PIS Predavanja

SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA Zavod za primijenjeno raunarstvo

PredmetNastavno optereenje2 sata predavanja + 2 sata laboratorijskih vjebi tjedno

PredavanjaPohaanje predavanja nije uvjet za dobivanje potpisa

Laboratorijske vjebe Prof.dr.sc. Kreimir Fertalj Prof.dr.sc. Damir KalpiProjektiranje mogueg informacijskog sustava za izmiljenog korisnika. Rezultat je projektna dokumentacija, koja se predaje na pismenom ispitu.

IspitUsmenom ispitu mogu pristupiti studenti koji prikupe najmanje polovicu bodova za svaku od aktivnosti koje mu prethode. Pozitivna ocjena pristupa usmenom ispitu rauna po sustavu bodovanjaAktivnost Pohaanje predavanja Projektna dokumentacija Pismeni ispit - zadaci Pojedinano 2 20 10 Puta 15 6 5 Ukupno Nedovoljan Korak 2-5 Bodova 30 120 50 200 100 25 Udjel 15.00% 60.00% 25.00% 100.00% 50.00% 12.50%2

Projektiranje informacijskih sustava

Ukupna ocjena = f(modifikator)FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07.

Materijali, informacijeMaterijalihttp://www.zpm.fer.hr/courses/pis aurirat e se nakon predavanja Vlastite biljeke

SadrajSadrajInformacijski sustav. Projektiranje i izgradnja informacijskih sustava. ivotni ciklus i faze razvoja. Strategija i planiranje sustava. Prikupljanje i odreivanje zahtjeva. Analiza. Oblikovanje funkcija. Oblikovanje procesa. Konceptualno oblikovanje podataka. Modeliranje dogaaja. Procjena alternativa izgradnje. Oblikovanje. Dizajn arhitekture sustava. Dizajn i ugaanje baze podataka. Oblikovanje programa i suelja. Izrada sustava. Uvoenje u primjenu. Odravanje. Poduka i potpora. Modeli razvoja i metodologije. Moderni postupci. Organizacija projekta i upravljanje projektom. Programski alati i razvojna okruenja. CASE.

LiteraturaJ. A. Hoffer, J. F. George, J. S. Valacich: Modern Systems Analysis and Design, 3/e, Prentice Hall College Div, 2001 J. L. Whitten, L. D. Bentley, K. C. Dittman: Systems Analysis & Design Methods, 5/e, McGraw-Hill Higher Education, 2000 L. Maciaszek: Requirements Analysis and System Design: Developing Information Systems with UML, 1/e, Addison Wesley Higher Education, 2002

KonzultacijeDoc.dr.sc. Kreimir Fertalj, Prof.dr.sc Damir Kalpi ZPM raunarci, zgrada D/III kat, sjeverozapadno krilo poeljno uz najavu elektronikom potom obvezno s vlastitim biljekama

E-mailTo: [email protected], [email protected] Subject: PISFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 3

FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07.

4

Podatak, informacija i znanjeInformacija openitoobavijest, podatak o neemu, predana novost ili znanje formalno, kolekcija simbola koji mogu imati odreeno znaenje

Podatak, informacija i znanje

Informacijski sustav

podatak je sirova injenica koja predstavlja neku istinu iz stvarnog svijeta pojedinani podaci sami za sebe znae malo ili nemaju neko znaenje informacija je interpretacija podatka - proien, organiziran i obraen podatak u smislenom kontekstu informacija je subjektivnog znaenja, u kontekstu primatelja znanje se gradi na temelju novih informacija koje se nadovezuju na postojee znanje isti podaci mogu biti razliito interpretirani od strane razliitih ljudi u ovisnosti o njihovom znanju -130000 ??? primjer: -130000 HRK ? na raunu ! broj 1313 (tj. Mojem) !!!

Informacijska znanost, obavijesna znanost informatika (informatics, information theory).FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 6

SustavSustav openito - sistem, poredakoblik drutvene organizacije (npr. dravni) skup dijelova, povezanih opom funkcijom (npr. ivani) skup jedinica, organizacijski ujedinjenih u cjelinu (npr. poduzee) oblik, nain ustrojstva, organizacija neega (npr. izborni) uvjetovan planskim, pravilnim rasporedom dijelova (npr. sistem rada) Podsustavi:

Elementi i znaajke sustavaKarakteristikeorganizacija struktura i poredak, hijerarhijske veze koje odreuju formalnu komunikaciju i upravljaki lanac (pr. vojska, poduzee) interakcija nain na koji pojedine komponente surauju s drugim komponentama (pr. Nabava s Proizvodnjom, Proizvodnja s Prodajom) meuzavisnost jedan podsustav ovisi o drugom (ulaz), da bi mogao funkcionirati integriranost mjera povezanosti komponenti komponente koje pripadaju sustavu

Granica:definira opseg i domaaj sustava

Okolina:sve to je izvan granica sustava, ali se jo uvijek tie sustava

Sustav je ureeni poredak meuzavisnih komponenti povezanih prema zajednikom planu za postizanje odreenog cilja.Komponente sustava jesu njegovi fiziki dijelovi, ulazi i izlazi te procesi njihove pretvorbe i upravljaki postupci (planiranje, organizacija, upravljanje i nadzor).

Ulazi:elementi koji ulaze u sustav iz okoline

Izlazi:elementi koji naputaju sustav

Suelja:veze izmeu sustava i njegove okoline (zatita, filtri)

Ogranienja:unutarnji i vanjski imbenici koji odreuju i ograniavaju funkcioniranje sustava

Izlaz Ulaz Podsustav Suelje Izlaz Granica sustava Okolina8


7


Informacijski sustavInformacijski sustav (Information System)obavijesni sustav, informacijski sistem sustav za upravljanje informacijama vanim za organizaciju i drutvo sustav za upravljanje sustavom ljudskih aktivnosti [Checkland, 1980]

Informacijski sustav podran raunalomTipovi (slojevi) informacijskih sustavaneformalni sloeni oblici ponaanja koji nisu formulirani, ali se od pridolica u sustavu oekuje da ih usvoje formalni eksplicitno utvrena pravila ponaanja, a mogu biti propisana internim pravilima i zakonskom regulativom tehniki opisuje organizaciju u terminima protoka poruka o aktivnostima i obradi podataka potrebnoj da se obavi posaoN EF OR MALN I I S F ORMALNI I S

Pojam IS podrazumijeva:sustave podrane raunalom raunalni (kompjuterizirani, kompjuterski) sustave koji se ne oslanjaju na raunala, ali obrauju informacije

Svrhaprikupljanje i pruanje informacija korisnicima u jednoj ili vie organizacija organizacijski IS (poslovni IS)

TEHN I KI (RA U NALOM POD R AN I) IS

Informacijski sustav podran raunalomUreenje ljudi, podataka, procesa, suelja, poveznica (mrea) i tehnologije koji djeluju meusobno sa svrhom podrke i poboljanja svakodnevnih poslovnih aktivnosti (obrada podataka), kao i podrke rjeavanju problema i donoenju odluka (informacijski servisi). [Whitten et. al, 2000] Komponente IS programska oprema (software) sistemska, namjenska raunalna oprema (hardware) raunala i periferije, mrena oprema osobe (lifeware) - korisnici, informatiari organizacija (orgware) postupci povezivanja pojedinih dijelova u cjelinu9 FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 10

Korisniciposlovodstvo, djelatnici (zaposlenici, osoblje), klijenti

Upravljanje informacijama - Obavlja se bez obzira na vrstu sustava!prikupljanje (acquisition) zapisivanje, pamenje (recording) obrada (processing) spremanje i pronalaenje (information storage and retrieval) prikaz u odgovarajuem oblikuFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07.

Poslovni i informacijski sustavPoslovni sustavmaterijalni ulazi i izlazi (sirovine, energija, proizvodi) i informacijski tokovi (poruke, dokumenti, ) Ulaz u neki PS predstavlja izlaz iz nekog drugog PS procesi: obrada, prerada, proizvodnja Povratne veze - usporedba plana i realizacije skladita: spremita informacija (podataka) izvritelji: osobe, strojevi, alati skladita: spremita materijala

Vrste informacijskih sustavaTransaction Processing System (TPS), sinonim Data Processing System evidencija i obrada podataka o poslovnim transakcijama Management Information System (MIS) - upravljaki upravljanje temeljem dokazanih matematikih/statistikih metoda Decision Support System (DSS) odluivanje na temelju nestrukturiranih podataka iz razliitih izvora Executive Information System (EIS) podvarijanta za izvrne rukovoditelje Expert System (ES) sustav s ugraenim znanjem i simulacijom zakljuivanja OAS: Office Automation System GSS: Group Support System, Groupware

PrimjeriI(P)S: nabave, prodaje, proizvodnje, financija, ljudskih resursa i plaa, osnovnih sredstava IS Subvencionirane Prehrane (ISSP) IS Visokih Uilita (ISVU) IS Personalnog Upravljanja MORH

Informacijski sustavpodsustav poslovnog sustava ulazi i izlazi: ulazne informacije, obraene informacije procesi: obrada informacija (podataka) o stanjima stvarnog sustava izvritelji: osobe, programi, raunala

Upravljanje i razine IS

Informacijski sustav transakcijski upravljaki za potporu odluivanju

Informacije, kada obrada podataka, dnevno zbirne, periodiki sintetizirane, ad hoc


11

Korisnici, Upravljanje tko nie operativno poslovodstvo srednje taktiko poslovodstvo (trendovi) vie strategijsko poslovodstvo, (to ako,) uprava


12

Znaajke informacijskih sustavaZnaajke informacijskih sustavasloena okolina, koju je teko u potpunosti definirati sloeno suelje prema okolini, koje ukljuuje razliite ulaze i izlaze sloene veze izmeu ulaza i izlaza (strukturno, algoritmiki) obujam i sloenost podataka

Problem projektiranja, izrade i odravanja Vanost ISInformacija je postala upravljaki resurs jednake vanosti kao to su vlasnitvo (osnovna sredstva), ljudski resursi i kapital. IS sadri/predstavlja znanje (know-how) organizacije koju podrava. IS i aplikacije pokazuju se prijeko potrebnim za odranje konkurentnost ili postizanje kompetitivnog prestia organizacije. Organizacije u kojima se IS primjenjuju visoko su ovisne o stalnoj raspoloivosti IS kroz dulje vrijeme.

Projektiranje i izgradnja IS


13

Razvoj informacijskih sustavaCiljevi razvoja ISizgraditi sustav koji radi i koji je pouzdan, unutar zadanih granica izgraditi sustav koji zadovoljava poslovne ciljeve, prema zahtjevima korisnika izgraditi sustav u prihvatljivom vremenu i po opravdanoj cijeni

Neki primjeri neuspjenih projekata/sustavaLondon Ambulance System (1992)Nakon uvoenja sustav se 2 puta "raspao" radi niza pogreaka, naroito onih zbog upravljanja. Neposredni troak bio je relativno nizak (9m), ali se vjeruje da su neki ljudi umrli jer se do njih nije stiglo na vrijeme.

The CHAOS Report [Standish Group, 1994], http://www.standishgroup.comProsjeni troak projekta velike kompanije: 2,32 M$ srednje kompanije 1.33 M$ male kompanije: 434 K$ Prosjeno prekoraenje trokova 189% Prosjeno prekoraenje rokova 222% Projekti zavreni na vrijeme, u okviru predvienih sredstava, sa svim predvienim funkcijama - 16.2% Projekti zavreni i u funkciji, ali uz vee trokove, dulje trajanje i/ili reduciranu funkcionalnost - 52.7% Prekinuti projekti - 31.1%

Taurus (1993)Projekt sustava automatiziranih transakcija Londonske burze prekinut je nakon 5 godina razvoja i troka od 75m te posljedini gubitak klijenata od 450m. Ukupni gubici smatra se da su neizraunljivi.

Neki problemiprekoraenje planiranog vremena i financijskih sredstava neispunjenje zahtjeva neodgovarajui sustav nepouzdanost, nesigurnost, neelastinost u primjeni tekoe u odravanju

Denver Airport (1994)Nepouzdanost softvera za upravljanje prtljagom uzrokovala je odgodu otvaranja zrane luke u trajanju od 16 mjeseci uz trokove od 1.1 M$/dan.

Ariane 5 (1996)Eksplodirala u lanseru radi niza softverskih pogreaka

Drugi primjeriChallenger - niz pogreaka u dizajnu Teleskop Hubble - pogreke u dizajnu, propusti u testiranju Mars Climate Orbiter - problem navigacije zbog raskoraka izmeu engleskog i metrikog mjernog sustavaFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 16

70% sustava u svijetu smatra se neuspjenim (system failure)FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07.

Standish Group, 2002: 34% uspjenih projekata 17% potpunih neuspjeha15

Uzroci neuspjehaRazlozi neuspjenih projekatasloenost aplikacija nedostatak usmjerenosti korisniku zanemarivanje okruenja organizacije pretjerani optimizam izostanak praenja napretka nedostatak komunikacije izmeu korisnika i izvoaa

Poboljanje uspjenosti ISPoboljanje uspjenosti ISProjektiranje IS Planiranje, upravljanje provedbom, praenje napretka Ukljuivanje korisnika Korisnik poznaje(?) poslovni proces i zna(?) odrediti potrebe. Informatiar upoznaje(?) poslovanje i zna(?) kako izraditi IS. Vano je da u procesu izgradnje sudjeluje i poslovodstvo, da bi se upoznalo sa stvarnim mogunostima i koristima uvoenja IS, posebice jer donosi konane (za poduzee sudbonosne) odluke.

U Hrvatskoj se uzroci neuspjeha uglavnom ne istrauju, a informacije o neuspjenim projektima nerado se objavljuju. Meu najeim uzrocima su [Kalpi, Fertalj & Mornar, 2001]Loa organizacija i voenje projekata oslonac na vanjske voditelje i savjetnike, delegirano upravljanje projektima, nerealno planiranje, formalno izvjetavanje o napretku, formalni nadzor nad projektom, podcijenjena uloga vlastitih strunjaka Loa izvedba projekata neodgovarajua analiza sustava, pogreke u dizajnu i kontroli kvalitete, neodgovarajua CASE pomagala i krivo koritenje, pa ak i svojevrsna zloporaba CASE pomagala

Saetak naela razvoja informacijskih sustavaKorisnici i vlasnici sustava moraju biti aktivno ukljueni Treba koristiti pristup koji vodi k rjeavanju problema Uspostaviti faze i aktivnosti Uspostaviti standarde za konzistentan razvoj i dokumentiranje Opravdati izgradnju sustava kao kapitalnu investiciju Ne oklijevati ako treba projekt otkazatiFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 18

Mnogi sustavi su propali ili su bili odbaeni jer su se izvoai trudili napraviti lijepa programska rjeenja a nisu razumjeli sutinu organizacije i poslovanja.FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 17

Programsko inenjerstvoProgramska oprema (software) programska podrka, naputbina dio raunalnog sustava koji nema fizikalnih dimenzija opi pojam za sve vrste programa, programskih jezika itd raunalni programi, podaci, dokumentacija svojstva: sloenost, podlonost pogrekama, ne troi se, teko se mjeri, stari, dugo se koristi, lako se kopira (zajedno s pogrekama)

Inenjerski pristup izgradnji IS

Raunalna aplikacija (application)namjenski program, primjenska programska oprema raunalom podrano rjeenje jednog ili vie poslovnih problema ili potreba informacijski sustav uobiajeno sadri jednu ili vie raunalnih aplikacija

Informacijska tehnologija (information technology, IT)bilo koji oblik tehnologije, tj. oprema ili tehnika koju ljudi koriste za upravljanje informacijama (obavijestima) u dananje vrijeme obuhvaa raunalsku tehnologiju (hardver i softver) i telekomunikacijsku tehnologiju (mree za prijenos podataka, slika i zvuka)FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 20

Programsko inenjerstvoProgramsko inenjerstvo (software engineering)Software Engineering: (1) The application of a systematic, disciplines, quantifiable approach to the development, operation, and maintenance of software; that is the application of engineering to software. (2) The study of approaches as in (1). [IEEE Std 610.12-1990, 1994] IEEE Std 610.12-1990 "Standard Glossary of Software Engineering Terminology" in IEEE Software Engineering Standards Collection, 1994 Edition, IEEE, New York, 1994, p. 67. IEEE = Institute of Electrical and Electronic Engineers, http://www.ieee.org

U potrazi za srebrnim metkomPostupci (metode) programskog inenjerstva1968: Prva NATO konferencija o programskom inenjerstvu, posveena problemima razvoja programske podrke (softverske krize) kraj '60-ih, rane 70-te: Strukturirano programiranje - disciplinirano programiranje temeljeno na prikladnoj sintaksi proceduralnih jezika sredinom 70-ih: Strukturirani dizajn - izrada hijerarhijskih sustava modularne programske opreme, raunalom podrana dokumentacija kasne 70-te, rane '80-te: Strukturirana analiza - odvajanje logikog opisa od fizikog opisa (informacijskog) sustava, Oblikovanje podataka rane '80-te: CASE alati; prototipiranje sredinom '80-te: Informacijsko inenjerstvo, zdrueni razvoj aplikacija (Joint Application Development) kasne '80-te: Brzi razvoj aplikacija (Rapid Application Development) rane 90-te: Objektno usmjereni razvoj kasne 90-te ...: ?

Programsko inenjerstvo je inenjerska disciplina koja obuhvaa sve aspekte izrade programske opreme. [Sommerville, 2000] Programsko inenjerstvo je inenjerska disciplina koja se bavi praktinim problemima razvoja velikih programskih sustava [Sommerville 1992, 4. ur., str. v] Programsko inenjerstvo... ima za cilj ekonomian razvoj visokokvalitetne programske opreme [Pagel / Six 1994, str. 49]

Podruje programskog inenjerstvaposlovi kojima se oblikuje i razvija programska oprema sustavna primjena prikladnih alata i tehnika na itav proces razvoja programske opreme sastoji se od analiziranja i poblieg opisivanja (specifikacije) postupka koji treba programirati, izrade programa, tehnika testiranja (provjere valjanosti), pisanja dokumentacije, pokusnih izvedbi programa, analize vremenskog izvoenja itd.FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 21

Brooks, F.P. (1987) No silver bullet: essence and accidents of software engineering. Computer, 20 (4), 10-19.tekoe su sastavni dio softvera (sloenost, promjenjivost, nevidljivost...) neprilike/nezgode postoje, ali nisu sastavni dio, tj. nisu neizbjeneFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 22

Software Engineering Body of KnowledgeSWEBOK: Software Engineering Body of KnowledgeIEEE Computer Society, 2001 http://www.swebok.org/ Computing Fundamentals1.1 Algorithms and Data Structures 1.2 Computer Architecture 1.3 Mathematical Foundations 1.4 Operating Systems 1.5 Programming Languages

Informacijsko inenjerstvoInformacijsko inenjerstvo (information engineering, IE)Inenjerski pristup izgradnji IS i upravljanju informacijama IS mora biti projektiran, kao to se to ini s drugim proizvodima razvoj IS kao strukturiran i planiran proces podran raunalom Sustavna primjena prikladnog skupa metoda, tehnika i alata u procesu razvoja informacijskih sustava.

A Software Engineering Body of Knowledge, CMU/SEI-99-TR-004Carnegie Mellon University/Software Engineering Institute http://www.sei.cmu.edu/seihome.html

Software Product Engineering2.1 Software Requirements Engineering 2.2 Software Design 2.3 Software Coding 2.4 Software Testing 2.5 Software Operation and Maintenance

Metoda (method)Smiljen i organiziran skup procedura izrade (modela, softvera), uz koritenje dobro definirane notacije sugerira proces obavljanja i nain biljeenja definira primjenu tehnika i njihovo povezivanje (pr. ERD-DFD)

Software Management3.1 Software Project Management 3.2 Software Risk Management 3.3 Software Quality Management 3.4 Software Configuration Management 3.5 Software Process Management 3.6 Software Acquisition

Tehnika (technique)Feature metode, koji definira nain provoenja odreenog postupka i dokumentiranja rezultata tog postupka Nain na koji se provodi odreena aktivnost razvojnog procesa.

Pomagalo (tool)instrument, sredstvo (artefact) koje se koristi u razvoju IS23 FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 24


Body of Information Systems KnowledgeIS 2002 - Model Curriculum and Guidelines for Undergraduate Degree Programs in Information SystemsAssociation for Computing Machinery (ACM) Association for Information Systems (AIS) Association of Information Technology Professionals (AITP) Body of IS Knowledge http://www.aisnet.org/Curriculum/ 1.0 Information Technology 1.1 Computer Architectures 1.2 Algorithms and Data Structures 1.3 Programming Languages 1.4 Operating Systems 1.5 Telecommunications 1.6 Database 1.7 Artificial Intelligence 2.0 Organizational and Management Concepts 2.1 General Organization Theory 2.2 Information Systems Management 2.3 Decision Theory 2.4 Organizational Behavior 2.7 Managing the Process of Change 2.8 Legal and Ethical Aspects of IS 2.9 Professionalism 2.10 Interpersonal Skills 3.0 Theory and Development of Systems 3.1 Systems and Information Concepts 3.2 Approaches to Systems Development 3.3 Systems Development Concepts and Methodologies 3.4 Systems Development Tools and Techniques 3.5 Application Planning 3.6 Risk Management 3.7 Project Management 3.8 Information and Business Analysis 3.9 Information Systems Design 3.10 Systems Implementation and Testing Strategies 3.11 Systems Operation and Maintenance 3.12 Systems Development for Specific Types of Information Systems25

Sistemsko inenjerstvoNema opeprihvaene definicije. Neke od objavljenihThe application of scientific and engineering efforts to (a) transform an operational need into a description of system performance parameters and a system configuration through the use of an iterative process of definition, synthesis, analysis, design, test, and evaluation; (b) integrate related technical parameters and ensure compatibility of all physical, functional, and program interfaces in a manner that optimizes the total system definition and design; and (c) integrate reliability, maintainability, safety, survivability, human engineering, and other such factors into the total engineering effort to meet cost, schedule, supportability, and technical performance objectives. An interdisciplinary approach encompassing the entire technical effort to evolve and verify an integrated and life-cycle balanced set of system, people, product, and process solutions that satisfy customer needs. Integrated approach to synthesis of entire systems designed to perform tasks in what is expected to be most efficient possible manner, with each component of system designed to function as part of a single entity

SaetoSagledava sustav kao cjelinu pristupom s vrha prema dolje (top-down) Upravlja ciklusom koji sadrava sve faze od dizajna do umirovljenja Osigurava djelotvornost i (dovoljno) rano donoenje odluka definiranjem zahtjeva i njihovim povezivanjem s odgovarajuim oblikovanjem Interdisciplinarni i/ili timski pristup oblikovanju i razvoju kojim se osigurava njihova djelotvornost i uinkovitostFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 26


Projektiranje ISSlijed izrade fizikog i logikog modela postojeeg IS, a zatim logikog i fizikog modela budueg IS na temelju poslovnih zahtjeva i zahtjeva krajnjih korisnika.

Projektiranje informacijskih sustava

fiziki model (ugradbeni, implementacijski, tehniki) opisuje kako je sustav fiziki i tehniki ugraen, te tko, gdje i kada neto radi logiki model (esencijalni, konceptualni, poslovni) to je sustav, to radi, to su podaci operativni (budui fiziki) sustav to, tko i kada, ali ne i gdje opcionalno, moe se razmatrati organizacijska razina razliito znaenje podataka zavisno od podruja unutar organizacije i okolia


28

ModeliranjeIzrada modela koji odgovaraju dijelovima stvarnog sustavamodel: apstrakcija ili reprezentacija dijela stvarnog svijeta Kada otprije ne postoji sustav, potrebno je odrediti "surogat" postojeeg sustava po ugledu na istovrsne sustave u drugim organizacijama ili razvoj zapoeti s izradom logikog modela.

Vrste modelaIzrada modela podataka / oblikovanje podataka (data modelling)model podataka TO su podaci, odnosno to opisuju podaci konceptualni model - opisuje podatke i veze izmeu podataka, najee model entiteti-veze (entity-relationship model) logiki model opisuje strukturu podataka i logikih datoteka, najee relacijski model podataka (relational data model)

Tehnike oblikovanja dijagramimaIzradom modela nastoji se opisati situacija u kojoj: dogaaj iz vanjskog svijeta pokree (okida) proces proces ima odreeni uinak na podatke u nekom stanju obavljanjem procesa podaci prelaze u novo stanje.

Izrada modela procesa/funkcija (process modelling, functional decomposition)model funkcija i procesa KAKO se prikupljaju, obrauju i distribuiraju podaci model funkcija - oblikuje se razlaganjem (dekompozicijom) funkcija, iterativno od vrha prema dolje (od globalnih funkcija do osnovnih procesa) model procesa opisuje obradu podataka promatranog sustava, najee dijagram toka podataka (data-flow diagram)

Izrada modela dogaajamodel dogaaja KADA se podaci obrauju razmatranje uinka koji dogaaji imaju na procese i podatke te opis stanja, npr. dijagram promjene stanja (state transition diagram)

Modeliranje resursa/sredstavaizvritelji - TKO obrauje podatke, GDJE se nalaze podaci, GDJE se obrauju podaci

Modeliranje programastruktura (programskih) modula IS, primjerice strukturnim kartama


29


30

Kljune aktivnosti i sudioniciKljune aktivnosti # u nekim metodama zajedno se zovu informacijsko inenjerstvoSistemska analiza, Analiza sustava (Systems analysis) prouavanje poslovanja s ciljem preporuke poboljanja i specificiranja zahtjeva na rjeenje Sistemski dizajn, Dizajn sustava (Systems design) specifikacija ili konstrukcija raunalom podranog rjeenja identificiranih poslovnih zahtjeva

Sistem analitiarSistem analitiari razumiju i poslovanje i raunarstvoProvode sistemsku analizu i dizajn Povezuju one koji trebaju raunalo i one koji poznaju IT

Sudionici, uvari uloga (stakeholders)Korisnik, Korisnik usluga, Klijent (User, Customer, Client) osoba ili grupa za koju se gradi IS Korisnik sustava krajnji korisnik neposredno koristi IS pri obavljanju svakodnevnih poslova ili koristi informaciju dobivenu iz IS

Formalna definicija [Whitten et. al, 2000]Sistem analitiar potpomae prouavanje problema i potreba poslovanja radi odreivanja kako poslovni sustav i informacijska tehnologija mogu najbolje rijeiti problem i postii unaprjeenje poslovanja. Plodovi ove aktivnosti mogu biti poboljani poslovni procesi, poboljani informacijski sustavi te nove ili poboljane aplikacije, a esto sve zajedno.

Vlasnik sustava naruitelj (ovisno o vlasnitvu: stvarni vlasnik ili predsjednik uprave) naruuje i plaa razvoj i odravanje sustava, postavlja prioritete i odreuje politiku njegovog koritenja

Projektant, Dizajner sustava (Designer) tehniki strunjak koji oblikuje sustav tako da zadovolji zahtjeve korisnika prevodi poslovne zahtjeve i ogranienja u tehniko rjeenje oblikuje datoteke, baze podataka, ulaze, izlaze, zaslone, mreu i programe, integrira rjeenje

Uloga sistem analitiaraIstraitelj, arhitekt i nadzornik Rjeavatelj poslovnih problema Zagovaratelj promjena Psiholog, trgovac, politiar ...

moe biti i graditelj sustava Graditelj sustava (Builder, Developer) - programer, razvojnik strunjak koji izgrauje sustav, provjerava njegovu ispravnost te ga isporuuje u primjenu konstruira komponente sustava na temelju specifikacija koje rade dizajneri sustava

Veina sistem analitiara koristi neku inaicu pristupa koji se naziva ivotni ciklus razvoja sustava sistematian i metodian pristup rjeavanju problema sustava.FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 31 FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 32

ivotni ciklus razvojaivotni ciklusnaziva se ovisno o kontekstu systems development life-cycle software development life-cycle application development life-cycle konzistentan i standardizirani nain razvoja IS

ivotni ciklus razvoja sustavaSystems Development Life-Cycle (SDLC)

Svrha: planiranje, izvrenje i nadzor razvojnog projektaivotni ciklus definira faze i zadatke (aktivnosti) koje nuno treba obaviti tijekom razvoja bez obzira na veliinu sustava koji se gradi svaka pojedina aktivnost proizvodi skup rezultata ciklus sigurava kontrolne toke za praenje napretka, procjenu postignutih rezultata i donoenje odluka o daljnjim koracima projekt prolazi kroz faze ivotnog ciklusa Primjer: ivotni ciklus razvoja softvera Requirements Analysis & Specification Conceptual/System Design Detailed/Program Design Implementation/Coding Unit & Integration Testing System Testing System DeliveryFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 34

ivotni ciklus i faze razvoja ISPlan sustava Planiranje Potrebe (popravci, dorade, prerade, nadogradnje) Analiza

Faze razvojaPlaniranje, strategijaSnimka stanja, Inicijalna strategija (initial strategy): odreivanje poslovnih ciljeva, identificiranje problema i ideja njihovog rjeavanja te odreivanje zahtjeva za sustav Studija izvodljivosti (feasibility study): pregledna analiza problemskog podruja i odreivanje (granica) projekata Planiranje projekta: Izrada plana rada, kadroviranje projekta, upravljanje i nadzor projekta Poslovni cilj i projekti, plan sustava, plan informatizacije (glavni projekt)

Planiranje (zato)Zato graditi sustav?

Analiza (tko, to, kada, gdje)Tko koristi sustav? to mora raditi? Gdje i kada e se sustav koristiti?

Pregled

Specifikacija zahtjevasistemsko inenjerstvo

Oblikovanje (kako)Kako e sustav raditi?

Operabilni sustav

Analiza zahtjeva, specifikacija zahtjevaAnaliza zahtjeva (requirements analysis): detaljna analiza kojom se preciziraju granice projekta i poslovni zahtjevi detaljna analiza postojeeg sustava (problema i poslovnih zahtjeva) modeliranje (postojeeg) sustava Specifikacija zahtjeva (requirements specification): detaljni opis zahtjeva na IS, oblikovan tako da ga razumiju dizajneri modeliranje (budueg) sustava definiranje zahtjeva na budui IS Poslovni model sustava, prijedlog sustava35 FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 36

Izrada (+isporuka)Oblikovanje

ugradnja rjeenja

Primjenaodravanje i poboljavanjeSpecifikacija sustava Izrada

Primjena, odravanje

Funkcionalni sustav


Faze razvojaOblikovanjeDizajn sustava (system design): modeliranje IS (pogled projektanta) donoenje odluke o tome kako graditi sustav dizajn rjeenja po potrebi (ima rjeenja koja ne treba dizajnirati) izrada zahtjeva kojima se opisuje kako izgraditi sustav Detaljni dizajn (detailed design): razrada rjeenja, izrada tehnolokog modela IS (pogled izvoaa) dizajn arhitekture, suelja, pohrane podataka i programa Tehnika specifikacija sustava

Faze razvojaUvoenje i odravanje analiza ugraenog rjeenja, poboljanje dizajna, ugradnja poboljanja Uvoenje u primjenu, primjena (operation, production): prijelaz radnih aktivnosti i prijenos (konverzija) podataka sa starog na novi sustav Odravanje (maintenance): izmjene sustava radi poboljanja radnih karakteristika (performanci), poboljanja ili prilagodbe naina uporabe Potpora (support): dobavljaa opreme, tehnikog osoblja korisnicima Informacijski sustav u primjeni, plan odravanja

Izrada, provedba ugradnja oblikovanih rjeenja Izrada (implementation), konstrukcija: ugradnja baze podataka, kodiranje procesa (funkcija) novog IS, nakon odabira platforme Testiranje (testing): provjera komponenti Integracija i provjera sustava (system integration, evaluation): udruivanje dijelova i provjera cjeline, da bi se dokazalo da sustav radi (da je ispravno napravljen) te da radi ono to je zahtijevano (da je napravljen pravi sustav, koji ispunjava zahtjeve) Funkcionalni sustav i tehnoloki opis sustavaFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 37

Novi razvojni ciklusPregled (review): revizija, preispitivanje itavog sustava kada su potrebne vee izmjene uslijed promjena u poslovanju ili promjena poslovnih ciljeva Novi projekti

Navedene su tipine faze ivotnog ciklusa, bez implikacije da se radi o diskretnim i/ili slijednim aktivnostima!FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 38

Primjer: IS LC Stages and Deliverables, DOE Software Development Methodology, http://cio.doe.gov/sqse

Primjer: Ciklus razvoja softveraVienje studen(a)taZaprimanje zadatka (dan 1n)

Prouavanje problema (dan 1)

Kodiranje (dani 1 ... n - 2)

Isporuka (dan n)

Debugiranje (dan n - 1)

Dokumentiranje (dan n - )Prilagodba prema Modesitt, LNCS 750, pp. 42


39


40

Strateko planiranjeStrateko planiranjeDefiniranje poslovne strategije, planiranje akcija za postizanje cilja Uprava definira viziju i misiju organizacije, tj. strateke ciljeve. http://www.fer.hr (Sustainable excellence - in education and research) http://www.zaba.hr (O nama) http://www.lura.hr (O nama)

Strategija i planiranje

Na temelju toga definiraju se poslovni ciljevi i odreeniji zadaci kojima e organizacija u nekom razdoblju ispuniti svoju misiju. to se eli postii: prepoznatljivost, kvaliteta, prihodi, ... kako to postii: promjenom organizacije, poboljanjem sustava administracije, ... poveanje proizvodnosti ulaganjem u nove proizvodne tehnologije uz istovremeno odravanje kakvoe proizvoda osiguranje zadovoljstva i radnih sposobnosti zaposlenika dokolovanjem i mogunostima napredovanja

imbenici koji utjeu na postavljanje ciljevaogranienja (organizacijska, financijska, zakonska, ) potrebe i elje uprave, poslovodstva, zaposlenika (ugled, utjecaj, ) vremenski okviri, razdoblje [Awad, 1985]: kratkorono, obino manje od 2 godine srednjerono, 2-5 godina dugorono, vie od 5 godinaFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 42

Planiranje ISPlaniranje informacijskog sustavaTraenje odgovora na pitanja: ime se organizacija bavi (grana, proizvodi, trite, konkurencija)? Koji su problemi, zadae i ciljevi poslovnog sustava? Koja je eljena uloga IS u postizanju postavljenih ciljeva? Koje aplikacije postoje, emu i kako slue, koje i kakve podatke sadre? Postoje li aplikacije iji je razvoj u tijeku? U kojem su stadiju razvojni projekti? Koje su potrebne aplikacije? Koji su raspoloivi resursi (osoblje, tehnika sredstva, tehnologija, )?

Strateko planiranje ISTradicionalno planiranje ISprovodi se odvojeno od poslovnog planiranja ili provodi se kao reakcija na promjene u poslovnoj politici

Strateko planiranje ISuspostava smjera i prioriteta usklaivanja informacijskih servisa sukladno misiji, viziji i ciljevima organizacije planiranje IS sukladno strategiji razvoja organizacije, tako da informatizacija bude potpora promjeni organizacije i poslovnih procesa primjena metoda analize i dizajna na istraivanje poslovnog sustava s ciljem definiranja opeg (sveobuhvatnog) plana i arhitekture IS iji razvoj slijedi

Razlozi zbog kojih treba planirati ISNa primjer, u Organizaciji koja se sastoji od vie cjelina, kao to su Uprava, Financije, Proizvodnja i Informatika esto postoji vie razliitih tehnikih sustava ili aplikacija (takozvanih informatikih otoka) koji imaju za posljedicu: umnoavanje informacija uz razliito tumaenje u razliitim dijelovima nepotpunost informacija, naroito kada svaka cjelina prikuplja samo njemu vane informacije problem povezivanja informacija pri pokuaju cjelovite interpretacije problem razliitog posluivanja, razmjene podataka i odravanjaFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 43

Strateko planiranje IS prikladno je za stabilne organizacije.U praksi je teko provedivo u uvjetima preivljavanja.

A zapravo u praksi ...Umjesto prema stratekom planu, organizacija se "dovodi u red" tijekom informatizacije i s pomou informatizacije. Analizom sustava evidentiraju se problemi i slabosti poslovnih procesa. Dizajnom sustava predlau se ili nameu poboljanja.FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 44

Okosnica plana razvoja sustavaEnterprise modeling Enterprise model Enterprise data model

Odabir i pokretanje projekataPokretai promjenakorisnici - nezadovoljstvo aplikacijama i/ili podacima (nepouzdanost, nedostupnost, manjkavost) npr. nestabilnost aplikacija, podaci koji nedostaju, potreba za novim funkcijama reorganizacija promjene organizacijske strukture, promjene poslovnih procesa npr. promjene na Sveuilitu uzrokovane novim zakonom pokazatelji poslovanja npr. pad prodaje, uska grla proizvodnje, neplanirano i nejasno poveanje trokova zastarjela tehnologija npr. razvojni alati (problem odravanja), suelja (Internet), baze podataka

Strategic business planning

Strategic information planning

Odabir projekta (project selection) natjeaji i prijedlozi rjeenjasponzor projekta (organizator, predlagatelj) sastavlja prijedlog projekta (project proposal) saetak projekta (naziv, cilj, svrha) poslovne potrebe oekivana funkcionalnost oekivana korist posebnosti i ogranienja povjerenstvo za odabir (steering committee, approval comitee) odobrava projekte

P AUser review

P A D CUser review

P A D CUser review

D C

R.McLeod, E.Jordan (2002). Systems Development: A Project Management Approach,ISBN: 0471-22089-2, Wiley Higher Education

Primjeri:

\Planiranje

natjeaj: Obrazac za prijavu projekta primjene IT (MZT) interno: Zahtjev za uslugama informacijskog sustavaFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 45 FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 46

Pokretanje projekata (project initiation)Snimka stanja, poetno istraivanje (survey phase, initial study, preliminary investigation)prethodno istraivanje, tj. istraivanje koje prethodi projektu prepoznavanje problema i potreba traenje odgovora na pitanje "Da li je projekt vrijedan panje?"

Snimka stanjaSnimka stanjabrzo istraivanje i evaluacija problema, moguih prilika i direktiva problem: neeljena situacija koja sprjeava potpuno ispunjenje svrhe, postizanje ciljeva, obavljanje zadaa mogua prilika: mogunost pozitivne promjene, ak i kada ne postoji problem direktiva: zahtjev ili ogranienje nametnuti poslovnom politikom (npr. pravilnik) ili vanjskim utjecajem (npr. zakon) opcionalno se provodi procjena moguih tehnikih rjeenja, pri emu treba imati na umu da to treba biti detaljnije provedeno u kasnijim fazama odreivanje dosega projekta i poetnog plana projekta

Faza prouavanja problema (study phase)produbljenje snimke postavljanje ciljeva, prijedlozi rjeenja, procjena izvodljivosti "Da li su problemi vrijedni rjeavanja?, "Da li je gradnja isplativa?"

Snimka poslovnog sustavapregled poslovnih planova, ako takvi postoje ili nisu tajna prikupljanje informacija, najee intervjuiranjem vlasnika i viih rukovoditelja evidentiranje problema i prijedloga

Planiranje projekta (

Organizacija i upravljanje projektom)

Izrada plana rada Ustroj projektne ekipe ukljuivanje sudionika iz razliitih djelatnosti, npr. djelatnici razliitih poslovnih podruja ili organizacijskih jedinica, uprava, vanjski konzultanti vano je osigurati predanost sudionika zajednikom cilju (commitment) Uspostava upravljanja i nadzora projektaFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 47

Snimka stanja postojeeg (postojeih) ISidentifikacija korisnika i opsega postojeeg IS uoavanje problema i nedostataka postojeeg IS procjena potreba za nadgradnjom (poboljanjima) procjena potreba za izmjenama (prilagodbom i popravcima) procjena potreba za izradom novih IS ili podsustava ISFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 48

Primjer: postojei problemi, prijedlozi rjeenjaKratko obrazloenje problema, mogunosti ili direktive1. Vrijeme odgovora na narudbu mjereno od vremena zaprimanja narudbe do isporuke klijentu se povealo na prosjeno 15 dana 2. Nedavno preuzimanje kompanija: Privantna predstava i Filmsko platno nametnulo je poveanje zahtjeva za protokom informacija i dokumenata. 3. Trenutno 3 razliita sustava za unos narudbi servisiraju odjele za audio, video i video igre. Svaki sustav ima vlastito suelje prema razliitom skladinom sustavu, pa treba objediniti skladinu evidenciju. 4. Postoji nedostatak pristupa informacijama nunim za upravljanje i donoenje odluka. Ovo ce se jos pogorati preuzimanjem dva dodatna sustava za obradu narudbi (iz Privatna predstava i Filmsko platno). 5. Izraena je nedosljednost (nekonzistentnost) izmeu podataka u evedencijama lanova i narudbi. 6. Sustavi datoteka u Privatna predstava i Filmsko platno nisu kompatibilni s onim u Zvuna pozornica. Problemi s podacima obuhvaaju nedosljednosti u podacima i nedostatak upravljanja ulazom i izmjenama. 7. Postoji mogunost uvoenja sustava naruivanja putem Interneta, ali su sigurnost i kontrola pristupa problematini. 8. Postojei sustav unosa narudbi nije kompatibilan s planiranim sustavom za automatsku identifikaciju (tapiasti kod) koji se razvija za skladite.

Planiranje projektaOdreivanje cilja i svrhe projekta (goal, objective) izdvajanje zadataka koji su sukladni poslovnim ciljevima, a mogu biti informatizirani Koji se probleme nastoji rijeiti projektom? Koje su oekivane koristi?

HitnostHITNO 6 mjeseci 6 mjeseci 12 mjeseci

VidljivostVisoka Srednja

Korist175,000 75,000

Prioritet2 2

Predloeno rjesenjeNovi razvoj Novi razvoj

Srednja

515,000

2

Novi razvoj

Niska

15,000

3

Po razvitku novog sustava, pruiti korisnicima lako svladive alate za pisanje izvjetaja. Brza ispravka, a zatim novi razvoj Novi razvoj, dodatna ocjena koristi moze poveati urnost Budue verzije tek razvijenog sustava Brza ispravka, a zatim novi razvoj

Doseg i razgranienje projekata ili pod-projekata (Scope) System boundary, Constraints, Objectives, Permissions, End products Koje su granice sustava? Koji e zahtjevi biti ispunjeni? to ne moe biti napravljeno? to nee biti napravljeno? Tko e, kako i pod kojim uvjetima moi koristiti rjeenje? Kako se mjeri ili odreuje uspjeh (neuspjeh)? Kako e se znati da je projekt gotov?

3 mjeseca 6 mjeseci

Visoka Srednja

35,000 nepoznato

1 2

12 mjeseci 3 mjeseca

Niska Visoka

nepoznato 65,000

4 1

Vremensko planiranjeodreivanje prioritetnih zadataka i vremenskih okvira prioriteta49 FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 50

Vidljivost: U kolikoj mjeri e rjeenje ili novi sustav biti dostupni korisnicima. Korist: Paualna procjena koliko bi rjeenje povealo dobit ili smanjilo troak u jednoj godini.FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07.

Izrada poetnog planaPodjela projekta u podprojekterazrada projekta u manje cjeline i odreivanje redoslijeda izrade za pojedini projekt izrauje se plan rada (work breakdown structure) obavlja se razrada i raspodjela poslova te izrada vremenskog rasporeda mogui naini podjele posla na cjeline tako da: cjelinu moe obaviti jedna osoba ili ekipa cjelina se moe obaviti jednom metodom posao zavri jednim proizvodom (dokumentom, aplikacijom ili podsustavom)

Primjer: Poetni plan informacijskog sustavaPrimjer poetnog (preliminarnog) plana1. Nabavka sustava za upravljanje bazama podataka 2. Teaj ope informatike pismenosti za rukovoditelje odjela 3. Teaj za programere u jeziku za upravljanje bazama podataka 5. Teaj za administratore baze podataka 4. Izrada prototipa programske podrke za i-tu fazu realizacije 6. Izrada - verzije aplikacije 7. Testiranje - verzije u Informacijskim sustavima 8. Uklanjanje uoenih nedostataka i izrada - verzije programa 9. Teaj za odabrane korisnike na - verziji 10. Testiranje kod korisnika u paralelnom radu s dosadanjim programom 11. Uklanjanje nedostataka i izrada stabilne verzije 12. Zamjena dotadanjeg programa novim programom, uz preuzimanje podataka 13. Teaj za ostale korisnike 14. Uvoenje koritenja programa kod ostalih korisnika 15. Teaj za upoznavanje s mogunostima programa za odabrano poslovodstvo 16. Prikupljanje primjedbi korisnika i novih zahtjeva 17. Izrada sljedee faze/verzije programa. Povratak na toku 4).

Izrada poetnog plana razvoja ISpoetni glavni plan projekta (master plan, baseline plan) podprojekti, prioriteti, okvirni vremenski plan po fazama dorauje se i aurira sukladno napretku projekta

Prezentacija projekta radi traenja suglasnosti o nastavku projektakonsolidirani prijedlog projekta (project charter) moe posluiti kao interni ugovor projektaFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 51

Primjeri:

\Planiranje\Plan*.*52


Izvjee o projektu (problemima i dosegu projekta)SaetakSaetak prijedloga Kratko obrazloenje oekivanih koristi Kratko objanjenje sadraja izvjetaja

Odreivanje poslovnih ciljevaProdubljivanje analize problema za projekte koji prou poetnu selekciju"Da li su problemi vrijedni rjeavanja?, "Da li je gradnja isplativa?" Detaljnija analiza problema, njihovih uzroka i posljedica "Ne pokuavaj popraviti prije nego shvati kako radi!" Analiza poslovnih procesa Koji su najvei problemi? Koja su mogua rjeenja problema? Kako informatizacija moe pomoi? Grubo modeliranje postojeeg sustava

Detaljan prijedlogObrazloenje prijedloga Hitne prepravke Brze prepravke Unaprjeenja Novi razvoj Plan projekta Poetni ciljevi projekta Poetni glavni plan projekta (na razini faza) Detaljni plan za slijedeu fazu

Prikupljene informacijeKratak opis projektnog zahtjeva Kratko objanjenje provedenih aktivnosti

injenice i zakljuci moe se potkrijepiti matricom problema i moguih rjeenja Problemi i analiza problema Mogunosti i analiza mogunosti Direktive i implikacije

Mogu se koristiti razliite formalne metodeAnaliza kritinih faktora uspjeha (CSF - Critical Success Factors) imbenici kojima poslovodstvo posveuje posebnu panju imbenici koji razmjerno brzo i lako doprinose ostvarivanju ciljeva (npr. brzi odgovor na zahtjeve klijenata, odnos cijene i kvalitete proizvoda) Planiranje poslovnog sustava (BSP - Business Systems Planning) analiza poslovnih procesa analizom od vrha prema dolje uoavanje podataka povezanih s procesima Analiza izvodljivosti i procjena trokova-koristi53 FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 54

PriloziZahtjev za uslugama sustava Matrica obrazloenja problema (ostala dokumentacija)


Uzroci i posljedice, ciljevi i ogranienja (primjeri)ANALIZA UZROKA I POSLJEDICA Problem ili mogunost 1. Vrijeme odgovora na narudbu je neprihvatljivo dugo. Uzroci i posljedice 1. Promet je povean, a broj slubenika smanjen Vrijeme obrade narudbi je isto. 2. Sustav previe ovisi o runom unosu. Pojedine vrijednosti se unose vie puta. Posljedica je da se narudbe obrauju dulje nego je potrebno. CILJEVI I OGRANIENJA SUSTAVA Ciljevi sustava Ogranienja sustava

Istraivanje uzrokaPrimjer: Istraivanje uzrokaProblem: pad prodaje Vidljivi znak: poveani opoziv (storno) narudbi Razlog: nezadovoljstvo kupaca Uzrok: spor sustav za naruivanje

1. Umanjiti vrijeme unosa pojedine 1. Broj zaposlenih u obradi narudbi se ne moe uveati. narudbe za 30%. 2. Runi unos narudbi svesti na 50% ukupnog broja. 2. Novi sustav mora biti kompatibilan s postojeim Windows XX standardom.

3. Na zaslonu za runi unos smanjiti broj potrebnih pritisaka 3. Novi sustav mora biti kompatibilan s ve odobrenim na tipkovinicu. sustavom za automatsku 4. Prenijeti unos podataka sa 3. Sredinje raunalo radi na identifikaciju tapiastim sredinjeg na osobna raunala. maksimumu svojih kapaciteta, kodom. 5. Zamijeniti postojee obrasce za to se oituje u sporijem radu prikupljanje narudbi mrenim aplikacija za unos narudbi. sustavom izmeu skladita i Budui da slubenici prodaje tako da se eliminira pokuavaju bre raditi, poveao uporaba papirnate se broj pogreaka pri unosu. dokumentacije. 4. Obrasci za prikupljanje narudbi iz skladita nisu oblikovani za uunkovito popunjavanje, to dodatno usporava unos narudbi.FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 55

Zadatak analitiara je razdvojiti uzroke i posljedice problema.Na primjer, dugi red u nekoj videoteci nije zaseban problem nego moe biti posljedica pomanjkanja osoblja, 'lijenosti' ili nezainteresiranosti osoblja za posao ili pak posljedica runog unosa podataka i izdavanja rauna.

Vezana za definiranje problema je i provjera opravdanosti korisnikovih zahtjeva (potreba).U naem bi primjeru analitiar trebao razmotriti da li je zahtjev vlasnika videoteke za ubrzanjem procesa izdavanja filmova realan.


56

Postavljanje ciljevaPrimjeri poslovnih ciljevaPotpomoi reorganizaciju u trino orijentirano poduzee prema EU normama. Osigurati informacije o izvorima, razlozima i mjestu nastanka svakog troka u sustavu. Uskladiti hijerarhiju odluivanja s hijerarhijom u poduzeu. Racionalizirati utroak novca za ...

OgranienjaOsobljeOdjel informatike smije zaposliti najvie tri stalna zaposlenika

Materijalni troakNabavka uredskog i potronog materijala ne smije premaiti XXX HRK

Raunalna opremaProjekt se mora obaviti bez nabavke novog hardvera (gospodarstvo?) Troak opreme poeljno predstavlja barem 33% budeta (znanost!)

Primjer: postavljanje ciljeva ISProblem: Predugo vrijeme unosa narudbi Cilj: Ubrzanje unosa Kriterij: performance, izvedba Lo primjer: Poveanje ili smanjenje Poveati broj unijetih narudbi u 24 sata za 5% Bolji primjer: Razina provedbe Unijeti 98% zaprimljenih narudbi unutar 24 sata Kriterij mora biti mjerljiv Apsolutni iznos ili relativni iznos konkretne vrijednosti Moe biti binaran postoji ili ne postoji, npr. Omoguiti online pretraivanje

Financijska sredstvaUkupni budet projekta je XXXXX HRK (uvijek manji od traenog!) Naknade izvoaima ne smiju premaiti XX% ukupnog iznosa


57


58

Modeliranje postojeeg sustavaSvrhaPreciziranje dosega projekta Verifikacija razumijevanja problema i usaglaavanje percepcije sustava i stavova izmeu sudionika (korisnici, informatiari)

Planiranje informacijskog sustavaAktivnostiAnaliza problema, povoljnih prilika i moguih rjeenja problema Definiranje ciljeva i zadataka informacijskog sustava Procjena ogranienja Ponovna procjena i preciziranje opsega projekta Revizija glavnog plana

Taktika - Skrivanje informacija (information hiding)skrivanje/zanemarivanje detalja i usredotoenje na ono to je zaista vano npr. izbjegavanje prouavanja tehnikih detalja u ranim fazama

Puzei doseg projekta (creeping scope)Tijekom izvedbe projekta esto se dogaa polagano, ali znaajno poveanje obujma uslijed pogrene procjene ili razliitog tumaenja ciljeva izmeu korisnika i izvoaa Granice projekta moraju biti definirane to je mogue preciznije Time se kasnije poveanje projekta moda nee ukloniti ali e se barem moi nadzirati

Globalni, okvirni, grubi modeliModel organizacije i resursa kontekst, organizacijska struktura, prostorni raspored sredstava Globalni model procesa funkcionalna dekompozicija tok kljunih poslovnih procesa kolanje dokumenata i protok informacija

Opcionalno se planira i provodi:Izrada prototipa ili oglednog (pilot) projekta i procjena njegove uspjenosti projekt koji se moe uspjeno i brzo realizirati (npr. 3-9 mjeseci, ovisno o veliini itavog projekta) poeljno takav koji e vratiti uloenu investiciju Procjena moguih tehnikih rjeenja IS (alternativa) i prijedlog najboljeg rjeenja

Globalni model entiteti-veze (enterprise data model) kategorije podataka klase podataka (ne razredi objekata!)FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 59

Na kraju se (opet!) moe oekivatipokretanje, odbacivanje, odgoda ili prilagodba (ostalih, pojedinih) projekataFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 60

Idejno rjeenjeSaetakSaetak prijedloga Saetak problema, mogunosti i direktiva Kratki navod ciljeva unaprjeenja sustava Kratki navod sadraja izvjea

PrimjeriPrimjeri: \PlaniranjeGlobalno idejno rjeenje informatizacije za "SLJEME", d.d. Idejno rjeenje IS Personalne uprave Strategic Plan For Alaskas Criminal Justice Information System Integration

Analiza postojeeg sustava problemi, mogunosti i analiza uzroka i posljedica za pojedine elemente Performance Informacije Ekonomija Kontrola Uinkovitost Usluge (servisi)

Poznate informacijePopis odranih razgovora i koordiniranih grupnih sastanaka Popis ostalih izvora informacija Opis tehnika koritenih u analizi

Pregled postojeeg sustavaStrategijske odrednice (ako je projekt dio SPIS ili na njega utjee) Modeli postojeeg sustava Model suelja (kontekst) Model resursa (prostor) Model procesa (funkcija) Model podataka (kategorije)

Detaljni prijedloziCiljevi i prioriteti unaprjeenja sustava Prepreke unaprjeenja sustava Plan projekta Precizirani doseg projekta Revidirani glavni plan Detaljni plan za slijedei korak

DodaciModeli sustava (ako nisu dio studije) (ostala dokumentacija prema potrebi)


61


62

Analiza izvodljivostiZa pojedine projekte analizira se izvodljivostmjerenje korisnosti, praktinosti i isplativosti projekta - IS trebala bi se raditi tijekom planiranja, ali i kasnije (npr. nakon faze analize) nakon odluke o pokretanju projekta sloenost i opseg projekta mogu se promijeniti pa poetno izvodljiv projekt moe postati neizvodljiv praktino gledano, tonost procjene izvodljivosti raste s dubinom analize

Analiza izvodljivosti i trokova-koristi

Analiza, Studija izvodljivosti (feasibility analysis, feasibility study)detaljna provjera projekata koju provode sistem analitiari procjenjuje se da li je projekt izvodljiv s obzirom na raspoloiva sredstva procjenjuje se da li projekt omoguuje poboljanja radi se izvjee o izvodljivosti i prezentira se relevantnim sudionicima radi komentara i miljenja moe biti dio idejnog rjeenja, a ponekad tako i izgleda eventualni povratak u studiju izvodljivosti revidirano izvjee


64

Operativna izvodljivostOrganizacijska/Operativna izvodljivostprocjena hitnosti rjeavanja problema (planiranje) procjena prihvatljivosti rjeenja (kasnije faze)

Tehniko-tehnoloka izvodljivost Moe li se sagraditi? Moe li se kupiti?

Procjena moguih rjeenja i alternativaprocjena stanja na tritu opreme procjena postojeih rjeenja u drugim organizacijama (tamo gdje je mogue) procjena primjenjivosti razliitih tehnologija

Vrijedi li rjeavati problem? Da li predloeno rjeenje rjeava problem?Performance protonost i odziv sustava s obzirom na ulaze Informacije dovoljne, pravodobne, prikladne, aurne, tone, korisne Ekonomija problemi trokova, mogunosti uteda Kontrola sigurnost i zatita podataka Uinkovitost poboljanje uporabe raspoloivih resursa (ljudi, oprema, novac, itd.) Usluge poeljni i pouzdani servisi, elastinost i mogunost prilagodbe, zadovoljstvo

Primjenjivost rjeenja, tehnologijeMoe li se tehnologija jednostavno primijeniti? Pojedine sredine zagovaraju najsuvremeniju tehnologiju (state-of-the-art) naprednost, zanimljivost Veina je sklona zreloj i dokazanoj tehnologiji sigurnost, bolja podrka

Koji je stav korisnika prema rjeenju? Da li e se sustav koristiti?Podrka uprave i prihvaanje od krajnjih korisnika otpori njihovoj buduoj ulozi ili tehnikom rjeenju i kako ih prevladati Promjena radnog okruenja, procedura prilagodba promjenama Procjena upotrebljivosti (najee prototipom) Krivulja uenja vrijeme osposobljavanja potrebno za postizanje pune primjene Lakoa koritenja jednostavno suelje za poetnike i povremene korisnike, sloenije operacije za iskusne korisnike Zadovoljstvo ponuenom rjeenju korisnik daje prednost pred postojeim

Raspoloivost tehnologije (podrazumijeva se da je primjenjiva)Moe li se nabaviti? Ako je rije o gotovom rjeenju (IS iz duana), ima li to rjeenje potrebne karakteristike? Treba li ga i u kojoj mjeri prilagoditi ili doraditi?

StrunostPostoji li potrebna strunost za primjenu tehnologije? I najnovija tehnologija moe se svladati Postoji li potrebna vjetina za oekivani zavretak prema rasporedu? Bitno je da usvajanje tehnologije i njezina primjena zavre na vrijeme65 FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 66


Vremenska izvodljivost Kada e biti gotovo? Moe li biti gotovo na vrijeme?

Ekonomska izvodljivost Isplati li se graditi? Treba li graditi?

Prihvatljivost vremenskog rasporedaRazmatra se opravdanost rokova s obzirom na raspoloivu strunost

Troak razvoja sustava (fiksni troak)apsolutni iznos, poetna procjena, auriranje tijekom napretka projekta primjeri: osoblje: plae, honorari oprema procjenjuje se nakon odabira tehnikog rjeenja izobrazba: teajevi

Oekivano vrijeme zavretka moe biti poeljno ili obveznovrsti rokovi nesigurni projekt treba prekinuti/odgoditi Poeljni rokovi moe se predloiti alternativni vremenski plan

Troak primjene sustava (varijabilni troak)relativan iznos, ovisan o uporabi primjeri: reije (struja, telefon) odravanje (ljudski rad) obnova licenci

Bolje je isporuiti ispravan sustav dva mjeseca kasnije, nego neispravan ili beskoristan na vrijeme!!!

Analiza i usporedba ukupnih trokova-koristi (cost-benefit analysis)Trokovi i korist mjerljivi (npr. cijena opreme, iznos plaa, prodaja, prihod) nemjerljivi (npr. zadovoljstvo korisnika, brzina odluivanja, dobra referenca) Financijski troak i korist mogu se izraziti formulama razlika korist-troak u nekom razdoblju (Net Present Value) povrat investicije (korist-troak)/troak (Internal Rate of Return) trenutak u kojem korist nadvlada troak (Payback Point)


67


68

Ekonomska izvodljivostCBA rauna trokove i korist projekta kao trenutnu vrijednost (Present value - PV) $ oznaava novanu jedinicu u bilo kojoj valutiTroak / Korist Troak razvoja Primjena i odravanje Faktor za kamatu 12% Trenutna vrijednost Kumulativni troak Korist od novog IS Faktor za kamatu 12% Trenutna vrijednost Kumulativna korist Ukupno400,000 $ 300,000 $ 200,000 $ 100,000 $ 0$ (100,000 $) (200,000 $) (300,000 $) (400,000 $) (500,000 $)

Primjer analize troak-koristGodina 0 Godina 1 Godina 2 Godina 3 Godina 4 Godina 5 (418,040 $) (15,045 $) (16,000 $) (17,000 $) (18,000 $) (19,000 $) 1.000 0.893 0.797 0.712 0.636 0.567 (418,040 $) (13,435 $) (12,752 $) (12,104 $) (11,448 $) (10,773 $) (418,040 $) (431,475 $) (444,227 $) (456,331 $) (467,779 $) (478,552 $) 0 $ 150,000 $ 170,000 $ 1.00 0.893 0.797 0 $ 133,950 $ 135,490 $ 0 $ 133,950 $ 269,440 $ 0 1 2 (418,040 $) (297,525 $) (174,787 $) 190,000 $ 0.712 135,280 $ 404,720 $ 3 (51,611 $) 210,000 $ 0.636 133,560 $ 538,280 $ 4 70,501 $ 230,000 $ 0.567 130,410 $ 668,690 $ 5 190,138 $ Godina 6 (20,000 $) 0.507 (10,140 $) (488,692 $) 250,000 $ 0.507 126,750 $ 795,440 $ 6 306,748 $

Dananja vrijednost onoga to e postati $1.00 nakon n godina u budunosti, ako uzmemo u obzir kamate I iznosi: PV = 1/(1 + I)n = (1 + I)-n Razlika predstavlja kamatu koja se moe zaraditi tim novcem

Primjeri:trokovi razvoja od $100.000 imaju trenutnu vrijednost od $100.000 korist projekta u iznosu od $30.000 za pet godina uz kamatnu stopu od 8% ima trenutnu vrijednost od samo: $30.000 / (1 + 0.08)5 = $20.417

Povrat investicije Return On Investment (ROI)gleda se postotak povrata investicije ROI - postotak relativnog iznosa koristi projekta ROI = (ukupna korist ukupan troak) / (ukupan troak) ROI se obino dijeli sa duinom projekta kako bi se dobio godinji ROI Nizak ROI (~ manji od 10% godinje) moe pokazivati da je korist preniska da bi bila isplativaFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 69

0

1

2

3

4

5

6


70

Izvodljivost i odrivost projektaPrimjeri:\PIS-PrimjerProjekta \Planiranje\ SurvivalTest [McConnell, 1998], http://www.construx.com/survivalguide/ OdrzivostProjekta Izvodljivost-HZZO

Prikupljanje informacija i utvrivanje zahtjevaPrikupljanje informacija (information gathering) Prikupljanje podataka (data collection) Ustanovljavanje injenica (fact finding)


71

Prikupljanje informacijaIntervjui s kljunim korisnicima i radne sjedniceAko naruitelj zapoljava informatiare svakako ih treba ukljuiti u analizu. Sueljavanje korisnika i informatiara ubrzava rjeavanje proturjenih iskaza.

Postupak intervjuiranjaIntervjuneusiljen i elastian razgovor s ispitanikom, slijed pitanja i odgovora ispitanik se pojavljuje u ulozi pasivnog sugovornika (!?) sugovornici: rukovoditelji, krajnji korisnici, ostali sudionici standardno ukljuuje dva sugovornika ali moe i vie (korisnika, ispitivaa): individualni intervju jedan korisnik ili suradnici koji rade isti posao intervjuiranje grupe vie korisnika iz razliitih podruja

Upitnici i anketeNadomjestak za intervju ili prikupljanje informacija o resursima.

Analiza dokumentacijeTreba prikupiti sve dokumente znaajne za poslovanje, radi boljeg utvrivanja pravila, poslovne politike, ciljeva poslovanja te strukture informacija.

Organizacija razgovorainformacije se prikupljaju nizom pojedinanih razgovora (prvi) razgovori trebali bi se voditi prema unaprijed dogovorenom planu i rasporedu koordinator Primjeri: \Analiza\PlanRazgovora postupak je spor i neuinkovit, jer se organizacija razgovora mora obaviti za svaki pojedini razgovor nakon dovretka analize i sinteze dobivenih informacija neke razgovore (ponekad i itavu seriju) treba ponoviti da bi se upotpunile dobivene informacije ili uskladili proturjeni iskazi ukupan broj razgovora ne moe se unaprijed tono odrediti i treba ga prilagoditi stvarnoj situaciji

Prosudba postojeih rjeenja na raunaluNuna je prosudba postojeih aplikacija i/ili raunalom podranih podataka, radi analize podataka ali i zbog njihove konverzije u novi sustav.

PromatranjeNeposredni uvid u poslovne procese promatranjem radnih sredina (nain izrade i razmjene dokumenata, procesi osnovne djelatnosti).

Drugi nainiPrototipiranje,

Postupak analize mora biti prilagoen korisniku. Evidentiranje rezultata analize poeljno je obaviti CASE pomagalom.FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 73


74

Tehnika intervjuiranjaPriprema za razgovorutvrivanje informacija koje treba saznati prouavanje postojee dokumentacije i prethodnih nalaza odreivanje dokumentacije koju bi trebalo prikupiti priprema pitanja koja e biti postavljena tijekom razgovora izrada jezgre tema, to jest standardnih pitanja izrada sveobuhvatnog podsjetnika i izdvajanje prikladnih pitanja

Tehnika intervjuiranjaPlaniranje i obavljanje razgovoraokvirno trajanje prvog razgovora je 2 sata (openito 1,5 2,5 sata) Poetak razgovora predstavljanje sudionika upoznavanje sa svrhom razgovora (prikupljanje informacija o ) Voenje razgovora postavljanje pitanja i biljeenje odgovora prikupljanje dokumentacije Zavretak razgovora priblino 5-10 minuta prije isteka planiranog vremena prekida se slijed postavljanja pitanja provjerava se da li postoji neto to je sugovornik htio rei a nije bilo pitano provjerava se da li treba proiriti krug sugovornika dogovara se nastavak razgovora (dopunski razgovor) kada: voditelj razgovora nije postavio sva planirana pitanja ili voditelj smatra da je razgovor nametnuo nova pitanja

Primjeri:

\Analiza\

Podsjetnik-teme Podsjetnik-kratki Podsjetnik-dugi

zahvala na razgovoruFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 75 FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 76

Tehnika intervjuiranjaPreispitivanje i pojanjenje sadraja (follow-up)provjera zabiljeenih navoda radi upotpunjavanja biljeki telefonom, elektronikom potom, novim sastankom

Preporuke za voenje intervjuaTreba pitati o svemu to se smatra vanimnita nije samo po sebi razumljivo i svima jasno ne pretpostavljati da se unaprijed zna o emu se radi

Dokumentiranje razgovoraPisanje zapisnika samostalno pisati zapisnike (Tko ne razumije, ne moe biljeiti.) kada u razgovoru sudjeluje vie analitiara, odreuje se voditelj razgovora koji je ujedno i zapisniar, a ostali ulau primjedbe Sadraj zapisnika Projekt Vrijeme i mjesto odravanja razgovora Sudionici Sadraj razgovora (tekst zapisnika) Popis prikupljene dokumentacije Zapisniar

Repertoar i vrste pitanjaPitanja zatvorenog tipa: Koliko ... obraujete (u nekom razdoblju)? Na koji nain obraujete ... ? Pitanja otvorenog tipa: to mislite o ... ? Koji su najvei problemi ... ? Probna pitanja: Zato ? Moete li navesti primjer za takvu situaciju? Molim detaljnije objanjenje za ...

zapisnik mora sadravati ono to je reeno i slijediti tok razgovora zapisnik ne smije nametati zakljuke, jer su oni rezultat analize

Autorizacija (ovjera) zapisnikazapisnik se alje na uvid sugovorniku, koji alje potvrdi o vjernosti zapisnika po potrebi sugovornik moe nadopuniti dijelove za koje smatra da nisu evidentirani ili pojasniti dijelove za koje misli da su krivo protumaeni

Primjeri:

\Analiza\ Zapisnik, TragRazgovora77 FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 78


Preporuke za voenje intervjuaAnaliza odgovorarazluivanje injenica od miljenja utvrivanje da li pojedine injenice odgovaraju drugima analiza injenica koje se ne poklapaju provjera odgovora razliitih sugovornika na isto pitanje

Upitnici i anketeUpitnik (pismeni intervju)sadri pitanja koja se postavljaju tijekom razgovora (okvirno 20) moe se dostaviti korisniku prije, umjesto ili nakon intervjua nedostaci: ispitanik moe prilagoditi (kontrolirati) svoje odgovore teko je procijeniti iskrenost (spontanost) odgovora moe obeshrabriti ispitanika Primjer: Podsjetnik za SIO

Preporuljivo ponaanjeiskrenost i nepristranost cilj je nai za korisnika najprikladnije rjeenje, a ne podupirati odreeno programsko rjeenje ili raunalnu platformu panja i jezgrovitost brzo misli, jasno govori izbjegavanje sugestivnih pitanja nenametanje zakljuaka leernost (+ praenje reakcija sugovornika)

Anketa (inventar)moe se obuhvatiti vie ispitanika pitanja zatvorenog tipa odgovori i obrada odgovora mogu se standardizirati pogodna za popis resursa Primjer: IS-Resursi

Intervjuiranje je elastinije!Pomou intervjua moe se vie nauiti o stavovima, osjeajima i motivaciji osoblja. Tijekom intervjua analitiar i ispitanik nalaze se jedan nasuprot drugom, pa analitiar moe promatrati nain na koji ispitanik odgovara i po potrebi proiriti ili usmjeriti pitanja.

Grupno intervjuiranjeizbjegavati i po potrebi nadomjestiti radnim sjednicama iznimno provesti, kada se eli utvrditi zajedniki interes ili proturjejeFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 79


80

Prouavanje dokumenataPrikuplja se sve do ega se moe doiAnaliza procesa Tipini dokumenti: pravilnici i zakoni Analiza podataka Tipini dokumenti: obrasci (formulari), izvjea Poeljno je da dokumenti budu reprezentativni, tj. popunjeni na tipian nain. Tako se moe ustanoviti koje informacije se uope unose i na kakav nain. Reprezentativni dokumenti najee ne ukazuju na izuzetke, to jest podatke koji se rjee biljee ali ipak trebaju. Takoer, stalno biljeenje nekih podataka ne mora znaiti da su ti podaci stvarno potrebni. Treba prikupiti vie uzoraka iste vrste dokumenta! ( sampliranje)

Analiza postojeih aplikacija i evidencijaProcjena aplikacija i (baza) podataka u primjenikoriteni programski jezici i pomagala, ukljuujui programe za uredsko poslovanje (npr. Excel) podrane funkcije i nain posluivanja programa meusobna povezanost razliitih aplikacija i podataka postojee platforme (raunalo, operacijski sustav, mrea, SUBP) sastav i stupanj informatike izobrazbe korisnika

Nedostaci sklopovske opreme i programske podrkenepovezanost aplikacija (tzv. informatiki otoci) loa programska rjeenja (funkcionalnost, ergonomija) nepouzdanost integritet, zatita i sigurnost podataka nepostojanje programske dokumentacije tehnoloka zastarjelost (programski jezici i alati, nemogunost rada u viekorisnikom okruenju, grafiko suelje)

Vrijednost informacija o analiziranoj organizaciji prikupljena (samo) preko dokumenata je niska.Praksa moe odudarati od pravilnika i administrativnih obrazaca. Treba shvatiti zato i kada dokumenti nastaju, kako se popunjavaju, koliko su potrebni te to treba promijeniti da bi ih se popravilo (sadraj, lakoa popunjavanja i itanja) Nuno je modele (podataka) razluene analizom provjeriti kod korisnika.

Primjeri:

\Dokumenti81

Primjeri:

\PIS-PrimjerProjekta82



Analiza postojeih aplikacija i evidencijaNedostaci modela podatakaRazliitost modela podataka postojeih aplikacija entiteti iz stvarnog svijeta nisu jednako zastupljeni u postojeim modelima isti entitet iz stvarnog svijeta pojavljuje se pod razliitim nazivima isti entitet iz stvarnog svijeta opisan je razliitim atributima dva ili vie entiteta iz stvarnog svijeta prikazano je razliitim brojem entiteta u podatkovnim modelima Nedostaci unutar pojedinog modela nedefiniranost identifikatora (primarnih kljueva) nedefiniranost veza meu podacima, najee kao posljedica nepostojanja primarnih kljueva nedefiniranost veza unato postojanju primarnih i (drugih) stranih kljueva, kao posljedica razvoja tijekom uporabe i nedosljednosti naglaena zalihost uvedena prilikom izrade zahtjevnih ili sloenih programskih rjeenja ukupna nenormaliziranost modela

Promatranje poslovnog sustavaUvid u poslovne procese promatranjem radnih sredinapromatra se lokacija i kretanje ljudi te tijek izvravanja poslova fiziki ulazi i izlazi sustava zaprimanje, izrada i razmjena dokumenata procesi osnovne djelatnosti, primjerice proizvodnja

Prednostianalitiar je u stanju realno sagledati poslovni proces uinkovitost, ako se dobro provede pouzdanost prikupljenih informacija

Nedostacineuinkovitost, ako se dobro ne provede utroak vremena ometanje i neugoda promatranih osoba mogunost manipulacije promatraa npr. prikrivanjem uobiajenog krenja radnih procedura

Primjer: ERwin Examiner Navedeni nedostaci opreme, podrke i podataka najei su razlozi za izgradnju novog IS! ( Operativna izvodljivost)FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 83

Duina i uestalost promatranjaPodaci dobiveni iz malog broja kratkotrajnih promatranja mogu biti nepouzdani i netoni.

Promatranje na licu mjesta je najtea metoda za pronalaenja injenica.FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 84

Radne sjedniceRadni sastanci, sjednice (workshop)analitiari i korisnici zajedniki provode analizu i oblikovanje cilj sjednice je (zajedniko) pronalaenje najboljeg rjeenja poseban prostor i izolacija moderator, dnevni red i zapisnici

Slika: A.Dennis & B. Haley Wixom, Systems Analysis and Design, John Wiley & Sons, 2000

Radne sjednicePrednostiSjednice su pogodne za projekte kojima se rjeavaju problemi vani za itavu organizaciju ili vei dio poslovanja. Izbjegavanje specifinih (egzotinih) i nejasnih zahtjeva Preciznije ustanovljavanje dosega projekta Bolje uoavanje proturjenih zahtjeva

Genijalnost grupe (tzv. brainstorming)koristi se za prikupljanje ideja i definiranje inofrmacijskih potreba korisnike se potie na aktivno i kreativno sudjelovanje izvodi se tako da se svakog ispitanika iz grupe zatrai da definira po njemu idealno rjeenje svaki sudionik iznosi sve to mu pada na pamet u svezi s problemom koji se rjeava od predloenih rjeenja odabire se najbolje prema realnoj izvodljivosti postupak je uinkovit tamo gdje postoje korisnici koji dobro poznaju sustav ali teko prihvaaju nove idejeFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 85

Nedostacisadraj i dinamika pasivnost sudionika usitnjavanje razgovora udaljavanje od tema trajanje sjednice bi trebale trajati vie dana (5-10) u nekoliko tjedana ovom zahtjevu u praksi je vrlo teko udovoljiti zbog obveza sudionika otpor sjednici i prateoj izolaciji razmjeran je razini poloaja konkretnog sudionika naglaen kada poduzee zapoljava informatiare, jer se podrazumijeva da je informatizacija iskljuivo njihov posao.


86

Razvoj prototipaPrototipiranje (prototyping)Koristi se kada korisnik ne moe tono definirati svoje informacijske potrebe prije nego to se izgradi informacijski sustav. Razlog tomu moe biti nedostatak postojeeg modela na kojem bi korisnik zasnivao svoje potrebe ili pak teka vizualizacija budueg sustava.

Najei problemi pri prikupljanju informacijaPonaanja korisnikaTaktika kuhinjskog sudopera korisnik navodi (preko)brojne potrebe: hrpu nepotrebnih izvjetaja, formi, sortiranja, izrauna i sl. ovakav pristup obino je uzrokovan pomanjkanjem iskustva korisnika koji ne zna to bi mu stvarno trebalo zatrebati ili nije u stanju razluiti ono to je bitno Taktika dimne zavjese korisnik trai vie mogunosti a zapravo mu je potrebna samo jedna ili dvije dodatni zahtjevi slue za postizanje bolje nagodbe s analitiarom taktika obino oslikava korisnika s dobrim poznavanjem onoga to eli, a zahtjeve treba reducirati na one realne i izvodljive Taktika "Treba mi isto ali u boljem obliku" korisnik koji koristi ovu taktiku nedostaje volja ili znanje, a ponekad oboje anse za uspjeno definiranje problema su male jer samo korisnik moe izraziti svoje potrebe i probleme

Izrada prototipaIzgrauje se sustav koji zadovoljava neke osnovne, inicijalne potrebe. U radu s takvim sustavom korisnik otkriva svoje informacijske potrebe te se sustav modificira kako bi se zadovoljile te potrebe. Postupak koritenje sustava i modificiranja istog iterativno se ponavlja, a informacijske potrebe korisnika otkrivaju koritenjem sustava.

Izrada prototipa pogodna je u onim okruenjima gdje je teko definirati konkretni model sustava te u okruenjima gdje se informacijske potrebe korisnika mijenjaju ili razvijaju.FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 87

Korisnik je sklon preutjeti izuzetke, koji su bitni (nuni !!!) za uspjenu realizaciju, a obino zahtijevaju i najvie napora tijekom ugradnje."To je naa jedina procedura (osim kada )"

Ne izjednaavati tako se uvijek radi s tako treba raditi!primjer: Google Search "Company Policy"FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 88

Primjer: Poslovna politikaStart with a cage containing five monkeys. In the cage, hang a banana on a string and put a set of stairs under it. Before long, a monkey will go to the stairs and start to climb towards the Banana. As soon as he touches the stairs, spray all of the monkeys with cold water. After a while, another monkey makes an attempt with the same result - all the monkeys are sprayed with cold water. Pretty soon, when another monkey tries to climb the stairs, the other monkeys will try to prevent it. Now, turn off the cold water. Remove one monkey from the cage and replace it with a new one. The New monkey sees the banana and wants to climb the stairs. To his horror, all of the other monkeys attack him. After another attempt and attack, he knows that if he tries to climb the stairs, he will be assaulted. Next, remove another of the original five monkeys and replace it with a new one. The newcomer goes to the stairs and is attacked. The previous Newcomer takes part in the punishment with enthusiasm. Again, replace a third original monkey with a new one. The new one makes it to the stairs and is attacked as well. Two of the four monkeys that beat him have no idea why they were not permitted to climb the stairs, or why they are participating in the beating of the newest monkey. After replacing the fourth and fifth original monkeys, all the monkeys which have been sprayed with cold water have been replaced. Nevertheless, no monkey ever again approaches the stairs. Why not? Because that's the way it's always been around here. And that's how company policy begins....FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07.

Analiza sustava

(Google search: company policy)89

Analiza sustavaAnaliza sustava, sistemska analizaAnaliza sustava je ralanjivanje sustava u njegove komponente da bi se prouilo kako te komponente rade i meusobno komuniciraju. provodi se s namjerom slijedee sinteze sustava i razvoja aplikacija Sinteza sustava Ponovno objedinjavanje komponenti u cjeloviti, poeljno poboljani, sustav.

Aktivnosti analizeAktivnosti analizedetaljna analiza postojeeg sustava te utvrivanje potreba i zahtjeva Kako radi postojei sustav? Na koji nain ljudi koriste sustav da bi obavili svoj posao? Koji su problemi pri koritenju aplikacija? detaljna specifikacija zahtjeva na IS Koji su podaci potrebni? Tko ih treba? Kada? Od koga? Tko ih stvara? Koji su izlazni podaci? Kakav im je oblik? Koji su izvori izlaznih podataka? Na koji nain se podaci prikupljaju i objedinjuju? daljnja razrada granica projekta primjeri: ProtokDokumenata, RazmjenaPodataka

Alternativna definicijaAnaliza sustava je (1) razmatranje i planiranje sustava i projekta, (2) prouavanje i analiza postojeeg poslovnog i informacijskog sustava te (3) definiranje poslovnih zahtjeva i prioriteta novog ili poboljanog postojeeg sustava. [Whitten et. al, 2000]

Svrha, cilj i dubina analizeAutomatizacija poslovnih procesa - Business Process Automation (BPA) poveanje uinkovitosti korisnika analizom problema i uklanjanjem uzroka Poboljanje poslovnih procesa - Business Process Improvement (BPI) poveanje uinkovitosti i djelotvornosti, analizom trajanja i kotanja poslovnih procesa te predlaganjem poboljanja (udruivanje procesa, paralelizam izvedbe) Reinenjerstvo poslovnih procesa - Business Process Reengineering (BPR) ili Preoblikovanje poslovnih procesa - Business Process Redesign (BPR) radikalni redizajn poslovnih procesa, analizom moguih posljedica, procjenom alternativnih tehnologija, ukidanjem ili zamjenom pojedinih aktivnosti, analizom trokova-koristi i analizom rizikaFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 91

Pozadinska analizaVano je da shvatiti strukturu organizacije, tko u njoj radi, tko je kome podinjen, kako surauju razliiti odjeli, itd.

Provedba analize - modeliranje sustavaZa potrebe pozadinske analize moe se izraditi shema organizacijske strukture iz koje e biti vidljivo koja osoba ili grupa ljudi obavlja koji dio posla ( Modeliranje funkcija). Za ostale elemente takoer se rade odgovarajui modeli ( Modeliranje procesa, modeliranje podataka)


92

Postupci i tehnike analizeModerna strukturirana analizaprocesno usmjerena tehnika modeliranja poslovnih zahtjeva na sustav

Strukturirana analizaModerna strukturirana analiza = Logiki dizajn (esti sinonim)strukturirana analiza strukturirani proces i rezultati analize tehnika modeliranja poslovnih zahtjeva na sustav usmjerena procesima, ali se razvila tako da obuhvaa i podatke strukturiranje procesa, ulaza, izlaza te spremita podataka potrebnih da bi se ogovorilo na poslovne dogaaje logiki modeli modelima se prikazuje TO je sustav i TO mora raditi (ne KAKO) koriste se dijagrami toka podataka za logiki prikaz poslovnih zahtjeva nezavisno od tehnikih rjeenja logiki dizajn izraavaju sutinu sustava sinonimi: esencijalni, konceptualni, poslovni modeli ukljuuje odreivanje prioriteta zahtjeva

Informacijsko inenjerstvopodatkovno usmjerena, ali procesno osjetljiva tehnika, usmjerena prouavanju organizacije ili njenih veih dijelova kao cjeline, a ne projekt po projekt

Brzi razvoj aplikacija (Rapid Application Development - RAD)razvoj djelominih verzija aplikacija, koje mogu evoluirati do konanog rjeenja

Zdrueni razvoj aplikacije (Joint Application Development - JAD)analiza zasnovana na intenzivnim radnim sjednicama na kojima vlasnici, korisnici, analitiari, dizajneri i graditelji zajedniki definiraju i oblikuju sustav

Objektno usmjerena analiza modeliranje uahurivanjem podataka i procesa u objekte prouavanje postojeih objekata da bi se vidjelo mogu li se ponovno iskoristiti ili prilagoditi za nove primjene definiranje novih ili modificiranih objekata koji e skupa s postojeim objektima graditi novu aplikaciju

Analiza s ciljem automatizacije poslovnih procesarazumijevanje postojeeg sustava ekstenzivno prikupljanje informacija i zahtjeva oblikovanje procesa i podataka uoavanje moguih poboljanja (ako nije uinjeno ranije) analiza problema identificiranje problema, ustanovljavanje eljenih poboljanja analiza uzroka (root causes analysis) prioriteti problema i traenje uzroka razvoj koncepata budueg sustava prikupljanje dodatnih informacija revizija i dorada modela93 FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 94

Navedeni postupci mogu se komplementarno primjenjivati, unato uvrijeenom poimanju da je rije o meusobno iskljuivim metodama!!FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07.

Definiranje zahtjevaIEEE standard definira zahtjeve kao:(1) Uvjet ili sposobnost koje korisnik treba da bi rijeio problem ili ostvario cilj. (2) Uvjet ili sposobnost koji mora posjedovati sustav ili komponenta sustava da bi zadovoljila ugovor, standard, specifikacije ili neki drugi ugovoreni dokument. (3) Dokumentiranu reprezentaciju uvjeta ili mogunosti definiranih pod (1) ili (2). [IEEE Std 830-1998], [IEEE Std 610.12-1990]

Vrste zahtjevaPoslovni zahtjevi (zato)ciljevi organizacije ili korisniki zahtjevi na vioj razini, opis problema koje treba rijeiti primjer: poslovna potreba, "Poboljanje usluge postojeim klijentima i pridobivanje novih" sadrani u dokumentima u kojima se opisuje vizija i opseg projekta primjer: poslovni zahtjev, "Omoguiti Internet prodaju"

Zahtjevi ne sadre detalje dizajna, detalje implementacije ili informacije vezane uz planiranje projekta. Panja se usmjerava na ono TO se eli izgraditi, a ne ulazi se u detalje kako i kada to napraviti. Za 40-60% pogreaka u projektu uzrok lei u pogrekama napravljenim u fazi postavljanja zahtjeva. [Leffingwell, 1997]Tipina posljedica su "prazna oekivanja" (expectation gap): razlika izmeu onog to oekuje naruitelj i onoga to je izvoditelj mislio da treba napraviti.

Korisniki zahtjevi (zahtjevi krajnjih korisnika)opisuju zadatke koje korisnik mora moi obaviti sluei se aplikacijama sadrani u opisima sluajeva koritenja, tj. opisima scenarija rada

Funkcionalni zahtjevi (to)definiraju softversku funkcionalnost (oekivano ponaanje i operacije koje sustav moe izvoditi) koju treba ugraditi u proizvod da bi omoguio korisnicima obavljanje njihovih zadataka posebno zanimljiva mogunost programa (feature) skup logiki povezanih funkcionalnih zahtjeva koje korisniku omoguuju ispunjavanje poslovnih zahtjeva

Naknadne prepravke mogu predstavljati do 40% trokova razvoja, od ega je 70-85% pripisivo pogrenim zahtjevima [Leffingwell, 1997].Nepotpuno definirani zahtjevi ine planiranje projekta i praenje promjena nemoguim.FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 95

Nefunkcionalni zahtjevi (kako ili kako dobro)standardi, pravila i ugovori kojih se proizvod mora pridravati, opisi vanjskih suelja, zahtjevi na performance, ogranienja na dizajn i implementaciju, te svojstva kvalitete (preciziraju opis proizvoda navodei karakteristike proizvoda u razliitim dimenzija koja su vane ili korisniku, ili graditelju)

Prioriteti pojedinih elemenataFER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 96

Primjeri zahtjeva vlasnika sustavaOekivana novana utedaSustav mora biti tako koncipiran da prava na subvencioniranu prehranu moe koristiti samo student koji ih je stekao i da ih moe koristiti samo u svrhu prehrane.

Primjeri zahtjeva krajnjih korisnikaPrehrana kod bilo kojeg pruatelja uslugaNovi sustav mora omoguiti da student ostvaruje svoje pravo kod bilo kojeg pruatelja usluge subvencionorane prehrane. Dosadanja praksa je bila da svaki pruatelj usluga izdaje svoje bonove koji se mogu koristiti samo u odreenim restoranima.

Sustav mora onemoguiti:koritenje subvencije od strane osoba koje nemaju na to pravo zaradu ilegalnih posrednika koritenje subvencije za druge svrhe osim prehrane naplatu usluga koje nisu pruene

Ukinuti plaanje unaprijedTreba izbjei bilo kakvo plaanje od strane studenata za potrebe ostvarivanja prava, a posebice unaprijed.

Ukloniti nepotrebne postupke za ostvarivanje pravaSustav mora biti tako koncipiran da kad se studentu jednom zavedu prava na matinoj ustanovi nisu potrebna nikakva daljnja dokazivanja za ostvarivanje prava kod pruatelja usluga.

U idealnom sluaju zahtjevi vlasnika podudaraju se s poslovnim ciljevima!

Smanjiti rizik gubitka ostvarenih pravaSustav mora onemoguiti zloporabu steenih prava.

Lake ostvarivanje ostalih prava iz studentskog standardaNpr. javni prijevoz po povlatenoj cijeni, kazalita, kina, smjetaj u studentskim domovima, student-servis, itd.FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 97 FER-ZPM-GRZ, Fertalj & Kalpi: Projektiranje informacijskih sustava, akad.god. 2006/07. 98

Primjer nepotpunog zahtjeva"Proizvod e dostaviti statusnu poruku u redovitim intervalima ne manjim od 60 sekundi."to je statusna poruka i pod kojim uvjetima e biti dostavljena? Koliko dugo ostaje vidljiva? Koji dio proizvoda e dostaviti poruku? Koliko dosljedni intervali moraju biti?

Primjer neostvarljivog zahtjeva"Proizvod e se trenutno prebaciti izmeu ispisivanja i skrivanja znakova koji se ne mogu tiskati."Raunala nita ne mogu napraviti trenutno te je ovaj zahtjev neostvariv. Da li programska podrka sama odluuje kad e se prebaciti iz jednog stanja u drugo ili je to inicirano akcijom korisnika? Na koji dio teksta e se primijeniti promjena prikaza: da li samo oznaeni tekst, cijeli dokument ili neto tree? Nejednoznanost: da li su "znakovi koji se ne mogu tiskati" skriveni znakovi, posebne oznake ili kontrolni znakovi?

Zahtjev, preciznije i detaljnijeModul za nadzor e ispisivati statusnu poruku u za to odreeni dio suelja. Poruka e se aurirati svakih 60 sekundi (plus minus 10 sekundi) nakon to zapone izvoenje p

PIS Predavanja

Documents