UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJESEMINARSKI RAD IZ
PREDMETA:
LOGISTIKA U TRANSPORTU I KOMUNIKACIJAMA Tema rada: Logistiki
centari kao strateki znaajan faktor poveanja kvaliteta usluga
Predmetni nastavnik:V. prof. dr. Abidin Deljanin
Asistent:Mirza Berkovi, dipl. Ing.
Student:Hasi Delila
Broj indeksa:6578
Usmjerenje:Cestovni saobraaj
Godina studija:II
Rezultat rada:
Sarajevo, decembar, 2013.SADRAJ
2UVOD
31.Logistiki centri u funkciji obezbjeenja kvaliteta usluga
62.Osnovne ideje i znaaj formiranja i razvoj logistikih
centara
83.Kocentracija logistikih centara u Europi
94.Savremeni koncept razvoja logistikih centara i nivoa
kvaliteta opsliivanja korisnika u gradovima (city logistika)
155.Karakteristike logistikih centara RTC-a u nekim Balkanskim
zemljama
16ZAKLJUAK
17LITERATURA
UVOD
Nakon drugog svjetskog rata na globalnoj sceni su prisutni razni
procesi koji doprinose poveanju meuzavisnosti drava. Ti procesi
obuhvataju drave, regione, pa i cijeli svijet, odnosno ti procesi
odravaju fenomen koji je u posljednje vrijeme jako zastupljen, a to
je globalizacija, te internacionalizacija proizvodnje i trgovine.
Osnivanje i stalno irenje Europske unije, ujedinjavanje afrikih
zemalja u Afriku uniju, formiranje globalnih vojnih saveznitva kao
to je NATO pakt, sve su pokazatelji tih procesa globalizacije.
Karakteristike i intenzitet ovih procesa uvjetovala su pojavu
logistike kao naune discipline i poslovne funkcije. Logistika kao
relativno nova nauna disciplina svojom metodologijom optimizacije i
organizacije racionalnog kretanja materijalnih (tereta) i prateih
tokova (informacionih, finansijskih i uslunih) omoguuje poveanje
efikasnosti tih tokova, smanjene trokova, vee zadovoljenje
korisnika i stvaranje dodatne vrijednosti kao osnove konkurentske
prednosti. U ovom seminarskom radu pozabavit emo se logistikim
centrima, kao centralnim elementima logistikih mrea, odnosno
logistikim centrima kao strateki znaajnim faktorima poveanja
kvaliteta usluga. 1961. godine izdata je prva knjiga iz podruija
poslovne logistike, dok je snaniji trend razvoja logistikih centara
poeo izmeu 1970. i 1980. godine. U tom periodu poinje intenzivan
razvoj privrede, to je podrazumijevalo veu potranju za zemljitem sa
odgovarajuom infrastrukturom, radnom snagom, saobraajnim vezamaitd.
U svemu tome logistiki centri su imali veliku ulogu, jer logistiki
centar obezbjeuje tehnoloki svrsishodnu, operativnu i ekonomski
oprovdanu kooperaciju izmeu nosilaca transporta i prateih
djelatnosti. Takoer u ovom seminarskom radu posebna panja ce biti
obraena na znaaj poboljanja usluga u urbanim sredinama kroz koncept
CITY LOGISTIKE koja predstavlja sistemski pristup koordinisanom i
sveobuhvatnom planiranju, projektovanju, upravljanju i realizaciji
svim robnim materijalnim teretnim tokovima, koja doprinosi poveanju
nivoa kvaliteta opsluivanja korisnika u gradovima.1. Logistiki
centri u funkciji obezbjeenja kvaliteta uslugaLogistii centri
predstavljaju centralne elemente savremenih logistikih i poslovnih
mrea. Postoje razliiti tipovi mrea sa razliitim brojem i strukturom
logistikih centara. Logistiki centri se razlikuju po makro i mikro
lokacijskom poloaju, strukturi funkcija i podsistema, stepenu
razvijenosti, organizaciji i tehnologiji, ali je svima zajedniko da
objedinjavaju razliite podsisteme i pruaju kompleksne logistike
usluge.
Slika1-Vrste logistikih centara
Logistiki centri primjenjuju savremene naine organizacije rada,
nove tehnike i tehnologije, omoguuje brz protok robe i racionalnu
opskrbu razliitih karika u distribucijskom lancu te doprinosi
konsolidaciji robnih tokova.
Slika 2.-logistiki centri kao mjesta konsolidacije robnih
tokovaPod konsolidacijom se podrazumijeva sakupljanje pojedinanih
komadnih (manjih) poiljku od komitenta u gravitacinom podruiju
(tritu) otpreme, dostava poiljki do pediderskog logistikog centra
(sabirni transport), razvrstavanje i grupisanje poiljki prema
pravcima, mjestima isporuke i komitentima, formiranje tovarnih i
transportnih jedinica, utovar i otprema robe u daljinskom
transportu, razvrstavanje robe i isporuka korisniku.Takoer jedna od
osnovnih karakteristika logistikih centara koja doprinosi
poboljanju kvaliteta usluga jeste logistiki centri doprinose veoj
frekvenciji tokova.
Slika3.-Logistiki centri u funkciji poveanja frekvencije
tokovaKao osnovne usluge logistikih centara mogu se navesti sljedee
usluge: Usluge vezane za opsluivanje robnih tokova
Robni tokovi su uzrono posljedini faktori stalnog porasta
prostornih, vremenskih i koliinskih transformacija u neprekidnoj
smjenjivosti aktivnosti pakovanja, utovara, transporta,
skladitenja, ponovnog pretovara, transporta, istovara, skladitenja,
isporuke itd. Nosioci realizacije robnih tokova su logistiki lanci
i logistiki sistemi. Najznaajnije mjesto u logistikom lancu je
logistiki centar.
Usluge vezane za opsluivanje transportnih tokova
Transportne usluge imaju strategijsku ulogu i primami znaaj u
primjeni logistike (koja ima cilj da optimizuje kretanje tereta,
odnosno da povea efikasnost transportnih usluga). Logistiki centri
su dizajnirani na nain da ubrzava robe i izbjegava nepotrebne
trokove skladitenja Usluge vezane za opsluivanje personala (usluge
ljudima)Veoma nuan faktor za uspjeno funkcionisanje logistikih
lanaca je i struno osoblje. U logistikim centrima se pruaju sve
usluge potrebne za efikasan rad svih uesnika u logistikom
lancu.
Usluge informisanje, posredovanja i pripreme dokumenata
Logistiki centri pruaju sve potrebne informacije za obavljanje
zadatka planiranja, odvijanja i kontrole logistikih procesa, te
posredovanja i pripreme dokumenata potrebnih za odvijanje tih
procesa.
Usluge vezane za finansijske poslove
Dodatne usluge (usluge koje stvaraju dodatnu vrijednost
robi)
Izgradnjom savremenih robno-transportnih centara (u nastavku
teksta Rtc) koji raspolau sa skoro itavim asortimanom i pokrivaju
velike oblasti (dvije ili vie zemalja) moe se razbiti kruta
regionalna struktura RTC. Zajedniko koritenje postojee
infrastrukturne, kao i meusobna kooperacija u radu pojedinih
podsistema logistikih centara stavara idealne preduslove za ponudu
komogenih i kvalitetnih logistikih usluga. Logistiki centr takoer
dozvoljava oslanjanje na multimodalne transportne operacije i jo
opije, kompleksne logistike operacije ije su osnovne karakteristike
ukljuivanje u globalne logistike postupke organizacije i
upravljanja fizikom cirkulacijom robe sredstvima koja pripadaju
istom logistikom lancu. Pored toga, svaki logistiki centar olakava
i omoguava tehnoloki svrsihodnu, operativnu i ekonomski opravdanu
vezu izmeu nosilaca transporta. U okviru kooperacije izmeu
eljeznikih i drumskih organizacija sve vie preovladava miljenje i
ubjeenje da se eljeznikih transporta robe na dugim relacijama
prevoza moe ekonominije i kvalitetnije organizovati. Razvoj mree
logistikih centara obezbjeuje sve neophodne preduslove za
realizaciju tehnoloko-ekonomskih i ekolokih ciljeva, makro i mikro
distribucije dobara, odnosno optimizacije transportnih i logistikih
lanaca uz kvalitetno novi nivo usluga.
U ovim centrima koncentriu se sve aktivnosti vezane za
cjelokupno protok robe, djelatnosti nakupljanjarobe, tj. pediterski
djelatnosti, transport i distribucija odgovarajuim dopunskim i
sporednim funkcijama itd. Prema tome, ovakvi centri za teretni
saobraaj predstavljaju savremeni kompetni logistikih kompleks i
znaajnu kariku logistike strategije i kvaliteta usluga.2. Osnovne
ideje i znaaj formiranja i razvoj logistikih centaraOsnovne ideje
formiranja logistikih centara mogu se iskazat kroz ispunjavanje
sljediih ciljeva: pruanje kompletne logistike usluge,
uvoenje savremenih logistikih tehnologija,
poveanje ekonominosti i efikasnosti transporta,
koncentracija robnog rada i logistikih aktivnosti,
smanjenje vezanog kapitala,
kreiranje uslova za efikasan razvoj.
Formiranje logistikih centara iziskuje realizaciju niza
savremenih transportno-tehnolokih zahtjeva svih uesnika u procesu
distribucije. Svi subjekti u transportnom i logistikom lancu moraju
nai svoj interes u logistikom centru (transporteri, privreda,
drava, gradovi i dr.) pozitivni efekti, velike utede u trokovima
distribucije poveanje kvaliteta usluga, utede u energiji primjenom
savremenih tehnologija i drugo, u potpunosti nadoknauju velika
investiciona ulaganja u formiranje cjelokupnog kompleksa logistikih
centara.Razvoj mree logistikih cenatara uklapa se u pet osnovnih
strategijskih naela, opredjeljenja i ciljeve svake zemlje, kao sto
su:
1. Ciljevi saobraajne politike: stvaraju preduslovi za uspjenu i
produktivnu kooperaciju u transportu, posebno izmeu drumskog i
eljeznikog transport. Razvoj podrazumijeva vre povezivanje svih
uesnika u transportnom lancu, a posebno privrede-korisnika
transporta. Sve ovo podstie razvoj integralnog transporta, principa
logistike i prateih postupaka koji ubrzavaju proces distribucije i
transporta i smanjuju njihove trokove.2. Ciljevi urbanizma: bolje
koritenje daljinskih drumskih saobraajnica i gradske saobraajne
mree, racionalinija eksploatacija vozila; rastereenje mree drumskih
saobraajnica unutar grada preseljavanja transportnih organizacija u
logistike centre, koncentracijom rada i jedinstvenim racionalnijim
opsluivanjem gradskih povrina ( to podrazumijeva manje zagaivanje
ivotne sredine i rastereenje uline mree grada) primjenom naela city
logistike- izgradnjom city-logistikih centara
3. Ciljevi regionalne privrede: poboljanje distribucije
regionalnog i ireg snadbjevanja robom ne samo industrijskom i
komercijalnom podruiju ve i na podruiju potronje, uvoza i izvoza.
Mogunost veeg uea u ukupnom robnom radu luka i pristanita u
gravitacionoj zoni.
4. Stvaranje preduslova za formiranje i razvoj carinskih zona
gdje je to opravdano: stvaranje mogunosti za otvaranje novih radnih
mjesta i dr.
5. Ciljevi zatite prirodne i ivotne sredine: rastereenje
gradskih saobraajnica, prenoenjem procesa transporta i pretovara na
logistike centre smanjuje se zagaenost i buka u stambenim i drugim
podrujima grada, smanjuje se nono parkiran je teretnog drumskog
saobraaja u stambenim podrujima rada i drugo. Efekti razvoja
logistikih centara: redukcija investicija u logistike sisteme
redukcija investicija u neprofitne logistike sisteme
smanjenje vezanog kapitala (sistemi i tokovi)
redukcija potronje energije razvoj regionalnih i nacionalnih
privrednih sistema
optimalna integracija pojedinih vidova transporta ukljuivanje u
internacionalne transportne sisteme
razvoj novih transportnih tehnologija i ntegrisanih transportnih
sistema zatita ivotnog okruenja manji trokovi logistike smanjenje
teretnog transporta u gradovima
poveanje iskorienja transportnih sredstava
prikupljanje sekundarnih sirovina 3. Kocentracija logistikih
centara u Europi
U danasnjim uslovima poslovanja logistikih centri su postali
kljuan faktor uspjenosti preduzea i dranja koraka sa konkurenciom .
u postizanju tih ciljeva ceoma vaan i faktor je i adekvatna
lokacija logistikih centara. Kod odabira lokacije logistikih
centara, trai se ona koja prua najnie transportne trokove i najveu
poslovnu uinkovitost. Ako se analiziraju podaci o trenutnom
rasporedu distribucije centara po Europskim dravama, moe se uoiti
kako vise od 50% regionalnih logistikih centara ima na podruiju
etri drave: Holandija (15%), Velika Britanija (13%), Njemaka (10%).
Od drava Srednje i istone Evrope kao poeljna lokacija istie se
Poljska sa udjelom od 6%. Ovakva koncentracija logistikih centara
proizilazi iz razvijenosti prometne infrastrukture, razvijenosti
prekomorskog prometa, blizine velikih trita s visokom kupovnom moi
stanovnitva, te dostupnosti kvalitetne radne snage. Kod Poljske
imamo jo jedno obiljeje, a to je njen geopolitiki smjetaj na
sjecitu dvaju velikih pravaca trgovinskog prometa sjever-jug
(Skadninavske zemlje- Jugoistok Evrope), te istok-zapad
(Rusija-Zapadna Evropa)
Vrlo esto se logistiki centri grade u podrujima velikih luka
(npr. Roterrdama, Antwerpena, Hamburga).
Slika 4.- koncentracija logistikih centara u Evropi4. Savremeni
koncept razvoja logistikih centara i nivoa kvaliteta opsliivanja
korisnika u gradovima (city logistika)Novi zahtjevi i filozofija
prisutna na transportnom tritu posmatrano sa aspekta opedrutvenog
interesa i odnosa prema ekologiji, te novi koncepti regionalnog
razvoja i planiranja razvoja gradova, uslovili su potrebu stvaranja
razliitih formi gradskih logistikih (city) centara u zavinosti od
osnovnih funkcija:
a) Specifinost snadbjevanja gradskog podruija;
b) Razvoja saobraajnih vorita;
c) Intermodalno sueljavanje i kooperacije razliitih vidova
transporta;d) Mogueg racionalnog povezivanja proizvodnih
(slobodnih) zona sa saobraajnom mreom i logistikim centrima na
vanim saobraajnim pravcima i slino.
Koncept CITY LOGISTIKE: Kooperativni logistiki sistemi Logistiki
centri Koncept koncentracije informacionih tokova Koncept kontrole
stepena iskorienja tovarnog prostora (load factor control) Podzemni
sistemi transporta robe Restriktivni koncept Koncept orjentacije na
ekoloka vozila Koncept logistikog udruenja Regulativni koncept
gradskih upravaInterese za razvoj CITY LOGISTIKE imaju svi. Svakako
od zainteresovanih ima svoje interese i oni se esto u koliziji,
tako da parcijalno i pojedinano rjeavanje problema nije dobro.
Sutina rjeavanja problema se moe postii koncetraciom, koordinaciom
i kooperaciom. Jedno od rijeenja je razvoj RTC-a na obodu
grada.
Slika 5.-city logistikaPrimjenom CITY LOGISTIKTE mogue je :
SMANJITI POKRETANJE VOZILA ZA TRGOVINU ZA 50%
SMANJITI BROJ VONJI U CENTRU GRADA ZA VIE OD 70%
SMANJITI BROJ ANGAOVNIH KAMIONA ZA 80%
POVEATI ISKORIENJE VOZILA ZA 33%
SKRATITI VREME ZADRAVANJA VOZILA NA ISTOVARU ZA 30 40%
POVEATI VELIINU JEDINICE ISPORUKE
KASSEL - primjenom city logistike smanjen broj angaovanih vozila
sa 15 na 4 KELN - etiri pedicije angaovale su jedno vozilo za
isporuku FREIBURG -za 51% smanjeno pokretanje drumskih teretnih
vozila U zapadnoj Evropi i EU izdiferenciralo se vie vrsta osnovnih
kategorija logistikih centara iji broj u EU prelazi 320. po
osnovnoj namjeni oni se dijele na:
1) robno-saobraajne centre (RSC) - to je osnovni koncept
logistikih intermodalnih centara koji se razvija na saobraajnim
voritima. Sastavni dio sistema su pretovarna postrojenja za
kombinovani, kontejnerski, hucke-pack transport, izmjenjive slube.
U organizizacinom smislu sve firme koje funkcionuu u okviru centra
za poslovno samostalne, ali koriste zajdniku opremu, objekte i
informatiku tehnologiju.
2) robno-distributivne centre (RDC) - redovno su koncipirani kao
podsistemi velikih pediterskih preduzea sa obimnom logistikom
ponudom koja u sebi moe inkroporirati i sadraje RSC-a i sve
aktivnosti makro i mikro distribucije i prateih uslunih
djelatnosti.
3) centre za pruanje logistikih usluga (CPLU) - obuhvata
prostornu koncentraciju razliitih preduzea koja realizuju samo
pratee funkcije transportne usluge.
4) transportno proizvodno skladine zone (TPSZ) - predstavlja
koncept sistema i okviru koga se pruaju logistike, ali i razne
dopunske usluge(najam skladinog prostora, distribucije i sl.)
sistem u sebi sadre ovu formu logistikih centara, pri emu obrnuto
ne vai, osim u posebnim sluajevima
5) centre za proizvodnu logistiku (CPL) - koncipirani su u cilju
povezivanja proizvodnje i transportnog sistema i po pravilu se
smjetaju uz velike proizvodne sisteme
6) city logistike centre (centre gradske logistike - SLC) -
najnoviji oblik robno-transportno-logistikih centara prilagoeni
savremenim zahtjevima gradova.Funkcionisanje i razvoj razliitih
formi i koncepcija logistikih centara nosi sa sobom itav niz
direktnih i indirektnih efekata koji se mogu svrstati u tri osnovne
grupe:
Efekti na saobraajni sistem Ekonomski Ekoloki efekti (slino
pretnodno pobrojanim efektima mree RTC)
Direktni efekti odnose se ne poveanje efikasnosti, poboljanje
spektra logistike ponude, racionalnije koritenje i odravanje
resursa (bolje koritenje voznog parka, primjena novih sistema
transporta i sistema intermodalnosti, sto omoguuje optimalnu
raspodjelu transportnih zahtjeva po vidovima saobraaja) i
racionalizaciju city logistics procesa u opsluivanju gradova i
konano veeg kvaliteta usluga
Indirektni pozitivni efekti se ostvaruju kroz redukciju
optereenja saobraajne mree razvojem mree po baznim pravcima,
posebno manje optereenje gradskog jezgra, to rezultira manjim
zagaenjem vazduha i smanjenjem buke. Sve ovo prua mogunost za
racionalnu preraspodjelu robnih tokova usmjeravajui ih na ekoloki
povoljnije vidove saobraaja (eljezniki i vodeni) i stvara mogunosti
movog kvaliteta logistikih usluga koje karakterie efikasnost
zadovoljenja zahtjeva kupaca uz povoljnije ekoloke uslove.
Koncept primjene i razvoja savremenih manipulativnih, skladinih
i pretovarnih tehnologija ini okosnicu realizacije robnog rada u
logistikim centrima. Njih je mogue posmatrati u okviru dvije
osnovne grupe tehnologija: Tehnologije manipulisanja, skladitenja i
pretovara masovnih roba-usmjerene su u pravcu razvoja
etveroosovinskih eljeznikih kola velikih tovarnih zapremina i
nosivosti koja imaju mehanike ili hidrauline bone klapne za istovar
robe slobodnim padom
Tehnologije manipulisanja, skladitenja i pretovara tovarnih
standardizovanih jedina kombinovanog (integralnog) transporta
(paketa, paleta, kontejnera i drugih tovarnih jedinica)- kao
optimalno tehnoloko rijeenje se podrazumijeva primjena ravnih
standardizovanih kontejnerskih dizalica(portalnih), najee
prihvaenih UIC-standardomU eljeznikom kontejnerskom transportu
jedan od osnovnih pravaca racionalizacije je susptitucija ranirne
funkcije primjenom kontejnerizacije.U oblasti integralnog huce-pack
sistema razivija se sistem koji predstavlja ozbiljnu alternativu
postojeim klasinim rijeenjima drumskog transporta. Razvijen je
princip tovarenja drumskih vozila na specijalen eljeznike vagone, a
prevoz se realizuje homogenim blok vozovima. Organizatori ovih
prevoza su drumska preduzea, a najvei dio puta ovih prijevoza
obavlja se eljeznikom (oko 80%). Svi iovi sistemi pored
optimizacije osnovnih funkcija transportnih, pretovarnih i
skladinih sistema, baziranih na savremenim logistikim principima,
pospjeuju saobraajno povezivanje Evropom i svijetom, to na nov nain
i vei kvalitet proiruje ponude usluga van konvecionalnih okvira u
sferi transporta. Ovo podrazumijeva i potrebu intezivnog razvoja
informacione logistike kojom se otvara prostor za itav niz dodatnih
usluga koje se mogu nuditi na transportnom tristu, to predstavlja
ve uobiajnu praksu u razvijenim zemljama svijeta sa znatno novom
kvalitetom usluge. 5. Karakteristike logistikih centara RTC-a u
nekim Balkanskim zemljamaMrea logistikih centara Maarske i Rumunije
do sada je dobrim dijelom razvijena kao logistika mrea. Ona je
uglavnom vezana za eljeznike, eljezniko- drumske i luke terminale,
iji kapaciteti i struktura djelimino zadovoljavaju principe
modernog organizovanja i strukture logistikih sistema. Od
znaajnijih logistikih centara na koridoru Budimpeta- Bar u Maarskoj
i Rumuniji mogu se navesti slijedei: Budimpeta, Baja, Segedin,
Moha, Debrecen, Sajol u Maarskoj i Temivar, Krajova, Bukuret,
Braila i Konstanca u Rumuniji.
Mrea logistikih centara u Italiji je organizovana kao potpuno
razvijena logistika mrea. Stepen razvoja logistikih centara u
Italiji je veoma visok (preko 40 centara), to je logino s obzirom
na visinu ulaganja i investiranja u transportne sisteme.
Logistiku mreu Italije ini vie takozvanih podmrea i to: mrea
klasinih terminala kombinovanog transporta,
mrea kompleksnih terminala kombinovanog transporta,
mrea trgovinskih centara i centralnih skladita,
mrea Interporta (robnih centara meunarodnog eljeznikog
saobraaja),
mrea Autoporta (robnih centara meunarodnog drumskog
saobraaja).
ZAKLJUAKSvakodnevno smo svjedoci sve veeg znaaja logistike u
savremenom svijetu koja se razvija sa tendencijom da postane jedna
od najvanijih nauka u 21. stoljeu. U svemu tome veliki znaaj imaju
svakako i logistiki centri kao centralni elementi logistikih
mrea.
Kroz ovaj seminraski rad pokuali smo prikazati uticaj logistikih
centara na poveanje kvaliteta logistikih usluga kroz funkcionanje
logistikih centara koji obezbjeuje tehnoloki svrsishodnu,
operativnu i ekonomski opravdanu kooperaciju izmeu nosilaca
transporta i prateih djelatnosti, kroz osnovne usluge koje se
pruaju u logistikim centrima kao to su opsluivanje robnih tokova,
transportnih tokova, personala, usluge informisanja itd. Logistiki
centri doprinose kosolidaciji i veoj frekvenciji robnih tokova. Na
primjeru lokacije logistikih centara u Europi mogli smo primjetiti
da je najvea koncentracija logistikih centara upravo u dravama koje
su prepoznatljive po kvalitetu svojih prozivoda, kao to su Njemaka,
Francuska, Velika Britanija to je veoma indikativno kada je rije o
uticaju logistikih centara na kvalitet.
Jo jedan veoma vaan indikator uticaja logistikih centara na
kvalitet prikazali smo i kroz koncept city logistike. Ovaj koncept
ima viestruke efekte koji se ogledaju u smanjenju pokretanja vozila
za trgovinu, smanjenju broja vonji, broja angaovanih radnika,
poveanju iskoritenosti vozila itd. Interes za razvoj ovog koncepta
pokazuju svi.
Na osnovu svega navedenog moe se zakljuiti da se razvojem
logistikih centara postiu mnogostruki efekti koji se prvenstveno
ogledaju u redukciji investicija u neprofitne logistike sisteme,
smanjenjnju vezanog kapitala, redukciji potronje energije, razvoju
regionalnih i nacionalnih privrednih sistema, to sve doprinosi
injenici da logistiki centri predstavaljaju veoma vaan element u
poboljanju kvaliteta usluga.
LITERATURA Perii, Risto, 2002. godina Sistem kvaliteta usluga
logistika i informatika, Institut tehnikih nauka SANU- Beograd i
Zavod za logistiku, projektovanje i ininjering TRANSLOG, Beograd,
Beograd
Zelenika, Ratko, 2005 godine, Logistiki sustavi, Ekonomski
fakultet u Rijeci, Rijeka, 2005. godine
Kneevi, Blaenka, Distribucijski centar kao izvor poslovne
uinkovitosti, Ekonomski fakultet sveuilita u Zagrebu
Razvoj savremene pedicije i logistiki centri, doc. dr. Milorad
J. Kilibarda, prezentacija, Saobraajni fakultet univerziteta u
BeograduInternet:
www.scribid.com Razvoj savremene pedicije i logistiki centri,
Doc.dr.Milorad J. Kilibarda, prezentacija, Saobraajni fakultet
univerziteta u Beogradu
Zelenika, Ratko, 2005 god., Logistiki sustavi, Ekonomski
fakultet u Rijeci, Rijeka, 2005. godine, str 160
Perii, Risto, 2002 god, Sistem kvaliteta usluga logistika i
informatika, Institut tehnikih nauka SANU- Beograd i Zavod za
logistiku, projektovanje i ininjering TRANSLOG, Beograd, Beograd,
2002. godine, str. 144-145
Kneevi, Blaenka, Distribucijski centar kao izvor poslovne
uinkovitosti, Ekonomski fakultet sveuilita u Zagrebu, str. 150
Perii, Risto, 2002 god, Sistem kvaliteta usluga logistika i
informatika, Institut tehnikih nauka SANU- Beograd i Zavod za
logistiku, projektovanje i ininjering TRANSLOG, Beograd, Beograd,
2002. godine, str. 146.
Integralni transport, Robno-transportni centri, seminarski rad,
Beograd, 2006
Perii, Risto, 2002 god, Sistem kvaliteta usluga logistika i
informatika, Institut tehnikih nauka SANU- Beograd i Zavod za
logistiku, projektovanje i ininjering TRANSLOG, Beograd, Beograd,
2002. godine, str. 146-148.
Perii, Risto, 2002 god, Sistem kvaliteta usluga logistika i
informatika, Institut tehnikih nauka SANU- Beograd i Zavod za
logistiku, projektovanje i ininjering TRANSLOG, Beograd, Beograd,
2002. godine, str.148.
2