P e-mail vrijeme konzultacija e-mail vrijeme konzultacija plan Etika 1.pdf · Pojam, predmet (formalni i materijalni), metode i cilj etike. Moralna refleksija i etička refleksija.

Naziv studija Dvopredmetni preddiplomski sveučilišni studij filozofije

Naziv kolegija Etika 1

Status kolegija obvezatni

Godina treća Semestar Peti/zimski

ECTS bodovi 3

Nastavnik Prof.dr.sc.Iris Tićac e-mail [email protected] vrijeme konzultacija Srijedom, 11.30 – 12.30

Suradnik / asistent e-mail vrijeme konzultacija

Mjesto izvođenja nastave Predavaonica br. 124

Oblici izvođenja nastave Predavanja sa raspravom

Nastavno opterećenje P+S+V

2+0+0

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirano:domaće zadaće (analize filozofijskog teksta),pismeni i usmeni ispit

Početak nastave 01.10.2018. Završetak nastave 25.01.2019.

Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

Ispitni rokovi

1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

Zimski ispitni rok 29.01.'19.

Zimski ispitni rok 12.02.'19.

Jesenski ispitni rok 02.09.'19. .

Jesenski ispitni rok 17.09.'19.

Ishodi učenja

Svrha je ovog kolegija osposobiti studente za etičku refleksiju morala, utemeljenu etičku argumentaciju pri čemu će se temeljna literatura koja se odnosi na klasike etičke misli raspravljati u uskoj povezanosti sa njihovom recepcijom u suvremenim raspravama. Nakon položenog ispita iz ovog kolegija studenti će biti sposobni:

- objasniti temeljne etičke pojmove i temeljna pitanja etike - razlikovati razine etike (deskriptivnu, normativnu i metaetičku) - obrazložiti povezanost etike i filozofijske antropologije - usporediti i kritički vrednovati različite načine utemeljenja

moralnih sudova - analizirati i objasniti odnos moralnog zakona i slobode - samostalno tumačiti i analizirati izvorne filozofijske tekstove iz

područja etike

Preduvjeti za upis

Sadržaj kolegija

Pojam, predmet (formalni i materijalni), metode i cilj etike. Moralna refleksija i etička refleksija. Odnos etike spram drugih filozofijskih disciplina. Temeljni pojmovi etike: dobro (kao ontološka i moralna kategorija). Moralno dobro (formalno i materijalno određenje). Moralno dobro i moralno ispravno. Ovisnost određenja moralnog dobra o antropologiji: bit i svrha ljudske egzistencije; značenje ljudske naravi u metafizičkom smislu; temeljne odrednice racionalne naravi čovjeka: moralni zakon; antropološko i etičko značenje naravnog zakona. Obligatornost i finalna vrijednost ćudorednog zakona. Značenje prvog univerzalnog principa:“Dobro treba činiti, zlo izbjegavati“. Pitanje objektivnih kriterija ili normi moralnosti. Izvor normi: a) razumska ljudska narav b) recta ratio (ispravni razum), c)

ljudska osoba. Sloboda (sloboda volje kao nutarnji princip moralnog čina, sloboda i obligacija, sloboda i odgovornost).

Obvezna literatura

Aristotel,Nikomahova etika, SNL, Zagreb 1988.

Akvinski, T., Summa contra Gentiles. Suma protiv pogana, III., KS,

Zagreb 1994.(odabrana poglavlja); Isti, Izbor iz djela, Naprijed, Zagreb

1990.(odabrana poglavlja)

Berčić. B., Filozofija Sv.I., Ibis-grafika, Zagreb 2012.(odabrana

poglavlja)

Kant, I., Osnivanje metafizike ćudoređa, Feniks, Zagreb 2003.

Kant, I., Kritika moći suđenja, Naprijed, Zagreb, 1976.(odabrana

poglavlja)

Frankena, K.W., Etika, Kruzak, Zagreb 1998.(odabrana poglavlja)

Tugendhat, E., Predavanja o etici, Jesenski i Turk, Zagreb

2003.(odabrana poglavlja)

Wojtyla, K., Temelji etike, Verbum, Split 1998.

Dopunska literatura

Ayer,A.J., Freedom and Morality and Other Essays, Oxford University

Press, 1984.

Bayertz, K., Warum überhaupt moralisch sein?, Verlag C.H. Beck,

München 2004.

Berčić, B., Realizam, relativizam, tolerancija, Hrvatski kulturni dom,

Rijeka, 1995.

Bourke, V.J., History of Ethics (Vol.I, II), New York 1970.

De Finance, J., Etica generale, Tipografia Meridionale, Cassano Murge

1984., engleski prijevod : An ethical Inquiry, Editrice Pontifica

Universita Gregoriana, Roma 1991.

Composta, D., Natura e ragione. Studio sulle inclinazione naturali in

raporto al diritto naturale, Zürich 1971.

Ćović, A., Etika i bioetika, Pergamena, Zagreb 2004.

Engelhardt, P.(Hrsg.), Sein und Ethos. Untersuchungen zur

Grundlegung der Ethik, Mainz 1963.

Finnis, J.M., Fundamental of Ethics, Clarendon Press, Oxford 1983.

Gensler,J.H., Ethic: A Contemporary Introduction, Routledge, 1998.

Geach,P., Good and Evil, u: Analysis 17(1956); Reprint u: Foot, Ph (Hr.),

Theories of Ethics, Oxford, London 1967., str. 64-73.

Hartmann, N., Etika, Ljevak, Zagreb 2003.

Kluxen, W., Philosophische Ethik bei Thomas von Aquin, 2. Aufl.,

Hamburg 1980.

Koprek,I., Kao dio mene.Etika-prijateljstvo-krepost, HFD, Zagreb 1995.

Koprek,I., Etički vidici čovjekove odgovornosti, Obnovljeni život,

2/2009.

McNaughton,D., Moralni pogled.Uvod u etiku, Sveučilište u Zagrebu-

Hrvatski studiji, Zagreb 2010.

Messner, J., Ethik. Kompendium der Gesamtethik, Tyrolia, Wien,

München 1955.

Moore, G.E., Principia Ethica, KruZak, Zagreb, 2009.

Pieper, A., Einführung in die Ethik, Tübingen 2007.

Rhonheimer, M., Natur als Grundlage der Moral. Die personale

Struktur des Naturgesetzes bei Thomas von Aquin.Eine

Auseinandersetzung mit autonomer und telelogischer Ethik,

Innsbruck/Wien 1987.

Riedel, M.,(Hrsg.), Rehabilitierung der praktischen Philosophie I.,

Freiburg&Br. 1972.

Rümelin, J.N., O ljudskoj slobodi,Breza, Zagreb 2007.

Seifert,J., Was ist und was motiviert eine sittliche Handlung?, Salzburg

1976.

Senković, Ž., Aristotelova phronesis, u: A.Calvert (ur.), Probudi

krepost.Aretaički pristup filozofiji.Zbornik u čast p. Ivana Kopreka SJ u

povodu 60. obljetnice života, FTI, Zagreb 2014., str. 155-172.

Simon, P., Morale, Paideia, Brescia 1967.

Spaemann, R., Moralische Grundbegriffe, Oscar Beck, München 1986. Thurner,U., Zum Verhältnis von Theorie und Praxis bei der ethischen Urteilsbildung, u: H.Friesen/K.Berr (Hrsg.), Angewandte Ethik im Spannungsfeld von Begründung und Anwendung, Peter Lang, Frankfurt am Main, 2004., str. 35-49.. Zimmerman, M.J., The Concept of Moral Obligation, Cambridge University Press, 1996.

Internetski izvori

Način praćenja kvalitete

Sukladno dogovorenim kriterijima kvaliteta rada pratit će se sustavno na samoj nastavi što uključuje praćenje aktivnog sudjelovanja studenata u raspravi, kvalitete domaćih radova (analize filozofijskih tekstova i kraćeg pisanog rada), te na redovitim konzultacijama. Posebno zainteresirani studenti imaju mogućnost individualnog rada s nastavnikom-mentorom na konzultacijama. Pored toga razina kvalitete pratit će se temeljem studentske evaluacije (ankete) , samoevaluacije koju provodi nastavnik i analize ispitnih rezultata.

Uvjeti za dobivanje potpisa

Studenti su obvezatni: a) redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u raspravama što pretpostavlja čitanje temeljne literature b) izraditi analize filozofijskih tekstova, c)izraditi kraći pismeni rad u kojemu će prema vlastitom izboru predstaviti odabrano poglavlje iz proširenog popisa literature

Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi/ispita

Aktivnost na nastavi (sudjelovanje u raspravi) - max broj bodova 10;pismene analize filozofijskih tekstova – max broj bodova 15; izrada kraćeg pisanog rada– max broj bodova 15; pismeni ispit – max broj bodova 30; usmeni ispit – max broj bodova 30

Način formiranja konačne ocjene

Konačna ocjena rezultat je vrednovanja svih elemenata provjeravanja: aktivnost u nastavi (sudjelovanje u raspravama) – 10% ocjene; izrada domaćih zadaća (analize filozofijskih tekstova) – 15 % ocjene; izrada kraćeg pisanog rada – 15% ocjene; pismeni ispit – 30% ocjene; usmeni ispit – 30% ocjene

Napomena

Načini i kriteriji ocjenjivanja domaćih zadaća (analiza filozofijskih tekstova), kraćeg pisanog rada (prezentacije odabranog poglavlja iz proširenog popisa literature), te pismenog i usmenog ispita bit će prezentirani studentima na nastavi.

Nastavne teme-predavanja Red. br.

Datum Naslov Literatura

1. 03.10.'18. Pojam, predmet, metode i cilj etike

2. 10.10.'18. Etika kao normativna znanost o ljudskom djelovanju K.Wojtyla, Temelji etike; De

Finance, J., Etica generale

3. 17.10.'18. Etika kao praktična znanost. Problematika utemeljenja i primjene

Aristotel, Nikomahova etika

(u daljnjem navođenju NE);

A. Ćović,Etika i bioetika;

AU.Thurner, Zum Verhältnis

von Theorie und Praxis bei

der ethischen Urteilsbildung,

u: H.Friesen/K.Berr (Hrsg.),

Angewandte Ethik im

Spannungsfeld von

Begründung und Anwendung

4. 24.10.'18. Metaetika

B.Berčić, Filozofija Sv.I.;

W.Frankena, Etika

(6.pogl.);Koprek,I., Kao dio

mene; D.McNaughton,

Moralni pogled. Uvod u etiku

5. 31.10.'18.

Izvanetičko i etičko određenje dobra. Ćudoredno dobro kao predmet etike (tri područja moralnosti: djelovanja, temeljna držanja, vrline)

Aristotel, NE I ; I.Kant,

Osnivanje metafizike

ćudoređa; I.Koprek, Kao dio

mene ; W.Frankena (4.pogl);

Etika; E.Tugendhat,

Predavanja o etici (3.pred.)

6. 07.11.'18. Dvije dimenzije moralnosti: dobro i ispravno Aristotel, NE VI; I.Kant,

Osnivanje metafizike

ćudoređa

7. 14.11.'18. Moralna prosudba i moć suđenja (Urteilskraft) I.Kant, Kritika moći suđenja

8. 21.11.'18. Ćudoredna obligacija i „trebanje“ (Sollen):obvezujući i

neobvezujući smisao „trebanja“

I.Kant, Osnivanje metafizike

ćudoređa; E. Tugendhat,

Predavanja o etici

9. 28.11.'18. Kriteriji ćudoredno dobrog djelovanja: nakana, sam

čin, okolnosti, posljedice

J.Seifert, Was ist und was

motiviert eine sittliche

Handlung?

10. 05.12.'18.

Izvor moralnih normi: a) razumska ljudska narav

b)orthos logos, recta ratio (ispravni razum), c) ljudska

osoba

I,13;III,15;T.Akvinski, Suma

protiv pogana (u daljnjem

navođenju ScG); K.Wojtyla,

Temelji etike

11. 12.12.'18.

Značenje prvog univerzalnog principa:“Dobro treba činiti, a

zlo izbjegavati“

Gensler, J. H, Ethic:A

Contemporary Introduction,

Ch. 8

12. 19.12.'18.

Antropološko i etičko značenje naravnog zakona („lex

naturalis“i uloga phronesis)

Aristotel, NE VI; T.Akvinski,

ScG; K.Wojtyla,Temelji

etike; Ž. Senković,

Aristotelova phronesis

13. 09.01.'19. Moralni relativizam B.Berčić, Realizam,

relativizam, tolerancija

14. 16.01.'19. Sloboda kao preduvjet ćudoredno dobrog djelovanja

Aristotel, NE III; T.Akvinski,

Izbor iz djela; I.Kant,

Osnivanje metafizike

ćudoređa; Rümelin, J.N., O

ljudskoj slobodi

15. .

23.01.'19. Sloboda i odgovornost

Aristotel, NE; W.Frankena,

Etika; Koprek,I., Etički vidici

čovjekove odgovornosti

Seminari Red.

br. Datum Naslov Literatura

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

Vježbe Red.

br. Datum Naslov Literatura

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

Nastavnik:

Prof.dr.sc.Iris Tićac