Nacionalna Seminar

Sveuilite u Zadru Odjel za arheologiju

KRALJ ZVONIMIR I KOLOMAN

Kolegij: Nacionalna arheologija Mentor: prof.Jure uur Studentica: Matea Tomi

Zadar,19.03.2012.

0

UVOD

Kralj Zvonimir nazivao se slubeno kraljem Hrvatske i Dalmacije a to se isticalo najvie zbog toga to su u to doba mnogi europski vladari pokazivali zanimanje za taj dio hrvatske drave. Sve do Zvonimirova vremena Dalmacija je bila pod bizantskim skrbnitvom koji se zauzimao za to da sva veda naselja uz obalu imaju status slobodnih gradova. Zbog toga se Zvonimir poeo priklanjati i rimskom dvoru i papi,ak se sprijateljio i s normanskim vladarom Robertom Guiscardom koji je namjeravao okonati bizantsku vlast na istonom Sredozemlju. To je bilo osjetljivo razdoblje za Hrvatsku jer se ona nalazila na osjetljivom podruju izmeu europskog Istoka i Zapada. Poslije raskola krdanske crkve ostala je vjerna staroj latinskoj kulturi i civilizaciji i tako ula u krug zapadnoeuropskih zemalja.

1

HRVATSKA U ZVONIMIROVO DOBA

Prema onom to znamo o Hrvatskoj u to vrijeme nedvojbeno je bila manja od one u doba vladanja Petra Kreimira IV . U doba vladanja kralja Zvonimira iz njenog sastava ispada Bosna,koja je teritorijalno manja od ove koju danas znamo. Zvonimirova Hrvatska je obuhvadala itav primorski pojas od rijeke Rae u Istri do uda Neretve u more sa svim jadranskim otocima,osim Korule,Lastova i Mljeta. Hrvatska se dijelila na nekoliko banovina i vie plemenskih upa. Na elu svake banovine je stajao ban, a poglavar upe je bio upan. Ne zna se koliko je tono bilo banovina i upa. U etnikom pogledu nisu ivjeli samo Hrvati. Oni su inili samo vladajudi sloj. Osim njih tu su jo ivjeli Slaveni i starije romsko stanovnitvo.1

Hrvatska za vrijeme Zvonimira

1

Zvonimir kralj hrvatski,Zagreb 1997. str.137.-143.

2

ZVONIMIR

Zvonimir je teio jednom cilju: sjesti na prijestolje Trpimirovida. Bio je potomak Svetoslava tj. Stjepanov sin i slavonski ban. U to vrijeme na povijesnu pozornicu dolaze i Normani iz june Italije. Spisi govore o normanskom knezu Amiku koji je zarobio hrvatskog kralja. Mnogo godina se mislilo da se radi o Slavcu, jo jednom pretendentu na hrvatsko prijestolje. Dokazano je da to nije istina jer je Slavac zapravo bio neretvanski vladar i ivio je kasnije a zarobljenje je datirano 1075.godine. 2 U to vrijeme je,poslije smrti pape Aleksandra II,na prijestolje sv.Petra sjeo dotadanji arhiakon Hildebrand kao Grgur VII(1073.-1085.). njegov cilj je bio urediti svijet po naelima Civitas Dei sv.Augustina tako da poloaj pape ne bude dio samo crkvene ved i svjetske politike.3 Do saveza pape Grgura VII i Zvonimira dolazi zbog obostranog interesa. Taj vazalni odnos je,kao Branimiru, i Zvonimiru bilo jako politiko sredstvo. Vazalska obaveza ukljuuje i danak koji se plada papi ali je Zvonimir proao jako povoljno to se toga tie.4 Negdje oko sredine 1075. Zvonimir sklapa ugovor s dalmatinskim gradovima o njihovom sjedinjenju s Hrvatskom. Nakon toga alje papi Grguru poslanike koji su trebali dobiti priznanje nove dravnopravno-politike tvorevine kraljevstva Dalmacije i Hrvatske. Za uzvrat, ako papa da priznanje, Zvonimir de se u svemu prikljuiti Rimu. Papa pristaje na Zvonimirove molbe i alje u Hrvatsku legate Gepizona, opata rimskog samostana sv.Bonifacija i Alekseja, te Fulkoina, biskupa fossonbronskog, da rjee pitanje o samostalnosti i okrune novog kralja.5 Zvonimira je na solinskom polju,u jesen 1075. okrunio papin izaslanik opat Gebizon. Postao je kraljem Hrvatske i Dalmacije i primio svetako ime Demetrije. Gebizon mu predaje papinsku zastavu, kao znak vjernosti prema papi, i kraljevske insignije:ma, ezlo i krunu. Ba u to vrijeme izbija sukob izmeu Henrika VII i pape Grgura VII. Papa sad oekuje od kralja da ispuni svoj dio zakletve i pomogne mu u borbi protiv Henrika VII .6

2 3

Klaid Nada Povijest Hrvata u srednjem vijeku str118.-125. iid Ferdo,Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara str.557.-590. 4 Klaid Nada Povijest Hrvata u srednjem vijeku str118.-125. 5 iid Ferdo,Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara str.557.-590. 6 Klaid Nada Povijest Hrvata u srednjem vijeku str118.-125.

3

Reljef iz Solina s krunidbom kralja Zvonimira

Meutim danas se vjeruje da se taj rat nije uopde dogodio nego je on falsifikat Megisera u djelu Annales Carthiae iz Leipziga 1602. godine. Vie je vjerojatno da se kralj Zvonimir 1082., kao saveznik normanskog kneza Roberta Guiskarda upleo u rat protiv Bizanta i Venecije. Oni zauzimaju bizantsko-mletako brodovlje u Drau,ali ved sljedede godine bivaju poraeni na Krfu. U Hrvatskoj su ovi ratovi izazvali veliko nezadovoljstvo koje je je jo i povedala injenica da je Zvonimir za vrijeme svoje vladavine poeo uvoditi sasvim nov pravac po zapadnom feudalnom uzoru. Izgleda da je kralj Zvonimir kao upraviltelja nad dalmatinskim gradovima stavio nekog namjesnika Pribimira. On u splitskoj ispravi od 1086. nosi naziv kraljeva vikara. Kralj je favorizirao Split,ak je njegova nadbiskupa Lovru postavio za svog glavnog savjetnika. Darovao mu je 1083.godine posjed nedaleko od Klisa. Osim Lovre,darovao je on i mnoge svoje plemide,ukljuujudi i svog zeta kojem je darovao grad Karin. Na Krku je samostanu sv.Lucije, iji je opat tad bio Driha, darovao neko zemljite. 1100.godine opat Dobrovit je dao uklesati natpis o toj Zvonimirovoj darovnici koji de postaviti u crkvu. Bududi da su papini poslanici esto dolazili u Hrvatsku,a papa nije imao nikakav posjed tamo,darovao je papi samostan sv.Grgura na Vrani i oslobodio ga od pladanja danka. Smrdu pape Grgura 1085. godine gubi svoju najvedu potporu a dodatan udarac mu stvori prerana smrt sina Radovana koja mu onemogudi osnutak nove dinastije. Zato ga je sigurno u to vrijeme zabrinjavalo pitanje nasljedstva.7

7

iid Ferdo Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara str.557.-590.

4

Zvonimirova smrt Splitski kroniar Toma Arhiakon govori kako je Zvonimir umro prirodnom smrdu a pop Dukljanin u dodatku Ljetopisa govori o tome kako su Hrvati nasrnuli na kralja i ubili ga jer ih je htio odvesti u rat za Svetu zemlju. Daljnje legende o njegovoj smrti se nekad znaju razlikovati i u najbitnijim injenicama a sve to da bi se objasnilo padanje Hrvatske i Dalmacije u ruke stranaca. Promjenjiva je i lokacija njegove smrti: legenda je vee uz njegovu prijestolnicu Knin dok poljsko ugarska kronika stavlja kraljevu pogiblju na granicu Hrvatske i Slavonije. Treba istaknuti da Zvonimirov kult nije nastao u narodu jer tad o novom vladaru nije odluivao narod nego plemidi. Narodu je bilo svejedno kojim jezikom govori vladar jer oni ionako nisu mogli dod do njega, meu njima je posredovao plemid. 8 Postoji jo jedna teorija o smrti kralja Zvonimira koja kae da su ga ubili itelji Slovinske banovine 20. travnja na Petrovu polju kraj crkve sv.Cecilije. iid pie da se papa Urban II obratio Zvonimiru za pomod u ratovanju protiv Turaka u Svetoj zemlji. On na to saziva sabor 1089. godine na kninskom polju da rasprave o odlasku u rat. Vedina Hrvata odbije odlazak u rat na dalekom istoku u korist tueg vladara te na licu mjesta ubiju svog kralja. Kralj potom biva sahranjen u kninskoj stolnoj crkvi pred glavnim rtvenikom.

Baanska ploa Opsegom je najvedi i tekstom najbogatiji spomenik poetnog razdoblja hrvatske pismenosti. Dimenzije su joj 199 x 99,5x9,a na tu povrinu uklesano je 100 rijei u 13 redaka. To je prva potvrda Zvonimirova imena kao kralja i biljeka da je on darovao ledinu crkvi sv.Lucije kraj Bake. Osim toga ona je u prvom redu povijesni i pravni dokument.

8

Klaid Nada Povijest Hrvata u srednjem vijeku str. 146.-148.

5

Iako nije ba bogata podacima,ona potvruje da se Zvonimirova vlast protezala tada i na kvarnerske otoke. Badanska ploa je i jezini spomenik po emu je,moda,najvie i poznata. Mnogi su Hrvati pored latinskog upotrebljavali i crkvenoslavenski jezik i njegovo pismo glagoljicu. Otkrivena je 1851.godine kada je na nju Ivana Kukuljevida Sakcinskog upozorio badanski upnik Petar Dorid.9

9

Zvonimir,kralj hrvatski str.75.-90.

6

KOLOMANZvonimir nakon svoje smrti ne ostavlja nasljednika i u Hrvatskoj je u to vrijeme bezvlae na vrhuncu. Taj podatak doznajemo od dva kriara koja su prolazila prostorom Hrvatske i Dalmacije. Da bi postigao neki trajniji uspjeh i zasjeo na hrvatsko prijestolje Koloman, tadanji vladar Ugarske, je morao promijeniti vanjsku politiku,pogotovo onu prema papinstvu. Pristajanje uz papu Urbana II mu najvie ide u korist,a osim toga stvara novi politiki plan: savez s Normanima. To uspjeva obiteljskim vezama tj. eni kdi normanskog kneza. Koloman krede prema Biogradu da doeka svoju bududu suprugu i putem uspostavlja ugarsku vlast u Hrvatskoj porazivi Petra Svaida. O njemu postoji samo jedan izvor Gesta Hungarorum kroniara imuna de Keza iz 13.st. On govori da je kralj Koloman dao ubiti Petra Svaida i njegove pristae na planini Gvozd,dananjoj Petrovoj gori. Spominje se da je Petrovo sredite bilo u Kninu.

Smrt Petra Svaida Kolomanova krunidba u Biogradu, kojeg je on nakon Petrove smrti smatrao svojim gradom, zabiljeena je u kartular samostana sv. Marije u Zadru. Tu pie da se Koloman okrunio 1102. kao kralj Hrvatske i Dalmacije nakon sabora. Ali autorica smatra da je taj podatak izmiljen ali vjeruje da je tona godina krunidbe. 10 Koloman je sa predstavnikom 12 hrvatskih plemida 1102.godine doao do sporazuma, koji je danas poznat kao Pacta Conventa, da de oni ostat batinici svoje zemlje i nede morati pladati danak ni

10

Klaid Nada Povijest Hrvata u srednjem vijeku str.152.-160.

7

poreze samo de morati obavljati vojnu slubu. Znai time je Koloman potvrdio plemenskim voama njihov prijanji status i obvezao ih da,ako doe do kakvog rata,oni alju svoju vojsku. 11

11

iid Ferdo,Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara str.624.-650.

8

ZAKLJUAKDmitar Zvonimir je zavrio sve ono to je Petar Kreimir zapoeo: prekinuo je sve veze s Carigradom i odjelio itavu povijest Hrvata od susjeda na istoku. Iako je par puta pomogao svom zatitniku Grguru VII Zvonimir je inae bio miroljubiv kralj i bio je sretan to je u njegovo vrijeme vladao mir u hrvatskom kraljevstvu. Zbog toga je od Drave do Neretve podizao samostane i crkve i dijelio crkvenim dunosnicima zemlju diljem kraljevstva. Jedino to mu je hrvatski narod mogao zamjeriti je bila prevelika odanost latinskoj kulturi koja je dovela do podjele plemstva na razrede i upotrebljavanje zapadnjakih obiaja u unutarnjem ivotu Hrvatske. Noviji stil upravljanja zemljom se oitovao i u tome to je napustio svoj kraljevski dvor u Biogradu i izabrao Solin i Knin za svoje prijestolnice. Poslije njegove smrti dolazi do borbi za prijestolje jer Zvonimir ne ostavlja nasljednika. Borba se odvija izmeu ugarskog vladara Kolomana i bana Petra Svaida. 1102. Koloman Arpadovid sklapa ugovor s hrvatskim plemstvom i postaje kralj Hrvatske i Dalmacije. Tim ugovorom prestaje vladavina narodnih kraljeva a poinje ugarska prevlast nad ovim prostorom.

9

LITERATURA:Nada Klaid, Povijest Hrvata u srednjem vijeku,Zagreb 1990. iid Ferdo, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb 1925. Zvonimir, kralj hrvatski, Zagreb 1997.

10