Komentar i Debata

Retorika

9. travnja 2014.

KOMENTAR

Komentar

• Komentar je:

– objašnjenje ili tumačenje nekog teksta, kao

što su komentari zakona koje pišu pravnici ili

komentar Biblije

– osvrt na neki tekst, događaj ili osobu i tekst u

kojem autor izraţava svoje mišljenje, ocjenu o

nekom političkom, kulturnom, ekonomskom ili

općenito društvenom događaju, kretanju,

stanju ili pojavi

Komentar

• U komentaru je dominantna funkcija

vrednovanja, za razliku od drugih

novinarskih vrsta, poput vijesti i izvještaja,

koji imaju dominantnu funkciju informiranja

• Komentar je vrsta uporabnoga oblika u

kojem su u prvom planu stav i mišljenje

autora o nekom (zbiljskom)

događaju/problemu

Razlike: komentar i izvještaj

• Izvjestitelj opisuje činjenice, na

najobjektivniji mogući način.

• Komentator se pak poziva na činjenice, da

bi ih protumačio u svjetlu drugih činjenica i

svojih prosuda.

– On će ako treba i opširnije ispripovijediti neki

novi događaj, da bi onda o njemu iznio vlastito

mišljenje i izveo šire zaključke. Do takva

stupnja novinarstva dug je i mukotrpan put.

Komentar ide dalje...

• S komentarom novinarstvo ulazi iz takozvanoga informativnog, objektivnog, deskripcionističkog novinarstva u područje persuazivnoga, uvjeravačkoga, nagovaračkoga novinarstva kojemu više nije cilj samo pruţiti informaciju za vlastitu potrebu, nego misaono i emocionalno navesti slušatelje, čitatelje i gledatelje da prihvate plasiranu i dokazanu informaciju ne samo kao istinitu nego i kao podlogu za oblikovanje vlastitoga ponašanja

Komentar s dušom

• Komentator u komentaru (lat. cum = s, mente = duša), vješto spaja informacije “s dušom”, tj. radi na ucjepljivanju informacije pomoću logičkih i retorskih vještina u psihu pojedinca

• Komentaru je cilj iznijeti obrazloţeno stajalište o nekom poznatom, a značajnom događaju. – On je u klasičnom smislu retoričan jer izravnije nastoji

uvjeriti druge u ispravnost svoga promatranja. U tu svrhu komentar se upušta u analizu koristeći se činjeničkom i logičkom argumentacijom. Ne izostavlja ni argumente etike i društvene oportunosti, a ako hoće pridobiti i dojmom, sluţi se i ostalim retoričkim figurama u svojoj govorničkoj dramaturgiji.

Vrste komentara

1. Tumačeći, eksplikativni ili objašnjavajući

komentar predstavlja prošireni oblik prikaza.

Pisac ne mora istraživanjem doći do podataka

već se oslanja na postojeće (dokumenti,

zakoni, knjige, odluke) koje mora objasniti široj

publici na popularan način.

2. Sintetski, kritički ili istraživački komentar, teţi

je od prethodnoga jer od novinara zahtjeva veće

stvaralačke napore u pronalaţenju novih činjenica

ili u pobijanju onih poznatih.

Struktura komentara

1. UVOD:

povod za pisanje komentara (neki aktualan pa čak i sporan događaj),

navoĎenje dileme, napinjanje teme, isticanje nekih teških posljedica zbog nerješavanja problema itd.

2. SREDIŠNJI DIO:

Nizanje argumenata za teze, odnosno protuargumenata u slučaju kada se tuđe teze pobijaju.

3. ZAKLJUČAK:

treba se osjetiti poanta koja treba biti neoboriva jer će u nju slušatelji tek tada moći povjerovati i prihvatiti je kao svoj zaključak za uređivanje vlastitog ponašanja u svom sferama rada, ţivota i stvaralaštva

DEBATA

Debata

• Razgovor na temu o kojoj sugovornici

zauzimaju oprečna stajališta

• Debatiraju dvije suprotstavljene skupine uz

prisustvo sudaca i slušatelja

• Uvjeti:

– postojanje teme o kojoj su suprotstavljena

mišljenja

– postojanje potrebe da se izbore stavovi

Debata

• Sudionici – voditelj debate

– dvije skupine koje suprotstavljaju mišljenje: afirmacijska i negacijska strana (afirmacijska je strana ona koja prekida status quo, koja nije u pretpostavci. Negacijska strana zastupa pretpostavku)

– suci (ţiri, glasači)

• Valorizacija – glasovanje nakon debate (za pomak koji debata izaziva moţe

se na skali stavova izmjeriti stavove prije i nakon debate)

• Pravila – sudionicima debate moraju biti poznata unaprijed, a za vrijeme

debate sprovodi ih voditelj. Odnose se na: • razdiobu vremena

• stupanj oštrine sukobljavanja (postoje "fine" i "grube" debate)

Tijek debate

• Uvodna riječ voditelja:

– Najavljuje tezu

– Daje riječ skupinama

• Uvodne riječi predstavnika skupina

• Debatiranje

• Zaključne riječi predstavnika skupina

• Ţiriranje

Vjeţba

• Teza:

– Studenti trebaju plaćati školarinu za sve sveučilišne

studije u Hrvatskoj u visini jedne prosječne hrvatske

plaće (cca. 5.200 HRK) po studijskoj godini

• Definiranje pojmova:

– Studenti

– Školarina

– Sveučilišni studij

– Prosječna plaća u RH

– Studijska godina

• Najkasnije do ponedjeljka 9. svibnja 2014.

glasnogovornici skupina na e-adresu

[email protected] trebaju poslati

sljedeće informacije:

– Naziv retoričkog kluba

– Tezu

– Voditelja debate (skupine koje imaju manje

članova mogu „unajmiti“ voditelja i debatante

iz neke druge skupine)

– Imena i prezimena članova negacijske ekipe

– Imena i prezimena članova afirmacijske ekipe

PRIPREMA DEBATE

• Nakon što ste dobili tezu za debatu, u skupini se podijelite na dvije tročlane ekipe, afirmacijsku i negacijsku.

• Unutar tih, manjih ekipa, pripremite argumente „za“ ili „protiv“. Svaka ekipa mora pripremiti barem tri argumenta u obranu svoje teze (od toga jedan po Toulminovu modelu).

• Dogovorite se koji će član ekipe izgovoriti jednominutnu uvodnu riječ, a tko će izgovoriti jednominutnu završnu riječ.

TIJEK DEBATE

1. Voditelj (1 minuta najviše):

– Pozdravlja okupljene

– Najavljuje na koju će se tezu odrţati debata

– Predstavlja afirmacijsku i negacijsku stranu (ne imenom i prezimenom)

– Upozorava na pravila debate (poštivanje vremena, ne govorenje u isti glas, ne vrijeđanje, ne skretanje s teme...)

– Najavljuje jednominutni uvodni govor afirmacijske strane

Tijek debate...

2. Uvodna riječ afirmacijske strane (1

minuta najviše)

– Predstavlja članove svoje ekipe

– Obrazlaţe tezu debate i po potrebi definira

sporne pojmove

– Izgovara nekoliko ključnih argumenata u

korist svoje teze

3. Voditelj: Zahvaljuje afirmacijskoj strani i

najavljuje negacijsku stranu

4. Uvodna riječ negacijske strane (1

minuta najviše)

– Predstavlja članove svoje ekipe

– Izgovara nekoliko ključnih argumenata u

korist svoje teze

5. Voditelj: Zahvaljuje negacijskoj strani i

otvara petominutnu raspravu

6. Rasprava:

– započinje tako što negacijska strana postavlja pitanje afirmacijskoj, kojim nastoji „razbiti“ njihovu argumentaciju iz uvodne riječi (najbolje je da prvi započne s debatiranjem onaj član ekipe koji nije zaduţen ni za uvodnu ni za završnu riječ)

– afirmacija mora odgovoriti postavljeno pitanje (najbolje je da prvi odgovori onaj član ekipe koji nije zaduţen ni za uvodnu ni za završnu riječ)

– unakrsno ispitivanje/sučeljavanje mišljenja/iznošenje argumenata, unakrsna polemika

7. Voditelj: Nakon što istekne pet minuta poziva ekipe da pripreme završne riječi u kojima ne smije biti novih argumenata, samo saţetak (moţe im dati jednu minutu pripreme). Poziva afirmacijsku stranu da iznese završnu riječ.

8. Završna riječ: afirmacijska strana (1 minuta najviše)

– Ponovi ključne argumente

– Istakne gdje su uspjeli pobiti negacijsku stranu

– Efektni završetak i zahvala

9. Voditelj: poziva negacijsku stranu da

iznese završnu riječ

10. Završna riječ: afirmacijska strana (1

minuta najviše)

– Ponovi ključne argumente

– Istakne gdje su uspjeli pobiti afirmacijsku

stranu

– Efektni završetak i zahvala

11. Voditelj: Zahvaljuje, zaključuje debatu i

pozdravlja.

TEZE ZA DEBATU

• Gospodarstvo: Dozvolu za rad trebali bi dobiti samo oni ugostiteljski objekti koji u ponudi imaju najmanje 60% hrvatskih proizvoda. Kultura: Paljenje hrvatskih nacionalnih simbola u umjetničkim performansima je opravdano. Religija: Vjeronauk bi trebalo uvesti kao izborni predmet na hrvatska sveučilišta. Socijalna pravednost I: Na dječju odjeću, hranu i higijenske potrepštine PDV bi trebao iznositi 5%.

• Sport: Sve hrvatske lige momčadskih sportova trebalo bi povezati u jedinstvene lige zemalja bivše Jugoslavije. Svijet poznatih: Zanimanje "celebrity" trebalo bi ući u registar zanimanja Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Unutarnja politika: Svim osobama koji su za vrijeme jugoslavenske drţave bili članovi Komunističke partije zakonom bi trebalo zabraniti političko djelovanje. Vanjska politika: Najsposobnija političarka Europske Unije je Angela Merkel.

• Znanost/školstvo: Studenti demonstratori bi za svoj rad trebali biti plaćeni prosječnom cijenom rada koja se ostvaruje preko studentskog servisa.