do zaputanja
nekih podruja i kultura. Uz to usitnjavanje posjeda dovodilo je do
propadanja sitnog seljaka, do dugovinskog ropstva i stvaranja
gradske sirotinje. To je razlog da je Atena agrarnu prenapuenost
rjeavala putem kleruhija, tj. stvaranjem naseobina svojih graana
izvan Atene (naroito za Perikolova doba).
40. to je time a to atimija?
Atenski graanin je trebao imati odreene vrline i one ine njegovu
ast. Graanska ast (time) mogla je biti oduzeta pa ta osoba postaje
obeaena (atimija).
Atimija je mogla biti potpuna ili djelomina, a osnova atimije,
tj. razlozi koji su nekoga inili nedostojnim, bili su: odreeni
zloini, izbjegavanje vojne obveze, rasipnitvo, zanemarivanje
roditelja, bogohuljenje, zloupotreba politikih prava i sl. Atimija
je uz novanu kaznu vrlo esta kazna, to je kazna graanske
nedostojnosti, izricali su je u razliitim stupnjevima, tj. kao
lienje pojedinih graanskih prava (npr. iskljuenje iz skuptine,
zabrana obraanja sudu) ili potpuna atimija koja je najee povlaila i
konfiskaciju sve imovine.
41. to je to ekklesia i objasnite taj institut?
Solonovim promjenama narodna skuptina (ekklesia) postaje organ
vlasti. Ekklesia je skup svih Atenjana, tj. to je oblik neposredne
demokracije. U nju ulaze svi Atenjani stariji od 20 godine.
Skuptina se sastajala u redovita i izvanredna zasjedanja. Redovita
zasjedanja su bila unaprijed odreena, tj. kad e biti i o emu e se
na njima odluivati. Atenska politika godina je dijeljenja na 10
pritanija, tj. razdoblja od oko 35 dana, i svakog prvog dana u
pritaniji sastajala se skuptina. Dnevni red zasjedanja u svakoj
pritaniji je obiajem odreen. Pored redovitog zasjedanja, stalni
organ vlasti (bule) su mogli skuptinu uvijek sazvati (vatre na
Atiki su bile pozivni znak). Skuptinom je predsjedao predsjedatelj
bule, nakon rasprave odluka se donosila glasovanjem svih prisutnih,
glasovanje je uvijek javno osim kod ostracizma. Zasjedanje je
trajalo uvijek jedan dan. Nadlenost skuptine bila je iroka: do
donoenja zakona do odluka o ratu i miru, od dizanju vojske,
potvrivala je meunarodne ugovore, nadzirala dravne financije, vrila
razne izbore. Odluke skuptine ispitivao je aeropag, odnosno
helilaja, tako je odluka skuptine imala kontrolu a priori i a
posteriori.
42. to je to bule i objasnite taj institut?
Vijee (bule) kao organ vlasti postoji od Solonovih izmjena, imao
je 400 lanova, koji su birani u svakom plemenu (file) po 100 na
vrijeme od godinu dana. Vijee je izraz plemenskog federalizma,
jednakosti, i za vijee plemena su izborne jedinice. Klistenovim
promjenama 508.g.pr.n.e. izmijenja je priroda vijea: vijenici su
birani po kotarevima, vijee ima od tada 500 lanova, po 50 drijebom
izvuenih u svakom kotaru izmeu kandidata koje su predloile opine.
Tako se vijee sastoji od 10 delegacija kotareva. Vijee je imalo u
osnovi dvije vrste poslova: one koji su samo priprema za odluku
ekklesie (zakonodavstvo, vanjski poslovi, rati i mir, itd.) i one o
kojima vijee odluuje samo i konano (tekua diplomacija, vojska,
financije te obavljanje dokimazije.
43. to je to aeropag i objasnite taj institut?
Aeropag (vijee areopagita) nazvan je tako jer mu je sjedite na
Aresovom brijegu, i to je zbiljski najvaniji organ vlasti sve do
Klistenovih promjena. Njegovi lanovi su bivi ahronti nakon to su
zavrili arhontsku slubu. Do Solona arhonti su mogli biti samo
eupatridi,od tada moraju biti pentaoksimomedimni, a u 5. st.
arhonat je otvoren za hipeis (487.g.pr.n.e.) i zeguite
(457.g.pr.n.e.). lanstvo u aeropagu je doivotno i to je jedini
takav organ. Priroda aeropagove ocijene je bila sudsko-pravna,
aeropag je nastupao kao vrsta ustavnog suda ali zbog prirode tog
ustava bio je to politiziran ustavni sud. Odluka aeropaga je bila
neopoziva, tj. imala je svojstvo apsolutnog veta (zabrane).
Efijaltovim promjenama nadlenost aeropaga, zbog njene zloupotrebe,
bila je prenesena na heliaju.
44. to je heliaja i objasnite taj institut?
Heliaja (ili helieja), najvii sud, nazvan tako jer zasjeda pod
vedrim nebom, da bi bogovi promatrali i osvjetljavali njezinu
pravdu i da se suci-porotnici ne bi okuili od zloinaca boravei s
njima u zatvorenom prostoru. Pravda je dijeljenja u dane kad
znamenja pokazuju da su bogovi skloni dijeljenju pravde. Heliaja
postoji od Solonova vremena. Svake godine, izmeu graana starijih od
30 godina i koji su pripadnici prva tri razreda, bira se 5.000
redovitih i 1.000 dodatnih sudaca, ukupno 6.000 sudaca. Svi sporovi
nisu od jednake vanosti pa od toga zavisi i broj sudaca-porotnika.
Postoje vijea od 1501, 501 i 201 lana. Imovinske predmeta uglavnom
rjeava najmanje vijee (201 lan), dok vijee od 501 lana moe izrei
smrtnu kaznu. Najvie vijee (1501 lan) je za velike predmete koji
ugroavaju opi interes. Heliaja nije bila jedini vrhovni sud ni sud
ija se nadlenost protee na dravnom prostoru.
45. Koje vrste sudskog postupka poznajete u atenskom pravu?
Procesualnu sposobnost imaju samo punoljetni atenski graani.
Bile su dvije vrste postupka: privatni (dike) i javni (graphe). Ta
razlika temelji se na povredi interesa: dike postupak se provodi
onda kad je povrijeen tuiteljev privatni interes, a graphe postupak
kad tuitelj nastupa radi zatite opeg interesa.
Dike postupak pokree oteeni i on moe u toku postupak odustati;
presudu donesenu u tom postupku izvravaju same stranke, trokove
postupka snosi tuitelj, a sva kompenzacija pripada stranici
Graphe postupak pokree bilo tko, odustajanjem tuitelja u toku
postupak kao i ukoliko je tuitelj izgubio parnicu povlai kaznu od
tisuu drahma (jer je nehajno pokrenuo postupak). Trokove u graphe
postupku nitko ne plaa, a presudu izvravaju dravni organi.
45. Koje vrste zakona poznajete u atenskom pravu?
O Atenskom pravu saznaje se iz nepravnih vrela: filozofskih,
knjievnih, politiko-povijesnih. Iz tih izvora saznajemo o pravnim
obiajima, pravnoj praksi, dok zakonskih tekstova ili sudskih
presuda uglavnom nema, ili su u navedenim izvorima naveden samo
pojedini njihovi dijelovi. Ipak, atensko pravo bilo je obiajno
pravo, ak i onda kad se pojavljuje u obliku pisanih zakona. Uope
rije zakon je uglavnom znaila obiajno pravo.Tako je atensko pravo
bilo posebno u formalno-pravnom smislu a ne u sadrajnom,
materijalno-pravnom pogledu.
Drakonov zakon sadri sreene i odabrane obiaje koje su popisali
tezmoteti i njime se proiruje sudska nadlenost atenske drave,
predaju se odreeni delikti u njenu nadlenosti. Njime atenska drava
izrasta uglavnom kao sudac.
Atensko pravo: Stvarno, Obvezno, Kazneno, Brano i obiteljsko,
Nasljedno.
46. to je to simahija i koja plemena ulaze u nju?
Zbog trajnog susjedstva, a istovremeno i trajne zajednike
ugroenosti od Dorana, ova etiri plemena ine trajni obrambeni vojni
savez (simahiju).47. to je to isogonia, to isotimia, a to isegoria
i koji ih atenski dravnik osobito zloupotrebljava?
Isogonia (jednakost po podrijetlu), isotimia (jednakost u asti,
u vlsti), isegoria (jednako pravo govora, zbora) Pizistrat ih je
pretvorio u svoju neogranienu vlast.
48. Navedite prava i obveze meteka, te pod kojim uvjetima su se
mogli stalno naseliti u Ateni?
Meteki (metoikoi) su bili doseljenici, stranci stalno naseljeni
u Ateni. Oni su u Ateni bili slobodni, ali nisu imali politika
prava. Atena je vrlo paljivo i uravnoteeno postupala sa strancima.
Stranac se mogao naseliti u Atenu ukoliko je neki Atenjanin preuzeo
odgovornost za njega, potom je polemarh odreivao opinu u kojoj se
moe naseliti (da se ne bi stvarala geta stranaca), Strani su mogli
imati nekretnine samo odreen vrijednosti (otprilike vrijednost kue
i okunice). Pravno zatieni, meteki su se mogli baviti raznim
zanimanjima. Imali su prema Ateni vojne obveze (sluili su vojsku) i
plaali su poseban porez.
49. Protiv koje drutvenog sloja je uperena Solonova reforma?
Solon je svojom gospodarskom reformom otetio bogate koji su bili
zajmodavci, a njegova politika reforma bila je uperena protiv
trgovako-novarskog sloja.
50. to se zapreuje Demofantovim zakonom?
410. g.pr.n.e. Atena se vratila svojim tradicionalnim
institucijama, a njihovu predu zaprijeila Demofantovim zakonom, po
kojemu svatko mo9e ubiti onoga koji obara demokratski poredak.
51. Kako se nazivaju 4 jonska plemena koja naseljavaju Atiku,
tko sklapa savez meu njima i u emu se taj savez oituje?
Poetkom 1. tis.pr.n.e. Atiku naseljavaju jonska plemena
Geleonti, Egikoreji, Argaxi i Hopleti. Tezejevim promjenama nastaje
savez synoiksimos tj. savez sva etiri plemena koji se oitovao u
izboru zajednikog bazileja koji vri poslove vojskovoe, prvosveenika
i suca.
52. to je to Atiko-Delski savez i od kada do kada traje?
Atiko-delskoi savez (477-404.g.pr.n.e.) je bio obrambeni savez
preko 200 polisa sa sreditem na otoku Delosu.
53. to je to misthoforia?
Misthoforia je jedna od Periklovih promjena, plaa za obavljanje
i sudjelovanje u dravnim poslovima.
54. Koje godine arhontska sluba postaje pristupana razredu
Hipeisa a koje Zeguitima?
U 5. st. arhonat je otvoren za hipeis (487.g.pr.n.e.) i zeguite
(457.g.pr.n.e.).
55. Objasnite bit Efilatovih promjena?
Efilatovim promjenama areopagu su oduzete mnoge njegove
nadlenosti, veinu se prenijelo na heliaju i bule tako da je areopag
zadrao nadlenost vjerskog autoriteta. U sreditu izmjena je ocjena
usklaenosti novih propis s obiajima predaka a to je povjereno
heliaji.
56. Kako Periklove promjene reguliraju materiju atenskog
graanstva?
Periklovim promjenama je odreeno da e ubudue atenski graani biti
samo oni koji su roeni u braku u kome su oba roditelja bili
Atenjani. Time postaje vana i materina krv, dravljanstvo, a Atena
se zatvara za brakove sa neatenjankama. Na taj nain je krug
dravljana znatno suen a ponos Atenjana vei.
57. Kakvi su to Peloponeki ratovi, tko ih vodi, kada i koje su
njihove posljedice?
Ishod Atensko-Delskog saveza tj. atenske premoi je otpoinjanje
peloponekih ratova koji e od 431. do 404. god.pr.n.e. trajati izmeu
Atenskog i Peloponekog saveza, a uz neprestanu diplomatsku (i
novanu) prisutnost Perzije. Taj rat e na kraju iscrpsti helenski
svijet, to je kraj njegove politike moi, Atiko-Delski savez je
rasputen.
58. Dravni robovi u Ateni.
Dravni robovi su bili jedna vrsta prinudnih dravnih slubenika,
tj. to su osobe kojima je drava odredila to e raditi i koji nisu
mogli napustiti Atenu. Oni su ivjeli obiteljskim ivotom, tj.
dobivali su stan, hranu, odjeu i naknadu za svoj rad. Oni su se
mogli eniti (pravo na brak), imati svoju djecu, svoju p okretnu
imovnu pa i vlastite robove. Imali su i pravnu i djelatnu
sposobnost.
59. Koje vrste zasjedanja Narodne skuptine u staroj Ateni
poznajete?
Skuptina se sastajala u redovna i izvanredna zasjedanja.
Redovita zasjedanja su bila unaprijed odreena, tj. kad e biti i o
emu e se na njima odluivati. Atenska politika godina je dijeljenja
na 10 pritanija, tj. razdoblja od oko 35 dana, i svakog prvog dana
u pritaniji sastajala se skuptina. Dnevni red zasjedanja u svakoj
pritaniji je obiajem odreen. Pored redovitog zasjedanja, stalni
organ vlasti (bule) su mogli skuptinu uvijek sazvati (vatre na
Atiki su bile pozivni znak).
60. Objasnite to je to dokimazija?
Nakon to je izabran bilo koji slubenik ili vijenik prije
postavljanja u slubu trebao je proi kroz postupak dokimazije koja
je trebala potvrditi graanska svojstva i moralne vrline izabranog.
Dokimazija je obavljana u obliku javnog sudskog ispitivanja, tj. ne
samo da lanovi bule postavljaju pitanja nego je bilo koji graanin
mogao doi i postavljati pitanja, tvrditi i osporavati navode
kandidata. U dokimaziji se ispitivalo da li je kanidat atenski
graanin, njegova dob i razred, potuje li bogove i roditelje, da l
ije uredno obavljao graanske, vojne, poreske obaveze, da li je
kanjavan i sl. Ukoliko bi se utvrdila nepodobnost, tada nije mogao
preuzeti mjesto za koje je izabran, odnosno u sluaju da je dokazno
neistinito i zlonamjerno postupanje i tvrdnje, mogao je biti lien
graanskih prava, prognan pa i kanjen smru za najtee zlonamjere.
61. Tko pokree dike a tko graphe postupak, te tko snosi troak
postupka?
Dike postupak pokree oteeni i on moe u toku postupak odustati;
presudu donesenu u tom postupku izvravaju same stranke, trokove
postupka snosi tuitelj, a sva kompenzacija pripada stranici. Graphe
postupak pokree bilo tko, odustajanjem tuitelja u toku postupak kao
i ukoliko je tuitelj izgubio parnicu povlai kaznu od tisuu drahma
(jer je nehajno pokrenuo postupak). Trokove u graphe postupku nitko
ne plaa, a presudu izvravaju dravni organi.
62. to je efebija i kada je kao obavezna uvedena u Ateni?
Efebija je mladenatvo, dob izmeu djeatva i zrelosti, u Ateni
posebno razdoblje izmeu 18 i 20 godine. Dvogodinji vojniki
novicijat koji su prolazili efebi u Ateni i u mnogim drugim
gradovima-dravama. Atenski su mladii obavljati efebiju nakon
zavrene vie kole, oni se kao efebi (kadeti) izobraavaju za vojsku.
Nakon efebije su mladii stjecali punoljetnost. Kasnije se efebija
iz predvojnikog odgoja pretvorila u studij lijepih vjetina kojemu
su pristupala bogataka djeca. U 3. st.pr.n.e nestaje efebije kao
ustanove.
Efeb (gr. odrastao mladi) je naziv za mladia od 18 godina,
slobodnog podrijetla, atenskog dravljanina. Poslije dokimasije
uveli bi takovog mladia u vojniki popis njegove file.
F R A N A K A
63. to je to kolonat, emphyteusis., prekarij?
Latifundisti na svoje posjede naseljavaju (koloniziraju)
seljake, daju im dio latifundije u zakup, a kao zakupninu od
zakupaca trae dio plodina. Pravni izraz za takav zemljini zakupni
odnos postaje kolonat. Katkad kolonat kao zakup zakljuuju na dugi i
nasljedni rok (do 100 godina) taj odnos nazivaju emphyteusis.
Katkad je zakupni odnos ugovoran bez roka, tj. latifundist zakupcu
daje zemlju do (uvijek mogueg) opoziva i taj odnos nazivaju
precaria data; prekarij je mogao biti uspostavljen i tako da je
seljak dao svoju zemlju a latifundista kao novi vlasnik mu je istu
zemlju dao u prekarij (precaria oblata);, ili latifundista seljaku
daje ne samo seljakovu bivu zemlju nego jo dio latifundije, obino
zato to je seljakova zemlja bila nedovoljna da prehrani obitelj
(precaria renumeratoria). Svi ovi odnosi su oblik zakupnog odnosa,
obian obavezno-ugovorni odnos proizaao (pravno) iz slobodne volje
stranaka.
64. Kada nastaje Franaka drava?
Klodvig pobjeuje rimske ete kod Soissonsa 486.godine i tu godinu
povijest uzima za poetak franake drave.
65. Navedite dvije poznate dinastije koje se smjenjuju na elu
Franake?
Merovinzi u koje je spadao Klodvig i Karolinzi ili Karlovii.
66. Kada Karlo postaje franaki kralj, a kada Imerator
Romanorum?
774. godine Karlo se proglaava franakim kraljem sa titulom kralj
po milosti bojoj. Na Boi 800. godine papa u Rimu kruni Karla i on
postaje Imperator Romanorum (car Rimljana).
67. to je to kraljevski banus?
Samo legitimni kralj ima vlast bannus. Bannus je pravo narediti
ili zabraniti pod prijetnjom kazne. Kraljev bannus mogao se
odnositi na pojedine, vremenski i prostorno odreene odnose, tj.
imao bi svojstvo upravnog akta pa takav banus zovemo upravni (ta
konkretnost je mogla biti vojne, upravne, sudbene, crkvene i sl.
prirode). Ukoliko je kraljeva naredba imala openitiju, tj. svojstvo
ope pravnog pravila, prava,onda je to bio naredbodavni banus, pomou
njega kralj je mogao regulirati nove, obiajem neureene odnose.
Banus ima svojstvo upravnog akta najdulje za ivota
kralja-naredbodavca. Kralju banus pripada kao sredstvo zatite mira,
i slui da se pojedinim osobama ili stvarima prui posebna
zatita.
68. to sve ini kraljev dvor (curia regis) u Franakoj?
Sveukupno osoblje koje je stalno kralju na raspolaganju ini dvor
(domus, platium, aula regis, curia regis), odnosno osoblje se zove
platini, domestici i comitatus. Najbitniji dio dvora je trustis
regia odnosno kraljeva garda.69. Objasnite nadlenost majordoma.
Majordom je najvaniji dvorski slubenik, upravitelj cijelog
dvorskog kuanstva, on je ne samo upravitelj dvora, nego i kraljeve
vojske te i presjeda kraljevskom sudu (od 8.st.), odnosno on je
stvarno bitan u izboru samog kralja. Najprije majordoma postavlja
kralj, ali od 7. st. on je odabranik plemstva, a od kraja 7. st.
ast majordoma nasljedno pripada domu Arnulf (kasnije Karlovi).
70. Objasnite nadlenost grofa dvora comes palati.
Uz majordoma je vaan slubenik comes palatii, tj. grof dvora, a
njegova bitna sluba je voenje kraljevskog suda, te s tim u vezi i
svih kraljevih naredbodavnih i normativnih poslova, ovu slubu najee
obavljaju klerici kao to su uope svi dvorjanici koji su zbog
prirode posla morali biti pismeni bili klerici. Ponekad je bilo vie
grofova dvora.
71. Objasnite instituciju Sabora velikaa (Placitum
generale).
Ova skuptina se odrava u proljee, a ponajee kad i skuptina
naroda (vojske). Na saboru velikaa sudjeluju velikai cijelog
kraljevstva (kasnije i crkveni) i oni se odravaju redovito u
vrijeme Karla Velikog, za Ludviga Pobonog sabor velikaa dosta se
neredovito sastaje. Sabor velikaa raspravlja o svim pitanjima koja
se tiu vlasti i drave i ve tada (pogotovo za slabih kraljeva) sve
vie postaje oblik ogranienja kraljeve vlasti.
72. Teritorijalna podjela Franake; vojvodine, grofovije, centene
ili vicarie.
Najvee teritorijalne jedinice na koje je Franaka podijeljena su
vojvodine, ali cijela Franaka nikad nije bila podijeljena na
Vojvodine. Vojvoda (dux) je upravitelj vojvodine, a to znai vojni
zapovjednik i voa vojske vojvodine. Vojvodine su bile razliite i po
veliini pa i po svojoj prirodi, nekad su to teritorijalne jedinice,
ali najee su to vojne jedinice koje se podudaraju sa plemenima.
Plemenskim vojvodinama upravljaju (nasljedne) plemenske vojvode,
zapravo vladari sa svim pravima koja imaju franaki kraljevi osim to
priznaju vojno vrhovnitvo Franake. Plemenske vojvodine imaju svoje
narodne skuptine, svoje plemstvo i sabor velikaa, svoje plemensko
pravo, a nii slubenici su zavisni od plemenskog vojvode koji je i
zapovjednik vojske svoje vojvodine. Manje jedinice od vojvodina su
grofovije, cijela Franaka je podijeljena na te vojne jedinice
(krajem 8.st. je oko 700 grofovija). Grofovije su vrlo razliite
veliine, ne samo da nose razliite nazive nego obavljaju i razliite
nadlenosti. Grof je vojni zapovjednik svih vojnika grofovije osim
kraljevih vazala, ali u romanskim krajevima grof obavlja i upravne
i sudske poslove, koje grof ne obavlja u grofovijama gdje se odrala
plemenska organizacija.Grof je izvritelj svih kraljevih (odnosno
vojvodinih) nadlenosti na podruju grofovije kao najnie jedinice
dravne nadlenosti. Najnia organizaciona jedinica (u grofoviji ih
ima 3-8) je centena (u germanskim krajevima) odnosno vicaria (u
romanskim krajevima). U germanskim krajevima centene su rodovske
jedinice (sela), a vicarie su uvelike teritorijalne jedinice. I
jedna i druga su oblik uglavnom sudskih jedinica i oblik narodnog
sudovanja. To su podruja plemenskog ili teritorijalnog obiaja koje
narod zna i prema kome sudu. Glavni organ je skup svih slobodnih
mukaraca toga podruja thing (germ) ili mallus (lat.).
73. to su to missi dominici (dvorski izaslanici), a to su to
capitularia missorum?
Da bi nadzirali grofovije, Karlovii alju svoje pomonike, missi
dominici (dvorski izaslanici). Obino idu dva missa: jedan koji
nadzire svjetovne a drugi (obino jedan biskup) duhovne kraljeve
slubenike i vazale. Missi pri tome obiu nekoliko susjednih
grofovija te se to podruje njihove nadzora poinje zvati missatica.
Rad missa biva ureen i posebnim kraljevim uredbama, to su
capitularia missorum.
74. to je to leges barbarorum, a to Lex Romana barbarorum?
Plemenska prava nazivaju se leges barbarorum koja se popisuju u
razdoblju od 5-9. st. i nastaju pisani zakoni, kao suprotnost
rimskom pravu koje se primjenjuje na romansko puanstvo a koje zovu
Lex Romana barbarorum.
75. to su to Formulae Marculfi?
Formulae Marculfi je najpoznatija sauvana zbirka formulara na
kojima su se izdavale isprave. Ova zbirka nosi ime sastavljaa koji
ju je sainio potkraj 7.s t., a sadrava oko 40 formula za javne
isprave i 52 formule za privatne isprave. Ova zbirka je imala
izuzetan ugled, njome se sluila i dvorska kancelarija.
76. Objasnite instituciju suprisenika u franakom pravu.
Stranka daje prisegu skoro uvijek sa svojim suprisenicima. Oni
su u pravilu roaci stranke,i oni su du duni dati prisegu, iznimno
ako nema roaka suprisenici mogu biti i neroaci. Oni moraju biti
slobodni ljudi istoga plemena i stalea kao i stranka sa kojom
priseu. Njihov izbor ima svojstvo arbitrae, bira ih stranka sa
kojom priseu, ali protustranka moe odbiti suprisenika, odnosno
tvrditi da su suprisenici krivo prisegnuli. Broj suprisenika ovisi
o vanosti sporne injenice, u pravilu ih je 12 ali taj broj je nekad
manji ili vei. Suprisenika treba razlikovati od svjedoka (onoga
koji je uo ili vidio), jer suprisenik svojom prisegom tvrdi da je
prisega njegove stranke istinita te sam preuzima odgovornost za
krivu prisegu svoje stranke, tj. sam postaje krivac. Salijski zakon
razlikuje suprisenika koji je svjesno krivo prisegnuo od onoga koji
je bio u bludnji. Kasnije kriva suprisega kanjavanja je ovisno o
stupnju suprisenikove zle namjere.
77. Objasnite institut ordalija ili bojeg suda.
Odreene osobe (robovi) i odreene injenice (optuba za trovanje
ili arobnjatvo) se dokazuju bojim sudom (oradlium). Nekad je boji
sud subsidijarno sredstvo u nedostatku suprisenika i svjedoka,
odnosno sluaju prigovora protiv njihovih prisega. Ordalije seu u
daleku indoeuropsku povijest, a u osnovi je vjerovanje da e bogovi
potvrditi istinu. Crkva je najprije pobijala boji sud, kasnije ga
koriste i crkveni sudovi, a Karlo Veliki nalae da je to nepobitan
dokaz. Ordalije su mogle biti jednostrane (samo stranka koja
dokazuje) ili dvostrane (dvoboj i sud pred kriem). Prije ordalija
stranke priseu da e svoju prisegu potvrditi bojim sudom, tj. da
priznaju dokazanim ono to pokae boji sud. Vrste bojeg suda: dvoboj,
sud pred kriem, sud da vrelom vodom, sud sa usijanim eljeznom i sud
bacanjem u vodu. Boji sudovi su uvelike bili oblik ispitivanja
moralne vrstine, jer pretpostavlja se da su delikventi moralno
labilne osobe, a da nije laov onaj koji je spreman izdrati taj
dokaz da bi dokazao svoje tvrdnje.
78. Koja bitka, protiv koga i koje godine oznaava poetak franake
drave?
Klodvig iz roda Merovinga pobjeuje rimske ete kod Sissonsa
486.g. i tu godinu povijest uzima za poetak franake drave.
77. Kada se donosi Edictum Clotarii (tzv. Vjena konstitucija) i
to se njome propisuje?
Edikt Klotara II od 614.g. propisuje a u sluajevima tekog
delikta ope sudbenosti kojeg je poinio klerik ili akon nieg
stupnja, prvo e biskupski sud provesti disciplinski postupak, a tek
e potom suditi sud centene. Tako biskupski sudovi stjeu svjetovnu
sudbenost nad klericima i laicima biskupskog vlastelinstva.
78. to je u Franakoj centena a to vicaria?
Najnia organizaciona jedinica (u grofoviji ih ima 3-8) je
centena (u germanskim krajevima) odnosno vicaria (u romanskim
krajevima). U germanskim krajevima centene su rodovske jedinice
(sela), a vicarie su uvelike teritorijalne jedinice. I jedna i
druga su oblik uglavnom sudskih jedinica i oblik narodnog
sudovanja. To su podruja plemenskog ili teritorijalnog obiaja koje
narod zna i prema kome sudu. Glavni organ je skup svih slobodnih
mukaraca toga podruja thing (germ) ili mallus (lat.).
79. Tko i kada zabranjuje kolonima prekid kolonata i kako se tim
ediktom mijenja priroda tog odnosa?
U 3.st. dolazi do prekidanja kolonatskog odnosa jer se
gospodarski ne isplati, latifundisti izbjegavanju plaanje poreske
obaveze zbog nedostatka radne snage i trae od drave da nedostatak
robova nadomjesti kolonima privezanim za zemlju. Konstantin 332.
ediktom zabranjuje kolonima prekidanje odnosa. Tako teajem 4. i 5.
st. koloni postaju sve vie vezani uz zemlju da bi bila osigurana
obrada zemlje, odnosno dravi porez te da ovaj poslui za brojnu,
snanu i zadovoljnu vojsku, a da vojska bude Carstvo. Tako se jedan
privatno-pravni, ugovorni, (pravno) dobrovoljni odnos (kolonat),
pretvara u nametnuti, neravnopravni, neslobodni odnos, odnos u
kojem je drava stranka koja ne ugovora nego nareuje.
80. U kojem obliku postoji kraljeva zatita mundeburdium regis u
Franakoj?
Postoje oni koji su bez plemensko-rodovske zatite: klerici,
hodoasnici, idovi, ljudi bez rodovskih srodnika, pa i udovice i
siroadi i za njih je kralj neto poput plemenskog starjeine, kao opi
jamac pravde i zatitnik; nad tim osobama kralj ima mundeburdium
regis. Prema narodnom pravu postoje dvije vrste kraljeve zatite:
jedna je opa, dana putem ope naredbe, a druga je posebna, privatna,
tj. ugovorena osobno a putem simbolikog ina tzv. commendatio, i ona
je osnova vazaliteta. Po njoj tienik zahtjeva da se njegov spor
rjeava pred kraljevskim sudom te da naknada za povrede prema tim
osobama bude plaena u iznosu koji je predvien za povredu kraljeva
banusa.
81. Kada je sklopljen i to se odreuje tzv. Verdunskom mirom?
Nakon 13 godina neprestanih sukoba, mirom u Verdunu 843.g. tri
brata, sinovi Ludviga Pobonog, sporazumjela su se da Franaku
podijele na tri podjednaka dijela: zemlje istono od Rajne
(naseljene Germanima) pripale su Ludvigu (njemakom), zapadne
(francuske zemlje) Karlu elavome, a izmeu njih uski pojas od
Sjevernog mora do Rima, najstarijem Lotaru koji je dobio i naziv
Car. Taj dogaaj uzima se kao kraj Franake kao jedne drave.
82. to je to Konstantinova darovnica i kako je crkva
zloupotrebljava u odnosima s Franakom?
Da ne bi izgledalo da svoju svjetovnu vlast papa duguje
iskljuivo Karloviima, barbarima, kurija je izradila lanu
Konstantinovu darovnicu (Donatio Constantini). Po njoj, Konstantin
Veliki naputajui Rim 330.g. kao svoju prijestolnicu i odlazei u
Konsantinopolis, papi predaje vlast nad itavim zapadnim
svijetom.
83. to je to komendacija?
Komendacija je sveani in kojim se odreena osoba pruanjem ruku i
prisegom vjernosti obvezuje na odreeni slubu (od 8.st. uglavnom
konjaniku) drugoj osobi (kralju ili nekom drugom), a ovaj prima
njegove sklopljene ruke i njegova obeanja te se sa svoje strane
obvezuje da e mu pruati zatitu i (ponekad) dati konjaniku opremu.
Bio je to dvostrani ugovor privatno-pravne naravi. U tom odnosu je
bitno uzajamno povjerenje i zatita, a ove ostvaruju privrenost u
miljenju i oruju.
84. Objasnite pravni prirodu capitularia u franakom pravu i
njihovu podjelu s obzirom na sadraj i druge zakone?
Izvori prava u franakoj su dravni propisi capitularia. Dok lex
(zakon) primjenjuju narodni sudovi capitularie su ureivale odnose
koji su u nadlenosti drave pa te odredbe uglavnom primjenjuju
kraljevi inovnici i vae samo za ivota kralja koji ih je izdao. U
hijerarhiji ova dva pravna vrela (lex i capitularia), lex je jae i
trajnije pravo vrelo. Ureuju uglavnom novonastale odnose koji su
vezni uz dravu. Jedno od bitnih mjerila za sistematizaciju
kapitularija je njihov odnos prema zakonima (plemenskom pravu).
Prema tom mjerili kapitularije dijelimo na:
1. capitularia legibus addenda (zakonu dodane), kralj ih ne moe
donositi sam nego ih predloi skuptini odreenog parlamenta koja ih
svojim prihvaanjem uvrsti u dio plemenskog prava; i
2. capitularia per se scribenda (samostalne, nemaju veze sa
zakonima i narodnim pravom), kralj ih donosi sam i one uglavnom
ureuju dravnu upravu i njih primjenjuju dravni organi
. Po sadraju dijelimo ih na: capitularia mundana (svjetovne),
capitularia ecclesiastica (crkvene), capitularia missorum (kraljeve
uredbe) i capitularia mixta (mjetovite).
Bilo je vrlo malo kapitularija donesenih za cijelu dravu. Najvie
kapitularija je izdano za Karla Velikog i one kasnije imaju posebnu
vanost. Kapitularije franakih kraljeva zajedno s pravom franakih
plemena smatramo franakim pravom u uem smislu rijei.
85. to se u ranofeudalnoj dravi naglaava nazivom patrijahalna a
to nazivom patrimonijalna drava?
Patrijahalna kraljevina oznaava vojno-teritorijalno poimanje
vlasti, vlast je bitno poivala na plemensko-vojnoj logici i ona
obiljeava Franaku dravu za vrijeme cijelog njezinog trajanja (do
kraja 9.st.) Razdoblje ranofeudalne drave nazivaju patrimonijalnom
dravom ime naglaavaju imovinsko-vlasniku (patrimonij, oevina)
osnovu te vlasti, vlast glave obitelj, kao vlasnika obiteljske
imovine.
86. to je to prekarij i u kojem obliku postoji?
Katkad je zakupni odnos ugovoran bez roka, tj. latifundist
zakupcu daje zemlju do (uvijek mogueg) opoziva i taj odnos nazivaju
precaria data; prekarij je mogao biti uspostavljen i tako da je
seljak dao svoju zemlju a latifundista kao novi vlasnik mu je istu
zemlju dao u prekarij (precaria oblata);, ili latifundista seljaku
daje ne samo seljakovu bivu zemlju nego jo dio latifundije, obino
zato to je seljakova zemlja bila nedovoljna da prehrani obitelj
(precaria renumeratoria). Svi ovi odnosi su oblik zakupnog odnosa,
obian obavezno-ugovorni odnos proizaao (pravno) iz slobodne volje
stranaka.
87. Koja se tri sloja formiraju u Franakoj koncem 9.st.?
Formiraju se tri odvojena reda: oratores (oni koji mole),
bellatores (oni koji ratuju) i laboratores (oni koji rade).
88. to je u osnovi razlikovanja patrimonijalne od patrijahalne
monarhije?
Razlika je na poivanju dravne vlasti, patrijahalna monarhija
oznaava vojno-teritorijalno poimanje vlasti, vlast je bitno poivala
na plemensko-vojnoj logici dok se u patrimonijalnoj dravi naglaava
imovinsko-vlasniki osnov vlasti, vlast glave obitelj, kao vlasnika
obiteljske imovine.
89. Kad se odvija bitka na Katalunskim poljima i tko u njoj
sudjeluje?
Kao federati Franci su dio rimske vojske u borbama protiv raznih
drugih germanskih plemena, 451.g. bore se na Katalunskim poljima i
pobjeuju Atiline Hune.
90. Krajem 6.st. Franaka se dijeli izmeu Klotarevih sinova na 3
dijela, kao se zovu ti dijelovi?
Dijeli se na Austraziju, Neustriju i Burgundiju.
91. to je to u Franakoj trustis regia?
Najbitniji dio dvora je trustis regia tj. antrustiones, odnosno
kraljeva garda, oni su jezgra itave kraljevske vojske, njima na elu
u ratu je sam kralj, a od 7.st. majordom. Za Karlovia oni su dio
franakog plemstva koji se uobliava u dvorsko plemstvo.
92. Tko su rachinburzi?
U centenama, odnosno vicariama, budui da je pravo obiajno,
skuptina pri svakom suenju bira od prisutnih 7 koji poznaju obiaje
i koji imaju ugled estitih ljudi te koji e biti nepristrani u
sporovima koji su predmet odluivanja rachinburzi. Oni su vrsta ivog
kodeksa koji trebaju narod uputiti u obiaje pa i da predloe presudu
koju e skuptina donijeti, a proglasit e je predsjedatelj skupa.
93. Tko je i kada objavio poznatu zbirku kapitularija koja ak
postaje slubenom zbirkom?
Neke kapitularije Karla Velikog, Ljudevita Pobonog i Lotara
(njih 29), izdao je kao privatnu zbirku 827.g. opat Ansegisus de
Fontanella pa je 829.g. ta zbirka postala priznata kao slubena.
Bila je to vrlo nepotpuna zbirka jer danas poznajemo vie od 150
kapitularija iz tog razdoblja.
94. to je to u franakom pravu afatomija?
Institut afatomije u salijskom pravu neto slino oporuci.
Nastanak ovog instituta nije jasan, ali ini se (s obzirom na
sudjelovanje kraljevih slubenika) da je taj institut nastao putem
kraljeve nadopune obiajnog prava. Budui da ovaj institut mijenja
prirodni red nasljeivanaj, institut ima posebno ozbiljne, sveane i
javne forme i izuzetnost njegove primjene: na narodom sudu (thing)
pred thunginom ostavitelj odreuje ovjeka s kojim nije u srodstvu i
kojiem predaje svoju imovinu i odreuje osobe (osobu) kojima e je
taj nakon smrti ostavitelja (u roku od 12 mjeseci) u prisutnosti
kralja ili pred kraljevim sudom predati.
95. to je to mannito a to bannitio?
Redoviti postupak zapoinje oteeni tako to pred svjedocima ispred
protustrankine kue izjavljuje da ju poziva na sud, taj poziv zove
se mannitio. Kasnije javlja se sudski poziv, on se zove
bannitio.
96. Kakva je, u franakom sudovanju, uloga suprisenika a kakva
svjedoka?
Svjedok se bitno razlikuje od suprisenika, jer svjedok prisee na
ono to zna iz vlastita opaanja, a suprisenik prisee na prisegu
svoje stranke i tvrdi da je istinita te sam preuzima odgovornost za
krivu prisegu svoje stranke, tj. sam postaje krivac.
97. Tko prema franakom pravu nije mogao biti svjedok?
Svjedokom nisu mogli biti ene, nedorasli mukarci (po Salijskom
zakonu do 12 godina), bespravni i oni kojima je pravo svjedoenja
oduzeto zbog krive prisege.
98. Kakav je po franakom pravu status stranke koja se niti nakon
etverostrukog poziva ne odazove pozivu suda, a za to nema
opravdanih razloga?
Ukoliko se stranka i nakon etverostrukog poziva ne odazove i ne
doe na sud, a nema opravdane razloge (bolest, smrt, poar, sluba za
kralja), sud ne izrie presudu, nego se neposluni sam tim inom
stavio izvan prava (ex lex), a takvom nitko ne smije pruiti utoite
ili hranu (pod prijetnjom kazne), gubi svu imovinu i svatko ga moe
ubiti.
99. to i koje godine nareuju carevi Arkadije i Honorije rimskim
zemljoposjednicima, a u svezi pridobivanja germanskih plemena kao
saveznika?
Germani su na razne naine dio rimske drave. Kao plemenska vojska
umjesto plae dobivali su zemlju koje njihovo pleme uiva. Ishod toga
je Zakon iz 398.g. kojim carevi braa Arkadije (car Istonog dijela
carstva) i Honorije (car Zapadnog dijela carstva) nareuju rimskim
zemljoposjednicima da germanskim plemenima kojima je drava odobrila
naseljavanje moraju ustupiti dio svoje zemlje.
E N G L E S K A
100. to je to Danegeld?
Engleska od Normana mora otkupljivati mir i sredstva koje
skuplja posebnim porezom koji se zove Danegeld i koji katkad iznosi
i do 5.000 kg srebra.
101. Kada je vladao Richard I. Lavljeg srca?
Vladao je od 1189-1199.g. , nasljeuje svoga oca Henrika II.
102. Objasnite znaaj Velike Povelje Magna Carte iz 1215.g.
Kralj John ratujui sa Francuskom financijski iscrpljuje engleski
narod i plemstvo, uvodi crkveni porez u korist pape, dolazi do opeg
nezadovoljstva kraljem. U tim okolnostima postaje sve glasnije
pitanje o prirodi kraljeve vlasti, o odnosu naroda i vlasti, i
narod zbog zasluga svojih predaka i znajui da su oni najbitniji dio
vlasti ele sudjelovati u poslovima vlasti. To je gospodarski i
politiki razlog iroj politikoj spregi koja je skoro sve slobodne
ljude povezala protiv kralja i bila odrednica sadraja Velike
povelje iz 1215.g. Magna Carta je odredila uzajamna prava i dunosti
kralja s jedne strane i feudalaca i naroda (samo slobodni ljudi, ne
kmetovi) s druge strane. Posebnu panju obratila je na pravo kao
osnovu vladanja i na stroj za nadziranje ljudi. To je praktian
dokument u uvjetima srednjeg vijeka, daje uvid u politiku i pravnu
zbilju svog vremena. Ovim dokumentom zapoinje ustavnost engleske
staleke kraljevine. Politiko znaenje rijei Magna Carta u 14. st.
preuzima rije parlament.
103. Kada se prvi put primjenjuje institut impeachmenta?
Stogodinji rat ojaao je i osamostalio Donji dom i on dobiva
prvenstvo u odobravanju poreza. Postaje nemilosrdan prema kraljevim
pomonicima ukoliko primijete da loe gospodare novcem koji im oni
odobravaju. Kada su prvi puta podigli optunicu za kraljevog
pomonika pred Gornji domom 1376.g. taj institut se nazvao
impeachment. 104. Kada se na vlasti nalazi kua Lancaster i kako se
to doba naziva?
Kua Lancaster zavladala je po volji parlamenta, od 1399-1461 g.
i to doba se naziva doba parlamentarnog poretka. To je dovelo do
borbe i za sredinju vlast i za mjesnu vlast, pa i do borbe izmeu
njih, pa se zbog toga naziva jo i doba bespravnog nasilja.
105. to je to rat rua i koliko traje?Osporavanjem krune kui
Lancaster zato to svoje pravo istie kua York, stogodinji rat
nastavljen je unutarnjim ratom, otpoeo je Rat dvije rue za vlast
(1455-1485). Rat rua je klasni rat, plemstvo se meusobno poubijalo.
Rat nije zemlju gospodarski unitio, niti je bilo velikih ljudskih
rtava.
106. Navedite obveze vazala prema kralju.Tokom 12. st. vazalske
obveze postaju sve odreenije prema veliini posjeda ili plodina sa
zemlje: svaki vazal mora dovesti onoliko vitezova (konjanika)
koliko ih njegova zemlja moe izdravati, a to odreuje broj vitekih
posjeda. Vazalska dunost je 40 dana redovite vojne slube godinje,
za to vrijeme sve trokove snosi sam vazal. U vrijeme rata ta dunost
traje dva mjeseca. Vazal je duan priskoiti gospodaru (sizerenu) u
tri prilike u kojima ima izuzetne izdatke: kada prvi put promie
najstarijeg sina u viteza, kada prvi put udaje najstariju ker i za
otkup zarobljenog sizerena.
107. Koliko vrsta kmetova ima u Engleskoj u 13. st.?Razlikujemo
tri vrste kmetova: a) kmetovi starih kraljevskih domena (tj,.
domene engleskih kraljeva prije 1066.g.) imali su pravo albe
erifovom pomoniku ukoliko je uivalac kraljeve domene povrijedio
stare obiaje domene o kmetovima, b) povlateni kmetovi njihove
obveze su odreene za razliku od c) obini kmetovi.
108. Kada i koji sud u Engleskoj prihvaa tube kmetova protiv
gospodara?Krajem 15. st. Kanclarov sud poinje tititi kmetove protiv
njihovih gospodara, doputa njihove tube protiv gospodara a zbog
smetanja posjeda, tj. kmetovima daju istu zatitu kakvu je pruao
slobodnom seljaku ili zakupcu protiv gospodara zemlje.
109. Koje vrste redovitih prihoda ima kralj u Engleskoj u
srednjem vijeku?Redoviti kraljevi prihodi su: 1) od kraljevih
domena kraljevih uma i gradova, 2) od feudalnih vazala plaaju
kralju odreene pristojbe, 3) od kraljevih povlastica to ima samo
on, npr. dio vina koji se uvozi u luke te globe koje izrie kraljev
sud.
110. to je to Domesday Book?
Wiliam osvaja je organizirao popis sveukupne imovine i
stanovnita te je 1086.g. sainjena Knjiga posljednjeg suda -
Domesday Book. To je najiscrpniji izvor gospodarskih, socijalnih,
klasnih slojeva u jednom srednjovjekovnom drutvu.
111. to je to Veliko vijee (Magnum Concilium) i navedite mu
ovlasti?
Tokom 11. i 12. st. feudalna drava poiva na ugovornom odnosu
unutar feudalne klase; taj ugovor je ureen obiajem, a skup svih
lanova tog odnosa je sud za sporove meu strankama u tom odnosu. To
tijelo je bilo glavni organ sve dravne vlasti Veliko Vijee (Magnum
concilium). MC je skup svih neposrednih vazala krune, tj. onih koji
su od kralja dobili feude uz uvjet feudalnih obaveza. To je
feudalno-klasno tijelo kako po sastavu tako i po nadlenosti i po
nainu djelovanja. Naelno su svi oni koji dre zemlje od krune lanovi
tog tijela, to je duhovno i svjetovno plemstvo. Sastaje se po
potrebi, u pravilu dva do tri puta godinje. U 12.st. pojavljuje se
razlika izmeu krupnih i niih krunskih vazala. Krupne vazale poziva
sam kralj, dok nie vazale erif poziva opim pozivom na Veliko vijee.
Prisustvovanje vijeu je ne samo pravo nego i dunosti: jedna od
vazalovih obaveze je da prui savjet sizerenu. U pogledu poziva, kao
i u pogledu nadlenosti ili postupaka u ovom tijelu, ne treba
oekivati preveliku formalnu ujednaenost i odreenost. Bilo koje
pitanje je moglo biti postavljeno i raspravljano u tome tijelu
Rasprave su najee poprimale izgled suenja, jer su pretpostavljale
razlaganje prava. To je razlog duboke veze i proimanja common lawa
i parlamentarizma. Ponekad je MC doista i bio sudite, jer je to
tijelo nadleno za sve sporove meu krunskim vazalima, a to znai i za
sporove izmeu kralja i pojedinog vazala. Zbog ratova i kraljevih
estih izbivanja izvan Engleske, MC se sastaje vrlo neredovito a rat
i ratne potrebe postaju predmet njihovih sastanaka. U 13.st. MC je
sazivan u sastavu koji se razlikovao od njegova redovitog sastava,
i taj se MC poinje nazivat parlament.
112. to je to Curia regis, tj. ui sastav Velikog vijea?
Glavni izdanak Velikog vijea, odnosno tijelo koje umjesto njega
obavlja najvie njegovih poslova je Curia regis tj. ui sastav
Velikog vijea. Kralj sve ee umjesto MC saziva najvanije lanove toga
tijela,a to su uglavnom krupni vazali krune, a u najveem broju oni
su i zaposleni na dvoru. Tako via facti nastaje Curia regis, ona uz
kralja postaje glavni operativni nositelj svih poslova vlasti. U
sastavu CR su ne samo krupni vazali nego dvorsko struno osoblje to
u ovom tijelu daje znaenja ne samo politikog nego i strunog
autoriteta. Rasprava u CR i ma oblik savjeta kruni; kad ta rasprava
zavri donoenjem kakve isprave, onda je potpisuje kralj.
113. Objasnite poetak razdvajanja parlamenta na Gornji i Donji
dom.Krupno plemstvo uz poslove koje je obavljalo u okviru
parlamenta radilo je i mnoge druge (naroito sudske) poslove. Zato
krupno plemstvo (lords) zasjeda i odluuje o tim poslovima i kad ne
zasjeda parlament. Od sredine 14.st. krupno plemstvo poinje na
svojim odvojenim sjednicama raspravljati, pa i rjeavati, i o onim
poslovima o kojima su do tada rjeavali u okviru parlamenta, tj. na
zajednikim sastancima s predstavnicima nieg plemstva i gradova. To
e biti od presudnog znaenja za odnos klasa i poimanje rijei narod u
Engleskoj.
114. Teritorijalna podjela Engleske u srednjem vijeku?Cijela
Engleska je podijeljena na grofovije, a ove su podijeljene na
oblasti stotine, a ove na desetine. Sve te jedinice su bile vojne a
nazivi stotine i desetine su prema broju vojnika koje su davale. Na
elu tih upravno-vojnih i sudskih jedinica stoje erif kasnije nazvan
grof, odnosno naelnik.
115. to znate o instituciji azila?Azil (pribjeite) na posveenom
mjestu smatralo se povlasticom. Ako se zloinac sklonio u crkvu ili
kakvo sveto mjesto, svjetovne osobe ga nisu mogle tamo hvatati,
sveenici su ga mogli hraniti 7 dana, a nakon toga on se mogao
predati sudu ili prisegnuti da e zauvijek napustiti Englesku ili
ostati u crkvi dok ne umre od gladi. Zloinac je esto izabrao da
umre od gladi, ili da napusti Englesku jer je to izjednaavano sa
smrti, u tom sluaju nije bilo presude pa njegova imovina nije
konfiscirana, ena je smatrana udovicom, a imovina pripada
nasljednicima. Ova povlastica je ukinuta u 17.st.
116. to je to Test Act, kada je donesen i to se njime
propisuje?
Test act Zakon o ispitivanju vjere, donesen je 1673.g. a njime
se propisuje da dravne, vojne, sudske, crkvene, kolske slube itd.
mogu preuzeti samo osobe koje prisegnu pripadnost Anglikanskoj
crkvi. Njegovim ukidanjem 1828. katolici i protestanti-neanglikanci
mogli su postati dravni i gradski inovnici, poslanici, nastavnici
itd. Dakle ukinut je, bar pravno, politiki monopol anglikanske
vjere.117. Kada je donesen i to je propisivao Habeas corpus
act?
Habeas corpus act (Zakon o osobnoj slobodi) donesen je 1679.g.
To je najvee jamstvo osobnih sloboda do 20.st. Ustavna isprava koja
stavlja zatvore i njihovo osoblje pod temeljit sudski nadzor. Prema
njoj zatvorska sluba moe nekoga uhititi i drati u zatvoru samo na
temelju sudskog naloga. Ima i izuzetaka i to ako postoji mogunosti
bijega, ali i tada se moraju drati odreenih pravila kao npr. ne moe
se drati vie od 24 sata i ve se u tom vremenu mora izdati sudski
nalog inae ga trebaju pustiti, ako je sud izdao nalog da se
osumnjienog drati u zatvoru, ta osoba mora biti u roku od 20 dana
izvedena pred porotu.
118. Kada je donesen i to je regulirao Zakon prava (Bill of
Rights)?Zakon prava doneen je 1689.g. Ovaj Zakon je djelo slavne
revolucije i jedan je od najvanijih ustavnih zakona, taj je zakon
naelo zakonitosti, naelo stalnosti sudske organizacije, budetsko
pravo i vojsku stavio u ruke parlamenta. Govori o tome da je naelo
zakonitosti iznad vlasti pa i kraljeve, zakon je obavezan i za
kralja, da je sudska organizacija stalna i odreena i protuzakonito
je uspostavljanje izvanrednih sudova, da je zakonom odreen broj
porotnika, ne mogu se zahtijevati prekomjerna jamstva ni dosuivati
prekomjerne globe, ni okrutne ili neuobiajene kazne, svaki
Englez-protestant moe nositi oruje za osobnu obranu, svaki Englez
ima pravo podnijeti peticiju parlamentu, da ima slobodu govora,
rasprave i postupka u parlamentu bez ikakve odgovornosti, da izbori
za parlament moraju biti slobodni i parlament mora biti esto na
okupu. Parlament odluuje o podizanju vojske, porota - slobodno i
zakonito izabrana osnovni je jamac pravne slobode.
119. Kada je donesen i to je regulirao Zakon o nasljeu
prijestolja (Act od Sttlement)?Zakon o nasljeu prijestolja donesen
je 1701.g. i sadrava da kraljevi Engleske moraju biti protestantske
vjere, da kralj ne moe napustiti Englesku bez odobrenja parlamenta,
samo parlament moe objaviti rat zbog kraljevih privatnih posjeda,
kralj ne moe obustaviti postupak impeachmenta, kraljev akt je
izvran samo ako uz kraljev potpis ima i supotpis lana Tajnog
savjeta tj. ministra, stranac ne moe biti lan Tajnog savjeta, suci
su nesmjenjivi. On je temelj engleskog parlamenta. 120. to je Privy
Council i koja mu je funkcija?
Zemlja Henrika VIII potjee tijelo koje je nazvano Tajni savjet
kao skup kraljevih savjetnika o dravnim poslovima. lanove tog
tijela imenovao je kralj. To tijelo je obavljalo (i danas obavlja
njegov Pravni odbor) i sudske poslove, ali je bilo organ kraljeva
osobita povjerenja u dravnim pitanjima; kralj je rijetko sazivao
cijeli skup, ali se savjetovao s pojedinim lanovima tog tijela;
kraljevi tajni savjetnici su bili i oni koji su vodili pojedine
resore (ministri), njih je bilo 4-6, a u 19.st. broj e narasti do
desetak; krajem 17 st. kraljevi su poeli u svoj kabinet sazivati te
svoje najvanije tajne savjetnike da se zajedno savjetuju.121. Kada
se u Engleskoj donosi prvi Izborni zakon (Reform Bill)?
Donosi se 1832.g. i imao je dva cilja: birako pravo vezati za
broj stanovnitva (a ne prostor) i dati birako pravo onim drutvenim
grupama koje e ga odgovorno i uspjeno iskoristiti.122. Kada u
Engleskoj birako pravo dobivaju ene?
1918 u proljee sa navrenih 30 godina.123. Kada je donesena
Peticija prava i to se njome proklamira?
Petition of Rights 1628.g. sastavili su je Eliot i bivi kraljev
sudac Coke; priznanje je prava parlamenta i graana, te je priznanje
izrijekom da kralj nije iznad prava. Taj akt priziva stara i
nezastariva prava koja potjeu iz 13 i 14. st. i kojima starost daje
svojstvo prava; peticija u devet lanova nabraja ta prava i njihove
povrede i u desetom sve to ponovo saimlje124. Koja dva statuta su
od 13. st. do danas osnova prometa nekretninama u Engleskoj, kada i
od strane kojeg vladara su doneseni?
Statute de Donis iz 1285.g. i Quia Emptores (Jer kupci) iu
1290.g. ta dva statuta su do danas ostala od temeljene vanosti za
englesko zemljino pravo. Donijeti su za vladavine Edwarda I.
125. Objasnite to je to ustanak Lolarda, kada se odvijao i tko
mu je bio ideolog?
Borbe za otkup kmetova u Engleskoj izazvale su pobune 1381.g. u
obliku vjerskog pokreta protiv papske svevlasti, protiv doktrine o
jednakosti vlasti i ideologije. Oxfordski profesor Wycliffe je tome
dao doktrinarnu razinu a njene pristae su nazvani lolardi. Lolardi
su svu panju usmjerili protiv svjetovne vlasti crkve i njenog
bogatstva, a svoje su pristae nalazili meu seljacima, graanima, ali
i u niem plemstvu. irina lolardskog pokreta je uzrok otrini njegova
suzbijanja. Lolardi su imali dosta zajednikog s buduim
protestantizmom pa koliko su u tajnosti preivjeli progone i doekali
nastanak iroke struje parlamentarizma, oni su se u nju utopili.
126. Tko postaje kraljem Engleske nakon smrti Elizabete Tudor i
u kojem razdoblju vlada bez parlamenta?Naslijedio ju je James I, a
bez parlamenta vlada od 1614-1621.g.
127. Od koje se godine dijeli parlament na dva doma i to je
osnov zakonodavnog prava parlamenta?
1332.g. za vrijeme vladavine kralja Edwarda II parlament se
razdvaja na dva doma. Zakonodavno pravo parlamenta razvija se kao
nuan posljedica njegova financijskog prava, tako je parlament
posredstvom financijskog stjecao i zakonodavno pravo.
128. Koje upravne jedinice postoje u Engleskoj od kraja 19.st.,
tko je na njihovu elu i na osnovu kojeg zakona su stvorene?
Zakonom o mjesnoj upravi u izvangradskim podrujima iz 1888.g.
ureeno je da su najvee upravne jedinice grofovije, s time da neki
veliki gradovi imaju svojstvo grofovije.
Grofovijom upravlja izabrano vijee grofovije. Manje jedinice od
grofovije su kotarevi kojih u grofoviji ima 5-6 kojima upravlja
vijee kotara. Seoski kotarevi se dijele na upe, kojima upravlja
vijee upe.
129. Od 1832-1969 u Engleskoj je provedeno 6 izbornih reformi.
Navedite godine u kojima su reforme izvrene i koje novine donose
posljednje 3 reforme.
Reforme su izvrene: 1832.g., 1867.g., 1884.g. 1918.g., 1928.g. i
1969.g.
1918.g. parlament je donio zakon kojim je uveo ope pravo glasa
za ene i mukarce koji imaju 21 godinu, a za ene koje su navrile 30
godina.
1928.g. uvedeno ope i jednako pravo glasa za mukarce i ene koji
su navrili 21 godinu.
1969.g. aktivno birako pravo dobit e svi sa navrenih 18 godina,
dok e pasivno birako pravo ostati vezano za navrenu 21 godinu,
lanovi Donjeg doma ne mogu biti dravni slubenici, a to su sveenici,
suci, vojne osobe i sl.
130. ime i zbog eka kralj Henrik II. eli ojaati svoju vlast?
Spoznavi premo crkve i irinu njenih sudbenih ovlatenja koja su
smetala dravi, Henrik II se s njom sukobi. Klarendoskim uredbama
1164.g. Henrik II je ograniio sudbenu vlast crkve pa je to povod
sukobu i ubojstvu kenterberijskog nadbiskupa T. Becketa. Henrik II
ograniio je i feudalnu sudbenost i tako sudstvo postaje bitna
poluga jaanju kraljeve vlasti. Naredbom o oruju 1181.g. propisao je
da svi slobodni ljudi, srazmjerno svom imetku moraju imati odreeno
naoruanje. Tako se kralj mogao protiv plemstva osloniti na plaenike
kao i na naoruani narod.
131. to engleski kralj Henrik II ureuje tzv. Klarednoskim
uredbama i kada su one donesene?
Klarendoskim uredbama 1164.g. Henrik II je ograniio sudbenu
vlast crkve pa je to povod sukobu i ubojstvu kenterberijskog
nadbiskupa T. Becketa.
132. Kada se sastao tzv. Viteki parlament i koje su njegove
glavne odluke?
To je parlament izabran 1661.g. koji e na okupu biti do 1678.g.
Uao je u povijest po tome to od njega potjee dvostranaki sustav
engleskog parlamenta - torijevci i vigovci. Od 1673.g. vodi
politiku koja je prilino suprotna kraljevoj i izraz toga je i jo
jedna njegova odluka: kako je kralj sam pozivao predstavnike
gradova u parlament, Viteki parlament je odredio da e ubudue u
donjem domu uvijek biti predstavnici onih gradova koji su u ovom
parlamentu bili predstavljeni-1673.g. podastro kralju na potvrdu
Test Act-dravne, vojne, crkvene, sudske itd. slube mogu preuzeti
samo osobe koje prisegnu vjernost Anglikanskoj crkvi.
133. Kojim aktima i kada donesenim Henrik II utjee na odnos
kralja i crkvenog odnosno svjetovnog plemstva?
Klarendoskim uredbama 1164.g. Henrik II je ograniio sudbenu
vlast crkve. Naredbom o oruju 1181.g. propisao je da svi slobodni
ljudi, srazmjerno svom imetku moraju imati odreeno naoruanje. Tako
se kralj mogao protiv plemstva osloniti na plaenike kao i na
naoruani narod.
134. Tko po Zakonu o nasljeu krune iz 1701.g. imenuje suce, te
tko ina osnovu ega odluuje o njihovu opozivu?
Kruna imenuje suce, ali ih ne moe opozvati dok se dobro vladaju,
a o tome odluuje sud ili parlament postupkom impeachmenta.
135. Koje godine u Engleskoj dolazi do pada cijele vlade te kako
nastaje presedan za kolegijalnu odgovornost vlade?
1742.g. dolo je do pada engleske vlade zato to je Walpole podnio
ostavku; donji dom se nije zadovoljio njegovom ostavkom - vladu su
inili Walpoleovi istomiljenici (politika homogenost vlade);
zajedniki su donosili odluke - kolegijalnost u odluivanju; pa
zajedniki i odgovaraju - kolektivna, solidarna odgovornost,
parlament smatra da su ljudi politika, tj. promjena politike znai
promjenu ministara i tada je stvoren presedan za kolegijalnu
odgovornost vlade, tj. da je parlamentarna vlada ustavni
presedan.
136. U ranofeudalnoj Engleskoj punoljetstvo muke djece je
razliito. O emu ovisi i kada ga stjeu muka djeca feudalaca, a kada
muka djeca seljaka?
Djeca feudalaca su stjecala punoljetstvo za viteku slubu sa 21
godinom, a seljaka sa 14 godina.
137. Kada je u Engleskoj pasivno birako pravo izjednaeno s
aktivnom, tj. kada je za pasivno birako pravo ukinut imovinski
cenzus?
1858.g.
138. U kom razdoblju bez parlamenta vlada James I. Stuard, a u
kom Charles I. Stuard, te koja dva znaajna akta Parlamenta su
vezana za vladavinu Charlsa I.?
James I. Stuard bez parlamenta vlada 1614-1621.g., a Charles I.
Stuard od 1629-1640.g.. Dva akta parlamenta su Velika prituba i
Zakon o ukidanju episkopata i uvoenju Prezbiterijanske crkve i u
Engleskoj.
139. Kada je i za kojeg kralja donesena Peticija o pravima u
Engleskoj i koje su njene najvanije odredbe?
Donesena je 1628.g. za vrijeme Charlesa I. Stuarda i njome je
odreeno da kralj en moe bez odobrenja parlamenta nametnuti poreze
ak ni u obliku zajma ili dobrovoljnog doprinosa ili besplatnih
darova, nitko ne moe biti gonjen ili kanjen zato to je odbio
platiti porez koji parlament nije odobrio, nitko ne moe biti lien
svojih prirodnih sudaca (porote), niti su zakoniti izuzetni ili
izvanredni, bilo civilni, bilo vojni sudovi, smjetaj kraljeve
vojske (kopnene ili pomorske) kod graana pojedinaca.
140. to je u Engleskom pravu Quo Warranto, tko ga i kada
provodi?
Taj institut je uveo Edward I. radi kontrole pojedinaca koji su
obavljali sudbene, odnosno pravne poslove trebali su dokazati
osnovanost za to.
141. Kakav je znaaj u engleskoj pravnoj povijesti Simona de
Montforta?
Za vrijeme graanskog rata je nie plemstvo, 1265.g. porazilo
kraljevu vojsku i zarobilo kralja, tada je voa pobunjenika Simon de
Montfort, grof od Lestera, preuzeo upravu. On je sazvao Magnum
Concilium u koji je uz krunske vazale pozvao po dva predstavnika
nieg plemstva iz svake grofovije, nego i po dva predstavnika iz
svakog slobodnog grada. Taj skup iz 1265.g. smatra se prvim
parlamentom, tj. opim predstavnitvom naroda, a njegovim
utemeljiteljem Simon de Montfort.
142. Koje godine ikako je zavren proces dokidanja kmetskog
posjeda u Engleskoj i temeljem kojeg akta?
1926. godine kmetski je posjed posve ukinut uz novano obeteenje
vlasnicima zemlje, i to na temelju Law of Property Act (Zakon o
vlasnitvu) iz 1922. godine.
143. Kojim vetom i na koji rok raspolau, po Zakonu o parlamentu
iz 1911.g., gornji odnosno donji dom engleskog parlamenta, a kad a
se radi o prijedlogu zakona nefinancijske naravi?
Ako je zakon nefinancijske naravi, donose ga oba doma, ali ne
jednakom pravom. Zakona nema bez suglasnosti donjeg doma (tj. ima
apsolutni veto), a gornji dom ima pravo odlonog veta (supenzivnog
veta) na rok od dvije godine, taj rok mora istei kroz 3 uzastopna
zasjedanja, a rauna se od drugog itanja u prvom zasjedanju do treeg
itanja u treem zasjedanju. 144. Kancelarov sud?
Krajem 15.st. Kancelarov sud poinje tititi kmetove od njihovih
gospodara doputajui njihove tube protiv gospodara. Ono to je
posebnost Kancelarova suda je to da njega ne vee ni common law ni
statute law kao formalno pravo, nego Kancelarov sud treba da njihov
formalizam, pomou svoje slobodne ocjene svih okolnosti (pa i
subjektivnih) sluaja, ispravi naelom pravinosti. Tako je nastao
jedan trei sustav prava: pravo pravinosti (equity law), on je posve
odvojen (tako e ostati do 19.st.) od druga dva.
145. Presedan?
Sud ne mogavi poricati vlastita rjeenja i sam se vee za
prethodne sluajeve, tj. prvu presudu kojoj je rijeena jedna vrsta
odnosa postaje obavezna za svaki takav isti sluaj. Taj prvi pravni
sluaj,odnosno presuda postaje obavezna, ona je zapravo konkretna
pravna norma. Ta prava presuda presedan ili precedent ustvari
rjeava sve iste budue sluajeve, i tako obvezuje sve stranke i suce
u buduim takvim sluajevima. Pravilo o obveznosti presedana
uspostavlja se tokom 14.st. te u 16.st. ono postaje opepriznato.
Presedan moe izmijeniti samo vii sud, a od kraljevih (tj. vrhovnih)
sudova jedino je vii sud Dom lordova.
VELEIZDAJA
Do danas je osnova eng. krivinog prava, naroito to se tie
najteih zloina Statut iz 1352. god. Taj akt ograniava krug
postupaka koji su oblik najtee felony, a koje naziva treason
(izdaja); kao veleizdaja, tj. zloin protiv kralja navedeni su
smiljanje i izvoenje nasilne radnje uperene na osobu kralja, na
njegovu suprugu, supruga, nasljednika prijestolja, protiv kraljevih
visokih slubenika, krivotvorenje dravnog peata ili novca, vojna
pobuna.
MALA IZDAJA
Kako je kralj imao pravo na vjernost svih podanika, a povreda te
vjernosti je zloin izdaje, tako i nii gospodari (feudalci prema
vazalima, otac prema eni i djeci) imaju pravo na vjernost svih
njima podlonih. Zloin prema ovim gospodarima prema statutu iz 1352.
je mala izdaja, a kazne mada su manje, ipak su sline: smrt,
konfiskacija imovine u korist gospodara itd. Mala izdaja kao delikt
je postojala do krivinog zakona iz 1827. god.
T U R S K A
146. Koji sultan i kada prenosi prijestolnicu iz Bruse u
Jedrene?
Murat I. 1365.g. prenosi prijestolnicu iz Burse u Jedrene.
147. Kada je osvojen Carigrad i to se rauna od tog datuma?
Padom Carigrada 1453.g. za vrijeme Mehmeda II. mnogi e smatrati
kraj srednjeg vijeka, Turska postaje prvorazredni imbenik europske
politike slijedea 4.st., artiljerija postaje ne samo jedan od
simbola turskih osvajanja, nego i novi oblik vojne taktike.
148. Za vrijeme kojeg sultana je bitka na Mohakom polju?
Bitka na Mohakom polju bila je za vrijeme sultana Sulejmana
II.
149. Tko su to Janjiari?
Murat II poetkom 15. st. stvara novu vrstu stalnih pjeadijskih
postrojbi: janjiari. Oni su trebali biti vojska koja jedina ivi za
rat. Zato je njima zabranjeno bilo kakvo drugo zanimanje, ne mogu
se eniti niti uope imati obitelj, i trebalo je da nemaju ni
podrijetlo. Janjiari su trebali biti vojska koja izgara na dravnom
rtveniku. To je trebalo postii nainom novaenja, odgoja i ivota
janjiara. Janjiarske postrojbe su popunjavane pomou danka u krvi,
naizmjence u pojedinim pokrajinama , svake 3 do 7 godine, izmeu
zdravih djeaka nemuslimana starijih od 10-ak godina, uziman je
obino jedan na 40 kua. U Carigradu je bila sva janjiarska vojska, i
tu su odgajani djeca odabrana za janjiare. Odgoj je bio spartanski.
Oni su bili udarna snaga turske vojske, tek podruje koje su
pregazili janjiari smatramo je osvojenim.
150. Kakve su to zemlje sa hasom a kakve sa lijanom?
Turski pravnici podijelili zemlje s obzirom na to kako ih drava
koristi: a) zemlje s hasom zemlje s kojih drava ubire naturalni
porez za timarsko spahijsku vojsku i b) zemlje sa lijanom drava
ubire porez u novcu.
151. Objasnite timarski sustav?
Timarski sustav je do sredine 15.st. u najviem dijelu ostao
odreen obiajem. Zato su sultan Mehmed II el Fatih i naroito
Sulejman II timarskom sustavu dali njegovu punu pravnu odreenost,
tako su bila posve jasno odreena kako prava timarnika tako i
seljaka koji su obraivali zemlju u timarima. Timarski sustav je ne
samo oblik odnosa u poljoprivredi i oblik dravnog izrabljivanja,
nego je to takoer i oblik organizacije najbrojnije vojne sile
konjanika (spahija), kao i oblik dravne uprave. Kao drava koja
neprestano ratuje, Turska nije mogla svoju vlast poloiti na sudstvo
i upravu, nego uglavnom na vojsku, oni su preko svoje krvi i ivota
spaavali dravu, a ona im je davala naturalna sredstva za ivot. Do
16.st. timarski sustav bio je glavni i jedini oblik zemljinog
poreza.
152. Kada se ukida timarski sustav?Timarski sustav ukida se
1839.g., a to ujedno predstavlja i kraj turske vojne sile i Turske
kao vojnike drave.
153. Kako se naziva sultanov pomonik i zamjenik u svim granama
uprave?
Veliki vezir je sultanov jedini pomonik i zamjenik u svim
granama uprave.
154. Tko su Kadijaskeri i koliko ih je bilo?
Kadijaskeri su bili druga najvia sluba. To su bili vrhovni vojni
suci, oni su se brinuli o organizaciji pravosua, tj. obavljali su i
poslove ministara pravosua. U poetku je bio jedan a kasnije dva
kadijaskera: jedan za Anadoliju a drugi za Rumeliju. Anadolijski
kadijasker postavljao je suce (kadije) za azijski dio, a rumelijski
kadijasker za europski dio Turske. Kadijaskeri su za vojnih pohoda
pratili sultana i tu rjeavali sporove vojne sudbenosti. U sultanovo
ime imali su pravo devolucije, tj. pravo da izmijene svaku
nadlenost.
155. Tko su to Defterdari?
Defterdari su voditelji popisa (defteri) dravnih financija. Kako
je najvaniji stalni dravni prihod bio porez na zemlju, defteri su
bili popisi zemljita. Najvei dio tih prihoda je troen u obliku
timara, pa su defteri i popis timara. Najprije je bio jedan
defterdar, kasnije dva (rumelijski i anadolijski), kasnije i vie.
Uredi gdje su se drali defteri nazivani su defterhane, i kasnije je
bio takav ured i defterdar za svaki sandak.
156. Kako se naziva osnovna sudska jedinica u Turskoj?
Osnovne sudske jedinice nazivaju se kadiluci, tj. to je podruje
sudbenosti jednog kadije (suca).
157. Tko su to Muftei?
Muftei su posebna vrsta sudaca, to su suci za sporove o vjerskim
zakladama (vakufi), tj. njima su spadali samo predmeti u kojima je
trebalo primijeniti taj dio erijatskog prava.
158. Nabrojite izvore prava u Turskoj?
1. erijatsko pravo islamsko vjersko pravo, izvire iz v